Matija Skurjeni

Izvor: Wiki-dveri

Skoči na: orijentacija, traži

Veternica (Hrvatsko zagorje), 14. prosinca 1898. - Zaprešić, 04. listopada 1990. - hrvatski slikar naive


Sadržaj

Djetinjstvo i školovanje

Matija Skurjeni

Matija Skurjeni se rodio 14. prosinca 1898. u Veternici (Hrvatsko zagorje), kao sedmo dijete u obitelji, od oca Jure (tesara) i majke Magde (kućanice). Do svoje dvanaeste godine bio je pastir te je pomagao roditeljima u domaćinstvu. Školu nije pohađao zbog siromaštva, a čitati i pisati naučio je od starije braće. Kasnije je kao regrut, u jednoj zagrebačkoj vojarni, nadoknadio nedostatak redovnog školovanja (1916.). Pohađao je tečaj na kojemu su se učile osnove povijesti umjetnosti i različite likovne tehnike. Bio je predmet izrugivanja zbog drugačijeg pristupa radu te "čudnom" načinu slikanja. Voditelj tečaja ga je branio i rekao kako je Matija pronašao svoj izraz, tj. da nikoga ne oponaša. Time je prestalo podsmjehivanje Matijinom slikarstvu.

Vojnički dani

U svibnju 1916. Skurjeni je unovačen i boravi godinu dana kao regrut u jednoj zagrebačkoj vojarni jer je bio fizički preslab za ratne napore. U svibnju 1917. odlazi na istočnu frontu u Besarabiju. Njegova jedinica probija se do Zablatova gdje se prvi put sreće s događajima Oktobarske revolucije, a u jesen je prebačen u Tirol. Ranjen je na talijanskoj fronti kod Castel Tessina 1918. i prebačen u vojnu bolnicu u Braunau u Češkoj, a najesen je prebačen u Zagreb, odakle odlazi u Veternicu. Vojni rok u jugoslavenskoj vojsci služi u Skopju 1921. godine. Oboljevši od tropske malarije (1922.) upućen je na liječenje u Zagreb. Iste godine otpušten je iz vojske te odlazi u Veternicu, gdje se ponovo bavi kopanjem ugljena.



Soboslikarski zanat

1911. godine radi kao pružni radnik na izgradnji pruge Karlovac - Metlika - Novo Mesto. Soboslikarski zanat uči u Metliki (travanj 1911.). Nakon vojske vraća se u Veternicu i radi kao rudar u Očuri. U Metliku odlazi 1923. gdje završava soboslikarski zanat. Položivši ispite, odlazi u Zagreb gdje se zapošljava u soboslikarskom poduzeću Broz-Gubec-Zakošek. U mirovinu odlazi 1956. te se potpuno posvećuje slikarstvu. Prestaje slikati 1975., kada je i obolio. Umro je 04. listopada 1990. u Krapinskim Toplicama, a sahranjen je na starom groblju u Brdovcu 06. listopada 1990.


Likovno stvaralaštvo

Matija Skurjeni: Sanjao sam da moram preplivati ovu uzburkanu Savu, 1969., ulje na platnu, 53x71 cm (vlasnik Srećko Skurjeni, Zaprešić)
Matija Skurjeni: Moj dom, 1964., ulje na platnu, 60,5x49 cm, (vlasnik Srećko Skurjeni, Zaprešić)
Matija Skurjeni: Prvi ljudi na mjesecu, 1969., ulje na platnu, 71x52 cm, (vlasnik Srećko Skurjeni, Zaprešić)
Matija Skurjeni: Treći svjetski rat, 1969., ulje na platnu, 94x138 cm, (vlasnik Srećko Skurjeni, Zaprešić)

Matija Skurjeni prvu sliku naslikao je prema oleografiji Veronikin rubac. Akvareli s motivima Baške nastaju 1924. (utjecaj boravka na otoku Krku). Sudjeluje u osnivanju Likovne sekcije Kulturno-umjetničkog društva željezničkih i transportnih radnika "Vinko Jeđut" u Zagrebu (1946). Večernje tečajeve pohađao je u prostorijama bivše Obrtničke škole, s predmetima crtanje glave, akt, anatomija perspektiva, povijest umjetnosti i vježbe iz primjenjene grafike. Nastavnici Likovne sekcije bili su akademski slikar Mladen Veža iz slikanja, akademski kipar Slavko Rukljač iz akta i akademski slikar dr. Pavao Gavranić iz primjenjene grafike. Predavači su neko određeno vrijeme bili i akademski slikari Vilko Gliha-Selan i Antun Motika. Tečaj je završio 1949. godine.


Obitelj

Marijom Dolović iz Sv.Roka (Međimurje) oženio se 1927. godine, no brak nije potrajao. Zoricom Kralić (Zagreb) ženi se 1932. godine, a godinu dana kasnije rodio im se sin Milan. U treći brak ušao je s Ivankom Gašparić (Ormož), s kojom je 1947. dobio sina Srećka. Kuću u Zaprešiću kupuje 1953. godine, gdje se i nastanjuje.


Matijin karakter

Jedan poznati kritičar došao je Matiji Skurjeniju s namjerom da kupi sliku. Hvalio ga je i rekao kako je pisao samo najbolje o njemu da bi što povoljnije kupio sliku. Matija je prepoznao namjeru kritičara te mu odbio prodati sliku.

Prije nekoliko desetaka godina Matija je poklonio svoju sliku rođacima. Slika je sadržavala pejzaž s jezerom i livadom. Rođaci nisu znali cijeniti umjetnost i nisu obraćali pozornost na sliku. Slika se nakon nekog vremena uništila te ju je Matija restaurirao. U periodu restauriranja jedan kupac jako se zainteresirao za tu sliku i ponudio poveću svotu novaca. Dobiveni novac Matija je dao rođacima i oni su kupili livadu i kravu. Tim postupkom Matija je pokazao koliko je darežljiv i pošten.



Muzej Matija Skurjeni

Muzej Matija Skurjeni u Novim Dvorima

Doselivši se u Zaprešić, Matija Skurjeni stvara najveći dio svog likovnog opusa. Tadašnjoj Općini Zaprešić želio je darovati svoje slike, a neke posuditi i tako je došlo do darovnog ugovora (1984.) prema kojemu Matija Skurjeni daruje svoje slike, a Općina Zaprešić obvezuje se otvoriti galeriju koja će nositi slikarevo ime. Galerija Matija Skurjeni otvorena je u Novim Dvorima u Zaprešiću 15. srpnja 1987. i priključena Narodnom sveučilištu u čijem je sastavu bio i Muzej Brdovec. Iste godine Matija Skurjeni proglašen je počasnim građaninom Zaprešića. Galerija Skurjeni djeluje u sastavu Muzeja Brdovec do 2000. godine. Na prijedlog grada Zaprešića od Ministarstva kulture traži se suglasnost o osnivanju Muzeja "Matija Skurjeni" sa stalnim postavom. Prijedlog koncepcije sastavio je muzejski savjetnik Mario Lenković. Dana 20. studenoga 2000. godine Ministarstvo je prihvatilo prijedlog i suglasnost Muzejskog vijeća te odobrilo prerastanje Galerije Matija Skurjeni u Muzej "Matija Skurjeni", sa stalnim postavom koji obuhvaća cjelokupni stvaralački opus Matije Skurjenija, od najranijih radova pa do posljednjih djela, te s muzejskim vodičem. U muzeju se mogu razgledati najvažniji radovi Matije Skurjenija: ulja na platnu, crteži i grafike.


Važnije samostalne izložbe

Zagreb, Galerija primitivne umjetnosti, 1958., 1962., 1977. || Beograd, Galerija Doma kulture Zapadni Vraćar, 1959. || Rim, Galleria la Nouva Pesa, (Generalić, Virius, Skurjeni), 1960. || Split, Galerija umjetnina, 1961. || Pariz, Galerie Mona Lisa, (Kopac, Rabuzin, Skurjeni), 1962., 1966. || Köln, Galerie Rudolf Zwirner, (Skurjeni, Lacković), 1963., 1965. || Zagreb, Likovni studio, Kabinet grafike JAZU, 1964. || Samobor, Samoborski muzej, 1967. || Zürich, Galerie für Naive Kunst, Bruno Bischofberger, 1968. || Zlatar, Galerija izvorne umjetnosti, 1973., 1998. || Frankfurt, Bank für Gemeinwirtschaft, 1973. || Zagreb, Galerija Dubrava, 1974. || Zagreb, Izložbeni salon Doma JNA, 1974. || Milano, Art Gallery, 1978. || Zaprešić, Škola Antuna Augustinčića, 1983. || Zagreb, Galerija Dubrava, 1984. || Zaprešić, Galerija Matija Skurjeni, 1987. || Zagreb, Galerija Virius, 1988. || Bönnigheim, Museum Charlotte Zander, 1998. || Zagreb, Muzejsko-galerijski centar Gradec, 1998. || Zaprešić, Galerija Matija Skurjeni, 1998.


Nagrade i priznanja

Prvu nagradu za slikarstvo dobio je na izložbi 4. Internationale Kunstausstellung der Eisenbahner (Stadtmuseum) u Munchenu 1959.g. Pet godina kasnije prima prvu nagradu na Prvoj izložbi slikara željezničara Hrvatske u Zagrebu. Posebno priznanje Odbora za nagrade na Prvoj zagrebačkoj izložbi jugoslavenskoga crteža, dobio je u Zagrebu 1968. Godine 1973. dobio je prvu nagradu Međunarodnog žirija na izložbi Naiva 73 (Galerija primitivne umjetnosti, Zagreb). Dvije godine kasnije Skurjeniju je dodijeljen Orden rada sa zlatnim vijencem Josipa Broza Tita. Godine 1977. Taborska listina dodijelila mu je priznanje Tabora likovnih samorastnikov u Trebnju (Slovenija). Nakon toga, Zlatnu paletu Zlatara za ukupno umjetničko stvaralaštvo, izvornost i osobni doprinos afirmaciji izvorne umjetnosti dodijelio mu je Sabor izvornih umjetnika Jugoslavije (Zlatar). Posebno priznanje dobio je i na izložbi Prvi bijenale jugoslavenske samouke likovne umjetnosti u Svetozarevu 1981. godine. Istu nagradu dobio je i dvije godine kasnije. Godine 1994. dobio je Počasnu diplomu Međunarodonog žirija na izložbi Insita 94 od Slovenske narodne galerije u Bratislavi. Također, tri godine kasnije dobiva Počasno priznanje Međunarodnog žirija za djela prikazana na izložbi Insita 97 od Slovenske narodne galerije u Bratislavi.


Filmovi o Matiji Skurjeniju

Vlakovi, život i snovi slikara Matije Skurjenog fim je čiji je scenarij napisala Ivana Vrkljan, a režiju Ante Viculin, proizvodnje Radio-televizije Zagreb, 06. lipnja 1966.godine. Tekst za film Naive Zwischen Rousseau und Generalić, napisao je Oto Bihalji-Merin, a nastao je u proizvodnji Hessischer Rundfunk, u Frankfurtu 1974.godine. Scenarij i režiju za film Matija Skurjeni nastali su pod palicom Branka Ranitovića u proizvodnji Radio-televizije Zagreb, 1974. godine. Film Croatian Naive Art (Hrvatska naivna umjetnost) proizveden je u Los Angelesu, 1990.godine., a za scenarij i režiju zaslužan je Jakov Sedlar. Hrvatska televizija proizvela je 1993. godine film I san i java / Matija Skurjeni, a za scenarij i režiju odgovoran je Miroslav Mahečić.


Literatura

  • Crnković, V. i Zander. Munchen: C. Hommage a Matija Skurjeni: Galerie fur naive Kunst und art Brut, 1987.
  • Crnković, V. Skurjeni. Zagreb:Hrvatski muzej naivne umjetnosti, 2006.
  • Crnković, V. Skurjeni. Zagreb: Hrvatski muzej naivne umjetnosti, 1998.
  • Lenković, M. Matija Skurjeni: Fantastični svijet Matije Skurjenija, 2010.
  • Laljak, S. Matija Skurjeni, počasni građanin Zaprešića. // Zaprešićki godišnjak 1991 / uredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Matica hrvatska Zaprešić, 1991. Str. 136
  • Maleković, V. Skurjeni. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1982.
  • Vrabec, V. Galerija Matije Skurijenija: Narodno sveučilište Zaprešić, 1987.
Osobni alati