Stjepan Jakševac

Izvor: Wiki-dveri

Inačica od 16:58, 2. lipnja 2013. koju je unio/unijela WikiDveriAdmin (Razgovor | doprinosi)
Skoči na: orijentacija, traži

Stjepan Jakševac (Brdovečki Sveti Križ 16. prosinca 1916. - Zagreb 10. svibnja 1994.), pjesnik i pisac za djecu


Sadržaj

Djetinjstvo i školovanje

Stjepan Jakševac
Rodna kuća Stjepana Jakševaca(Zaprešički godišnjak 1996.)
Stjepan Jakševac s majkom (Zaprešički godišnjak 1996.)
Stjepan Jakševac u rodnom Sv.Križu (Zaprešički godišnjak 1996.)

Stjepan Jakševacistaknuo se kao pjesnik i dječji pisac. Rodio se 16. 12. 1916. u Brdovečkom Svetom Križu (Zaprešić). Nakon 3. godine života seli se s obitelji u Slavoniju (selo Vrbanja blizu Vinkovaca), radi boljih uvjeta života. Osnovnu školu pohađao je u Vrbanji. Bio je odličan učenik. Završio je trgovačku školu u Zagrebu 1936. Godine i neko vrijeme nakon srednje škole radio je kao spiker na Radio Zagrebu. Kraće je vrijeme studirao režiju na Akademiji za kazališnu umjetnost. Nakon 2. svj. Rata obavljao je različite dužnosti u uređivanju radio programa.

Književni rad

Prvu pjesmu "O životu" napisao je za vrijeme školskih praznika 4. kolovoza 1933. godine u rodnom mjestu. Pjesmu je uvrstio u ciklus kojeg je nazvao "Prvi glasi" (Sv.Križ, 1933-34). Ciklus "Pjesme seoskog sina", nastao je 1936. godine. Putopis "Hodočasnici ili moje prvo putovanje po Hrvatskom zagorju" napisao je 12. kolovoza 1935. godine. U putopisu opisuje sedmodnevno pješačenje s prijateljem pjesnikom Josipom Tursanom, od rodnog sela preko Bizeljskog. Klanjca, Pregrade i Krapine do Marije Bistrice. Vršio je neko vrijeme razna zanimanja, radio je u Središnjem uredu za osiguranje radnika, te u povjerenstvu za prosvjetu Gradskog NO kao planer programa, potom kao odgojitelj mladih spikera.Okušao se i u glumi u kratkometražnom igrano-dokumentarnom filmu "Radium-izvor zraka", 1944.godine. Njegovo prvo književno ostvarenje za djecu pojavilo se 1934. godine u srednjoškolskom listu "Mladost". Osim što je pisao pjesme, drame i igrokaze, isto je tako dramatizirao bajke W.Grimma i C.Perraulta. Na velikim pločama "Jugotona" dramatizirao je u stihovima najpoznatije dječje bajke.Pisao je i komentare o dječjim knjigama. Među prvima je afirmirao kajkavski izraz u dječjoj poeziji u ciklusu pjesama „Ni Zagorje malo“, a pored toga je na nov način unio temu ranog dječjeg zaljubljivanja. Dobio je brojne nagrade i prevođen je na: slovenski, makedonski, njemački, češki, poljski, talijanski, engleski, švedski, mađarski jezik te esperanto. Uglazbljeno mu je više od 130 dječjih i oko 100 ostalih tekstova, a mnoge njegove pjesme izvođene su na festivalima, snimljene na LP pločama, kazetama i CD-ima (npr. Na Sleme na Sleme, Kokotiček, Imela majka sineka tri, Kam da se pojde). U svom književnom djelovanju Jakševac se najviše bavi stvaranjem dječje poezije, a najviše se psihološki i emotivno poistovjećuje s osnovnoškolcima između 8. i 12. godine. Njegovi su najčešći motivi vezani uz razred, školu, obitelj i prirodu. Iako se tematska individualnost njegove dječje poezije najviše otkriva u njezinoj zavičajnoj obojenosti i izvorištu, Jakševac nije ni "regionalni", niti sentimentalni pjesnik davnog i prošlog djetinstva, on svoje dječje stvaralaštvo fokusira na suvremeni život kako seoskog tako i gradskog djetinjstva. Ostao je odan tradiciji lirskog iskaza. Strukturna lakoća, lepršavost, ritmički preljevi i nijanse, akustika i melodija kojima je izvor u onomatopeji i aliteraciji karakteriziraju na izražajno-formalnom planu stih i pjesmu Stjepana Jakševca.Njegov stih je dotjeran, a u slike krajolika unosi igrivost služeći se često personifikacijom. Pjesnik se vrlo uspješno koristi raznolikošću i bogatstvu stofnih oblika. Jakševac je u svojim najboljim kajkavskim ostvarenjima ostao blizak melodici te akustici svoga stiha kojeg je oplemenio vrlo autentičnim zavičajnim govorom te specifičnom kajkavskom ikavicom rodnog mjesta. U dječjoj književnosti ostat će zapažen po svojoj obradi tematike dječjih ljubavi i novom pristupu dječjem svijetu. Antologijski izbor autorove cjelokupne dječje poezije koji je objedinjen u zbirci Zlatna ptica sunca donio mu je afirmaciju priznatog dječjeg pjesnika, a uvršten je u brojne antologije dječjeg pjesništva. Pisao je ljubavnu dječju poeziju u kojoj je ljubav prikazao u njezinim mnogobrojnim oblicima. Najznačajnija zbirka ljubavne dječje poezije je Zlatna ptica sunca. U njenom se naslovu krije temeljni smisao Jakševčeve ljubavne dječje pjesme.Ova ga je zbirka afirmirala kao poznatu pjesničku ličnost.

Hrvatski radio

Stjepan Jakševac bio je niz godina spiker Hrvatskog radija, zatim dramaturg, a i učitelj brojnih spikera. Uređivanje emisija programa za djecu najznačajniji je dio njegova rada na Hrvatskom radiu. Okušao se čak i u glumi i to u "Radium-izvor zraka", kratkometražnom igrano-dokumentarnom filmu u ulozi P. Curieja 1944.godine.

Na velikim pločama "Jugotona" dramatizirao je u stihovima najpoznatije dječje bajke (Crvenkapica, Snjeguljica, Pepeljuga, Trnoružica, Ivica i Marica, Mačak u čizmama, Vuk i sedam kozlića i Godišnja doba). Dobio je brojne nagrade i priznanja, te je i prevođen na: slovenski, makedonski, njemački, češki, poljski, talijanski, engleski,švedski, mađarski jezik te esperanto. Uglazbljeno mu je više od 170 dječjih i isti toliki broj tekstova za odrasle. Mnoge njegove pjesme izvođene su na festivalima, snimljene na LP pločama, kasetama i CD-ima (Na Sleme na Sleme, Kokotiček, Imela majka sineka tri, Kam da se pojde, Pjesma Panonije, Riječko veče).

Književna djela


Pjesme. (stihovi za odrasle) Zagreb, 1943. Glasim se nespokojem.(pjesme za odrasle) Matica hrvatska, Zagreb, 1956. Vesela godina. „Mladost“, Zagreb, 1969. Voli ne voli voli. Zagreb, (vlastito izdanje) 1972. , Ljubi ne ljubi ljubi. Ljubljana, „Mladinska knjiga“, 1981. (slov. prijevod zbirke) Novogodišnji vlak. (slikovnica, ilustr. Vjera Lalin) Zagreb, 1980. Plave ptice. „Naša djeca“, Zagreb, 1980. Modre ptice. Zagreb, 1980. (slov. prijevod) Ima jedan razred. Zagreb 1981. Zlatna ptica sunca (izbor pjesama). Zagreb 1986.


U antologiji svjetske poezije za djecu I denna vida värld (Verser fran mänga länder för barn och vuxna) izašloj 1993. godine u Stockholmu (Švedska), objavljena je pjesma Stjepana Jakševca Zadaća o pravdi. Pjesmu su na švedski preveli Antun Raguž i Elizabeta Glasnović Raguž.

Važnija literatura

  • Laljak,S. „Pjesnik Stjepan Jakševac, uz 80-godišnjicu rođenja“. // Zaprešički godišnjak 1996: za grad Zaprešić i općine Brdovec, Bistra, Dubravica, Luka, Marija Gorica i Pušća / uredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Matica hrvatska Zaprešić, 1997. str. 346-348.
  • „Jakševac,S. Zapisi o djetinjstvu“. // Brdovečki zbornik 2007.-2008. / uredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Ogranak Matice Hrvatske Zaprešić, 2009. str. 286-296.
  • Skok.Joža: „Dječji ljubavi kanconijer“, u „Školske novine“, Zagreb, 27. 03.1973.
  • Tenšek, Stanko: „Književni portreti suvremenih hrvatskih dječjih pisaca – Stjepan Jakševac“, „Umjetnost i dijete“, br.4, Zagreb, 1986.
  • Hrvatski dječji pisci 3, (prir. Ivo Zalar), PSHK, knj. 181/3, Zagreb, 1991.
  • „Jakševac Stjepan“. // Hrvatski biografski leksikon. Zagreb : Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2005.
  • „Jakševac Stjepan“. // Hrvatska književna enciklopedija, Zagreb : Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2010.
  • Skok,J. Iz hrvatske dječje književnosti, Varaždinske Toplice, Tonimir, 2007., str. 146-150.
Osobni alati