Perivoj dvorca Gornja Bistra

Izvor: Wiki-dveri

Skoči na: orijentacija, traži

Sadržaj

Geografski položaj

Dvorac Gornja Bistra
Karta Gornje Bistre

Park u Gornjoj Bistri smješten je uz dvorac Gornja Bistra, u općini Gornja Bistra, u Zagrebačkoj županiji, ispod sjevernog obronka Medvednice na nadmorskoj visini od 230 m, u dolini potoka Šupljak. Površina parka iznosi 7,72 ha. Dvorac i posjed uz njega pripadali su plemićkoj obitelji Oršić, a potom obitelji Carion. Od šezdesetih godina 20. stoljeća u dvorcu je smještena Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra, tako da park ujedno ima i lječilišnu funkciju.





Perivoj

Perivoj
Klupica u perivoju
Stoljetne tise

Nastanak perivoja dvorca Gornja Bistra nije posve jasan. Pretpostavlja se da je osnovan potkraj 19. stoljeća, ali postoji i nacrt perivoja iz druge polovice 18. stoljeća. Starost perivoja procjenjuje se na oko 150 godina. Perivoj ima obilježje pejzažne koncepcije s baroknim elementima. Oni se posebno ističu u prilaznoj aleji koja je postavljena centralno u odnosu na os dvorca. Park je bio zamišljen kao kombinacija francuskog i engleskog parka, tj. geometrijski kontroliranog krajolika koji polako prelazi u prirodni perivoj.

Nacrt perivoja iz 18. stoljeća predstavlja važan dokument za istraživanje. Opisan je legendom na francuskom jeziku koja sadrži 23 točke: dvorac, staklenik i vrtlarev stan, majur, depadansa majura, nečitko, svinjac, blagovaonica osoblja, mlin, vodoskok, cvijeće, podzemni hladnjak , kamene brane za natapanje, jezero, kanal za natapanje, vodotok, bazen za zalijevanje povrtnjaka i voćnjaka, potok Zagora, jarak za zalijevanje povrtnjaka, povrtnjak, voćnjak, špalir, portirnica i ulaz u dvorsku kapelu.

Park je trenutno vrlo zapušten, a nekadašnje jezero više ne postoji. U parku su očuvani fontana, kameni portal ispred šišane aleje u nekadašnjem povrtnjaku, dijelovi staza, a naziru se i obrisi nekadašnjeg jezera u sjeveroistočnom dijelu perivoja. U parku se, osim aleje grabova, ističu i skupine graba, smreke, breza i hrastova, a neposredno uz dvorac su stoljetne tise i aleja divljeg kestena. Osim njih, u parku postoje i unesene vrste: četinjača, kavkaska jela, Lawsonov pačempres, himalajski bor, dugalazija, močvarski taksodij, listača, jasenoliki javor, katalpa, koprivić, gimhoklad, magnolija, sofra, paulovnija i mnoge druge. U perivoju rastu i brojne vrste grmlja. Arkade su obavijene puzavicama iz porodice Ampelopsis i Bignonia.

Perivoj dvorca zaštićen je kao spomenik parkovne arhitekture 1971. godine.


Aleja grabova

Aleja grabova
Portal na ulazu u aleju grabova

Grab je najrasprostranjenija biljka u parku dvorca Gornja Bistra, a posebno se ističe u aleji grabova koja prolazi kroz perivoj i vodi do dvorca. Dugačka je 520 metara i smatra se najduljom u Hrvatskoj. Na ulazu u aleju grabova nalazi se stari kameni portal, ulaz u nekadašnji vrt.


GRAB (Carpinus betulus L.)

Grab je biljka rasprostranjena u Srednjoj Europi, europsko-jugozapadnoazijsko podrijetla. Stanište mu je brežuljkasti, rjeđe brdski pojas, na osrednje vlažnim do jako vlažnim mjestima; rahla, duboka i plodna tla. Može biti visok do 20 m. Stablo je široko, krošnja razgranata. Oprašuje ga vjetar. Često se mijenja s brezom zato što ima srebrnosivu koru i slične listove. No, kora graba je mnogo uglatija od brezine i ima uzdužne, plitke nabore. Drvo graba je guste građe i tvrdo je. Možemo ga prepoznati po ovalnim listovima, dugačkim i do 10 cm. Dvostruko su nazubljeni oko ruba i sužuju se prema vrhu. Gornja površina listova je tamnozelena, a donja strana blijeđe zelena. Ujesen su listovi žuti. Plod je trolapni plodni list s malim rebrastim oraščićima. Cvate od travnja do lipnja. Pricvjetni list je ljeti zelen. Drvo graba služi za izradu stolarskog alata i sitne drvne robe te je izvrsno ogrijevno drvo.


Galerija fotografija


Literatura

  • Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990.
  • Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003.
  • Godet, J.-D. Drveće i grmlje : cvjetovi, listovi, pupovi i kora : Godetov vodič. Zagreb : Naklada C, 2000.
  • Grab. // Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda. Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod, 1977-1985. Sv. 3. 1977.
  • Marković, V. Barokni dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Nacionalna i sveučilišna biblioteka, 1995.
  • Obad-Šćitaroci, M. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991.
  • Russell, T., Cutler, C. Svjetska enciklopedija drveća. Rijeka : Leo-commerce, 2004.
Osobni alati