Stjepan Jakševac

Izvor: Wiki-dveri

(Usporedba među inačicama)
Skoči na: orijentacija, traži
Redak 10: Redak 10:
 +
== Književni rad ==
Nakon toga je radio u Središnjem uredu za osiguranje radnika. Također je radio i kao radijski spiker,povjerenstvu za prosvjetu Gradskog NO, kao planer programa, odgojitelj mladih spikera te je iskušao još brojna druga zanimanja.Okušao se čak i u glumi i to u "Radium-izvor zraka", kratkometražnom igrano-dokumentarnom filmu u ulozi P. Curieja 1944.godine.
Nakon toga je radio u Središnjem uredu za osiguranje radnika. Također je radio i kao radijski spiker,povjerenstvu za prosvjetu Gradskog NO, kao planer programa, odgojitelj mladih spikera te je iskušao još brojna druga zanimanja.Okušao se čak i u glumi i to u "Radium-izvor zraka", kratkometražnom igrano-dokumentarnom filmu u ulozi P. Curieja 1944.godine.

Inačica od 10:25, 15. veljače 2013.

Stjepan Jakševac (Brdovečki Sveti Križ 16. prosinca 1916. - Zagreb 10. svibnja 1994.), pjesnik i pisac za djecu




Djetinjstvo i školovanje

Stjepan Jakševac bio je pjesnik i dječji pisac. Rodio se u Brdovečkom Svetom Križu(Zaprešić). Osnovnu školu pohađao je u Vrbanji (Slavonija), i ti osnovnoškolski dani ostali su mu u lijepom sjećanju. Završio je trgovačku školu u Zagrebu 1936. godine i kraće je vrijeme studirao režiju na Akademiji za kazališnu umjetnost.


Književni rad

Nakon toga je radio u Središnjem uredu za osiguranje radnika. Također je radio i kao radijski spiker,povjerenstvu za prosvjetu Gradskog NO, kao planer programa, odgojitelj mladih spikera te je iskušao još brojna druga zanimanja.Okušao se čak i u glumi i to u "Radium-izvor zraka", kratkometražnom igrano-dokumentarnom filmu u ulozi P. Curieja 1944.godine.


Njegovo prvo književno ostvarenje u obliku stihova pojavilo se 1934. godine u srednjoškolskom listu "Mladost". Potvrdio se kao dječji pisac. Osim što je pisao pjesme, drame i igrokaze, isto je tako dramatizirao bajke W.Grimma i C.Perraulta. Pisao je i komentare o dječjim knjigama.Bio je jedan od prvih pisaca koji je unio kajkavski jezični izričaj.Na velikim pločama "Jugotona" dramatizirao je u stihovima najpoznatije dječje bajke. Dobio je brojne nagrade i prevođen je na: slovenski, makedonski, njemački, češki, poljski, talijanski, engleski,švedski, mađarski jezik te esperanto. Uglazbljeno mu je više od 130 dječjih i oko 100 ostalih tekstova, a mnoge njegove pjesme izvođene su na festivalima, snimljene na LP pločama, kasetama i CD-ima (Na Sleme na Sleme, Kokotiček, Imela majka sineka tri, Kam da se pojde).


Osim navedene književne i ostale aktivnosti Jakševac se najviše bavi stvaranjem dječje poezije jer se najviše psihološki i emotivno poistovječuje s osnovnoškolcima između 8. i 12. godine. U tim djelima njegovi su najčešći motivi vazani uz razred, školu, obitelj i prirodu. Iako se tematska individualnost njegove dječje poezije najviše otkriva u njezinoj zavičajnoj obojenosti i izvorištu, Jakševac nije ni "regionalni", niti sentimentalni pjesnik davnog i prošlog djetinstva, on svoje dječje stvaralaštvo, fokusira na suvremeni život kako seoskog tako i gradskog djetinjstva. Ostao je odan tradiciji lirskog iskaza.


Strukturna lakoća, lepršavost, ritmički preljevi i nijanse, akustika i melodija kojima je izvor u onomatopeji i aliteraciji karakteriziraju na izražajno-formalnom planu stih i pjesmu Stjepana Jakševca.U Jakšićevu stihu možemo primjetiti da je artistički izbrušen. Pjesnik se vrlo uspješno koristi raznolikošću i bogatstvu srofnih oblika. Jakševac je u svojem najboljim kajkavskim ostvarenjima izbjegao domjaničevsku sentimentalnost,ali je ostao blizak melodici te akustici svoga stiha kojeg je oplemenio vrlo autentinčnim zavičajnim govorom te kajkavskom ikavicom rodnog mjesta.Jakševčeva dječja-ljubavna poezija je poezija u kojoj nema provale emocija, već je sve podređeno zbivanjima u nutrini.Pjesnik ljubav prikazuje kao lijep,dragocjen i uzbudljiv doživljaj što se najbolje može vidjeti u petoj zbirci dječje poezije "Zlatna ptica sunca".

Rukopisna ostavština (pripovijesti, pjesme i roman Budi dobar sine) su u posjedu Stjepana Laljaka.


Književna djela

Pjesme. Zagreb 1943.

Glasam se nespokojem. Zagreb 1956.

Vesela godina. Zagreb 1969.

Voli ne voli voli. Zagreb 1972.

Ljubi ne ljubi ljubi. Ljubljana 1981. (slov. prijevod)

Novogodišnji vlak. Zagreb 1980.

Plave ptice. Zagreb 1980.

Modre ptice. Zagreb 1980. (slov. prijevod)

Ima jedan razred. Zagreb 1981.

Zlatna ptica sunca. Zagreb 1986.

Hrvatski dječji pisci. Pet stoljeća hrvatske književnosti, 181/III. Zagreb 1991.

Mliječni sumraci. Vinkovci 1994.




Literatura



Hrvatski biografski leksikon.Zagreb : Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2005.

Hrvatska književna enciklopedija,Zagreb : Leksikografski zavod Miroslav Krleža,2010.

Brdovečki zbornik 2007.-2008.,Zaprešić : Ogranak Matice Hrvatske Zaprešić, 2009.

Skok,J. Iz hrvatske dječje književnosti, Varaždinske Toplice : Tonimir, 2007.

Osobni alati