Dvorac Januševec

Izvor: Wiki-dveri

Skoči na: orijentacija, traži
Pročelje dvorca Januševec


Sadržaj

Geografski položaj

Katastarska mapa, 1861.g.

Dvorac Januševec smješten je u naselju Brdovec u općini Brdovec, koja se nalazi 3 km sjeverozapadno od grada Zaprešića. Naselje Brdovec svakako je postojalo prije 1334.g., kad je Ivan Gorički u znamenitom popisu župa na području Zagrebačke biskupije zabilježio da je u njemu župna crkva Crkva svetog Vida. U Brdovcu postoji zavičajni muzej sa zanimljivom povijesnom i etnografskom zbirkom, a u njegovu sastavu djeluje i likovni sabor. Dvorac Januševec nalazi se uz cestu prema graničnom prijelazu Harmica, na blagoj padini Marijagoričkog pobrđa. Dvorac je svojom prednjom stranom okrenut prema sjeveru.


Povijest dvorca

Spremište Hrvatskog državnog arhiva u dvorcu Januševec
Interijer dvorca prije 2. svjetskog rata
Kupola dvorca Januševec

Dvorac Januševec dao je izgraditi general Josip Vrkljan. Josip Vrkljan bio je ministar nadvojvotkinje od Parme, Marije Lujze, druge Napoleonove žene. Točna godina gradnje nije poznata, no izgrađen je između 1820. i 1830. godine. Pretpostavlja se da je dvorac projektirao Bartolomej Felbinger, jedan od najpoznatijih graditelja 19. stoljeća. Desetak godina nakon gradnje general Vrkljan zapao je u financijske teškoće, pa je prodao dvorac. U svibnju 1840. godine objavljen je oglas u "Agramer Zeitungu" u kojemu se spominje dražba Januševca. Dražba je održana 15.08.1840., ali rezultati dražbe nisu poznati. 1845. godine dvorac je kupio francuski grof Edgar de Corberon. Nakon što je Corberon umro bilo je još nekoliko vlasnika: njemački grof Dümreicher, Max Mayer te Manfred Sternberg.

Za vrijeme 2. svjetskog rata u dvorcu je boravila vojska koja je 7. i 8. travnja 1945. teško oštetila dvorac. 1947. godine započinje rad na obnovi dvorca. Obnova traje punih 40 godina. Veći dio dvorca je obnovljen te je u njemu od 1989. smješten dio Državnog arhiva Hrvatske. Obnovu je vodio Zvonimir Vrkljan, potomak generala Vrkljana, koji ga je i podigao.


Arhitektura dvorca

Dvorac Januševec reprezentativan je klasicistički dvorac koji zajedno s gospodarski objektima nasuprot sjevernom ulaznom pročelju čini ansambl umjetničke vrijednosti. Sjeverno pročelje je jednokatno, a južno dvokatno. Tlocrtna koncepcija dvorca je pravokutnik, u sredini kojeg je okrugla dvorana, osnovni motiv dvorca, oko koje se nižu prostorije uzduž svih pročelja. Jednoosna kompozicija počinje gospodarskim objektima u obliku slova U s bočnim krilima podno šumovitog brijega, a nastavlja se simetričnom vrtnom kompozicijom. S portikom na sjevernom pročelju, ulaznim predvorjem, okruglom dvoranom, južnom dvoranom (nekad blagovaonica), a završava južnom terasom te pogledom na dolinu savske ravnice i na udaljeno Samoborsko gorje. Pročelja dvorca odaju karakterističan klacistički red, ali bogate obrade i plastičnosti. U punoj visini najvišeg južnog pročelja ističe se altana. Na sjevernom, jednostavnom i mirnom pročelju naglašen je istaknuti ulazni portik sa četiri stupa, jakom arhitravom i timpanonom. O izgledu dvorca i posjeda najviše nam govori oglas iz novina iz 1840. godine.


Perivoj

Drveće oko dvorca i nekada znameniti park prilično su zapušteni, a zbog obližnjih gradnji neka stabla pokazuju izrazite znakove bolesti. Engleski perivoj oko dvorca, nastao oko 1830.g., samo je dijelom očuvan, a dijelom je prerastao u okolnu šumu. Središnji dio perivoja bio je oblikovan simetrično, a uz terase i staze nekada su se nalazili cvjetnjaci. Dvorac se ubraja u spomenike nulte kategorije.



Ljubavna legenda kaže...

O nastanku dvorca stvorena je legenda da ga je dala sagraditi Napoleonova rastavljena žena Marija Lujza za svog ljubimca ličkog oficira Josipa Vrkljana. Međutim, Josip Vrkljan se prvi puta oženio u 45. godini života groficom Marijom Hojos. Pet godina kasnije, nakon što je preminula Marija Hojos, Vrkljan se 1827. godine oženio osamnaestogodišnjom groficom Marijom Almasy. Ako je gradnja tog dvorca trebala nešto prikriti, onda je to mogla biti razlika u godinama mladoženje i mlade. Ženidba s Marijom Almasy dovela je Vrkljana u zaprešićki kraj gdje je sagradio predivni januševečki dvorac.


Literatura

  • Brdovec. // Hrvatska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", 1999. Sv. 1.
  • Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990.
  • Google maps. http://maps.google.com/
  • Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003.
  • Krivošić S. Slike iz zaprešićkog kraja od 1209. do 1903. Zaprešić : Matica hrvatska Zaprešić, 1993.
  • Obad-Šćitaroci, M. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991.
Osobni alati