Cret Dubravica

Izvor: Wiki-dveri

Skoči na: orijentacija, traži

Sadržaj

Cret Dubravica

Oznaka na ulazu u Cret Dubravica
Poučna tabla na drvenom platou u Cretu Dubravica
Pogled s drvenog platoa
Cret Dubravica

Botanički poseban rezervat Dubravica osnovan je 1966. godine. Spominje se tridesetih godina prošlog stoljeća, fitocenološka i ekološka istraživanja objavio je 1939. botaničar Ivo Horvat. U to vrijeme u Dubravici su postojala tri creta površine 650 m2, 286 m2 i 1630 m2. Prvih 35 godina njegova postojanja zaštita je bila pasivna, pa se cretna površina višestruko smanjila prelaskom creta u vlažni travnjak, te nakon toga zarastanjem u šumu crne johe (Alms glutinosa L.). Cret je bio pred samim nestajanjem. 2001. godine Hrvatsko mikološko društvo, u suradnji s nadležnim tijelima, pokrenulo je akciju spašavanja Creta Dubravica. Uklonjeno je drveće i grmlje s površine creta, uklonjeni su mrtvi polegli slojevi trave beskoljenke koji su sprečavali rast cretnih biljaka, cret je pokošen u lipnju i u listopadu, a pokošena trava je uklonjena s creta. Na jednom dijelu creta, koji je ostao bez cretnih biljaka, snižena je razina tla i presađen je mah tresetar. Već za dvije godine bili su vidljivi odlični rezultati. Mahovi tresetari su se raširili na gotovo cijelu preostalu površinu creta, a okruglolisna rosika je svoju populaciju povećala s desetak jedinki na njih stotinjak. Cret u Dubravici primjer je acidofilnog creta, tj. spada u skupinu prijelaznih cretova, što znači da vodu dobiva putem oborina, kao i putem podzemnih voda koje su siromašne bazama, pa stoga u njemu postoji slaba geološka veza sa podlogom.

Danas je površina Creta Dubravica smanjena gotovo za polovicu svoje površine od vremena otkrića - na oko 600 m2. Stoga je u svrhu očuvanja i opstanka ovog izuzetno vrijednog staništa nužna daljnja aktivna zaštita, prvenstveno redovita košnja. Također, važno je i spriječiti svako hodanje po cretu koje nije povezano s njegovim održavanjem ili znanstvenim istraživanjem (posjetitelji ga trebaju promatrati samo s ruba). U tu svrhu 2006. godine napravljen je drveni plato odakle se cret može promatrati.

Zbog specifičnosti tla, cretovi su dom različitim vrstama biljaka. U Cretu Dubravica prevladava niska vegetacija, na 65% površine grmovi su johe, krkovine, breze, vrbe te biljne zajednice maha tresetara i ciperaceje. Najzanačajnija biljka je okruglolisna rosika (Drosera rotundifolia L.) - biljka mesožderka. Osim nje, u Cretu Dubravica nalaze se i četiri vrste ugroženih gljiva: močvarna patuljica (Galerina paludosa L.), cretna patuljica (Galerina tibiicystis L.), cretna vlažnica (Hygrocybe coccineocrenata L.) i suhoperkina močvarnica (Myriosclerotinia dennisii L.).


Okruglolisna rosika (lat. Drosera rotundifolia)

Okruglolisna rosika (Drosera rotundifolia L.)

Okruglolisna rosika najpoznatija je biljka creta u Dubravici. To je višegodišnja zeljasta biljka prijelaznih cretova. Ime rosika potiče od sitnih prozirnih kapljica što ih biljaka izlučuje na listovima, a podsjećaju na rosu. Biljka je visoka nekoliko centimetara i ima jednostavne listove poput prizemnih rozeta. Peteljka lista je izdužena, dok je polojka okrugla i obrasla žlijezdastim pipcima (tentakulima). Ima pravilne bijele cvjetove, dvospolne građe, sastavljene od čaške s pet lapova, vjenčića s pet latica, 5 prašnika i tučaka s tri do 5 vratova. Njezin plod je tobolac s više sjemenki pomoću kojih se razmnožava. S obzirom da iz tla biljka ne može dobiti sve potrebne hranjive tvari, ostatak nadoknađuje hvatanjem sitnih kukaca te stoga spada u biljke mesožderke. Kukce hvata ljepljivim tentakulima, a potom cijeli plijen obavija listom. Tentakuli luče proteolitičke enzime kojima se plijen razgrađuje. Cvate od lipnja do kolovoza, a zimi zadržava zelene listove, koje obično mijenja u proljeće.



Cret

Poprečni prerez kroz cret
Mah tresetar (Sphagnum sp. L.)


Cret je posebna vrsta vlažnih staništa bez stabala i dobro opskrbljena vodom u kojoj biljke svojim ugibanjem stvaraju treset. Biljna vrsta koja stvara treset je mah tresetar (Sphagnum sp. L.). Uzrok stvaranja treseta je smanjena količina kisika i kiselost tla pa se kao rezultat pojavljuje nerazgrađeni biljni materijal, tj. treset. Zbog nepovoljnijih klimatskih uvjeta, a katkada i nepovoljnog ljudskog djelovanja (mijenjanje vodnog režima), acidofilni cretovi u Hrvatskoj vegetacijskom sukcesijom prelaze u vlažne travnjake te zarastaju u šumu. Da bi ovaj, za bioraznolikost Hrvatske izuzetno vrijedan tip staništa opstao, nužno je provoditi aktivan oblik zaštite.

Razlikuju se tri vrste cretova: visoki, prijelazni i niski. Visoki cretovi opskrbljuju se vodom isključivo iz oborina, prijelazni cretovi opskrbljuju se vodom iz oborinskih i podzemnih voda, dok se niski cretovi opskrbljuju iz podzemnih voda. Cretove se još može podijeliti u bazofilne ili ravne cretove i acidofilne cretove, gdje spadaju prijelazni i visoki cretovi. Bazofilni cretovi su pod utjecajem bazičnih podzemnih voda i stoga je tlo u njima pretežno lužnato te ne sadrži tresetar. Acidofilni cretovi su kiseli te na njima dominira mah tresetar.


Rasprostranjenost i ugroženost cretova

Okolica Creta Dubravica
Slika cretova kod Dubravice 60-ih godina 20.st.

Cretovima pogoduje umjereno hladna i vlažna klima pa su prije desetak tisuća godina, kada se povukao led poslije posljednjeg ledenog doba, u Europi prekrivali golema prostranstva. Danas cretovi u svijetu prekrivaju površinu od oko 4 milijuna kilometara, tj. 2 ili 3% površine Zemlje. Najviše ih se nalazi u Kanadi, Aljasci, zapadnom Sibiru, jugoistočnoj Aziji i dolini rijeke Amazone. U Europi su najrasprostranjeniji u zemljama sjeverne, srednje i zapadne Europe: Finskoj, Švedskoj, Norveškoj, Velikoj Britaniji, Irskoj i Njemačkoj. Međutim, danas su diljem zemaljske kugle cretovi sve rjeđa vrsta staništa. Prijeti im nestajanje kao posljedica promjene klime (globalno zatopljenje), čovjekove aktivnosti (melioracije tla, iskorištavanje treseta za ogrjev, hortikulturu i sl.). Primjer je Finska koja je do 1950. izgubila oko 60% površine svojih cretova zbog melioracija u šumarstvu. U Hrvatskoj je klima pretopla i presuha za optimalan razvoj acidofilnih cretova pa su oni u procesu nestajanja. Danas su acidofilni cretovi jedno od najugroženijih i površinom najmanjih staništa u Hrvatskoj.


Literatura

  • Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske / urednici Toni Nikolić i Jasenka Topić. Zagreb : Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, 2004.
  • Horvat, I. Prilog poznavanju cretova u Hrvatskom zagorju. // Zaprešićki godišnjak 1998. : za grad Zaprešić i općine Brdovec, Bistra, Dubravica, Luka, Marija Gorica i Pušća / uredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Matica hrvatska Zaprešić, 1999. Str. 269-280.
  • Općina Dubravica : monografija / uredništvo Josipa Šmaguc... [et al.]. Dubravica : Općina Dubravica, 2006.
  • Pleše V. Cretovi pred izumiranjem. // Hrvatske šume. 183(2012), str. 7-8.
  • Pleše, V. Ugroženi cretovi i biljke mesožderke. // Hrvatske šume. 138(2008), str. 14-16.
Osobni alati