Dvorac Gornja Bistra
Izvor: Wiki-dveri
Sadržaj |
Geografski položaj
Dvorac Gornja Bistra sakrio se u uvali Zagrebačke gore Medvednice na 230 m nadmorske visine u općini Gornja Bistra. Općina Gornja Bistra smještena je u Hrvatskom zagorju i Zagrebačkoj županiji. Udaljena je oko 24 km od centra Zagreba. Obuhvaća šest naselja i 52 km². 2001. godine broj stanovnika općine bio je 6098.
Povijest dvorca
Dvorac Gornja Bista arhitektonski je vrlo vrijedno djelo 18. stoljeća. Sagradio ga je grof Krsto II. Oršić, koji je rođen 1718., a umro 1782. godine. Školovao se u Bologni i Beču, gdje je jedno vrijeme studirao pravne nauke koje nikada nije završio. Godine 1749. postao je prisjednikom Banskoga stola, 1750. dopukovnikom Kostajničke, a 1753. pukovnikom Glinske pukovnije. Također, sudjelovao je u Sedmogodišnjem ratu između Pruske i Austrije, nakon kojega je postao general bojnik i zapovjednik banskih pukovnija. Nakon umirovljenja 1770.g. obnašao je dužnost velikoga župana Zagrebačke županije te je dao sagraditi i dvorce u Stubici. Krstina kuća, tzv. Palača Rauch, danas je Hrvatski povijesni muzej. Ta mu je kuća bila zimska, a dvorac Gornja Bistra ljetna rezidencija. Njegovi sinovi (Adam, Ivan Nepomuk, Franjo Ksaverski), kao i svi ostali članovi dinastije Oršić, stoljećima su obavljali ugledne vojničke i državničke dužnosti. Poslije Francuske revolucije dvorac je kupio francuski emigrant grof Carion. Godine 1939. zadnja članica obitelji Carion prodala je dvorac, zajedno s imanjem, tvorničaru kože iz Sunje Kolaru za vrijednost od 150.000 dinara.
Od 1946. godine dvorac se nalazi u društvenom vlasništvu, a 1959. godine dobiva trajnu namjenu kao dječje oporavilište, odnosno odmaralište grada Zagreba. U njemu su se oporavljala djeca čiji roditelji nisu mogli sami plaćati troškove, pa se djelatnost oporavilišta financirala iz budžeta grada Zagreba. 1962. godine odmaralište se prenamjenjuje u "Bolnicu za djecu i omladinu" koja se sama financirala. 1969. godine naziv bolnice mijenja se u "Bolnica za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra" koja se održala do danas.
U bolnici danas živi 150 djece starosti od 1 mjeseca do 18 godina. Teško bolesna djeca smještena su na katu, a pokretna u prizemlju, odakle u kolicima mogu izlaziti u park dvorca. Od 10. do 15. kolovoza svake godine u bolnicu dolaze talijanski volonteri koji pomažu djeci i druže se s njima. Stoga je i talijanska vlada pomogla u obnavljanju dvorca.
Arihtektura dvorca
Dvorac Gornja Bistra barokni je dvorac u obliku slova U. Dvorac je najreprezentativniji primjer barokne profane arhitekture kod nas.
Unutrašnjost dvorca krase mnoge očuvane freske i ukrasi koji pripadaju nultoj kategoriji. Nacrt dvorca potječe iz XVIII. stoljeća te predstavlja vrlo važan dokument za istraživanje, a osobito za obnovu dvorca. Legendom na francuskom jeziku, koja sadrži 23 točke, opisan je dvorac. Pročelje dvorca raščlanjuju tri rizalita: centralni, troosni i segmentnom krivuljom znatno istureni. Na bočnim fasadama razvija se jednoliki ritam prozorskih osi, a posljednja pripada kapeli koja je postavljena okomito na smjer protezanja bočnog krila. Emporijem u kapeli koristili su se gospodari dvorca za vrijeme mise, a prizemlje je bilo za niži stalež, puk. Dvorac Gornja Bistra zbog svojih pojedinih djelova nadmašuje ostale dvorce XVIII. stoljeća. Arhitektura dvorca nije rezultat formalno složenije arhitektonske ideje, već je posljedica većih materijalnih mogućnosti naručitelja.
Perivoj
Nacrt perivoja rijedak je originalan dokument. Oblikovanje perivoja ima obilježja pejzažne koncepcije s baroknim elementima koji se ističu centralno postavljenom prilaznom alejom. Aleja grabova smatra se najduljom u Hrvatskoj, iznosi 520 m, a prolazi kroz perivoj te vodi do dvorca. Prema nacrtu iz XVIII. stoljeća posrijedi su brojne radikalne transformacije koje još nisu poznate. Vrijeme nastanka perivoja nije točno utvrđeno, ali se smatra da je osnovan potkraj XIX. stoljeća. Perivoj dvorca zaštićen je kao hortikulturni spomenik, a godine 1961. Regionalni zavod zaštitio je okolicu dvorca.
Galerija
 Jedna strana dvorca sa zvonikom |
 Park dvorca sa zelenilom |
 Kapelica |
 Atrij dvorca |
 Park za igru |
 Umjetnine unutrašnjosti dvorca |
 Namještaj u unutrašnjosti dvorca |
 Pročelje dvorca |
 Druga strana dvorca |
 Atrij dvorca s klupom u pozadini |
 Balkon u unutrašnjosti kapelice |
 Unutrašnjost kapelice |
Literatura
- Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003.
- Google maps. http://maps.google.com/
- Marković, V. Barokni dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Kajkavsko spravišče, 1975.
- Obad-Šćitaroci, M. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991.
- Oršić. // Hrvatska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", 1999.
- Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra. http://www.bolnica-bistra.hr/
