Perivoj dvorca Laduč
Izvor: Wiki-dveri
Sadržaj |
Perivoj
Dvorac i perivoj Laduč nalaze se u mjestu Donji Laduč, u općini Brdovec, u Zagrebačkoj županiji, na prijelazu između Savske ravnice i južnih padina Marijagoričkog pobrđa. Dvorac pripada drugoj spomeničkoj kategoriji, a zaštita obuhvaća i okoliš od 9,4 hektara. Prostornim je planom Zagrebačke županije perivoj dvorca Laduč predložen za zaštitu kao posebno zaštićena prirodna vrijednost u kategoriji spomenika parkovne arhitekture. Danas se u dvorcu nalazi Dječji dom.
Današnji dvorac Laduč građen je potkraj 19. stoljeća na temelju nekadašnjih Starih dvora. Još uz Stare dvore postojao je lijepo uređen perivoj površine 4,13 hektara. Obuhvaćao je ukrasni parterni vrt ispred južnog pročelja dvorca i pejzažni perivoj sjeverno od dvorca na brežuljkastom terenu. Perivoj je bio okružen vinogradima.
Izgradnjom novog dvorca potkraj 19. stoljeća preoblikuje se i perivoj, osobito dekorativan parterni vrt. Bio je to reprentazivan vrtni prostor geometrijskih oblika, s cvjetnim nasadima i šišanim grmljem te historicističkim dekorativnim vrtnim elementima. Dvorcu se prilazilo s juga kroz parterni vrt. Istočni i zapadni rub vrta uobličile su gospodarske zgrade, djelomično i danas očuvane. Zapadno od ukrasnoga ulaznog vrta, koji je istaknut s centralno postavljenim portalom, nalazio se kuhinjski vrt, stazama podijeljen na osam polja. Na sjevernom kraju kuhinjskog vrta, a na granici prema pejzažnom perivoju, stajala je oranžerija (staklenik). Iza dvorca, u perivoju pejzažne koncepcije s elementima romantične vrtne arhitekture, nalazilo se jezero. Od vrtne plastike očuvane su samo dvije kamene skulpture (personifikacija godišnjih doba), svojedobno restaurirane, koje se danas nalaze u dvorištu Zavičajnoga muzeja u Brdovcu.
Nekadašnji perivoj u velikoj je mjeri i danas očuvan i njegovan.
Drvored klena i tise
S lijeve i desne strane perivoja danas nalazimo prekrasan drvored u kojem prevladavaju biljke naših krajeva: klen i tisa.
Klen ili poljski javor (Acer campestre L.) biljka je europskog i zapadnoazijskog područja. Njezino stanište nalazimo od nizinskog do brdskog područja - u bukovim i hrastovim šumama, lugovima s bujno razvijenim slojem zeljastih biljaka i slojem grmlja, duž šumskih rubova, na vlažnim i plodnim tlima. Voli polusjenu. Može rasti kao grm ili drvo visoko do 20 m. Kora mladog drveta je smeđa, a starijeg srednje do tamnosmeđa, mrežasto ispucana. Listovi imaju po tri ili pet režnjeva, nejednako su veliki, tupi ili široko zaobljeni, urezanog ili cjelovitog ruba. Cvate od travnja do svibnja.
Tisa (Taxus baccata L.) je vazdazeleno stabalce ili grm visok i do 20 metara, piramidalne krošnje i promjera debla ponekad većeg i od 1 metra. Kora mu je u mladosti glatka, tanka i crvenkastosmeđa, u starijim primjercima raspucala i ljuska se u listiće. Mekane spljoštene iglice ušiljena vrha pravilno su raspoređene na grančicama. Sjemenke su pojedinačne, sjajne i tamnosmeđe. Tisa je golosjemenjača i svi dijelovi su izuzetno otrovni, osim crvenog ovoja sjemenaka. Raste veoma sporo i može živjeti više od 3 tisuće godina. Cvjetovi se pojavljuju u ožujku i travnju. U prsnoj visini opseg joj iznosi 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno, iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem.
Galerija fotografija
 Perivoj dvorca Laduč |
 Perivoj dvorca Laduč |
 Ružičnjak u perivoju dvorca Laduč |
 Perivoj dvorca Laduč |
 Perivoj dvorca Laduč |
 Njegovan travnjak sa šišanim grmljem |
 Šišano grmlje |
 Šišana živica |
 Šišano grmlje |
 Šišana živica |
Literatura
- Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990.
- Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003.
- Godet, J.-D. Drveće i grmlje : cvjetovi, listovi, pupovi i kora : Godetov vodič. Zagreb : Naklada C, 2000.
- Laduč : perivoj. / Dvorci.hr. http://www.dvorci.hr/page.aspx?PageID=634
- Obad-Šćitaroci, M. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991.
- Szabo, A. Dvorac Laduč i baruni Vranyczany-Dobrinović. // Brdovečki zbornik 2005. / priredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Ogranak Matice hrvatske Zaprešić, 2006. Str. 119-124.
