Hodočašće u Mariju Bistricu

Izvor: Wiki-dveri

(Usporedba među inačicama)
Skoči na: orijentacija, traži
(Nova stranica: I u školskoj godini 2017./2018. Područna škola Pavla Štoosa, Dubravica (OŠ Pušća) sudjeluje u projektu Wiki-dveri VII : upoznajmo folklorne običaje zaprešićkoga kraja. Poz…)
Redak 1: Redak 1:
I u školskoj godini 2017./2018. Područna škola Pavla Štoosa, Dubravica (OŠ Pušća) sudjeluje u projektu Wiki-dveri  VII : upoznajmo folklorne običaje zaprešićkoga kraja.  Pozabavili smo se vjerskim aspektom folklornih običaja. Kao temu smo odabrali Hodočašće u Mariju Bistricu.  
I u školskoj godini 2017./2018. Područna škola Pavla Štoosa, Dubravica (OŠ Pušća) sudjeluje u projektu Wiki-dveri  VII : upoznajmo folklorne običaje zaprešićkoga kraja.  Pozabavili smo se vjerskim aspektom folklornih običaja. Kao temu smo odabrali Hodočašće u Mariju Bistricu.  
-
ŽIVOT U SEOSKOJ OBITELJI
+
ŽIVOT U SEOSKOJ OBITELJI
Uz svakodnevni rad i borbu za opstanak u starinskoj obitelji razvijali su se i različiti  
Uz svakodnevni rad i borbu za opstanak u starinskoj obitelji razvijali su se i različiti  
oblici duhovnog života.  
oblici duhovnog života.  

Inačica od 10:36, 16. travnja 2018.

I u školskoj godini 2017./2018. Područna škola Pavla Štoosa, Dubravica (OŠ Pušća) sudjeluje u projektu Wiki-dveri VII : upoznajmo folklorne običaje zaprešićkoga kraja. Pozabavili smo se vjerskim aspektom folklornih običaja. Kao temu smo odabrali Hodočašće u Mariju Bistricu.

ŽIVOT U SEOSKOJ OBITELJI Uz svakodnevni rad i borbu za opstanak u starinskoj obitelji razvijali su se i različiti oblici duhovnog života. Svi obiteljski događaji bili su vezani za razne običaje i vjerovanja, po njima se živjelo. Važan dio duhovnog života bila su hodočašća.

HODOČAŠĆE Hodočašće je putovanje u vjersko svetište, redovito pješice, koje ima prednost pred putovanjem pomoću prijevoznih sredstava. Vjernik koji ide na takvo putovanje naziva se hodočasnikom (romarom). Odredišta na koja se hodočasti su obično rodna mjesta ili mjesta umiranja svetaca ili utemeljitelja religija. Vjernici mnogih velikih religija sudjeluju u hodočašćima.

MARIJANSKA SVETIŠTA Mjesta Gospinih ukazanja također su među hodočasničkim odredištima. Svetište posvećeno Blaženoj Djevici Mariji naziva se Marijansko svetište. U Hrvatskoj se posebno se ističu Marija Bistrica, Sinj i Trsat. Svetište Majke Božje Bistričke, jedno je od najpopularnijih i najposjećenijih marijanskih svetišta u Hrvatskoj.


HODOČAŠĆE U MARIJU BISTRICU Župa sv. Ane u Rozgi, u općini Dubravica, tradicionalno je hodočastila u svetište Majke Božje Bistričke 3. kolovoza u vrijeme proštenja Božjeg lica. Na hodočašće se išlo nekoliko dana, išlo se pješice, na biciklima ili vlakom do Zlatar Bistrice pa kočijom do Marije Bistrice. Spavalo se na slami, po sjenicima, samo bogatiji su iznajmljivali sobe.


NA DAN HODOČAŠĆA 3. KOLOVOZA Prvo se ujutro u svečanoj procesiji obišao Križni put (Kalvarija). Tog dana se za farnike (župljane) i romare (hodočasnike) Župe služila sveta misa na glavnom oltaru. Župljani su taj dan mogli obaviti ispovijed i pričest te svoje zagovore.

PROŠTENJE Poslijepodne bi se provodilo uz licitare, glazbu, hranu i razonodu. Odlazak na hodočašće bio je ujedno i jedini godišnji odmor, a kako je tih dana hodočastilo gotovo cijelo Zagorje, Marija Bistrica je vrvila ljudima. Djeca su se posebno veselila hodočašću jer bi dobila igračke, tamburice, ptice na štapu i medenjake.

PJESMA BISTRIČKA MAJKO U Sutlanskom Lukavcu kod gospođa Štefanije i Zorice Stiperski pronađeni su sačuvani stihovi hodočasničke pjesme Bistrička Majko koju je napisala Ana Štoos iz Dubravice i zajedno sa župljankama uvježbala za procesiju na hodočašću. Notni zapis je prema sačuvanoj ariji sastavio Ivan Radenović.

BISTRIČKA MAJKO Romari rozganske fare, K Majki Božji grejo kam? Tam na Bistru tihu goru, Gdje Marijini je stan.

Pripjev: Bistrička Majko, Pozdravljamo te mi. Obrni svoje očice Na nas ti.

Došli smo na Bistru goru, Tu smo našli sveti hram. Divnu crkvu majke Božje, To je njezin mili stan.

Romari rozganske fare, Došli smo ti Majko mi. Ti raširi plašt svoj sveti, Zaogrni njim nas Ti.

Sveta Majka sa oltara Milo nas gledi I svojega sinka malog Na rukah drži.

Pozdrav Majko primi onih Koji Ti nisu mogli doć' Ti ćeš dat' im blagoslova Kad ćemo od Tebe poć'.

Malen darak Tebi Majčice, Stavljamo na oltar svet. Obećajemo Ti Majčice Da Te više nećemo klet.

Svako srce boli ima, Koje manje koje već'. Utješi ga Ti Majčice, Ono će Ti tiho reć'.

U raj k sebi zove duše, Naših dragih pokojnih. I oni su nekoć bili Tvoji vjerni romari.

Domovini našoj Majko, Na braniku stoj, Jer od nekad ti si bila, Kraljica Hrvata njoj. Nek se trese Bistra gora Kad se čuje glas, Da rozganska fara pjeva, Mariji u čast.

Osobni alati