KUD-u Sloga iz Velikog Trgovišća

Izvor: Wiki-dveri

Zahvaljujući Ivi Cvetko uspjeli odlučili smo predstaviti KUD Sloga iz Velikog Trgovišća koji ona vodi kroz radio emisiju iz koje ćete saznati mnoge informacije o KUD-u Sloga. Razgovarali smo s voditeljicom KUD-a Ivom Cvetko, voditeljicom pjevanja Teom, asistentom Filipom te nekolicinu članova. Što smo saznali o KUD-u, voditeljima i članovima poslušajte u našoj radio emisiji KUD Sloga.

Radijsku emisiju pripremili: Nina Hlad, Marija Iveković i Petra Peh uz tehničku potporu članova FFVAL-a

Kulturno umjetničko društvo Sloga Veliko Trgovišće, osnovano je 1985. godine, i od tada njeguje kulturne i folklorne običaje sjeverozapadne Hrvatske, ali i Hrvatske u cjelini. Danas u društvu, uz tamburaše i odraslu folklornu grupu Drmešari, djeluju dvije dječje grupe: dječja folklorna skupina Tičeki i dječji folklorni ansambl Cveteki, a sveukupno broje čak 75 članova.

Društvo već dugi niz godina nastupa na svim poznatim smotrama općinskog, županijskog i državnog karaktera, postiže zapažene rezultate te organizira humanitarne koncerte. A također već tradicionalno organizira i dvije manifestacije: predbožićni koncert “K tvojoj svjetlosti koračaju narodi“, i dječje folklorne susrete pod nazivom“ I ju ju“.

Zakoračila sam stepenicu više

Intervju s voditeljicom KUD-a Ivom Cvetko

• Možete li nam reći nešto općenito o Kulturno umjetničkom društvu Sloga? Kada je osnovano? Tko ga je osnovao? S kojim ciljem?

Društvo je prvotno osnovano 1985., no za vrijeme Domovinskog rata je prestalo s radom te tek 1998. ponovo počinje s djelovanjem. Osnovali su ga mještani Velikog Trgovišća, s ciljem očuvanja kulturne baštine ovoga kraja.

• Kako je KUD dobio ime? Zašto baš Sloga? Ima li ono neko posebno značenje?

Puno ime našeg društva je Kulturno-umjetničko društvo Sloga Veliko Trgovišće ili skraćeno KUD Sloga Veliko Trgovišće.

11. listopada 1925. u Zagrebu je od strane HSS-a osnovano Kulturno-prosvjetno društvo „Seljačka sloga“. Osim što su se zalagali za suzbijanje nepismenosti, osnivanjem zadruga, ali i sudova za rješavanje sporova među seljacima, jedan od ciljeva im je bio očuvanje narodne baštine, unapređenje i promicanje seljačke kulture, organizacija folklornih smotri, poticanje rada kultuno-umjetničkih društava. I zahvaljujući toj inicijativi sačuvano je od zaborava (zapisano i arhivirano) mnogo narodnih plesova, pjesama, običaja.

Za vrijeme NDH društvo je zabranjeno, ali se za vrijeme SFRJ njezin rad ipak nastavio u malo drugačijim okvirima. Naime, u selima su se osnivala kulturno-umjetnička društva pod imenom „Seljačka sloga“, koja su nastavila s njegovanjem i očuvanjem folklorne tradicije. Tako da danas u Hrvatskoj postoje deseci KUD-ova s tim imenom, s tim da se razlikuju prema mjestu djelovanja (KUD „Seljačka sloga“ Nedelišće (Međimurje), KUD „Seljačka sloga“ Buševec (Turopolje), KUD „Seljačka sloga“ Županja (Slavonija) ...)

Sam naziv Sloga je novija, skraćena verzija istoga. Zašto su se osnivači odlučili za to ime, ne bih znala točno odgovoriti, mogu samo izvući pretpostavku iz povijesnog pregleda naziva Seljačka sloga i Sloga.

Članovi KUD-a Sloga iz Velikog Trgovišća

• Od kojih se sekcija sastoji vaš KUD? Koliko broji članova?

Društvo se sastoji od 3 sekcije: dječji folklor, odrasli folklor i tamburaška grupa. Trenutno brojimo oko 60 članova.

• Zašto, kada i kako ste se odlučili baviti folklorom?

Moji prvi plesni folklorni koraci su bili u drugom razredu osnovne, kada sam se upisala u dječji ansambl tadašnjeg KUD-a „Vinko Jeđut“, danas poznatog kao HKUD „Željezničar“ Zagreb. Zašto? Jer su prijatelji iz ulice išli tamo.

• Kako ste se odlučili postati voditeljica KUD-a?

Nakon 20 godina plesanja, pokazalo se da je, ili vrijeme da prestanem, ili da zakoračim stepenicu više. Zakoračila sam stepenicu više.

• Što Vam je najdraže / najmrže u folkloru?

Najdraže? Ne mogu nešto potpuno izdvojiti, sve je to isprepleteno, ples, pjesma, druženja, svirka, prijateljstva, kreativnost, priče, nošnje, frizure, nakit, vježbanje, nastupi, putovanja...

A najmržeg nemam, to bi značilo da mi se više toga ne sviđa. Recimo da mi je najteže kada je „pun mjesec“, pa na probama moram ponovo objašnjavati koja je lijeva, a koja desna noga. Onda dođem doma i ne da ne spavam zbog „punog mjeseca“ već mi u glavi ječi „lijeva, lijeva, lijeva... ona druga lijeva noga... lijeva, lijeva...“

• Po čemu se folklor razlikuje od drugih plesova?

Folklor nije samo ples. Folklor je spoj plesa, pjesme i glazbe - izričaj nastao u narodu i od naroda koji ima nekoliko različitih uloga: obrednu, običajnu, magijsku, društvenu... Ujedno, tu je i kostimografski dio, odnosno narodna nošnja, koja je bila poput osobne karte – samo s promjenom i najmanjeg detalja u oblačenju, može se promijeniti slika o društvenom statusu osobe koja ju nosi. Uzmimo najjednostavniji primjer iz Hrvatskog zagorja – djevojčice nose dvije pletenice, djevojke pred udaju jednu pletenicu, ili dvije spajaju mašnom u jednu, udane žene nose maramu, ali ako je marama crvena – zna se da je tek udana i nije još rodila dijete. Crvena boja ju brani od uroka.

Ako se orijentiramo samo na ples – Bečki valcer je uvijek Bečki valcer, sa svim svojim propisanim elementima, ali npr. zagorski valcer ima tri osnovne varijante, uz daljnje varijacije od sela do sela.

• Po čemu je za Vas poseban?

Što više učim i radim, sve više uviđam koliko malo znam, a zaista znam puno. Potiče me da istražujem, učim i dalje i ne stajem, potiče moju maštu i kreativnost i pruža mi mogućnost da se izrazim i to podijelim s drugima – bilo kroz vježbe na probama, koreografije ili priče kako je nekad bilo i zašto.

Što biste poručili onima koji bi se htjeli uključiti u folklor, a nikako da se uključe… Kako bismo rekli, imaju želju, ali nekako im manjka volje…

Neka se ohrabre doći barem na jednu probu, ostalo će doći samo od sebe.