Stjepan Jakševac

Izvor: Wiki-dveri

(Usporedba među inačicama)
Skoči na: orijentacija, traži
(Djetinjstvo i školovanje)
 
(Nisu prikazane 33 međuinačice)
Redak 1: Redak 1:
-
'''Stjepan Jakševac''' (Brdovečki Sveti Križ 16. prosinca 1916. - Zagreb 10. svibnja 1994.), pjesnik i pisac za djecu
+
Brdovečki Sveti Križ (pokraj Zaprešića), 16. prosinca 1916. - Zagreb, 10. svibnja 1994. - hrvatski pjesnik i pisac za djecu
==  Djetinjstvo i školovanje ==
==  Djetinjstvo i školovanje ==
[[Datoteka:Jaksevac-port..jpg|200px|mini|left|Stjepan Jakševac]]
[[Datoteka:Jaksevac-port..jpg|200px|mini|left|Stjepan Jakševac]]
-
[[Datoteka:Kuca Jaksevac.jpg|200px|mini|left|Rodna kuća Stjepana Jakševaca(Zaprešički godišnjak 1996]]
+
[[Datoteka:Kuca Jaksevac.jpg|200px|mini|right|Rodna kuća Stjepana Jakševaca (''Zaprešićki godišnjak'', 1996.)]]
 +
[[Datoteka:Jaksevac majka.jpg|200px|mini|left|Stjepan Jakševac s majkom (''Zaprešićki godišnjak'', 1996.)]]
 +
[[Datoteka:Jaksevac mladić.jpg|200px|mini|right|Stjepan Jakševac u rodnom Svetom Križu (''Zaprešićki godišnjak'', 1996.)]]
-
[[Datoteka:Jaksevac majka.jpg|200px|mini|right|Stjepan Jakševac s majkom]]
+
Stjepan Jakševac se istaknuo kao pjesnik i dječji pisac. Rodio se 16. prosinca 1916. u Svetom Križu pokraj Zaprešića. Nakon treće godine života seli s obitelji u Slavoniju (selo Vrbanja blizu Vinkovaca) radi boljih uvjeta života. Osnovnu školu pohađao je u Vrbanji. Bio je odličan učenik. Završio je trgovačku školu u Zagrebu 1936. Godine i neko vrijeme nakon srednje škole radio je kao spiker na Radio Zagrebu. Kraće je vrijeme studirao režiju na Akademiji za kazališnu umjetnost. Nakon Drugog svjetskog rata obavljao je različite dužnosti u uređivanju radio-programa.
-
[[Datoteka:Jaksevac mladić.jpg|200px|mini|right|Stjepan Jakševac u rodnom Sv.Križu]]
+
-
 
+
-
 
+
-
Stjepan Jakševac bio je pjesnik i dječji pisac. Rodio se u Brdovečkom Svetom Križu (Zaprešić). Ime Stjepan dobio je po djedu i po stricu. Nakon 3. godine života seli se s obitelji u Slavoniju (selo Vrbanja blizu Vinkovaca), radi boljih uvjeta života. U pučku školu krenuo je 1923. i ti školski dani ostali su mu u lijepom sjećanju. Bio je odličan učenik s uzornim vladanjem. U Zagrebu je završio trgovačku školu 1936. godine, a kraće vrijeme studirao je režiju na Akademiji za kazališnu umjetnost.
+
== Književni rad ==
== Književni rad ==
-
Prvu pjesmu "O životu" napisao je za vrijeme školskih praznika 04. kolovoza 1933. godine u rodnom mjestu. Pjesmu je uvrstio u zbirku koju je nazvao "Prvi glasi" (Sv.Križ, 1933-34). Druga zbirka "Pjesme seoskog sina", nastala je 1936. godine. Putopis "Hodočasnici ili moje prvo putovanje po Hrvatskom zagorju" napisao je 12. kolovoza 1935. godine. U putopisu opisuje sedmodnevno pješačenje s prijateljem pjesnikom Josipom Tursanom, od rodnog sela preko Bizeljskog. Klanjca, Pregrade i Krapine do Marije Bistrice.  
+
Prvu pjesmu ''O životu'' napisao je za vrijeme školskih praznika 4. kolovoza 1933. godine u rodnom mjestu. Pjesmu je uvrstio u ciklus kojeg je nazvao ''Prvi glasi'' (Sveti Križ, 1933-34). Ciklus ''Pjesme seoskog sina'' nastao je 1936. godine. Putopis ''Hodočasnici ili moje prvo putovanje po Hrvatskom zagorju'' napisao je 12. kolovoza 1935. godine. U putopisu opisuje sedmodnevno pješačenje s prijateljem pjesnikom Josipom Tursanom od rodnog sela preko Bizeljskog, Klanjca, Pregrade i Krapine do Marije Bistrice.
 +
Vršio je neko vrijeme razna zanimanja: radio je u Središnjem uredu za osiguranje radnika, u povjerenstvu za prosvjetu Gradskog NO kao planer programa, potom kao odgojitelj mladih spikera. Okušao se i u glumi u kratkometražnom igrano-dokumentarnom filmu ''Radium - izvor zraka'' 1944.godine.  
-
Od 1954. godine, Jakševac se posvećuje isključivo pisanju za djecu. Osnovnoškolski uzrast između osme i dvanaeste godine je njegova čitalačka publika, s kojima se najviše psihološki i emotivno poistovjećuje. Svojoj publici, Jakševac pjesmama govori o ljepoti prirode, o prednostima, a i zamkama suvremene civilizacije, o istini i pravdi koje imaju višestruko lice i značenje. Najčešći motivi pjesama vazani su uz razred, školu, obitelj i prirodu, te naravno sjećanja vezana uz vlastito djetinjstvo.
+
Njegovo prvo književno ostvarenje za djecu pojavilo se 1934. godine u srednjoškolskom listu "Mladost". Osim što je pisao pjesme, drame i igrokaze, dramatizirao je bajke W. Grimma i C. Perraulta. Na velikim pločama "Jugotona" dramatizirao je u stihovima najpoznatije dječje bajke. Pisao je i komentare o dječjim knjigama. Među prvima je afirmirao kajkavski izraz u dječjoj poeziji u ciklusu pjesama ''Ni Zagorje malo'', a pored toga je na nov način unio temu ranog dječjeg zaljubljivanja. Dobio je brojne nagrade i prevođen je na slovenski, makedonski, njemački, češki, poljski, talijanski, engleski, švedski, mađarski jezik te esperanto. Uglazbljeno mu je više od 130 dječjih i oko 100 ostalih tekstova, a mnoge njegove pjesme izvođene su na festivalima, snimljene na LP pločama, kazetama i CD-ima (npr. ''Na Sleme na Sleme, Kokotiček, Imela majka sineka tri, Kam da se pojde'').  
-
Među prvima unosi kajkavski jezični izričaj u dječje pjesništvo. U njegovoj kajkavskoj poeziji pronalazimo izvorni i autentični zavičajni govor, kajkavsku ikavicu Jakševčeva rodnog mjesta. U svojim najboljim kajkavskim dječjim ostvarenjima otkriva nam seoski, pomalo idilični prikaz jednog djetinjstva i pitome pejzažne slike.  
+
U svom se književnom djelovanju Jakševac najviše bavi stvaranjem dječje poezije, a psihološki i emotivno se najviše poistovjećuje s osnovnoškolcima između 8. i 12. godine. Njegovi su najčešći motivi vezani uz razred, školu, obitelj i prirodu. Iako se tematska individualnost njegove dječje poezije najviše otkriva u njezinoj zavičajnoj obojenosti i izvorištu, Jakševac nije ni regionalni, ni sentimentalni pjesnik davnog i prošlog djetinjstva, on svoje dječje stvaralaštvo fokusira na suvremeni život kako seoskog tako i gradskog djetinjstva. Ostao je odan tradiciji lirskog iskaza. Strukturna lakoća, lepršavost, ritmički preljevi i nijanse, akustika i melodija kojima je izvor u onomatopeji i aliteraciji karakteriziraju na izražajno-formalnom planu stih i pjesmu Stjepana Jakševca. Njegov stih je dotjeran, a u slike krajolika unosi igrivost služeći se često personifikacijom. Pjesnik se vrlo uspješno koristi raznolikošću i bogatstvu strofnih oblika. Jakševac je u svojim najboljim kajkavskim ostvarenjima ostao blizak melodici te akustici svoga stiha kojeg je oplemenio vrlo autentičnim zavičajnim govorom te specifičnom kajkavskom ikavicom rodnog mjesta.  
-
 
+
-
Pisao je ljubavnu dječju poeziju u kojoj je ljubav prikazao u njezinim mnogobrojnim oblicima. Najznačajnija zbirka ljubavne dječje poezije je ''Zlatna ptica sunca''. Ova ga je zbirka afirmirala kao poznatu pjesničku ličnost.
+
-
Sudjelovao je na pjesničkim recitalima i smotrama ''Zeleni bregi Zeline''(Zelina, 1970. i 1973.), ''Zbor kajkavskih pjesnika'' (Zlatar od 1971. do 1974.) Zastupljen je u antologijskim izborima časopisa ''Kaj'' (1971., 1975. i 1986.), u antologijama ''Lirika hrvatskih sveučilištaraca'' (Zagreb, 1939.), ''Lijet Ikara'' (Zagreb, 1990.), ''Sunčeva livada'' (Zagreb, 1990.), ''Žubor riječi'' (Zagreb, 1992.), ''Antologija hrvatske dječje poezije'' (Zagreb, 1994.), ''Antologija hrvatskog haiku pjesništva'' (Zagreb, 1996.), ''Otvoreni put'' (Zagreb, 1999.), ''Rieči sa zviranjka'' (Zagreb, 1999.), ''Hrvatska uskrsna lirika'' (Zagreb, 2001.) i glazbenim priručnicima ''Zapjevajmo maleni'' (Zagreb, 1991. i 1996.)
+
U dječjoj književnosti ostat će zapažen po svojoj obradi tematike dječjih ljubavi i novom pristupu dječjem svijetu. Antologijski izbor autorove cjelokupne dječje poezije koji je objedinjen u zbirci ''Zlatna ptica sunca'' donio mu je afirmaciju priznatog dječjeg pjesnika, a uvršten je u brojne antologije dječjeg pjesništva.
-
== Hrvatski radio ==
 
-
 
-
Stjepan Jakševac bio je niz godina spiker Hrvatskog radija, zatim dramaturg, a i učitelj brojnih spikera. Uređivanje emisija programa za djecu najznačajniji je dio njegova rada na Hrvatskom radiu. Okušao se čak i u glumi i to u "Radium-izvor zraka", kratkometražnom igrano-dokumentarnom filmu u ulozi P. Curieja 1944.godine.
 
-
 
-
Na velikim pločama "Jugotona" dramatizirao je u stihovima najpoznatije dječje bajke (Crvenkapica, Snjeguljica, Pepeljuga, Trnoružica, Ivica i Marica, Mačak u čizmama, Vuk i sedam kozlića i Godišnja doba). Dobio je brojne nagrade i priznanja, te je i prevođen  na: slovenski, makedonski, njemački, češki, poljski, talijanski, engleski,švedski, mađarski jezik te esperanto. Uglazbljeno mu je više od 170 dječjih i  isti toliki broj tekstova za odrasle. Mnoge njegove pjesme izvođene su na festivalima, snimljene na LP pločama, kasetama i CD-ima (''Na Sleme na Sleme, Kokotiček, Imela majka sineka tri, Kam da se pojde, Pjesma Panonije, Riječko veče'').
 
== Književna djela ==
== Književna djela ==
-
[[Datoteka:Jakševac vesela.jpg|200px|mini|left|]]
 
-
[[Datoteka:Jakševac3.jpg|200px|mini|right|]]
 
-
[[Datoteka:Jakševac4.jpg|200px|mini|left|]]
 
-
[[Datoteka:Jakševac2.jpg|200px|mini|right|]]
 
-
 
-
Pjesme (za odrasle). Zagreb 1943.
 
-
 
-
Glasam se nespokojem. Zagreb 1956.
 
-
 
-
Vesela godina. Zagreb 1969.
 
-
Voli ne voli voli. Zagreb 1972.
+
<center><gallery perrow="5">
 +
Datoteka:Jakševac vesela.jpg
 +
Datoteka:Jakševac3.jpg
 +
Datoteka:Jakševac4.jpg
 +
Datoteka:Jakševac2.jpg
 +
Datoteka:Jaksevac-knjiga.jpg
 +
</gallery></center>
-
Ljubi ne ljubi ljubi. Ljubljana 1981. (slov. prijevod)
 
-
Novogodišnji vlak. Zagreb 1980.
+
'''Pjesme''' - stihovi za odrasle, (Zagreb, 1943.)
-
Plave ptice. Zagreb 1980.
+
'''Glasim se nespokojem''' - pjesme za odrasle, (Matica hrvatska, Zagreb, 1956.)
-
Modre ptice. Zagreb 1980. (slov. prijevod)
+
'''Vesela godina''' - (Mladost, Zagreb, 1969.)
-
Ima jedan razred. Zagreb 1981.
+
'''Voli ne voli voli''' - (vlastito izdanje, Zagreb, 1972.)
 +
 +
'''Novogodišnji vlak''' - slikovnica, (Zagreb, 1980.)
 +
 +
'''Plave ptice''' - (Naša djeca, Zagreb, 1980.)
 +
 +
'''Ima jedan razred''' - (Zagreb 1981.)
 +
 +
'''Zlatna ptica sunca''' - izbor pjesama, (Zagreb, 1986.)
-
Zlatna ptica sunca. Zagreb 1986.
 
-
Hrvatski dječji pisci. Pet stoljeća hrvatske književnosti, 181/III. Zagreb 1991.
+
U antologiji svjetske poezije za djecu '''''I denna vida värld''''' (''Verser fran mänga länder för barn och vuxna)'', izašloj 1993. godine u Stockholmu (Švedska), objavljena je pjesma Stjepana Jakševca '''''Zadaća o pravdi'''''. Pjesmu su na švedski jezik preveli Antun Raguž i Elizabeta Glasnović Raguž.
-
Mliječni sumraci. Vinkovci 1994.
 
 +
==  Literatura ==
-
U antologiji svjetske poezije za djecu '''''I denna vida värld''''' (''Verser fran mänga länder för barn och vuxna)'' izašloj 1993. godine u Stockholmu (Švedska), objavljena je pjesma Stjepana Jakševca '''''Zadaća o pravdi'''''. Pjesmu su na švedski preveli Antun Raguž i Elizabeta Glasnović Raguž.
+
* Hrvatski dječji pisci 3. / priredio Ivo Zalar. Zagreb : Matica hrvatska, 1991. PSHK, knj. 181/3.
-
== Literatura ==
+
* Jakševac, S. Zapisi o djetinjstvu. // Brdovečki zbornik 2007.-2008. / uredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Ogranak Matice Hrvatske Zaprešić, 2009. Str. 286-296.
-
*Jakševac,S. Zapisi o djetinjstvu. // Brdovečki zbornik 2007.-2008. / uredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Ogranak Matice Hrvatske Zaprešić, 2009. Str. 286-296.
+
* Jakševac Stjepan. // Hrvatski biografski leksikon. Zagreb : Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2005.
 +
 +
* Jakševac Stjepan. // Hrvatska književna enciklopedija, Zagreb : Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2010.
-
*Jakševac Stjepan. // Hrvatski biografski leksikon. Zagreb : Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2005.
+
* Laljak, S. Pjesnik Stjepan Jakševac : uz 80-godišnjicu rođenja. // Zaprešićki godišnjak 1996 : za grad Zaprešić i općine Brdovec, Bistra, Dubravica, Luka, Marija Gorica i Pušća / uredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Matica hrvatska Zaprešić, 1997. Str. 346-348.  
-
*Jakševac Stjepan. // Hrvatska književna enciklopedija,Zagreb : Leksikografski zavod Miroslav Krleža,2010.
+
* Skok, J. Dječji ljubavni kanconijer. // Školske novine. 27. 03.1973.
-
*Laljak,S. Pjesnik Stjepan Jakševac, uz 80-godišnjicu rođenja. // Zaprešički godišnjak 1996: za grad Zaprešić i općine Brdovec, Bistra, Dubravica, Luka, Marija Gorica i Pušća / uredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Matica hrvatska Zaprešić, 1997. Str.346-348.
+
* Skok, J. Iz hrvatske dječje književnosti. Varaždinske Toplice : Tonimir, 2007.
-
*Skok,J. Iz hrvatske dječje književnosti, Varaždinske Toplice : Tonimir, 2007. Str. 146-150.
+
* Tenšek, S. Književni portreti suvremenih hrvatskih dječjih pisaca - Stjepan Jakševac. // Umjetnost i dijete. 4(1986).

Trenutačna izmjena od 07:06, 3. srpnja 2013.

Brdovečki Sveti Križ (pokraj Zaprešića), 16. prosinca 1916. - Zagreb, 10. svibnja 1994. - hrvatski pjesnik i pisac za djecu


Sadržaj

Djetinjstvo i školovanje

Stjepan Jakševac
Rodna kuća Stjepana Jakševaca (Zaprešićki godišnjak, 1996.)
Stjepan Jakševac s majkom (Zaprešićki godišnjak, 1996.)
Stjepan Jakševac u rodnom Svetom Križu (Zaprešićki godišnjak, 1996.)

Stjepan Jakševac se istaknuo kao pjesnik i dječji pisac. Rodio se 16. prosinca 1916. u Svetom Križu pokraj Zaprešića. Nakon treće godine života seli s obitelji u Slavoniju (selo Vrbanja blizu Vinkovaca) radi boljih uvjeta života. Osnovnu školu pohađao je u Vrbanji. Bio je odličan učenik. Završio je trgovačku školu u Zagrebu 1936. Godine i neko vrijeme nakon srednje škole radio je kao spiker na Radio Zagrebu. Kraće je vrijeme studirao režiju na Akademiji za kazališnu umjetnost. Nakon Drugog svjetskog rata obavljao je različite dužnosti u uređivanju radio-programa.

Književni rad

Prvu pjesmu O životu napisao je za vrijeme školskih praznika 4. kolovoza 1933. godine u rodnom mjestu. Pjesmu je uvrstio u ciklus kojeg je nazvao Prvi glasi (Sveti Križ, 1933-34). Ciklus Pjesme seoskog sina nastao je 1936. godine. Putopis Hodočasnici ili moje prvo putovanje po Hrvatskom zagorju napisao je 12. kolovoza 1935. godine. U putopisu opisuje sedmodnevno pješačenje s prijateljem pjesnikom Josipom Tursanom od rodnog sela preko Bizeljskog, Klanjca, Pregrade i Krapine do Marije Bistrice. Vršio je neko vrijeme razna zanimanja: radio je u Središnjem uredu za osiguranje radnika, u povjerenstvu za prosvjetu Gradskog NO kao planer programa, potom kao odgojitelj mladih spikera. Okušao se i u glumi u kratkometražnom igrano-dokumentarnom filmu Radium - izvor zraka 1944.godine.

Njegovo prvo književno ostvarenje za djecu pojavilo se 1934. godine u srednjoškolskom listu "Mladost". Osim što je pisao pjesme, drame i igrokaze, dramatizirao je bajke W. Grimma i C. Perraulta. Na velikim pločama "Jugotona" dramatizirao je u stihovima najpoznatije dječje bajke. Pisao je i komentare o dječjim knjigama. Među prvima je afirmirao kajkavski izraz u dječjoj poeziji u ciklusu pjesama Ni Zagorje malo, a pored toga je na nov način unio temu ranog dječjeg zaljubljivanja. Dobio je brojne nagrade i prevođen je na slovenski, makedonski, njemački, češki, poljski, talijanski, engleski, švedski, mađarski jezik te esperanto. Uglazbljeno mu je više od 130 dječjih i oko 100 ostalih tekstova, a mnoge njegove pjesme izvođene su na festivalima, snimljene na LP pločama, kazetama i CD-ima (npr. Na Sleme na Sleme, Kokotiček, Imela majka sineka tri, Kam da se pojde).

U svom se književnom djelovanju Jakševac najviše bavi stvaranjem dječje poezije, a psihološki i emotivno se najviše poistovjećuje s osnovnoškolcima između 8. i 12. godine. Njegovi su najčešći motivi vezani uz razred, školu, obitelj i prirodu. Iako se tematska individualnost njegove dječje poezije najviše otkriva u njezinoj zavičajnoj obojenosti i izvorištu, Jakševac nije ni regionalni, ni sentimentalni pjesnik davnog i prošlog djetinjstva, on svoje dječje stvaralaštvo fokusira na suvremeni život kako seoskog tako i gradskog djetinjstva. Ostao je odan tradiciji lirskog iskaza. Strukturna lakoća, lepršavost, ritmički preljevi i nijanse, akustika i melodija kojima je izvor u onomatopeji i aliteraciji karakteriziraju na izražajno-formalnom planu stih i pjesmu Stjepana Jakševca. Njegov stih je dotjeran, a u slike krajolika unosi igrivost služeći se često personifikacijom. Pjesnik se vrlo uspješno koristi raznolikošću i bogatstvu strofnih oblika. Jakševac je u svojim najboljim kajkavskim ostvarenjima ostao blizak melodici te akustici svoga stiha kojeg je oplemenio vrlo autentičnim zavičajnim govorom te specifičnom kajkavskom ikavicom rodnog mjesta.

U dječjoj književnosti ostat će zapažen po svojoj obradi tematike dječjih ljubavi i novom pristupu dječjem svijetu. Antologijski izbor autorove cjelokupne dječje poezije koji je objedinjen u zbirci Zlatna ptica sunca donio mu je afirmaciju priznatog dječjeg pjesnika, a uvršten je u brojne antologije dječjeg pjesništva.


Književna djela


Pjesme - stihovi za odrasle, (Zagreb, 1943.)

Glasim se nespokojem - pjesme za odrasle, (Matica hrvatska, Zagreb, 1956.)

Vesela godina - (Mladost, Zagreb, 1969.)

Voli ne voli voli - (vlastito izdanje, Zagreb, 1972.)

Novogodišnji vlak - slikovnica, (Zagreb, 1980.)

Plave ptice - (Naša djeca, Zagreb, 1980.)

Ima jedan razred - (Zagreb 1981.)

Zlatna ptica sunca - izbor pjesama, (Zagreb, 1986.)


U antologiji svjetske poezije za djecu I denna vida värld (Verser fran mänga länder för barn och vuxna), izašloj 1993. godine u Stockholmu (Švedska), objavljena je pjesma Stjepana Jakševca Zadaća o pravdi. Pjesmu su na švedski jezik preveli Antun Raguž i Elizabeta Glasnović Raguž.


Literatura

  • Hrvatski dječji pisci 3. / priredio Ivo Zalar. Zagreb : Matica hrvatska, 1991. PSHK, knj. 181/3.
  • Jakševac, S. Zapisi o djetinjstvu. // Brdovečki zbornik 2007.-2008. / uredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Ogranak Matice Hrvatske Zaprešić, 2009. Str. 286-296.
  • Jakševac Stjepan. // Hrvatski biografski leksikon. Zagreb : Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2005.
  • Jakševac Stjepan. // Hrvatska književna enciklopedija, Zagreb : Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2010.
  • Laljak, S. Pjesnik Stjepan Jakševac : uz 80-godišnjicu rođenja. // Zaprešićki godišnjak 1996 : za grad Zaprešić i općine Brdovec, Bistra, Dubravica, Luka, Marija Gorica i Pušća / uredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Matica hrvatska Zaprešić, 1997. Str. 346-348.
  • Skok, J. Dječji ljubavni kanconijer. // Školske novine. 27. 03.1973.
  • Skok, J. Iz hrvatske dječje književnosti. Varaždinske Toplice : Tonimir, 2007.
  • Tenšek, S. Književni portreti suvremenih hrvatskih dječjih pisaca - Stjepan Jakševac. // Umjetnost i dijete. 4(1986).
Osobni alati