Park prirode Medvednica

Izvor: Wiki-dveri

Skoči na: orijentacija, traži

Sadržaj

Park prirode Medvednica

Karta Medvednice
Poučna ploča geološke dobi Medvednice

Medvednica je smještena sjeverno od Zagreba. Pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok, od Save do rječice Lonje. Rubovi Medvednice vežu se uz Zagreb pa se naziva još i Zagrebačka gora. Najviši vrh Medvednice je Sljeme. Zapadni dio Medvednice 1981. proglašen je parkom prirode. Prostire se od Podsuseda do Kašinskog sedla, duljine je oko 24 kilometara. Ukupna površina Parka prirode Medvednica iznosi 22 826 ha. Poznat je po različitoj povijesnoj i kulturnoj baštini. Najveći dio je sagrađen od eruptivnog kamena. Na zapadnom dijelu Medvednice nalazi se, oko Ponikava i Bizeka, špilja Veternica, jedna od većih špilja u Hrvatskoj, duljine oko 6 kilometara. Oko te špilje nalaze se livade na Ponikvama, dom Glavica, gradina Susedgrad, Kameni svati. Također u tom dijelu Medvednice nalazimo i manje pećine i jame, među kojima se ističe pećina Medvednica te Tisin ponor. Po zadnjim istraživanjima tu se nalazi oko 40 speleoloških objekata. Upravitelj Parka prirode Medvednica je javna ustanova Park prirode Medvednica.


Vegetacija Medvednice

Obični lopuh (Petasites hybridus L.)
Plućnjak (Pulmonaria officinalis L.)

Osobito važno za ovaj dio Medvednice je to što na cjelokupnoj površini šuma nema niti jednog naselja. U nižim predjelima rastu šume hrasta kitanjaka, pitoma kestena, graba. U srednjim visinama nalaze se šume kitnjaka i bukve, dok su pri vrhu šume jele. Pri samom vrhu Sljemena i uzduž najvišega grebena pojavljuju se prirodne skupine jasena. Osobit ukras ovim šumama su proljetnice koje su u najviše slučaja ugrožene.

Na Medvednici se razlikuje preko 1300 različitih biljnih vrsta i podvrsta, a od njih je 268 zakonom zaštićeno. Neke od njih su: šumska potočnica, tisa, ljiljan, šumska jagoda, planinski božur, borovnica, puzava ivica, mali šuškavac, rumenka, crvena bazga, hrvatska perunika, divlja mrkva, bijeli lopuh, šumska runjika, mala kiselica, dugolisna metvica, crno-crveni kukurijek, obična kurika, šumska bekica, pjegasti kozlac, obični krestušac, šumska mlječika, velecvjetni naprstak, žuti kokotac, bijeli gavez, lijeska, divlja trešnja, jelenja paprat, vunenasta medunika, mirisava ljubičica, ptičja grahorica, dvolisni procjepak, livadna kadulja, obična češnjača, kranjski ljiljan, jesenji lavlji zub, žuta mrtva kopriva, hrast kitnjak, bagrem, bijela vrba, jasen, velelisna lipa, maline, livadna zečina, crvena vratiželja, petrov križ, biskupska kapica, šumska skrižalina, pjegavi kaćun i još mnoge zanimljive vrste.


Tisa u Šupljaku

Tisa
Tisa

Na Medvednici se nalaze dvije tise koja su Zakonom o zaštiti prirode zaštićene kao spomenik prirode – pojedinačno stablo: stara tisa na Šupljaku i stara tisa kod Horvatovih stuba. Po dimenzijama tisa u Šupljaku je najveća stara tisa na Medvednici, a nalazi se kod Prvog francuskog rudnika, neposredno pored Lugarske staze.


TISA (Taxus baccata L.)

Tisa je vazdazeleno stabalce ili grm visok i do 20 metara, piramidalne krošnje i promjera debla ponekad većeg i od 1 metra. Kora mu je u mladosti glatka, tanka i crvenkastosmeđa, u starijim primjercima raspucala i ljuska se u listiće. Mekane spljoštene iglice ušiljena vrha pravilno su raspoređene na grančicama. Sjemenke su pojedinačne, sjajne i tamnosmeđe. Tisa je golosjemenjača i svi dijelovi su izuzetno otrovni, osim crvenog ovoja sjemenaka. Raste veoma sporo i može živjeti više od 3 tisuće godina. Cvjetovi se pojavljuju u ožujku i travnju. U prsnoj visini opseg joj iznosi 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno, iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem.


Markovčak - Bistra

Rezervati šumske vegetacije u Parku prirode Medvednica
Poučna ploča o šumi bukve i jele
Mješovita šuma bukve i jele
Mješovita šuma bukve i jele


Glavna karakteristika Parka prirode Medvednica su dobro očuvane šume i šumske zajednice koje obuhvaćaju 64% površine parka. U Parku postoji i 8 posebnih šumskih rezervata:

• Bliznec – Šumarev grob (šuma bukve i jele)

• Gračec – Lukovica – Rebar (termofilne šume hrasta medunca i crnog graba)

• Mikulić potok – Vrabečka gora (brdska bukova šuma)

• Pušinjak – Gorščica (brdska bukova šuma)

• Rauchova lugarnica – Desna Trnava (šuma bukve i jele)

• Tusti vrh – Kremenjak (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Babji zub – Ponikve (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Markovčak – Bistra (šuma bukve i jele)


Rezervat šumske vegetacije Markovčak - Bistra smješten je u gravitacijskom području potoka Bistre. Njegovi pritoci sastaju se na livadi Markov travnjak. Površina rezervata je 250,24 ha, od čega 151,46 ha u Zagrebačkoj županiji. Najviše se ističu bukve i jele. Zadivljujuće veliki promjeri jele su i do 150 centimetara, a visine do 40 metara. Donji dio rezervata oko Markovog travnjaka te istočni dio izgrađeni su od vapnenca oblikovanog u stepeničaste litice. Na vapnenačkom, stjenovitom terenu karakteristična je vegetacija s mnoštvom tisa.



Galerija fotografija


Literatura

  • Botanički važna područja Hrvatske / uredili T. Nikolić, J. Topić, N. Vuković. Zagreb, Školska knjiga, 2010.
  • Čaplar, A. Planinarski vodič po Hrvatskoj. Zagreb : Mozaik knjiga, 2011.
  • Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode / uredništvo Ilija Barišić... [et al.]. Zagreb : Turistička naklada, 2008.
  • Nikolić T., Kovačić S. Flora Medvednice. Zagreb : Školska knjiga, 2008.
  • Palković M., Draganović E., Pintarić K. Hrvatski parkovi : nacionalni parkovi i parkovi prirode. Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2005.
  • Pelivan, A. Vodič kroz prirodne ljepote u Hrvatskoj. Donja Lomnica : Ekološki glasnik, 1998.
  • Poljak, Ž., Čaplar, A. Medvednica : planinarsko-izletnički vodič. Zagreb : Hrvatski planinarski savez, 2001.
  • Russell, T., Cutler, C. Svjetska enciklopedija drveća. Rijeka : Leo-commerce, 2004.
  • Šume u Hrvatskoj / uredništvo Josip Dundović... [et al.]. Zagreb : Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu : Hrvatske šume, 1992.
  • Vidaković, P. Nacionalni parkovi i zaštićena područja u Hrvatskoj : (očuvana priroda - kultura - ekoturizam). Zagreb : Fond za stipendiranje mladih za zaštitu prirode i turizam, 2003.
Osobni alati