Stjepan Jakševac

Izvor: Wiki-dveri

Skoči na: orijentacija, traži

Brdovečki Sveti Križ (pokraj Zaprešića), 16. prosinca 1916. - Zagreb, 10. svibnja 1994. - hrvatski pjesnik i pisac za djecu


Sadržaj

Djetinjstvo i školovanje

Stjepan Jakševac
Rodna kuća Stjepana Jakševaca (Zaprešićki godišnjak, 1996.)
Stjepan Jakševac s majkom (Zaprešićki godišnjak, 1996.)
Stjepan Jakševac u rodnom Svetom Križu (Zaprešićki godišnjak, 1996.)

Stjepan Jakševac se istaknuo kao pjesnik i dječji pisac. Rodio se 16. prosinca 1916. u Svetom Križu pokraj Zaprešića. Nakon treće godine života seli s obitelji u Slavoniju (selo Vrbanja blizu Vinkovaca) radi boljih uvjeta života. Osnovnu školu pohađao je u Vrbanji. Bio je odličan učenik. Završio je trgovačku školu u Zagrebu 1936. Godine i neko vrijeme nakon srednje škole radio je kao spiker na Radio Zagrebu. Kraće je vrijeme studirao režiju na Akademiji za kazališnu umjetnost. Nakon Drugog svjetskog rata obavljao je različite dužnosti u uređivanju radio-programa.

Književni rad

Prvu pjesmu O životu napisao je za vrijeme školskih praznika 4. kolovoza 1933. godine u rodnom mjestu. Pjesmu je uvrstio u ciklus kojeg je nazvao Prvi glasi (Sveti Križ, 1933-34). Ciklus Pjesme seoskog sina nastao je 1936. godine. Putopis Hodočasnici ili moje prvo putovanje po Hrvatskom zagorju napisao je 12. kolovoza 1935. godine. U putopisu opisuje sedmodnevno pješačenje s prijateljem pjesnikom Josipom Tursanom od rodnog sela preko Bizeljskog, Klanjca, Pregrade i Krapine do Marije Bistrice. Vršio je neko vrijeme razna zanimanja: radio je u Središnjem uredu za osiguranje radnika, u povjerenstvu za prosvjetu Gradskog NO kao planer programa, potom kao odgojitelj mladih spikera. Okušao se i u glumi u kratkometražnom igrano-dokumentarnom filmu Radium - izvor zraka 1944.godine.

Njegovo prvo književno ostvarenje za djecu pojavilo se 1934. godine u srednjoškolskom listu "Mladost". Osim što je pisao pjesme, drame i igrokaze, dramatizirao je bajke W. Grimma i C. Perraulta. Na velikim pločama "Jugotona" dramatizirao je u stihovima najpoznatije dječje bajke. Pisao je i komentare o dječjim knjigama. Među prvima je afirmirao kajkavski izraz u dječjoj poeziji u ciklusu pjesama Ni Zagorje malo, a pored toga je na nov način unio temu ranog dječjeg zaljubljivanja. Dobio je brojne nagrade i prevođen je na slovenski, makedonski, njemački, češki, poljski, talijanski, engleski, švedski, mađarski jezik te esperanto. Uglazbljeno mu je više od 130 dječjih i oko 100 ostalih tekstova, a mnoge njegove pjesme izvođene su na festivalima, snimljene na LP pločama, kazetama i CD-ima (npr. Na Sleme na Sleme, Kokotiček, Imela majka sineka tri, Kam da se pojde).

U svom se književnom djelovanju Jakševac najviše bavi stvaranjem dječje poezije, a psihološki i emotivno se najviše poistovjećuje s osnovnoškolcima između 8. i 12. godine. Njegovi su najčešći motivi vezani uz razred, školu, obitelj i prirodu. Iako se tematska individualnost njegove dječje poezije najviše otkriva u njezinoj zavičajnoj obojenosti i izvorištu, Jakševac nije ni regionalni, ni sentimentalni pjesnik davnog i prošlog djetinjstva, on svoje dječje stvaralaštvo fokusira na suvremeni život kako seoskog tako i gradskog djetinjstva. Ostao je odan tradiciji lirskog iskaza. Strukturna lakoća, lepršavost, ritmički preljevi i nijanse, akustika i melodija kojima je izvor u onomatopeji i aliteraciji karakteriziraju na izražajno-formalnom planu stih i pjesmu Stjepana Jakševca. Njegov stih je dotjeran, a u slike krajolika unosi igrivost služeći se često personifikacijom. Pjesnik se vrlo uspješno koristi raznolikošću i bogatstvu strofnih oblika. Jakševac je u svojim najboljim kajkavskim ostvarenjima ostao blizak melodici te akustici svoga stiha kojeg je oplemenio vrlo autentičnim zavičajnim govorom te specifičnom kajkavskom ikavicom rodnog mjesta.

U dječjoj književnosti ostat će zapažen po svojoj obradi tematike dječjih ljubavi i novom pristupu dječjem svijetu. Antologijski izbor autorove cjelokupne dječje poezije koji je objedinjen u zbirci Zlatna ptica sunca donio mu je afirmaciju priznatog dječjeg pjesnika, a uvršten je u brojne antologije dječjeg pjesništva.


Književna djela


Pjesme - stihovi za odrasle, (Zagreb, 1943.)

Glasim se nespokojem - pjesme za odrasle, (Matica hrvatska, Zagreb, 1956.)

Vesela godina - (Mladost, Zagreb, 1969.)

Voli ne voli voli - (vlastito izdanje, Zagreb, 1972.)

Novogodišnji vlak - slikovnica, (Zagreb, 1980.)

Plave ptice - (Naša djeca, Zagreb, 1980.)

Ima jedan razred - (Zagreb 1981.)

Zlatna ptica sunca - izbor pjesama, (Zagreb, 1986.)


U antologiji svjetske poezije za djecu I denna vida värld (Verser fran mänga länder för barn och vuxna), izašloj 1993. godine u Stockholmu (Švedska), objavljena je pjesma Stjepana Jakševca Zadaća o pravdi. Pjesmu su na švedski jezik preveli Antun Raguž i Elizabeta Glasnović Raguž.


Literatura

  • Hrvatski dječji pisci 3. / priredio Ivo Zalar. Zagreb : Matica hrvatska, 1991. PSHK, knj. 181/3.
  • Jakševac, S. Zapisi o djetinjstvu. // Brdovečki zbornik 2007.-2008. / uredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Ogranak Matice Hrvatske Zaprešić, 2009. Str. 286-296.
  • Jakševac Stjepan. // Hrvatski biografski leksikon. Zagreb : Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2005.
  • Jakševac Stjepan. // Hrvatska književna enciklopedija, Zagreb : Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2010.
  • Laljak, S. Pjesnik Stjepan Jakševac : uz 80-godišnjicu rođenja. // Zaprešićki godišnjak 1996 : za grad Zaprešić i općine Brdovec, Bistra, Dubravica, Luka, Marija Gorica i Pušća / uredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Matica hrvatska Zaprešić, 1997. Str. 346-348.
  • Skok, J. Dječji ljubavni kanconijer. // Školske novine. 27. 03.1973.
  • Skok, J. Iz hrvatske dječje književnosti. Varaždinske Toplice : Tonimir, 2007.
  • Tenšek, S. Književni portreti suvremenih hrvatskih dječjih pisaca - Stjepan Jakševac. // Umjetnost i dijete. 4(1986).
Osobni alati