Ante Kovačić

Izvor: Wiki-dveri

Inačica od 13:26, 19. veljače 2013.

Ante Kovačić

Ante Kovačić

Djetinjstvo i školovanje

Hrvatski književnik Ante Kovačić rodio se 6.lipnja 1854. u Oplazniku (pokraj Marije Gorice). Pučku je školu polazio u Mariji Gorici i bio je jedan od najbistrijih đaka. Nakon završene osnovne škole, Ante ostaje jednu godinu kod kuće, jer otac nema sredstava da ga pošalje na daljnje školovanje u grad. Uz pomoć zagrebačkog kanonika Tome Gajdeka, u jesen 1862. Ante odlazi u Zagreb i nastavlja školovanje. Prve dvije godine školovanja stanuje kod Gajdeka, a zatim se seli k franjevcima na Kaptol, gdje je boravio godinu dana. Od četvrtog do šestog razreda gimnazije stanuje privatno izdržavajući se dajući poduku slabijim učenicima. Neimaština i težak život prisilili su ga da pođe u sjemenište, gdje se školovao dvije godine. Nakon polaganje mature, Ante Kovačić napušta sjemenište jer ne osjeća poziv za svećeničko zvanje. Književnim radom počeo se baviti vrlo rano, u petom razredu gimnazije objavljuje svoju prvu pjesmu Elegija(1873.) U višim razredima gimnazije počinje učiti ruski jezik, pod utjecajem slavenski orjentiranih profesora i književnika. Nakon napuštanja sjemeništa, Ante Kovačić je opet prepušten sam sebi. Njegov otac, razočaran Antinom činom, odlučuje da Antu više neće materijalno pomagati.

Studentski dani

Pravo upisuje na Sveučilištu u Zagrebu 1876. godine. Da bi osigurao sredstva za daljnje školovanje, službaovao je u jednoj advokatskoj kancelariji za vrlo skroman honorar od kojeg je jedva preživljavao. Dio dana provodio bi u kancelariji, a ostalo vrijeme koristio je za pisanje i studiranje. Hrvatski dom, društvo koje je tada bilo centar omladinskog kulturnog i političkog života, vrlo je zanimalo Kovačića. Bio je vrlo aktivan u svim studentskim priredbama i akcijama. U ljeto 1877. godine upoznaje učenicu učiteljske škole Milku Hajdin, svoju buduću ženu. Nakon diplome 1878. ženi se Milkom, s kojom će imati šestoro djece. Pripovijst Baruničina ljubav(Vijenac 1877.) posvećuje svojoj ženi.

Književni rad, društveno i političko djelovanje

Prvih godina svog književnog rada Kovačić redovito objavljuje u Vijencu svoje pripovijesti. Vijenac je tada uređivao August Šenoa, koji je vrlo cijenio Kovačića i njegova djela. Dobri odnosi pokvarili su se kada je August Šenoa otvoreno simpatizirao narodnjake na skupštinama Hrvatskog doma, a osujećivao sve namjere članova pravaša. Ante Kovačić osjećao se vatrenim pravašem te je i bio prijatelj Ante Starčevića. Sa svojim istomišljenicima pokreće 1880. godine almanah Hrvatska. Iste godine u almanahu izlaze Kovačićeve pripovijesti Ladanjska sekta i Seoski učitelj.

Od 1881. do 1885. godine Kovačić živi i radi u Karlovcu. U Karlovcu je od značajnih stvari nastao roman Fiškal, koji je štampan 1882. godine u Senju. Za svog boravka u Karlovcu, Kovačić zbog svoje otvorenosti, odrešitosti i političkog stava je zadobio puno simpatijal, ali isto tako puno i neprijatelja. Život u Karlovcu ukazao je na puno mana malog grada (zloba, spletke i oportunizam), te mu to daje povod da u književnom radu, u obliku satire, prikaže taj malograđanski život. U Karlovcu nastaju prva poglavlja romana Među Žabarima, koja počinje izlaziti u prvom broju pravaškog časopisa Balkan1886. godine. Iz Karlovca se Kovačić vraća u Zagreb, gdje dobivas mjesto kod advokata dr. Šrama, poznatog političara. Doktorira 1887. godine i počinje pisati svoje najveće djelo U registraturi. Kovačić je tim djelom izazvao oštre komentare Katoličkog lista, čije uredništvo poziva građanstvo da ne čita to "nevaljano i pogubno štivo".

Djela

U registraturi

Tema je romana U registraturi karakteristična za realističku prozu: razvoj života i sudbina mladića koji je sa sela došao na školovanje u grad. U tome romanu,Ante Kovačić obilno koristi autobiografski materijal. Vremenski raspon romana obuhvaća tridesetak godina: od djetinjstva siromašnog dječaka Ivice Kičmanovića u Hrvatskom zagorju,do njegove tragične smrti. Roman je zapisan u 3 djela: Prvi dio romana opisuje Ivičino djetinjstvo u njegovoj seoskoj sredini no u drugom djelu se više opisuje mješanje "epizoda" seoske i gradske sredine (drama između glavnih likova). Također se pojavljuje Medonićeva obitelj te se u nizovima raznih događaja razvija govor glavnih likova Ivice Kičmanovića i Laure. U to se vrijeme odvijaju Macenina smrt,Ivičin povratak iz grada u selo,Laurin odlazak u Maceninu kuću,ponovni povratak Ivice u grad... Treći dio sadrži nove zaplete i iznenađenja. Tu su mnoge isprepletene ljubavi ubojstva. Roman završava Laurinim pogubljenjem i Ivičinim propadanjem i smrti u zapaljenoj registraturi.

Literatura'

Hrvatska književna enciklopedija.Zagreb : Leksikografski zavod Miroslav Krleža,2010.