Dvorac Januševec

Izvor: Wiki-dveri

Inačica od 07:27, 14. svibnja 2010.

Pročelje dvorca Januševec.

Geografija

Katastarska mapa, 1861.

Putokaz od Zaprešića prema dvorcu Januševec.

Dvorac Januševec smješten je sjeverozapadno od Zaprešića u općini Brdovec. Naselje Brdovec nalazi se 3 Km sjeverozapadno od Zaprešića. Naselje je svakako postojalo prije 1334.g., kad je Ivan Gorički u znamenitom popisu župa na području Zagrebačke biskupije, zabilježio da je u njemu župna crkva svetog Vida. U Brdovcu postoji zavičajni muzej sa zanimljivom povijesnom i etnografskom zbirkom, a u njegovu sastavu djeluje i likovni sabor. Dvorac Januševec nalazi se uz cestu za granični prijelaz Harmica, na blagoj padini Marijagoričkog pobrđa. Svojom je prednjom stranom dvorac okrenut prema sjeveru.

Povijest

Spremište Hrvatskog državnog arhiva u Januševcu

Interijer dvorca prije 2.svjetskog rata

Kupola u dvorcu Januševcu

Dvorac Januševec dao je izgraditi general Josip Vrkljan. Josip Vrkljan bio je ministar nadvojvotkinje od Parme, Marije Luize, druge žene Napoleona. Točna godina gradnje nije poznata ali je izgrađen u periodu od 1820. - 1830. godine. Pretpostavlja se da je dvorac priojektirao Bartolomej Felbinger, jedan od najpoznatijih graditelja u 19. stoljeću. Desetak godina nakon gradnje general Vrkljan zapao je u financijske teškoće, pa je prodao dvorac. U svibnju 1840. godine objavljen je oglas u "Agramer Zeitungu" u kojemu se spominje dražba Januševca. Dražba je održana 15. 08. 1840. ali rezultati dražbe nisu poznati. 1845. godine dvorac je kupio francuski grof Edgar de Corberon. Nakon što je Corberon umro bilo je još nekoliko vlasnika: njemački grof Dümreicher, Max Mayer te Manfred Sternberg.

Za vrijeme 2. svijetskog rata u dvorcu je boravila vojska koja je 7. i 8. travnja 1945. teško oštetila dvorac. 1947. godine započinje rad na obnovi dvorca. Obnova traje punih 40 godina. Veći dio dvorca je obnovljen te je u njega od 1989. smiješten dio Državnog arhiva Hrvatske. Obnovu je vodio Zvonimir Vrkljan, potomak generala Vrkljana koji ga je i podigao.

Arhitektura i perivoj dvorca

Dvorac Januševec reprezentativni je klasicistički dvorac koji zajedno s gospodarski objektima nasuprot sjevernom ulaznom pročelju čini ansambl umjetničke vrijednosti. Sjeverno pročelje je jednokatno, a južno dvokatno. Tlocrtna koncepcija dvorca je pravokutnik, u srdini kojeg je okrugla dvorana, osnovni motiv dvorca, oko koje se nižu prostorije uzduž svih pročelja. Jednoosna kompozicija počinje gospodarskim objektima u obliku slova U s bočnim krilima podno šumovitog brijega, a nastavlja se simetričnom vrtnom kompozicijom. S portikom na sjevernom pročelju, ulaznim predvorjem, okruglom dvoranom,južnom dvoranom(nekad blagovaonica), a završava južnom terasom te pogledom u dolinu savske ravnice i na daleko samoborsko gorje. Pročelja dvorca odaju karakteristični klacistički red, ali bogate obrade i plastičnosti. U punoj visini najvišeg južnog pročelja ističe se altana. Na sjevernom, jednostavnom i mirnom pročelju naglašen je istaknuti ulazni portik sa četiri stupa, jakom arhitravom i timpanonom. O izgledu dvorca i posjeda najviše nam govori oglas iz novina iz 1840. godine. Drveće oko dvorca i nekada znameniti park prilično su zapušteni, a zbog obližnjih gradnji neka stabla pokazuju izrazite znakove bolesti. Engleski perivoj oko dvorca, nastao oko 1830. g., samo je dijelom očuvan, a dijelom je prerastao u okolnu šumu. Središnji dio perivoja bio je oblikovan simetrično, a uz terase i staze nekad su se nalazili cvjetnjaci. Dvorac se ubraja u spomenike nulte kategorije.

Ljubavna legenda kaže...

O nastanku dvorca stvorena je legenda kao da ga je dala sagraditi Napoleonova rastavljena žena Marija Lujza za svog ljubimca ličkog oficira Josipa Vrkljana međutim, prvi put Josip Vrkljan se oženio u 45. godini života Marijom groficom Hojos. Pet godina kasnije nakon što je preminula Marija Hojos, Vrkljan se 1827. godine oženio osamnaestogodišnjakinjom Marijom groficom Almasy. Ako je gradnja tog dvorca trebala nešto pokriti, onda je to mogla bit razlika u godinama mladoženje. Ženidba s Marijom Almasy dovela je Vrkljana u zaprešićki kraj gdje je sagradio predivni januševački dvorac.

Literatura

• Brdovec. // Hrvatska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod "Miroslav Krleža" , 1999.-. Sv. 1. 1999.
• Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990.
• Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija , 2003.
• Krivošić S. Slike iz zaprešićkog kraja od 1209. do 1903. Zaprešić : Matica hrvatska Zaprešić , 1993.
• Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga , 1991.
• http://maps.google.com/