Stjepan Jakševac

Izvor: Wiki-dveri

(Usporedba među inačicama)
Skoči na: orijentacija, traži
(Djetinjstvo i školovanje)
(Djetinjstvo i školovanje)
 
(Nije prikazano 116 međuinačica)
Redak 1: Redak 1:
-
'''Stjepan Jakševac''' (Brdovečki Sveti Križ 16. prosinca 1916. - Zagreb 10. svibnja 1994.), pjesnik i pisac za djecu
+
Brdovečki Sveti Križ (pokraj Zaprešića), 16. prosinca 1916. - Zagreb, 10. svibnja 1994. - hrvatski pjesnik i pisac za djecu
 +
==  Djetinjstvo i školovanje ==
 +
[[Datoteka:Jaksevac-port..jpg|200px|mini|left|Stjepan Jakševac]]
 +
[[Datoteka:Kuca Jaksevac.jpg|200px|mini|right|Rodna kuća Stjepana Jakševaca (''Zaprešićki godišnjak'', 1996.)]]
 +
[[Datoteka:Jaksevac majka.jpg|200px|mini|left|Stjepan Jakševac s majkom (''Zaprešićki godišnjak'', 1996.)]]
 +
[[Datoteka:Jaksevac mladić.jpg|200px|mini|right|Stjepan Jakševac u rodnom Svetom Križu (''Zaprešićki godišnjak'', 1996.)]]
-
 
+
Stjepan Jakševac se istaknuo kao pjesnik i dječji pisac. Rodio se 16. prosinca 1916. u Svetom Križu pokraj Zaprešića. Nakon treće godine života seli s obitelji u Slavoniju (selo Vrbanja blizu Vinkovaca) radi boljih uvjeta života. Osnovnu školu pohađao je u Vrbanji. Bio je odličan učenik. Završio je trgovačku školu u Zagrebu 1936. Godine i neko vrijeme nakon srednje škole radio je kao spiker na Radio Zagrebu. Kraće je vrijeme studirao režiju na Akademiji za kazališnu umjetnost. Nakon Drugog svjetskog rata obavljao je različite dužnosti u uređivanju radio-programa.
-
 
+
-
 
+
-
==  Djetinjstvo i školovanje ==
+
-
Stjepan Jakševac bio je pjesnik i dječji pisac. Rodio se u Brdovečkom Svetom Križu(Zaprešić). Nakon 3. godine života seli se s obitelji u Slavoniju (selo Vrbanja blizu Vinkovaca), radi boljih uvjeta života. Osnovnu školu pohađao je u Vrbanji (Slavonija), i ti osnovnoškolski dani ostali su mu u lijepom sjećanju. Bio je odličan učenik s uzornim vladanjem. Završio je trgovačku školu u Zagrebu 1936. godine, a kraće je vrijeme studirao režiju na Akademiji za kazališnu umjetnost.
+
== Književni rad ==
== Književni rad ==
 +
Prvu pjesmu ''O životu'' napisao je za vrijeme školskih praznika 4. kolovoza 1933. godine u rodnom mjestu. Pjesmu je uvrstio u ciklus kojeg je nazvao ''Prvi glasi'' (Sveti Križ, 1933-34). Ciklus ''Pjesme seoskog sina'' nastao je 1936. godine. Putopis ''Hodočasnici ili moje prvo putovanje po Hrvatskom zagorju'' napisao je 12. kolovoza 1935. godine. U putopisu opisuje sedmodnevno pješačenje s prijateljem pjesnikom Josipom Tursanom od rodnog sela preko Bizeljskog, Klanjca, Pregrade i Krapine do Marije Bistrice.
 +
Vršio je neko vrijeme razna zanimanja: radio je u Središnjem uredu za osiguranje radnika, u povjerenstvu za prosvjetu Gradskog NO kao planer programa, potom kao odgojitelj mladih spikera. Okušao se i u glumi u kratkometražnom igrano-dokumentarnom filmu ''Radium - izvor zraka'' 1944.godine.
-
Prvu pjesmu "O životu" napisao je za vrijeme školskih praznika 04. kolovoza 1933. godine u rodnom mjestu. Pjesmu je uvrstio u zbirku koju je nazvao "Prvi glasi" (Sv.Križ, 1933-34). Druga zbirka "Pjesme seoskog sina", nastala je 1936. godine. Putopis "Hodočasnici ili moje prvo putovanje po Hrvatskom zagorju" napisao je 12. kolovoza 1935. godine. U putopisu opisuje  sedmodnevno pješačenje s prijateljem pjesnikom Josipom Tursanom, od rodnog sela preko Bizeljskog. Klanjca, Pregrade i Krapine do Marije Bistrice.  
+
Njegovo prvo književno ostvarenje za djecu pojavilo se 1934. godine u srednjoškolskom listu "Mladost". Osim što je pisao pjesme, drame i igrokaze, dramatizirao je bajke W. Grimma i C. Perraulta. Na velikim pločama "Jugotona" dramatizirao je u stihovima najpoznatije dječje bajke. Pisao je i komentare o dječjim knjigama. Među prvima je afirmirao kajkavski izraz u dječjoj poeziji u ciklusu pjesama ''Ni Zagorje malo'', a pored toga je na nov način unio temu ranog dječjeg zaljubljivanja. Dobio je brojne nagrade i prevođen je na slovenski, makedonski, njemački, češki, poljski, talijanski, engleski, švedski, mađarski jezik te esperanto. Uglazbljeno mu je više od 130 dječjih i oko 100 ostalih tekstova, a mnoge njegove pjesme izvođene su na festivalima, snimljene na LP pločama, kazetama i CD-ima (npr. ''Na Sleme na Sleme, Kokotiček, Imela majka sineka tri, Kam da se pojde'').  
-
Radio je u Središnjem uredu za osiguranje radnika. Također je radio i kao radijski spiker,povjerenstvu za prosvjetu Gradskog NO, kao planer programa, odgojitelj mladih spikera te je iskušao još brojna druga zanimanja.Okušao se čak i u glumi i to u "Radium-izvor zraka", kratkometražnom igrano-dokumentarnom filmu u ulozi P. Curieja 1944.godine.
+
U svom se književnom djelovanju Jakševac najviše bavi stvaranjem dječje poezije, a psihološki i emotivno se najviše poistovjećuje s osnovnoškolcima između 8. i 12. godine. Njegovi su najčešći motivi vezani uz razred, školu, obitelj i prirodu. Iako se tematska individualnost njegove dječje poezije najviše otkriva u njezinoj zavičajnoj obojenosti i izvorištu, Jakševac nije ni regionalni, ni sentimentalni pjesnik davnog i prošlog djetinjstva, on svoje dječje stvaralaštvo fokusira na suvremeni život kako seoskog tako i gradskog djetinjstva. Ostao je odan tradiciji lirskog iskaza. Strukturna lakoća, lepršavost, ritmički preljevi i nijanse, akustika i melodija kojima je izvor u onomatopeji i aliteraciji karakteriziraju na izražajno-formalnom planu stih i pjesmu Stjepana Jakševca. Njegov stih je dotjeran, a u slike krajolika unosi igrivost služeći se često personifikacijom. Pjesnik se vrlo uspješno koristi raznolikošću i bogatstvu strofnih oblika. Jakševac je u svojim najboljim kajkavskim ostvarenjima ostao blizak melodici te akustici svoga stiha kojeg je oplemenio vrlo autentičnim zavičajnim govorom te specifičnom kajkavskom ikavicom rodnog mjesta.  
 +
U dječjoj književnosti ostat će zapažen po svojoj obradi tematike dječjih ljubavi i novom pristupu dječjem svijetu. Antologijski izbor autorove cjelokupne dječje poezije koji je objedinjen u zbirci ''Zlatna ptica sunca'' donio mu je afirmaciju priznatog dječjeg pjesnika, a uvršten je u brojne antologije dječjeg pjesništva.
-
Njegovo prvo književno ostvarenje u obliku stihova pojavilo se 1934. godine u srednjoškolskom listu "Mladost". Potvrdio se kao dječji pisac. Osim što je pisao pjesme, drame i igrokaze, isto je tako dramatizirao bajke W.Grimma i C.Perraulta.  Pisao je i komentare o dječjim knjigama.Bio je jedan od prvih pisaca koji je unio kajkavski jezični izričaj.Na velikim pločama "Jugotona" dramatizirao je u stihovima najpoznatije dječje bajke. Dobio je brojne nagrade i prevođen je na: slovenski, makedonski, njemački, češki, poljski, talijanski, engleski,švedski, mađarski jezik te esperanto. Uglazbljeno mu je više od 130 dječjih i oko 100 ostalih tekstova, a mnoge njegove pjesme izvođene su na festivalima, snimljene na LP pločama, kasetama i CD-ima (''Na Sleme na Sleme, Kokotiček, Imela majka sineka tri, Kam da se pojde'').
 
-
 
-
 
-
Osim navedene književne i ostale aktivnosti Jakševac se najviše bavi stvaranjem dječje poezije jer se najviše psihološki i emotivno poistovječuje s osnovnoškolcima između 8. i 12. godine. U tim djelima njegovi su najčešći motivi vazani uz razred, školu, obitelj i prirodu. Iako se tematska individualnost njegove dječje poezije najviše otkriva u njezinoj zavičajnoj obojenosti i izvorištu, Jakševac nije ni "regionalni", niti sentimentalni pjesnik davnog i prošlog djetinstva, on svoje dječje stvaralaštvo, fokusira na suvremeni život kako seoskog tako i gradskog djetinjstva. Ostao je odan tradiciji lirskog iskaza.
 
-
 
-
 
-
 
-
Strukturna lakoća, lepršavost, ritmički preljevi i nijanse, akustika i melodija kojima je izvor u onomatopeji i aliteraciji karakteriziraju na izražajno-formalnom planu stih i pjesmu Stjepana Jakševca.U Jakšićevu stihu možemo primjetiti da je artistički izbrušen. Pjesnik se vrlo uspješno koristi raznolikošću i bogatstvu srofnih oblika. Jakševac je u svojem najboljim kajkavskim ostvarenjima izbjegao domjaničevsku sentimentalnost,ali je ostao blizak melodici te akustici svoga stiha kojeg je oplemenio vrlo autentinčnim zavičajnim govorom te kajkavskom ikavicom rodnog mjesta.Jakševčeva dječja-ljubavna poezija je poezija u kojoj nema provale emocija, već je sve podređeno zbivanjima u nutrini.
 
-
 
-
 
-
Pisao je ljubavnu dječju poeziju u kojoj je ljubav prikazao u njezinim mnogobrojnim oblicima. Najznačajnija zbirka ljubavne dječje poezije je ''Zlatna ptica sunca''. U njenom se naslovu krije temeljni smisao Jakševčeve ljubavne dječje pjesme.Ova ga je zbirka afirmirala kao poznatu pjesničku ličnost.
 
-
 
-
 
-
Rukopisna ostavština (pripovijesti, pjesme i roman ''Budi dobar sine'') su u posjedu Stjepana Laljaka.
 
== Književna djela ==
== Književna djela ==
 +
<center><gallery perrow="5">
 +
Datoteka:Jakševac vesela.jpg
 +
Datoteka:Jakševac3.jpg
 +
Datoteka:Jakševac4.jpg
 +
Datoteka:Jakševac2.jpg
 +
Datoteka:Jaksevac-knjiga.jpg
 +
</gallery></center>
-
Pjesme. Zagreb 1943.
 
-
 
-
Glasam se nespokojem. Zagreb 1956.
 
-
 
-
Vesela godina. Zagreb 1969.
 
-
 
-
Voli ne voli voli. Zagreb 1972.
 
-
 
-
Ljubi ne ljubi ljubi. Ljubljana 1981. (slov. prijevod)
 
-
 
-
Novogodišnji vlak. Zagreb 1980.
 
-
 
-
Plave ptice. Zagreb 1980.
 
-
 
-
Modre ptice. Zagreb 1980. (slov. prijevod)
 
-
 
-
Ima jedan razred. Zagreb 1981.
 
-
 
-
Zlatna ptica sunca. Zagreb 1986.
 
-
Hrvatski dječji pisci. Pet stoljeća hrvatske književnosti, 181/III. Zagreb 1991.
+
'''Pjesme''' - stihovi za odrasle, (Zagreb, 1943.)
-
Mliječni sumraci. Vinkovci 1994.
+
'''Glasim se nespokojem''' - pjesme za odrasle, (Matica hrvatska, Zagreb, 1956.)
 +
'''Vesela godina''' - (Mladost, Zagreb, 1969.)
 +
'''Voli ne voli voli''' - (vlastito izdanje, Zagreb, 1972.)
 +
 +
'''Novogodišnji vlak''' - slikovnica, (Zagreb, 1980.)
 +
 +
'''Plave ptice''' - (Naša djeca, Zagreb, 1980.)
 +
 +
'''Ima jedan razred''' - (Zagreb 1981.)
 +
 +
'''Zlatna ptica sunca''' - izbor pjesama, (Zagreb, 1986.)
 +
U antologiji svjetske poezije za djecu '''''I denna vida värld''''' (''Verser fran mänga länder för barn och vuxna)'', izašloj 1993. godine u Stockholmu (Švedska), objavljena je pjesma Stjepana Jakševca '''''Zadaća o pravdi'''''. Pjesmu su na švedski jezik preveli Antun Raguž i Elizabeta Glasnović Raguž.
-
'''Literatura'''
+
==  Literatura ==
-
----
+
* Hrvatski dječji pisci 3. / priredio Ivo Zalar. Zagreb : Matica hrvatska, 1991. PSHK, knj. 181/3.
 +
* Jakševac, S. Zapisi o djetinjstvu. // Brdovečki zbornik 2007.-2008. / uredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Ogranak Matice Hrvatske Zaprešić, 2009. Str. 286-296.
-
Hrvatski biografski leksikon.Zagreb : Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2005.
+
* Jakševac Stjepan. // Hrvatski biografski leksikon. Zagreb : Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2005.
 +
 +
* Jakševac Stjepan. // Hrvatska književna enciklopedija, Zagreb : Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2010.
-
Hrvatska književna enciklopedija,Zagreb : Leksikografski zavod Miroslav Krleža,2010.
+
* Laljak, S. Pjesnik Stjepan Jakševac : uz 80-godišnjicu rođenja. // Zaprešićki godišnjak 1996 : za grad Zaprešić i općine Brdovec, Bistra, Dubravica, Luka, Marija Gorica i Pušća / uredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Matica hrvatska Zaprešić, 1997. Str. 346-348.  
-
Brdovečki zbornik 2007.-2008.,Zaprešić : Ogranak Matice Hrvatske Zaprešić, 2009.
+
* Skok, J. Dječji ljubavni kanconijer. // Školske novine. 27. 03.1973.
-
Skok,J. Iz hrvatske dječje književnosti, Varaždinske Toplice : Tonimir, 2007.
+
* Skok, J. Iz hrvatske dječje književnosti. Varaždinske Toplice : Tonimir, 2007.
-
Zaprešićki godišnjak 1994. Zaprešić : Matica hrvatska Zaprešić, 1994.
+
* Tenšek, S. Književni portreti suvremenih hrvatskih dječjih pisaca - Stjepan Jakševac. // Umjetnost i dijete. 4(1986).

Trenutačna izmjena od 07:06, 3. srpnja 2013.

Brdovečki Sveti Križ (pokraj Zaprešića), 16. prosinca 1916. - Zagreb, 10. svibnja 1994. - hrvatski pjesnik i pisac za djecu


Sadržaj

Djetinjstvo i školovanje

Stjepan Jakševac
Rodna kuća Stjepana Jakševaca (Zaprešićki godišnjak, 1996.)
Stjepan Jakševac s majkom (Zaprešićki godišnjak, 1996.)
Stjepan Jakševac u rodnom Svetom Križu (Zaprešićki godišnjak, 1996.)

Stjepan Jakševac se istaknuo kao pjesnik i dječji pisac. Rodio se 16. prosinca 1916. u Svetom Križu pokraj Zaprešića. Nakon treće godine života seli s obitelji u Slavoniju (selo Vrbanja blizu Vinkovaca) radi boljih uvjeta života. Osnovnu školu pohađao je u Vrbanji. Bio je odličan učenik. Završio je trgovačku školu u Zagrebu 1936. Godine i neko vrijeme nakon srednje škole radio je kao spiker na Radio Zagrebu. Kraće je vrijeme studirao režiju na Akademiji za kazališnu umjetnost. Nakon Drugog svjetskog rata obavljao je različite dužnosti u uređivanju radio-programa.

Književni rad

Prvu pjesmu O životu napisao je za vrijeme školskih praznika 4. kolovoza 1933. godine u rodnom mjestu. Pjesmu je uvrstio u ciklus kojeg je nazvao Prvi glasi (Sveti Križ, 1933-34). Ciklus Pjesme seoskog sina nastao je 1936. godine. Putopis Hodočasnici ili moje prvo putovanje po Hrvatskom zagorju napisao je 12. kolovoza 1935. godine. U putopisu opisuje sedmodnevno pješačenje s prijateljem pjesnikom Josipom Tursanom od rodnog sela preko Bizeljskog, Klanjca, Pregrade i Krapine do Marije Bistrice. Vršio je neko vrijeme razna zanimanja: radio je u Središnjem uredu za osiguranje radnika, u povjerenstvu za prosvjetu Gradskog NO kao planer programa, potom kao odgojitelj mladih spikera. Okušao se i u glumi u kratkometražnom igrano-dokumentarnom filmu Radium - izvor zraka 1944.godine.

Njegovo prvo književno ostvarenje za djecu pojavilo se 1934. godine u srednjoškolskom listu "Mladost". Osim što je pisao pjesme, drame i igrokaze, dramatizirao je bajke W. Grimma i C. Perraulta. Na velikim pločama "Jugotona" dramatizirao je u stihovima najpoznatije dječje bajke. Pisao je i komentare o dječjim knjigama. Među prvima je afirmirao kajkavski izraz u dječjoj poeziji u ciklusu pjesama Ni Zagorje malo, a pored toga je na nov način unio temu ranog dječjeg zaljubljivanja. Dobio je brojne nagrade i prevođen je na slovenski, makedonski, njemački, češki, poljski, talijanski, engleski, švedski, mađarski jezik te esperanto. Uglazbljeno mu je više od 130 dječjih i oko 100 ostalih tekstova, a mnoge njegove pjesme izvođene su na festivalima, snimljene na LP pločama, kazetama i CD-ima (npr. Na Sleme na Sleme, Kokotiček, Imela majka sineka tri, Kam da se pojde).

U svom se književnom djelovanju Jakševac najviše bavi stvaranjem dječje poezije, a psihološki i emotivno se najviše poistovjećuje s osnovnoškolcima između 8. i 12. godine. Njegovi su najčešći motivi vezani uz razred, školu, obitelj i prirodu. Iako se tematska individualnost njegove dječje poezije najviše otkriva u njezinoj zavičajnoj obojenosti i izvorištu, Jakševac nije ni regionalni, ni sentimentalni pjesnik davnog i prošlog djetinjstva, on svoje dječje stvaralaštvo fokusira na suvremeni život kako seoskog tako i gradskog djetinjstva. Ostao je odan tradiciji lirskog iskaza. Strukturna lakoća, lepršavost, ritmički preljevi i nijanse, akustika i melodija kojima je izvor u onomatopeji i aliteraciji karakteriziraju na izražajno-formalnom planu stih i pjesmu Stjepana Jakševca. Njegov stih je dotjeran, a u slike krajolika unosi igrivost služeći se često personifikacijom. Pjesnik se vrlo uspješno koristi raznolikošću i bogatstvu strofnih oblika. Jakševac je u svojim najboljim kajkavskim ostvarenjima ostao blizak melodici te akustici svoga stiha kojeg je oplemenio vrlo autentičnim zavičajnim govorom te specifičnom kajkavskom ikavicom rodnog mjesta.

U dječjoj književnosti ostat će zapažen po svojoj obradi tematike dječjih ljubavi i novom pristupu dječjem svijetu. Antologijski izbor autorove cjelokupne dječje poezije koji je objedinjen u zbirci Zlatna ptica sunca donio mu je afirmaciju priznatog dječjeg pjesnika, a uvršten je u brojne antologije dječjeg pjesništva.


Književna djela


Pjesme - stihovi za odrasle, (Zagreb, 1943.)

Glasim se nespokojem - pjesme za odrasle, (Matica hrvatska, Zagreb, 1956.)

Vesela godina - (Mladost, Zagreb, 1969.)

Voli ne voli voli - (vlastito izdanje, Zagreb, 1972.)

Novogodišnji vlak - slikovnica, (Zagreb, 1980.)

Plave ptice - (Naša djeca, Zagreb, 1980.)

Ima jedan razred - (Zagreb 1981.)

Zlatna ptica sunca - izbor pjesama, (Zagreb, 1986.)


U antologiji svjetske poezije za djecu I denna vida värld (Verser fran mänga länder för barn och vuxna), izašloj 1993. godine u Stockholmu (Švedska), objavljena je pjesma Stjepana Jakševca Zadaća o pravdi. Pjesmu su na švedski jezik preveli Antun Raguž i Elizabeta Glasnović Raguž.


Literatura

  • Hrvatski dječji pisci 3. / priredio Ivo Zalar. Zagreb : Matica hrvatska, 1991. PSHK, knj. 181/3.
  • Jakševac, S. Zapisi o djetinjstvu. // Brdovečki zbornik 2007.-2008. / uredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Ogranak Matice Hrvatske Zaprešić, 2009. Str. 286-296.
  • Jakševac Stjepan. // Hrvatski biografski leksikon. Zagreb : Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2005.
  • Jakševac Stjepan. // Hrvatska književna enciklopedija, Zagreb : Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2010.
  • Laljak, S. Pjesnik Stjepan Jakševac : uz 80-godišnjicu rođenja. // Zaprešićki godišnjak 1996 : za grad Zaprešić i općine Brdovec, Bistra, Dubravica, Luka, Marija Gorica i Pušća / uredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Matica hrvatska Zaprešić, 1997. Str. 346-348.
  • Skok, J. Dječji ljubavni kanconijer. // Školske novine. 27. 03.1973.
  • Skok, J. Iz hrvatske dječje književnosti. Varaždinske Toplice : Tonimir, 2007.
  • Tenšek, S. Književni portreti suvremenih hrvatskih dječjih pisaca - Stjepan Jakševac. // Umjetnost i dijete. 4(1986).
Osobni alati