Wiki-dveri - Doprinosi suradnika [hr]

Wiki-dveri:Novosti

Sanja Žunić — Tue, 30 Nov 2010 11:42:39 GMT

Sanja Žunić:

04.12.2010.

[[Datoteka:Wiki.pozivnica.jpg|400px|mini|center|]]

08.06. 2010.

Održana je posljednja '''56 radionca''' na projektu Wiki-dveri!!!

05.05.2010.

Posjetili smo Hrvatski državni arhiv i Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu.

<center><gallery perrow="4">
Datoteka:Izlet-arhiv1.jpg|Hrvatski državni arhiv
Datoteka:Izlet.HDA1.jpg|Hrvatski državni arhiv
Datoteka:Izlet.HDA.jpg|Hrvatski državni arhiv
Datoteka:Izlet.HDA2.jpg|Hrvatski državni arhiv
Datoteka:Izlet.HDA3.jpg|Hrvatski državni arhiv
Datoteka:Izlet.HDA4.jpg|Hrvatski državni arhiv
Datoteka:IzletNSK1.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Datoteka:IzletNSK2.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Datoteka:IzletNSK4.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Datoteka:IzletNSK5.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Datoteka:IzletNSK7.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Datoteka:IzletNSK6.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
</gallery></center>

25.03.2010.

Do sada je u Knjižnici održano 40 radionica na kojima smo pretraživali elektronički katalog Knjižnica grada Zagreba na [http://kgz-opac.zaki.com.hr/ e-katalog], pretraživali internet, proučavali literaturu, obrađivali fotografije, pisali članke...

<center><gallery perrow="4">
Datoteka:Radionica2.jpg|[[OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica]]
Datoteka:Radionica4.jpg|[[OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]
Datoteka:Radionica6.jpg|[[OŠ Pušća, Pušća]]
Datoteka:Radionica5.jpg|[[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]
Datoteka:Radionica7.jpg|[[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]
Datoteka:RadionicaOSIvanaPerkovca.jpg|[[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]
Datoteka:RadionicaOSKupljenova.jpg|[[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]
</gallery></center>

10.11.2009.

Projekt se nastavlja u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića Zaprešić individualnim radionicama sa svakom istraživačkom grupom.

==Galerija fotografija s izleta u dvorce Jakovlje, Gornju Bistru i Nove dvore, 24.10.2009.==

<center><gallery perrow="6">
Datoteka:Jakovlje-wikici.jpg|Jakovlje
Datoteka:Jakovlje-wikici.2.jpg|Jakovlje
Datoteka:Bistra-ulaz.jpg|Gornja Bistra
Datoteka:Bistra-ulaz2.jpg|Gornja Bistra
Datoteka:Novi Dvori-tim.jpg|U Novim Dvorima
Datoteka:Wikici-Skurjeni.jpg|Galerija Skurjeni u Novim Dvorima
</gallery></center>

==Galerija fotografija s izleta u dvorce Lužnica, Laduč i Januševec, 15.10.2009.==

<center><gallery perrow="6">
Datoteka:U.autobusu.jpg|U autobusu
Datoteka:ekoturistiko 104.jpg|Lužnica
Datoteka:Laduc-sudionici2.jpg|Laduč
Datoteka:Dvorac Laduc.jpg|Laduč
Datoteka:Janusevec-izlet-1.jpg|Januševec
Datoteka:Janusevec-zabava.jpg|Januševec
</gallery></center>

13.09.2009.

U svibnju je održana prva radionica na kojoj su koordinatorice projekta predstavile projekt i održale predavanje o internetu, webu 2.0 i fenomenu društvenih mreža na webu. Prije predavanja provedena je i inicijalna anketa o stupnju digitalne pismenosti sudionika projekta koja će poslužiti za utvrđivanje napretka u digitalnoj pismenosti na završetku projekta. Na kraju radionice formirani su istraživački timovi te su sudionici obišli knjižnicu i družili se na zakusci.

<center><gallery perrow="2">
Datoteka:Radionica.inicijalna1.jpg|Predstavljanje projekta
Datoteka:Radionica.-inicijalna2.jpg|Upoznavanje i organiziranje
</gallery></center>

'''Ići ćemo na izlet!!!'''

Rad na projektu nastavlja se početkom školske godine 2009./2010., u rujnu, organiziranim obilaskom dvoraca kako bi učenici fotografijama i videosnimkama mogli dokumentirati željene objekte te razgovarati sa stanovnicima ili vlasnicima objekata.

Wiki-dveri:Novosti

Sanja Žunić — Tue, 30 Nov 2010 11:37:02 GMT

Sanja Žunić:

04.12.2010.

[[Datoteka:Wiki.pozivnica.jpg|400px|mini|center|]]

05.05.2010.

Posjetili smo Hrvatski državni arhiv i Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu.

<center><gallery perrow="4">
Datoteka:Izlet-arhiv1.jpg|Hrvatski državni arhiv
Datoteka:Izlet.HDA1.jpg|Hrvatski državni arhiv
Datoteka:Izlet.HDA.jpg|Hrvatski državni arhiv
Datoteka:Izlet.HDA2.jpg|Hrvatski državni arhiv
Datoteka:Izlet.HDA3.jpg|Hrvatski državni arhiv
Datoteka:Izlet.HDA4.jpg|Hrvatski državni arhiv
Datoteka:IzletNSK1.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Datoteka:IzletNSK2.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Datoteka:IzletNSK4.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Datoteka:IzletNSK5.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Datoteka:IzletNSK7.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Datoteka:IzletNSK6.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
</gallery></center>

25.03.2010.

Do sada je u Knjižnici održano 40 radionica na kojima smo pretraživali elektronički katalog Knjižnica grada Zagreba na [http://kgz-opac.zaki.com.hr/ e-katalog], pretraživali internet, proučavali literaturu, obrađivali fotografije, pisali članke...

<center><gallery perrow="4">
Datoteka:Radionica2.jpg|[[OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica]]
Datoteka:Radionica4.jpg|[[OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]
Datoteka:Radionica6.jpg|[[OŠ Pušća, Pušća]]
Datoteka:Radionica5.jpg|[[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]
Datoteka:Radionica7.jpg|[[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]
Datoteka:RadionicaOSIvanaPerkovca.jpg|[[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]
Datoteka:RadionicaOSKupljenova.jpg|[[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]
</gallery></center>

10.11.2009.

Projekt se nastavlja u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića Zaprešić individualnim radionicama sa svakom istraživačkom grupom.

==Galerija fotografija s izleta u dvorce Jakovlje, Gornju Bistru i Nove dvore, 24.10.2009.==

<center><gallery perrow="6">
Datoteka:Jakovlje-wikici.jpg|Jakovlje
Datoteka:Jakovlje-wikici.2.jpg|Jakovlje
Datoteka:Bistra-ulaz.jpg|Gornja Bistra
Datoteka:Bistra-ulaz2.jpg|Gornja Bistra
Datoteka:Novi Dvori-tim.jpg|U Novim Dvorima
Datoteka:Wikici-Skurjeni.jpg|Galerija Skurjeni u Novim Dvorima
</gallery></center>

==Galerija fotografija s izleta u dvorce Lužnica, Laduč i Januševec, 15.10.2009.==

<center><gallery perrow="6">
Datoteka:U.autobusu.jpg|U autobusu
Datoteka:ekoturistiko 104.jpg|Lužnica
Datoteka:Laduc-sudionici2.jpg|Laduč
Datoteka:Dvorac Laduc.jpg|Laduč
Datoteka:Janusevec-izlet-1.jpg|Januševec
Datoteka:Janusevec-zabava.jpg|Januševec
</gallery></center>

13.09.2009.

U svibnju je održana prva radionica na kojoj su koordinatorice projekta predstavile projekt i održale predavanje o internetu, webu 2.0 i fenomenu društvenih mreža na webu. Prije predavanja provedena je i inicijalna anketa o stupnju digitalne pismenosti sudionika projekta koja će poslužiti za utvrđivanje napretka u digitalnoj pismenosti na završetku projekta. Na kraju radionice formirani su istraživački timovi te su sudionici obišli knjižnicu i družili se na zakusci.

<center><gallery perrow="2">
Datoteka:Radionica.inicijalna1.jpg|Predstavljanje projekta
Datoteka:Radionica.-inicijalna2.jpg|Upoznavanje i organiziranje
</gallery></center>

'''Ići ćemo na izlet!!!'''

Rad na projektu nastavlja se početkom školske godine 2009./2010., u rujnu, organiziranim obilaskom dvoraca kako bi učenici fotografijama i videosnimkama mogli dokumentirati željene objekte te razgovarati sa stanovnicima ili vlasnicima objekata.

Datoteka:Wiki.pozivnica.jpg

Sanja Žunić — Tue, 30 Nov 2010 11:33:54 GMT

Sanja Žunić: Pozivnica za promociju projekta

Pozivnica za promociju projekta

Wiki-dveri:O projektu Wiki-dveri

Sanja Žunić — Tue, 30 Nov 2010 11:32:39 GMT

Sanja Žunić:

[[Datoteka:Knjižnica-smanjena.jpg|200px|mini|right|Gradska knjižnica Ante Kovačića, Zaprešić]]
[[Datoteka:Karta-dvorci-novo.jpg|200px|mini|right|Karta zaprešićkog kraja sa širom okolicom]]
Projekt Wiki-dveri započeo je u svibnju 2009., a njegov završetak predviđen je za lipanj 2010. godine kako je i realizirano.

Nositelj i idejni začetnik projekta je [http://www.kgz.hr/default.aspx?id=62 Gradska knjižnica Ante Kovačića] iz Zaprešića / [http://www.kgz.hr Knjižnice grada Zagreba] , na čelu s voditeljicom knjižnice Jadrankom Gregorec i koordinatoricama projekta knjižničarkama Sanjom Žunić i Marijom Bartolić. Uz financijsku podršku Zagrebačke županije i Grada Zaprešića, knjižnica osigurava sve što je potrebno za provođenje projekta: prostor, literaturu, informatičku opremu, brz pristup internetu, radionice, istraživačke izlete te pomoć, poduku i nadzor svojih informacijskih stručnjaka, knjižničarki.

U projekt je uključeno 32 učenika sedmih i osmih razreda 7 (od ukupno 11) osnovnih škola zaprešićkog kraja:
OŠ Antuna Augustinčića i OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice, OŠ Donja Pušća i OŠ Kupljenovo. Podrška su im školski knjižničari njihovih škola u funkciji komunikacijske spone između škola i Gradske knjižnice.

Učenici su okupljeni u 6 istraživačkih timova (svaki s oko 5 učenika), a svaki tim zadužen je za jedan od dvoraca:
*[[Dvorac Gornja Bistra|Gornju Bistru]],
*[[Dvorac Jakovlje|Jakovlje]],
*[[Dvorac Januševec|Januševec]],
*[[Dvorac Laduč|Laduč]],
*[[Dvorac Lužnica|Lužnicu]],
*[[Dvorac Novi dvori|Nove dvore]].

Sa svakim istraživačkim timom radi se individualno kako bi krajnji rezultati projekta bili što uspješniji. Učenici prikupljaju informacije o dvorcima (pisane, fotografske i videozapise), pišu i uređuju članke za objavu na internetu u wiki formi, te izrađuju i dizajniraju web-stranice. Za svaki dvorac obrađuje se nekoliko tematskih cjelina: geografija (položaj dvorca), povijest (činjenice o nastanku dvorca i njegovoj povijesti), sadašnjost (opis trenutnog stanja dvorca, njegove društvene funkcije i stanovnika), vlasnici, fotografski i videozapisi (fotografiranje i snimanje trenutnog stanja dvorca – njegova interijera, eksterijera i žitelja dvorca, skeniranje i obrada fotografija, bilježenje podataka o fotografijama, pronalaženje starih fotografija dvorca i njegovih vlasnika).

'''Tijek projekta može se pratiti na:''' [[Wiki-dveri: Novosti]]

----

*Karta Zagrebačke županije. // Meridijani : časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja. 12, 98(2005).

Glavna stranica

Sanja Žunić — Thu, 30 Sep 2010 14:11:16 GMT

Sanja Žunić:

Glavna stranica

Sanja Žunić — Thu, 30 Sep 2010 14:04:14 GMT

Sanja Žunić:

Wiki-dveri:O projektu Wiki-Dveri

Sanja Žunić — Thu, 30 Sep 2010 14:03:19 GMT

Sanja Žunić: Wiki-Dveri:O projektu Wiki-Dveri premješteno na Wiki-Dveri:O projektu Wiki-dveri

#PREUSMJERI [[Wiki-Dveri:O projektu Wiki-dveri]]

Wiki-dveri:O projektu Wiki-dveri

Sanja Žunić — Thu, 30 Sep 2010 14:03:19 GMT

Sanja Žunić: Wiki-Dveri:O projektu Wiki-Dveri premješteno na Wiki-Dveri:O projektu Wiki-dveri

[[Datoteka:Knjižnica-smanjena.jpg|200px|mini|right|Gradska knjižnica Ante Kovačića, Zaprešić]]
[[Datoteka:Karta-dvorci-novo.jpg|200px|mini|right|Karta zaprešićkog kraja sa širom okolicom]]
Projekt Wiki-dveri započeo je u svibnju 2009., a njegov završetak predviđen je za lipanj 2010. godine.

Nositelj i idejni začetnik projekta je [http://www.kgz.hr/default.aspx?id=62 Gradska knjižnica Ante Kovačića] iz Zaprešića / [http://www.kgz.hr Knjižnice grada Zagreba] , na čelu s voditeljicom knjižnice Jadrankom Gregorec i koordinatoricama projekta knjižničarkama Sanjom Žunić i Marijom Bartolić. Uz financijsku podršku Zagrebačke županije i Grada Zaprešića, knjižnica osigurava sve što je potrebno za provođenje projekta: prostor, literaturu, informatičku opremu, brz pristup internetu, radionice, istraživačke izlete te pomoć, poduku i nadzor svojih informacijskih stručnjaka, knjižničarki.

U projekt je uključeno 32 učenika sedmih i osmih razreda 7 (od ukupno 11) osnovnih škola zaprešićkog kraja:
OŠ Antuna Augustinčića i OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice, OŠ Donja Pušća i OŠ Kupljenovo. Podrška su im školski knjižničari njihovih škola u funkciji komunikacijske spone između škola i Gradske knjižnice.

Učenici su okupljeni u 6 istraživačkih timova (svaki s oko 5 učenika), a svaki tim zadužen je za jedan od dvoraca:
*[[Dvorac Gornja Bistra|Gornju Bistru]],
*[[Dvorac Jakovlje|Jakovlje]],
*[[Dvorac Januševec|Januševec]],
*[[Dvorac Laduč|Laduč]],
*[[Dvorac Lužnica|Lužnicu]],
*[[Dvorac Novi dvori|Nove dvore]].

Sa svakim istraživačkim timom radi se individualno kako bi krajnji rezultati projekta bili što uspješniji. Učenici prikupljaju informacije o dvorcima (pisane, fotografske i videozapise), pišu i uređuju članke za objavu na internetu u wiki formi, te izrađuju i dizajniraju web-stranice. Za svaki dvorac obrađuje se nekoliko tematskih cjelina: geografija (položaj dvorca), povijest (činjenice o nastanku dvorca i njegovoj povijesti), sadašnjost (opis trenutnog stanja dvorca, njegove društvene funkcije i stanovnika), vlasnici, fotografski i videozapisi (fotografiranje i snimanje trenutnog stanja dvorca – njegova interijera, eksterijera i žitelja dvorca, skeniranje i obrada fotografija, bilježenje podataka o fotografijama, pronalaženje starih fotografija dvorca i njegovih vlasnika).

'''Tijek projekta može se pratiti na:''' [[Wiki-dveri: Novosti]]

----

*Karta Zagrebačke županije. // Meridijani : časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja. 12, 98(2005).

Wiki-dveri:Novosti

Sanja Žunić — Tue, 28 Sep 2010 13:31:56 GMT

Sanja Žunić:

05.05.2010.

Posjetili smo Hrvatski državni arhiv i Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu.

<center><gallery perrow="4">
Datoteka:Izlet-arhiv1.jpg|Hrvatski državni arhiv
Datoteka:Izlet.HDA1.jpg|Hrvatski državni arhiv
Datoteka:Izlet.HDA.jpg|Hrvatski državni arhiv
Datoteka:Izlet.HDA2.jpg|Hrvatski državni arhiv
Datoteka:Izlet.HDA3.jpg|Hrvatski državni arhiv
Datoteka:Izlet.HDA4.jpg|Hrvatski državni arhiv
Datoteka:IzletNSK1.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Datoteka:IzletNSK2.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Datoteka:IzletNSK4.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Datoteka:IzletNSK5.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Datoteka:IzletNSK7.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Datoteka:IzletNSK6.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
</gallery></center>

25.03.2010.

Do sada je u Knjižnici održano 40 radionica na kojima smo pretraživali elektronički katalog Knjižnica grada Zagreba na [http://kgz-opac.zaki.com.hr/ e-katalog], pretraživali internet, proučavali literaturu, obrađivali fotografije, pisali članke...

<center><gallery perrow="4">
Datoteka:Radionica2.jpg|[[OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica]]
Datoteka:Radionica4.jpg|[[OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]
Datoteka:Radionica6.jpg|[[OŠ Pušća, Pušća]]
Datoteka:Radionica5.jpg|[[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]
Datoteka:Radionica7.jpg|[[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]
Datoteka:RadionicaOSIvanaPerkovca.jpg|[[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]
Datoteka:RadionicaOSKupljenova.jpg|[[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]
</gallery></center>

10.11.2009.

Projekt se nastavlja u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića Zaprešić individualnim radionicama sa svakom istraživačkom grupom.

==Galerija fotografija s izleta u dvorce Jakovlje, Gornju Bistru i Nove dvore, 24.10.2009.==

<center><gallery perrow="6">
Datoteka:Jakovlje-wikici.jpg|Jakovlje
Datoteka:Jakovlje-wikici.2.jpg|Jakovlje
Datoteka:Bistra-ulaz.jpg|Gornja Bistra
Datoteka:Bistra-ulaz2.jpg|Gornja Bistra
Datoteka:Novi Dvori-tim.jpg|U Novim Dvorima
Datoteka:Wikici-Skurjeni.jpg|Galerija Skurjeni u Novim Dvorima
</gallery></center>

==Galerija fotografija s izleta u dvorce Lužnica, Laduč i Januševec, 15.10.2009.==

<center><gallery perrow="6">
Datoteka:U.autobusu.jpg|U autobusu
Datoteka:ekoturistiko 104.jpg|Lužnica
Datoteka:Laduc-sudionici2.jpg|Laduč
Datoteka:Dvorac Laduc.jpg|Laduč
Datoteka:Janusevec-izlet-1.jpg|Januševec
Datoteka:Janusevec-zabava.jpg|Januševec
</gallery></center>

13.09.2009.

U svibnju je održana prva radionica na kojoj su koordinatorice projekta predstavile projekt i održale predavanje o internetu, webu 2.0 i fenomenu društvenih mreža na webu. Prije predavanja provedena je i inicijalna anketa o stupnju digitalne pismenosti sudionika projekta koja će poslužiti za utvrđivanje napretka u digitalnoj pismenosti na završetku projekta. Na kraju radionice formirani su istraživački timovi te su sudionici obišli knjižnicu i družili se na zakusci.

<center><gallery perrow="2">
Datoteka:Radionica.inicijalna1.jpg|Predstavljanje projekta
Datoteka:Radionica.-inicijalna2.jpg|Upoznavanje i organiziranje
</gallery></center>

'''Ići ćemo na izlet!!!'''

Rad na projektu nastavlja se početkom školske godine 2009./2010., u rujnu, organiziranim obilaskom dvoraca kako bi učenici fotografijama i videosnimkama mogli dokumentirati željene objekte te razgovarati sa stanovnicima ili vlasnicima objekata.

Wiki-dveri:Portal zajednice

Sanja Žunić — Tue, 28 Sep 2010 13:31:17 GMT

Sanja Žunić:

[[Datoteka:Knjiznica2.jpg|200px|mini|right|Gradska knjižnica Ante Kovačića Zaprešić]]
'''Nositelj projekta:'''

[http://www.kgz.hr Knjižnice grada Zagreba]

[http://www.kgz.hr/default.aspx?id=62 Gradska knjižnica Ante Kovačića Zaprešić]

Voditelj projekta:

*Jadranka Gregorec, prof. / gradska.knjiznica.zapresic@kgz.hr

Koordinatori projekta:

*Marija Bartolić, prof. / marija.bartolic@kgz.hr

*Sanja Žunić, prof. / sanja.zunic@kgz.hr

----

'''Škole uključene u projekt:'''

[[OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica]]

[[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]

[[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]

[[OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]

[[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]

[[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]

[[OŠ Pušća, Pušća]]

----

'''Projekt su podržali:'''

[http://www.zapresic.hr/emu/index.php Grad Zaprešić]

[http://www.zagrebacka-zupanija.hr/ Zagrebačka županija]

[http://www.vivainfo.hr/ VIVA info]

[http://www.nsk.hr/home.aspx?id=24 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]

Školska knjiga

OŠ Ivane Brlić Mažuranić, Prigorje Brdovečko

Sanja Žunić — Tue, 28 Sep 2010 13:31:01 GMT

Sanja Žunić: OŠ Ivane Brlić Mažuranić, Prigorje Brdovečko premješteno na OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko

#PREUSMJERI [[OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]

OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko

Sanja Žunić — Tue, 28 Sep 2010 13:31:01 GMT

Sanja Žunić: OŠ Ivane Brlić Mažuranić, Prigorje Brdovečko premješteno na OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko

[[Datoteka:Oši.b.mazuranic.JPG|200px|mini|right|OŠ Ivane Brlić-Mažuranić]]

Osnovna škola u Prigorju Brdovečkom počinje s radom 1948. godine u danšnjoj Školskoj ulici. Na tome mjestu nastava se održava do 1962. godine kada se škola seli na današnju lokaciju u zgradu koja je bila izgrađena kao Zadružni dom. Ime Ivane Brlić-Mažuranić škola dobiva 1968. godine. Valja spomenuti da je sama Ivana povremeno dolazila u Prigorje, a u mjestu Jesenice, na desnoj obali Save, imala je posjed te je bila vezana uz naš zavičaj. Uostalom, dobročudni Regoč nastao je kao plod Ivanine želje da pomogne stanovništvu kojemu je često prijetila hirovita Sava.

Tijekom školske gode 1976./77. zgrada je temeljito obnovljena te dobiva današnji izgled. OŠ Ivane Brlić-Mažuranić ima i četverogodišnju područnu školu u Laduču, mjestu u kojemu početak školstva seže u daleku 1924. godinu. Danas matičnu školu u Prigorju i područnu u Ladaču polazi 350 učenika, a posebno smo ponosni na školski list "Regoč".

------

OŠ Ivane Brlić-Mažuranić sudjeluje u projektu uređivanjem wiki stranice o dvorcu [[Dvorac Gornja Bistra|Gornja Bistra]]:

Učenici uključeni u projekt Wiki-dveri:
*Patricia Devunić
*Mateo Divković
*Vicenca Vignjević

Koordinator projekta u školi:
*knjižničar Mirko Ivanjek, prof.

http://www.os-ibmazuranic-prigorjebrdovecko.skole.hr/

Glavna stranica

Sanja Žunić — Tue, 28 Sep 2010 13:28:09 GMT

Sanja Žunić:

Dvorac Novi Dvori

Sanja Žunić — Tue, 28 Sep 2010 13:27:50 GMT

Sanja Žunić: Dvorac Novi Dvori premješteno na Dvorac Novi dvori preko postojećeg preusmjeravanja

#PREUSMJERI [[Dvorac Novi dvori]]

Dvorac Novi dvori

Sanja Žunić — Tue, 28 Sep 2010 13:27:50 GMT

Sanja Žunić: Dvorac Novi Dvori premješteno na Dvorac Novi dvori preko postojećeg preusmjeravanja

[[Datoteka:Novi Dvori-dvorac 3.jpg|200px|mini|right|Obnova dvorca Novi dvori]]

== Geografski položaj==

[[Datoteka:Novi dvori plan dvorca i parka2.jpg|200px|mini|right|Novi Dvori]]

Jedinstvena kulturno-povijesna spomenička baština Novi Dvori nalazi se uz cestu koja od Zagreba vodi prema Hrvatskom zagorju kroz Zaprešić. Od središta Zagreba Novi su Dvori udaljeni 20-ak kilometara, a od središta Zaprešića 1,5 km. Spomeničku i gospodarsku cjelinu Novi Dvori čine dvorac Novi dvori, kapela svetog Josipa, grobnica obitelji Jelačić, perivoj, voćnjak, stambene i gospodarske zgrade, povrtnjak, obradivo zemljište i park-šuma.

== Povijest dvorca ==

[[Datoteka:Novi Dvori-stara slika.jpg|200px|mini|left|Stara slika Novih dvora, Femen 1897.]]
[[Datoteka:Novi Dvori-potvrda vlasništva Novih Dvora.jpg|200px|mini|right|Vjerodostojni ispis vlasništva (ovjeren na Zemaljskom sudu 23.III.1852.)]]

Dvorac Novi dvori nekada je pripadao obitelji Čikulin, koja ga je ukrala Zrinskima poslije njihove propasti. Zatim su ga posjedovali Sermaži, Festetići pa Aleksandar Erdődy. Ban Josip Jelačić kupio ga je od jednog od grofova Erdődy 1851. godine. Grof Erdődy izjavljuje da je 16. srpnja 1851. primio od bana 175 000 forinti srebra za dvorac. Danas su Novi dvori u vlasništvu grada Zaprešića.

==Ban Josip Jelačić==

[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-litografija.jpg|200px|mini|left|Slika bana Jelačića, litografija]]
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-grb.jpg|200px|mini|right|Grofovski grb bana Josipa Jelačića]]

Ban Josip Jelačić rođen je 1801. u Petrovaradinu, umro 1859.u Zagrebu. Bio je pristaša Hrvatskog narodnog preporoda te je njegovo imenovanje za hrvatskog bana 1848. godine i unaprjeđenje u generala izazvalo opće oduševljenje. Ukinuo je kmetstvo 9. srpnja 1848. u prvom mjesecu svog vladanja. Borio se protiv germanizacije i mađarizacije Hrvatske. Uveo je u škole i u urede umjesto njemačkog hrvatski kao službeni jezik. Postao je vrhovni vojni zapovjednik civilne Banske Hrvatske i Vojne krajine, a kasnije i guverner Rijeke. Nakon više stoljeća ujedinio je Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Rijeku i Međimurje.

Nakom smrti njegovi su posmrtni ostaci sahranjeni u Novim Dvorima, gdje su mirno počivali sve do nakon Drugoga svjetskog rata kada je čitav posjed, zajedno s kapelicom i naknadno izgrađenom obiteljskom grobnicom, bio devastiran.

== Arhitektura dvorca==

[[Datoteka:Novi Dvori-prije renoviranja 001.jpg|200px|mini|left|Novi dvori prije renoviranja]]

Dvorac Novi dvori sagrađen je u klasicističkom stilu, a sredinom XIX. stoljeća u negotičkom ga je stilu dao nadograditi grof Josip Jelačić. Današnji tlocrt dvorca rezultat je građevinskih zahvata izvedenih krajem XVIII. i početkom XIX. stoljeća. Prizemlje je veličine 44,45x12,70 metara. Iznad vanjskog ulaza u podrum uređena je terasa. Ograđena je stupovima, a s južne i sjeverne strane banov brat Juro izgradio je ukrasna vrata od željeza. Na prvom katu nekada je bio drveni dio koji je ban povisio i izgradio od cigle, tako da može zadovoljiti potrebe stanovanja u XIX. stoljeću. Podrum zauzima gotovo cijelo podzemlje dvorca. Njegove dimenzije su 43,5x7 m. Fasada dvorca u neogotičkom obličju potječe iz banova vremena, točnije iz 1853. godine. Iznad glavnog ulaza dvorac je imao toranj sa satom.

Perivoj površine pet hektara u XIX. je stoljeću uređen na temelju autohtone šume hrasta kitnjaka i graba. Dvorcu se prilazi kroz drvored kestena dug 200 metara, koji je očuvan i danas. U obnovljenom dvokatnom gospodarskom objektu danas je smješten muzej "Matija Skurjeni". Od građevina na imanju Novi Dvori najveću kulturno-povijesnu vrijednost ima vršilnica, najstariji objekt na imanju, koji se spominje još u XVII. st.

<center><gallery perrow="6">
Datoteka:Novi Dvori-perivoj i vršilnica.jpg|Detalj perivoja
Datoteka:Novi Dvori-vršilnica.jpg|Vršilnica u Novim Dvorima
Datoteka:Novi Dvori-obnova dvorca.jpg|Dvorac Novi dvori - obnova
Datoteka:Novi Dvori-dvorac2.jpg|Dvorac Novi dvori - obnova
Datoteka:Novi Dvori-dvorac4.jpg|Dvorac Novi dvori - obnova
Datoteka:Novi Dvori-vršilnica2.jpg|Vršilnica u Novim Dvorima
Datoteka:Novi Dvori-vršilnica3.jpg|Vršilnica u Novi Dvorima
Datoteka:Novi Dvori-dvorac.jpg|Dvorac Novi dvori
Datoteka:Novi Dvori-dvorac2.jpg|Dvorac Novi dvori
Datoteka:Novi Dvori-golf teren.jpg|Golf-teren u Novim Dvorima
Datoteka:Novi Dvori-vodoskok.jpg|Vodoskok na golf-terenu
Datoteka:Novi Dvori- golfni teren.jpg|Golf-teren

</gallery></center>

== Kapelica sv. Josipa ==

Neogotička kapelica sv. Josipa datira iz 1885. godine. Sagrađena na brzinu zbog smrti Jelačićeve devetomjesečne kćeri Anke. Razdijeljenja je lijepom pregradom na prednji dio za svetište i stražnji za vjernike.

<center><gallery perrow="6">
Datoteka:Novi Dvori-kapelica4.jpg| Kapelica svetog Josipa u Novim Dvorima s bočne strane
Datoteka:Novi Dvori-kapelica3.jpg| Kapelica svetog Josipa u Novim Dvorima

</gallery></center>

== Grobnica obitelji Jelačić ==

Grobnicu obitelji Jelačić izgradio je Đuro Jelačić u gotičkom stilu 1884. godine u skladu s oporukom svoga brata Josipa. Jednim dijelom grobnica je sagrađena od kamena iz kamenoloma u Vrapču, a drugim dijelom od neupotrebljivog kamena sa zagrebačke stolne crkve. Može se podijeliti u dvije cjeline: podzemnu, u kojoj se nalaze ljesovi, i nadzemnu, koju čine dva polukružna stubišta koja vode na terasu. Na lijevoj strani urezan je naziv na latinskom kojim se upozorava da je ovo posljednje počivalište grofa obitlji Jelačić od Bužina: "Familiae Jelačić de Buzin". U veljači 1991. godine, prije početka obnove kapele, ostaci pokojnih privremeno su preneseni na groblje Mirogoj, a u listopadu 1992. vraćeni su nazad u obiteljsku grobnicu. U grobnicu su više puta provaljivali kriminalci u potrazi za dragocjenostima.

<center><gallery perrow="6">
Datoteka:Novi dvori ulaz u grobnicu.jpg|Vrata grobnice obitelji Jelačić
Datoteka:Novi dvori grb3.jpg|Grb obitelji Jelačić s natpisom "Što bog dade i sreća junačka"
Datoteka:Novi Dvori-grobnica .jpg|Grobnica obitelj Jelačić
Datoteka:Novi Dvori-grobnica iz bliza.jpg|Grobnica obitelj Jelačić izbliza
Datoteka:Novi Dvori-grobnica iz daljine.jpg| Grobnica obitelj Jelačić izdaleka
Datoteka:Novi dvori spomenici.jpg|Spomenici Jeli, Jurici i Marku Jelačić
Datoteka:Novi Dvori.Paula,Antun.jpg|Spomenik Pauli i Antunu Jelačić
Datoteka:Novi dvori Marija.jpg|Spomenik Mariji Jelačić
Datoteka:Novi dvori Anka.jpg|Spomenik Anki Jelačić
Datoteka:Novi dvori Vera.jpg|Spomenik Veri Jelačić
Datoteka:Novi dvori spomenik.jpg|Spomenik Ani, Ceciliji i Ani
Datoteka:Novi dvori natpis.jpg|Natpis
</gallery></center>

== Muzej "Matija Skurjeni" ==
Nastanak Muzeja "Matija Skurjeni" počiva u prvom ugovoru između Matije Skurjenija i Skupštine općine Zaprešić potpisanog 2.7.1984.g. Galerija je nazvana po zaprešićkom slikaru Matiji Skurjeniju. Galerija "Matija Skurjeni" otvorena je 1987. godine, a 2000. godine Ministarstvo kulture odobrilo je prerastanje Galerije u Muzej "Matija Skurjeni".

<center><gallery perrow="6">
Datoteka:Novi Dvori-Muzej Matija Skurjeni.jpg|Muzej Matija Skurjeni u Novim dvorima
</gallery></center>

== Literatura ==

*Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990.
*Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003.
*Gostl, I. Jelačićevi Novi Dvori : dobro bana Jelačića nekad i sad. Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1990.
*Laljak, S. Novi Dvori : od Jelačića bana do naših dana. Zaprešić : Matica hrvatska, 1991.
*Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991.
*Zagreb hrvatska metropola : turistički vodič 92/93. Zagreb : Turistička zajednica grada Zagreba : Masmedia, 1992.
http://www.muzej-matija-skurjeni.hr/omuzeju.swf

Wiki-dveri:Portal zajednice

Sanja Žunić — Tue, 07 Sep 2010 14:31:09 GMT

Sanja Žunić:

[[Datoteka:Knjiznica2.jpg|200px|mini|right|Gradska knjižnica Ante Kovačića Zaprešić]]
'''Nositelj projekta:'''

[http://www.kgz.hr Knjižnice grada Zagreba]

[http://www.kgz.hr/default.aspx?id=62 Gradska knjižnica Ante Kovačića Zaprešić]

Voditelj projekta:

*Jadranka Gregorec, prof. / gradska.knjiznica.zapresic@kgz.hr

Koordinatori projekta:

*Marija Bartolić, prof. / marija.bartolic@kgz.hr

*Sanja Žunić, prof. / sanja.zunic@kgz.hr

----

'''Škole uključene u projekt:'''

[[OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica]]

[[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]

[[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]

[[OŠ Ivane Brlić Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]

[[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]

[[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]

[[OŠ Pušća, Pušća]]

----

'''Projekt su podržali:'''

[http://www.zapresic.hr/emu/index.php Grad Zaprešić]

[http://www.zagrebacka-zupanija.hr/ Zagrebačka županija]

[http://www.vivainfo.hr/ VIVA info]

[http://www.nsk.hr/home.aspx?id=24 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]

Školska knjiga

Wiki-dveri:O projektu Wiki-dveri

Sanja Žunić — Tue, 07 Sep 2010 14:30:37 GMT

Sanja Žunić:

[[Datoteka:Knjižnica-smanjena.jpg|200px|mini|right|Gradska knjižnica Ante Kovačića, Zaprešić]]
[[Datoteka:Karta-dvorci-novo.jpg|200px|mini|right|Karta zaprešićkog kraja sa širom okolicom]]
Projekt Wiki-dveri započeo je u svibnju 2009., a njegov završetak predviđen je za lipanj 2010. godine.

Nositelj i idejni začetnik projekta je [http://www.kgz.hr/default.aspx?id=62 Gradska knjižnica Ante Kovačića] iz Zaprešića / [http://www.kgz.hr Knjižnice grada Zagreba] , na čelu s voditeljicom knjižnice Jadrankom Gregorec i koordinatoricama projekta knjižničarkama Sanjom Žunić i Marijom Bartolić. Uz financijsku podršku Zagrebačke županije i Grada Zaprešića, knjižnica osigurava sve što je potrebno za provođenje projekta: prostor, literaturu, informatičku opremu, brz pristup internetu, radionice, istraživačke izlete te pomoć, poduku i nadzor svojih informacijskih stručnjaka, knjižničarki.

U projekt je uključeno 32 učenika sedmih i osmih razreda 7 (od ukupno 11) osnovnih škola zaprešićkog kraja:
OŠ Antuna Augustinčića i OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Ivane Brlić Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice, OŠ Donja Pušća i OŠ Kupljenovo. Podrška su im školski knjižničari njihovih škola u funkciji komunikacijske spone između škola i Gradske knjižnice.

Učenici su okupljeni u 6 istraživačkih timova (svaki s oko 5 učenika), a svaki tim zadužen je za jedan od dvoraca:
*[[Dvorac Gornja Bistra|Gornju Bistru]],
*[[Dvorac Jakovlje|Jakovlje]],
*[[Dvorac Januševec|Januševec]],
*[[Dvorac Laduč|Laduč]],
*[[Dvorac Lužnica|Lužnicu]],
*[[Dvorac Novi Dvori|Nove Dvore]].

Sa svakim istraživačkim timom radi se individualno kako bi krajnji rezultati projekta bili što uspješniji. Učenici prikupljaju informacije o dvorcima (pisane, fotografske i videozapise), pišu i uređuju članke za objavu na internetu u wiki formi, te izrađuju i dizajniraju web-stranice. Za svaki dvorac obrađuje se nekoliko tematskih cjelina: geografija (položaj dvorca), povijest (činjenice o nastanku dvorca i njegovoj povijesti), sadašnjost (opis trenutnog stanja dvorca, njegove društvene funkcije i stanovnika), vlasnici, fotografski i videozapisi (fotografiranje i snimanje trenutnog stanja dvorca – njegova interijera, eksterijera i žitelja dvorca, skeniranje i obrada fotografija, bilježenje podataka o fotografijama, pronalaženje starih fotografija dvorca i njegovih vlasnika).

'''Tijek projekta može se pratiti na:''' [[Wiki-Dveri:Novosti]]

----

*Karta Zagrebačke županije. // Meridijani : časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja. 12, 98(2005).

Glavna stranica

Sanja Žunić — Wed, 28 Jul 2010 09:36:55 GMT

Sanja Žunić:

Glavna stranica

Sanja Žunić — Fri, 09 Jul 2010 09:50:51 GMT

Sanja Žunić:

Datoteka:Wiki-logo4.jpg

Sanja Žunić — Fri, 09 Jul 2010 09:48:56 GMT

Sanja Žunić: postavljena nova inačica od "Datoteka:Wiki-logo4.jpg"

Datoteka:Wiki-logo4.jpg

Sanja Žunić — Fri, 09 Jul 2010 09:45:44 GMT

Sanja Žunić:

Wiki-dveri:O projektu Wiki-dveri

Sanja Žunić — Fri, 09 Jul 2010 09:39:14 GMT

Sanja Žunić:

[[Datoteka:Knjižnica-smanjena.jpg|200px|mini|right|Gradska knjižnica Ante Kovačića, Zaprešić]]
[[Datoteka:Karta-dvorci-novo.jpg|200px|mini|right|Karta zaprešićkog kraja sa širom okolicom]]
Projekt Wiki-dveri započeo je u svibnju 2009., a njegov završetak predviđen je za lipanj 2010. godine.

Nositelj i idejni začetnik projekta je [http://www.kgz.hr/kovacic Gradska knjižnica Ante Kovačića] iz Zaprešića / [http://www.kgz.hr Knjižnice grada Zagreba] , na čelu s voditeljicom knjižnice Jadrankom Gregorec i koordinatoricama projekta knjižničarkama Sanjom Žunić i Marijom Bartolić. Uz financijsku podršku Zagrebačke županije i Grada Zaprešića, knjižnica osigurava sve što je potrebno za provođenje projekta: prostor, literaturu, informatičku opremu, brz pristup internetu, radionice, istraživačke izlete te pomoć, poduku i nadzor svojih informacijskih stručnjaka, knjižničarki.

U projekt je uključeno 32 učenika sedmih i osmih razreda 7 (od ukupno 11) osnovnih škola zaprešićkog kraja:
OŠ Antuna Augustinčića i OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Ivane Brlić Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice, OŠ Donja Pušća i OŠ Kupljenovo. Podrška su im školski knjižničari njihovih škola u funkciji komunikacijske spone između škola i Gradske knjižnice.

Učenici su okupljeni u 6 istraživačkih timova (svaki s oko 5 učenika), a svaki tim zadužen je za jedan od dvoraca:
*[[Dvorac Gornja Bistra|Gornju Bistru]],
*[[Dvorac Jakovlje|Jakovlje]],
*[[Dvorac Januševec|Januševec]],
*[[Dvorac Laduč|Laduč]],
*[[Dvorac Lužnica|Lužnicu]],
*[[Dvorac Novi Dvori|Nove Dvore]].

Sa svakim istraživačkim timom radi se individualno kako bi krajnji rezultati projekta bili što uspješniji. Učenici prikupljaju informacije o dvorcima (pisane, fotografske i videozapise), pišu i uređuju članke za objavu na internetu u wiki formi, te izrađuju i dizajniraju web-stranice. Za svaki dvorac obrađuje se nekoliko tematskih cjelina: geografija (položaj dvorca), povijest (činjenice o nastanku dvorca i njegovoj povijesti), sadašnjost (opis trenutnog stanja dvorca, njegove društvene funkcije i stanovnika), vlasnici, fotografski i videozapisi (fotografiranje i snimanje trenutnog stanja dvorca – njegova interijera, eksterijera i žitelja dvorca, skeniranje i obrada fotografija, bilježenje podataka o fotografijama, pronalaženje starih fotografija dvorca i njegovih vlasnika).

'''Tijek projekta može se pratiti na:''' [[Wiki-Dveri:Novosti]]

----

*Karta Zagrebačke županije. // Meridijani : časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja. 12, 98(2005).

Glavna stranica

Sanja Žunić — Fri, 09 Jul 2010 09:38:41 GMT

Sanja Žunić:

[[Datoteka:LogoKGZ-knjižnica.JPG|150px|mini|right|[http://www.kgz.hr/ Knjižnice grada Zagreba]]]

'''[[Wiki-Dveri:O projektu Wiki-Dveri|O projektu Wiki-Dveri]]'''

[[Wiki-Dveri:Portal zajednice|Portal zajednice]]

[[Dvorac Gornja Bistra]]

[[Dvorac Jakovlje]]

[[Dvorac Januševec]]

[[Dvorac Laduč]]

[[Dvorac Lužnica]]

[[Dvorac Novi Dvori]]

Wiki-dveri:O projektu Wiki-dveri

Sanja Žunić — Fri, 09 Jul 2010 09:38:28 GMT

Sanja Žunić:

[[Datoteka:Knjižnica-smanjena.jpg|200px|mini|right|Gradska knjižnica Ante Kovačića, Zaprešić]]
[[Datoteka:Karta-dvorci-novo.jpg|200px|mini|right|Karta zaprešićkog kraja sa širom okolicom]]
Projekt Wiki-dveri započeo je u svibnju 2009., a njegov završetak predviđen je za lipanj 2010. godine.

Nositelj i idejni začetnik projekta je [http://www.kgz.hr/kovacic Gradska knjižnica Ante Kovačića] iz Zaprešića / [http://www.kgz.hr Knjižnice grada Zagreba] , na čelu s voditeljicom knjižnice Jadrankom Gregorec i koordinatoricama projekta knjižničarkama Sanjom Žunić i Marijom Bartolić. Uz financijsku podršku Zagrebačke županije i Grada Zaprešića, knjižnica osigurava sve što je potrebno za provođenje projekta: prostor, literaturu, informatičku opremu, brz pristup internetu, radionice, istraživačke izlete te pomoć, poduku i nadzor svojih informacijskih stručnjaka, knjižničarki.

U projekt je uključeno 32 učenika sedmih i osmih razreda 7 (od ukupno 11) osnovnih škola zaprešićkog kraja:
OŠ Antuna Augustinčića i OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Ivane Brlić Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice, OŠ Donja Pušća i OŠ Kupljenovo. Podrška su im školski knjižničari njihovih škola u funkciji komunikacijske spone između škola i Gradske knjižnice.

Učenici su okupljeni u 6 istraživačkih timova (svaki s oko 5 učenika), a svaki tim zadužen je za jedan od dvoraca:
*[[Dvorac Gornja Bistra|Gornju Bistru]],
*[[Dvorac Jakovlje|Jakovlje]],
*[[Dvorac Januševec|Januševec]],
*[[Dvorac Laduč|Laduč]],
*[[Dvorac Lužnica|Lužnicu]],
*[[Dvorac Novi Dvori|Nove Dvore]].

Sa svakim istraživačkim timom radi se individualno kako bi krajnji rezultati projekta bili što uspješniji. Učenici prikupljaju informacije o dvorcima (pisane, fotografske i videozapise), pišu i uređuju članke za objavu na internetu u wiki formi, te izrađuju i dizajniraju web-stranice. Za svaki dvorac obrađuje se nekoliko tematskih cjelina: geografija (položaj dvorca), povijest (činjenice o nastanku dvorca i njegovoj povijesti), sadašnjost (opis trenutnog stanja dvorca, njegove društvene funkcije i stanovnika), vlasnici, fotografski i videozapisi (fotografiranje i snimanje trenutnog stanja dvorca – njegova interijera, eksterijera i žitelja dvorca, skeniranje i obrada fotografija, bilježenje podataka o fotografijama, pronalaženje starih fotografija dvorca i njegovih vlasnika).

'''Tijek projekta može se pratiti na:''' [[Wiki-Dveri:Novosti]]

Glavna stranica

Sanja Žunić — Fri, 09 Jul 2010 09:37:30 GMT

Sanja Žunić:

Dvorac Januševec

Sanja Žunić — Tue, 15 Jun 2010 11:02:17 GMT

Sanja Žunić:

[[Datoteka:Janusevec-procelje.jpg|200px|mini|right|Pročelje dvorca Januševec.]]

== Geografija ==
[[Datoteka:Janusevec-karta.jpg|200px|mini|left|Katastarska mapa, 1861.]]
[[Datoteka:Janusevec-google-karta.jpg|200px|mini|right|[http://maps.google.com/maps?f=d&source=embed&saddr=zapre%C5%A1i%C4%87&daddr=45.876983,15.745983&hl=hr&geocode=FVi1uwIdpC7xACmJJchRc8VlRzGwtyuGUK0ABA%3B&mra=dme&mrcr=0&mrsp=1&sz=14&sll=45.863238,15.768471&sspn=0.042258,0.077162&ie=UTF8&t=h&ll=45.863238,15.768471&spn=0.041839,0.072956&z=13 Putokaz od Zaprešića prema dvorcu Januševec.]]]

Dvorac Januševec smješten je sjeverozapadno od Zaprešića u općini Brdovec. Naselje Brdovec nalazi se 3 Km sjeverozapadno od Zaprešića. Naselje je svakako postojalo prije 1334.g., kad je Ivan Gorički u znamenitom popisu župa na području Zagrebačke biskupije, zabilježio da je u njemu župna crkva svetog Vida. U Brdovcu postoji zavičajni muzej sa zanimljivom povijesnom i etnografskom zbirkom, a u njegovu sastavu djeluje i likovni sabor. Dvorac Januševec nalazi se uz cestu za granični prijelaz Harmica, na blagoj padini Marijagoričkog pobrđa. Svojom je prednjom stranom dvorac okrenut prema sjeveru.

== Povijest ==
[[Datoteka:Janusevec-Arhiv.jpg|200px|mini|right|Spremište Hrvatskog državnog arhiva u Januševcu]]
[[Datoteka:Janusevec-interijer.jpg|200px|mini|left|Interijer dvorca prije 2.svjetskog rata]]
[[Datoteka:Kupola2.jpg|200px|mini|right|Kupola u dvorcu Januševcu]]

Dvorac Januševec dao je izgraditi general Josip Vrkljan. Josip Vrkljan bio je ministar nadvojvotkinje od Parme, Marije Luize, druge žene Napoleona. Točna godina gradnje nije poznata ali je izgrađen u periodu od 1820. - 1830. godine. Pretpostavlja se da je dvorac priojektirao Bartolomej Felbinger, jedan od najpoznatijih graditelja u 19. stoljeću. Desetak godina nakon gradnje general Vrkljan zapao je u financijske teškoće, pa je prodao dvorac. U svibnju 1840. godine objavljen je oglas u "Agramer Zeitungu" u kojemu se spominje dražba Januševca. Dražba je održana 15. 08. 1840. ali rezultati dražbe nisu poznati. 1845. godine dvorac je kupio francuski grof Edgar de Corberon. Nakon što je Corberon umro bilo je još nekoliko vlasnika: njemački grof Dümreicher, Max Mayer te Manfred Sternberg.

Za vrijeme 2. svijetskog rata u dvorcu je boravila vojska koja je 7. i 8. travnja 1945. teško oštetila dvorac. 1947. godine započinje rad na obnovi dvorca. Obnova traje punih 40 godina. Veći dio dvorca je obnovljen te je u njega od 1989. smiješten dio Državnog arhiva Hrvatske. Obnovu je vodio Zvonimir Vrkljan, potomak generala Vrkljana koji ga je i podigao.

== Arhitektura ==

Dvorac Januševec reprezentativni je klasicistički dvorac koji zajedno s gospodarski objektima nasuprot sjevernom ulaznom pročelju čini ansambl umjetničke vrijednosti. Sjeverno pročelje je jednokatno, a južno dvokatno. Tlocrtna koncepcija dvorca je pravokutnik, u srdini kojeg je okrugla dvorana, osnovni motiv dvorca, oko koje se nižu prostorije uzduž svih pročelja. Jednoosna kompozicija počinje gospodarskim objektima u obliku slova U s bočnim krilima podno šumovitog brijega, a nastavlja se simetričnom vrtnom kompozicijom. S portikom na sjevernom pročelju, ulaznim predvorjem, okruglom dvoranom,južnom dvoranom(nekad blagovaonica), a završava južnom terasom te pogledom u dolinu savske ravnice i na daleko samoborsko gorje. Pročelja dvorca odaju karakteristični klacistički red, ali bogate obrade i plastičnosti. U punoj visini najvišeg južnog pročelja ističe se altana. Na sjevernom, jednostavnom i mirnom pročelju naglašen je istaknuti ulazni portik sa četiri stupa, jakom arhitravom i timpanonom. O izgledu dvorca i posjeda najviše nam govori oglas iz novina iz 1840. godine.

== Perivoj dvorca ==

Drveće oko dvorca i nekada znameniti park prilično su zapušteni, a zbog obližnjih gradnji neka stabla pokazuju izrazite znakove bolesti. Engleski perivoj oko dvorca, nastao oko 1830. g., samo je dijelom očuvan, a dijelom je prerastao u okolnu šumu. Središnji dio perivoja bio je oblikovan simetrično, a uz terase i staze nekad su se nalazili cvjetnjaci. Dvorac se ubraja u spomenike nulte kategorije.

<center><gallery perrow="6">
Datoteka:Janusevec-presjek.jpg|Presjek arhitektonske građe dvorca.
Datoteka:Janusevec-tlocrt.jpg|Tlocrt dvorca Januševec.
Datoteka:Janusevec-ruševina.jpg|Fotografija ruševine dvorca nakon 2.svjetskog rata.
Datoteka:Janusevec-bocna strana.jpg|Zapadna strana dvorca Januševec.
Datoteka:Janusevec-strazna strana.jpg|Južna strana dvorca Januševec
Datoteka:Janusevec.Golovi.jpg|Istočna strana dvorca Januševca.
</gallery></center>

==Ljubavna legenda kaže...==

O nastanku dvorca stvorena je legenda kao da ga je dala sagraditi Napoleonova rastavljena žena Marija Lujza za svog ljubimca ličkog oficira Josipa Vrkljana međutim, prvi put Josip Vrkljan se oženio u 45. godini života Marijom groficom Hojos. Pet godina kasnije nakon što je preminula Marija Hojos, Vrkljan se 1827. godine oženio osamnaestogodišnjakinjom Marijom groficom Almasy. Ako je gradnja tog dvorca trebala nešto pokriti, onda je to mogla bit razlika u godinama mladoženje. Ženidba s Marijom Almasy dovela je Vrkljana u zaprešićki kraj gdje je sagradio predivni januševački dvorac.

== Literatura ==

*Brdovec. // Hrvatska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", 1999.-. Sv. 1. 1999.
*Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990.
*Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003.
*Krivošić S. Slike iz zaprešićkog kraja od 1209. do 1903. Zaprešić : Matica hrvatska Zaprešić, 1993.
*Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991.
*http://maps.google.com/

Dvorac Januševec

Sanja Žunić — Tue, 15 Jun 2010 11:01:40 GMT

Sanja Žunić:

Dvorac Gornja Bistra

Sanja Žunić — Tue, 15 Jun 2010 10:57:18 GMT

Sanja Žunić:

[[Datoteka:Bistra-procelje.jpg|200px|mini|right|Pročelje dvorca Gornja Bistra]]

== Geografski položaj ==

[[Datoteka:Dvorac Gornja Bistra-karta.jpg|200px|mini|left|Katastarska karta iz 1907.g.]]
[[Datoteka:Bistra .google.maps.jpg|200px|mini|right|[http://maps.google.com/maps?f=d&source=s_d&saddr=zapre%C5%A1i%C4%87,&daddr=Gornja+Bistra,+Bistra,+Hrvatska&hl=en&geocode=FVi1uwIdpC7xACmJJchRc8VlRzGwtyuGUK0ABA%3BFeWyvAIdh5vyAClzSRtLJMVlRzGDWkGC6H3krQ&mra=ls&sll=45.894414,15.963146&sspn=1.351476,2.469177&ie=UTF8&ll=45.879015,15.852928&spn=0.168982,0.308647&t=h&z=12 Putokaz od Zaprešića do Gornje Bistre]]]
[[Datoteka:Bistra-dvorac-iznutra.jpg|200px|mini|left|Oslikani strop]]
[[Datoteka:Bistra-dvorac-iznutra6.jpg|200px|mini|right|Unutrašnjost bolnice]]
[[Datoteka:Bistra-kapelica6.jpg|200px|mini|left|Emporij]]
[[Datoteka:Dvorac Gornja Bistra-tlocrt1.jpg|200px|mini|right|Tlocrt prvog kata dvorca Gornja Bistra]]
[[Datoteka:Bistra-park.jpg|200px|mini|left|Kamena vrata na ulazu u park]]

Dvorac Gornja Bistra sakrio se u uvali Zagrebačke gore Medvednice na 230 m nadmorske visine u općini Gornja Bistra. Općina Gornja Bistra smještena je u Hrvatskom zagorju i Zagrebačkoj županiji. Udaljena je oko 24 km od centra Zagreba. Obuhvaća šest naselja i 52 km2. 2001. godine broj stanovnika općine bio je 6098.

== Povijest dvorca ==

Dvorac Gornja Bista arhitektonski je vrlo vrijedno djelo 18. stoljeća. Sagradio ga je grof Krsto II. Oršić, koji je rođen 1718., a umro 1782. godine. Školovao se u Bologni i Beču gdje je jedno vrijeme studirao pravne nauke koje nikada nije završio. Godine 1749. postao je prisjednikom Banskoga stola, 1750. dopukovnikom kostajničke, a 1753. pukovnikom glinske pukovnije. Također, sudjelovao je u Sedmogodišnjem ratu između Pruske i Austrije, nakon kojega je postao general bojnik i zapovjednik banskih pukovnija. Nakon umirovljenja 1770. g. obnašao je dužnost velikoga župana Zagrebačke županije, te je dao sagraditi i dvorce u Stubici. Krstina kuća, tzv. Palača Ruch, danas je Povijesni muzej Hrvatske. Ta mu je kuća bila zimska, a Dvorac Bistra ljetna rezidencija. Njegovi sinovi (Adam, Ivan Nepomuk, Franjo Ksaverski), kao i svi ostali članovi dinastije Oršić, stoljećima su obavljali ugledne vojničke i državničke dužnosti. Poslije Francuske revolucije dvorac je kupio francuski emigrant grof Carion. Godine 1939. zadnja članica obitelji Carion prodala je dvorac zajedno s imanjem tvorničaru kože iz Sunje Kolaru za vrijednost od 150.000 dinara.

Od 1946. godine dvorac se nalazi u društvenom vlasništvu, a 1959. godine dobiva trajnu namjenu kao dječje oporavilište, odnosno odmaralište grada Zagreba. U njemu su se oporavljala djeca čiji roditelji nisu mogli sami plaćati troškove, pa se djelatnost oporavilišta financirala iz budžeta grada Zagreba. 1962. godine odmaralište se prenamjenjuje u "Bolnicu za djecu i omladinu" koja se sama financirala. 1969. godine naziv bolnice mjenja se u "Bolnica za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra" koja se održala do danas.

U bolnici danas živi 150 djece starosti od 1 mjeseca do 18 godina. Teško bolesna djeca smještena su na katu, a pokretna u prizemlju, odakle u kolicima mogu izlaziti u park dvorca. Od 10. do 15. kolovoza svake godine u bolnicu dolaze talijanski volonteri koji pomažu djeci i druže se s njima. Stoga je i talijanska vlada pomogla u obnavljanju dvorca.

== Arihtektura dvorca ==

Dvorac Gornja Bistra je barokni dvorac u obliku slova U. Dvorac je najreprezentativniji primjer barokne profane arhitekture kod nas.

Unutrašnjost dvorca krase mnoge očuvane freske i ukrasi koji pripadaju nultoj kategoriji. Nacrt dvorca potječe iz XVIII. stoljeća te predstavlja vrlo važan dokument za istraživanje, a osobito za obnovu dvorca. Legendom na francuskom jeziku, koja sadrži 23 točke, opisan je dvorac. Pročelje dvorca raščlanjuju tri rizalita: centralni, troosni i segmentnom krivuljom znatno istureni. Na bočnim fasadama razvija se jednoliki ritam prozorskih osi, a posljednja pripada kapeli koja je postavljena okomito na smjer protezanja bočnog krila. Emporijem u kapeli koristili su se gospodari dvorca za vrijeme mise, a prizemlje je bilo za niži stalež, puk. Dvorac Bistra zbog svojih pojedinih djelova nadmašuje ostale dvorce XVIII. stoljeća. Arhitektura dvorca nije rezultat formalno složenije arhitektonske ideje, već je posljedica većih materijalnih mogućnosti naručitelja.

== Perivoj dvorca ==

Nacrt perivoja je rijetki orginalni dokument. Oblikovanje perivoja ima obilježja pejzažne koncepcije s baroknim elementima koji se ističu centralno postavljenom prilaznom alejom. Aleja grabova smatra se najduljom u Hrvatskoj, iznosi 520 m, a prolazi kroz perivoj te vodi do dvorca. Prema nacrtu iz XVIII. stoljeća posrijedi su brojne radikalne transformacije koje još nisu poznate. Vrijeme nastanka perivoja nije točno utvrđeno, ali se smatra da je osnovan potkraj XIX. stoljeća. Perivoj dvorca zaštićen je kao hortikulturni spomenik, a godine 1961. Regionalni zavod zaštitio je okolicu dvorca.

==Galerija==

<center><gallery perrow="6">
Datoteka:Bistra-zidskapelicom.jpg|Jedna strana dvorca sa zvonikom
Datoteka:Bistra.jpg|Park dvorca sa zelenilom
Datoteka:Bistra-kapelica.jpg|Kapelica
Datoteka:Bistra-dvorac4.jpg|Atrij dvorca
Datoteka:Bistra-park2.jpg|Park za igru
Datoteka:Bistra-dvorac-iznutra2.jpg|Umjetnine unutrašnjosti dvorca
Datoteka:Bistra-iznutra4.jpg|Namještaj u unutrašnjosti dvorca
Datoteka:Bistra-ulaz.jpg|Pročelje dvorca
Datoteka:Bistra-dvorac2.jpg|Druga strana dvorca
Datoteka:Bistra-dvorac.jpg|Atrij dvorca s klupom u pozadini
Datoteka:Bistra-kapelica5.jpg|Balkon u unutrašnjosti kapelice
Datoteka:Bistra-kapelica3.jpg|Unutrašnjost kapelice
</gallery></center>

== Literatura ==

*Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003.
*Marković, Vladimir. Barokni dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Kajkavsko spravišče, 1975.
*Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991.
*Oršić. / Hrvatska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", 1999.
*Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra / http://www.bolnica-bistra.hr/
*http://maps.google.com/

Dvorac Gornja Bistra

Sanja Žunić — Tue, 15 Jun 2010 10:56:12 GMT

Sanja Žunić:

[[Datoteka:Bistra-procelje.jpg|200px|mini|right|Pročelje dvorca Gornja Bistra]]

== Geografski položaj ==

[[Datoteka:Dvorac Gornja Bistra-karta.jpg|200px|mini|left|Katastarska karta iz 1907.g.]]
[[Datoteka:Bistra .google.maps.jpg|200px|mini|right|[http://maps.google.com/maps?f=d&source=s_d&saddr=zapre%C5%A1i%C4%87,&daddr=Gornja+Bistra,+Bistra,+Hrvatska&hl=en&geocode=FVi1uwIdpC7xACmJJchRc8VlRzGwtyuGUK0ABA%3BFeWyvAIdh5vyAClzSRtLJMVlRzGDWkGC6H3krQ&mra=ls&sll=45.894414,15.963146&sspn=1.351476,2.469177&ie=UTF8&ll=45.879015,15.852928&spn=0.168982,0.308647&t=h&z=12 Putokaz od Zaprešića do Gornje Bistre]]]
[[Datoteka:Bistra-dvorac-iznutra.jpg|200px|mini|left|Oslikani strop]]
[[Datoteka:Bistra-dvorac-iznutra6.jpg|200px|mini|right|Unutrašnjost bolnice]]

Dvorac Gornja Bistra sakrio se u uvali Zagrebačke gore Medvednice na 230 m nadmorske visine u općini Gornja Bistra. Općina Gornja Bistra smještena je u Hrvatskom zagorju i Zagrebačkoj županiji. Udaljena je oko 24 km od centra Zagreba. Obuhvaća šest naselja i 52 km2. 2001. godine broj stanovnika općine bio je 6098.

== Povijest dvorca ==

Dvorac Gornja Bista arhitektonski je vrlo vrijedno djelo 18. stoljeća. Sagradio ga je grof Krsto II. Oršić, koji je rođen 1718., a umro 1782. godine. Školovao se u Bologni i Beču gdje je jedno vrijeme studirao pravne nauke koje nikada nije završio. Godine 1749. postao je prisjednikom Banskoga stola, 1750. dopukovnikom kostajničke, a 1753. pukovnikom glinske pukovnije. Također, sudjelovao je u Sedmogodišnjem ratu između Pruske i Austrije, nakon kojega je postao general bojnik i zapovjednik banskih pukovnija. Nakon umirovljenja 1770. g. obnašao je dužnost velikoga župana Zagrebačke županije, te je dao sagraditi i dvorce u Stubici. Krstina kuća, tzv. Palača Ruch, danas je Povijesni muzej Hrvatske. Ta mu je kuća bila zimska, a Dvorac Bistra ljetna rezidencija. Njegovi sinovi (Adam, Ivan Nepomuk, Franjo Ksaverski), kao i svi ostali članovi dinastije Oršić, stoljećima su obavljali ugledne vojničke i državničke dužnosti. Poslije Francuske revolucije dvorac je kupio francuski emigrant grof Carion. Godine 1939. zadnja članica obitelji Carion prodala je dvorac zajedno s imanjem tvorničaru kože iz Sunje Kolaru za vrijednost od 150.000 dinara.

Od 1946. godine dvorac se nalazi u društvenom vlasništvu, a 1959. godine dobiva trajnu namjenu kao dječje oporavilište, odnosno odmaralište grada Zagreba. U njemu su se oporavljala djeca čiji roditelji nisu mogli sami plaćati troškove, pa se djelatnost oporavilišta financirala iz budžeta grada Zagreba. 1962. godine odmaralište se prenamjenjuje u "Bolnicu za djecu i omladinu" koja se sama financirala. 1969. godine naziv bolnice mjenja se u "Bolnica za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra" koja se održala do danas.

U bolnici danas živi 150 djece starosti od 1 mjeseca do 18 godina. Teško bolesna djeca smještena su na katu, a pokretna u prizemlju, odakle u kolicima mogu izlaziti u park dvorca. Od 10. do 15. kolovoza svake godine u bolnicu dolaze talijanski volonteri koji pomažu djeci i druže se s njima. Stoga je i talijanska vlada pomogla u obnavljanju dvorca.

== Arihtektura dvorca ==

[[Datoteka:Bistra-kapelica6.jpg|200px|mini|left|Emporij]]
[[Datoteka:Dvorac Gornja Bistra-tlocrt1.jpg|200px|mini|right|Tlocrt prvog kata dvorca Gornja Bistra]]
[[Datoteka:Bistra-park.jpg|200px|mini|left|Kamena vrata na ulazu u park]]

Dvorac Gornja Bistra je barokni dvorac u obliku slova U. Dvorac je najreprezentativniji primjer barokne profane arhitekture kod nas.

Unutrašnjost dvorca krase mnoge očuvane freske i ukrasi koji pripadaju nultoj kategoriji. Nacrt dvorca potječe iz XVIII. stoljeća te predstavlja vrlo važan dokument za istraživanje, a osobito za obnovu dvorca. Legendom na francuskom jeziku, koja sadrži 23 točke, opisan je dvorac. Pročelje dvorca raščlanjuju tri rizalita: centralni, troosni i segmentnom krivuljom znatno istureni. Na bočnim fasadama razvija se jednoliki ritam prozorskih osi, a posljednja pripada kapeli koja je postavljena okomito na smjer protezanja bočnog krila. Emporijem u kapeli koristili su se gospodari dvorca za vrijeme mise, a prizemlje je bilo za niži stalež, puk. Dvorac Bistra zbog svojih pojedinih djelova nadmašuje ostale dvorce XVIII. stoljeća. Arhitektura dvorca nije rezultat formalno složenije arhitektonske ideje, već je posljedica većih materijalnih mogućnosti naručitelja.

== Perivoj dvorca ==

Nacrt perivoja je rijetki orginalni dokument. Oblikovanje perivoja ima obilježja pejzažne koncepcije s baroknim elementima koji se ističu centralno postavljenom prilaznom alejom. Aleja grabova smatra se najduljom u Hrvatskoj, iznosi 520 m, a prolazi kroz perivoj te vodi do dvorca. Prema nacrtu iz XVIII. stoljeća posrijedi su brojne radikalne transformacije koje još nisu poznate. Vrijeme nastanka perivoja nije točno utvrđeno, ali se smatra da je osnovan potkraj XIX. stoljeća. Perivoj dvorca zaštićen je kao hortikulturni spomenik, a godine 1961. Regionalni zavod zaštitio je okolicu dvorca.

==Galerija==

<center><gallery perrow="6">
Datoteka:Bistra-zidskapelicom.jpg|Jedna strana dvorca sa zvonikom
Datoteka:Bistra.jpg|Park dvorca sa zelenilom
Datoteka:Bistra-kapelica.jpg|Kapelica
Datoteka:Bistra-dvorac4.jpg|Atrij dvorca
Datoteka:Bistra-park2.jpg|Park za igru
Datoteka:Bistra-dvorac-iznutra2.jpg|Umjetnine unutrašnjosti dvorca
Datoteka:Bistra-iznutra4.jpg|Namještaj u unutrašnjosti dvorca
Datoteka:Bistra-ulaz.jpg|Pročelje dvorca
Datoteka:Bistra-dvorac2.jpg|Druga strana dvorca
Datoteka:Bistra-dvorac.jpg|Atrij dvorca s klupom u pozadini
Datoteka:Bistra-kapelica5.jpg|Balkon u unutrašnjosti kapelice
Datoteka:Bistra-kapelica3.jpg|Unutrašnjost kapelice
</gallery></center>

== Literatura ==

*Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003.
*Marković, Vladimir. Barokni dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Kajkavsko spravišče, 1975.
*Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991.
*Oršić. / Hrvatska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", 1999.
*Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra / http://www.bolnica-bistra.hr/
*http://maps.google.com/

Dvorac Gornja Bistra

Sanja Žunić — Tue, 15 Jun 2010 10:55:10 GMT

Sanja Žunić:

[[Datoteka:Bistra-procelje.jpg|200px|mini|right|Pročelje dvorca Gornja Bistra]]

== Geografski položaj ==

[[Datoteka:Dvorac Gornja Bistra-karta.jpg|200px|mini|left|Katastarska karta iz 1907.g.]]
[[Datoteka:Bistra .google.maps.jpg|200px|mini|right|[http://maps.google.com/maps?f=d&source=s_d&saddr=zapre%C5%A1i%C4%87,&daddr=Gornja+Bistra,+Bistra,+Hrvatska&hl=en&geocode=FVi1uwIdpC7xACmJJchRc8VlRzGwtyuGUK0ABA%3BFeWyvAIdh5vyAClzSRtLJMVlRzGDWkGC6H3krQ&mra=ls&sll=45.894414,15.963146&sspn=1.351476,2.469177&ie=UTF8&ll=45.879015,15.852928&spn=0.168982,0.308647&t=h&z=12 Putokaz od Zaprešića do Gornje Bistre]]]

Dvorac Gornja Bistra sakrio se u uvali Zagrebačke gore Medvednice na 230 m nadmorske visine u općini Gornja Bistra. Općina Gornja Bistra smještena je u Hrvatskom zagorju i Zagrebačkoj županiji. Udaljena je oko 24 km od centra Zagreba. Obuhvaća šest naselja i 52 km2. 2001. godine broj stanovnika općine bio je 6098.

== Povijest dvorca ==

[[Datoteka:Bistra-dvorac-iznutra6.jpg|200px|mini|right|Unutrašnjost bolnice]]
[[Datoteka:Bistra-dvorac-iznutra.jpg|200px|mini|left|Oslikani strop]]

Dvorac Gornja Bista arhitektonski je vrlo vrijedno djelo 18. stoljeća. Sagradio ga je grof Krsto II. Oršić, koji je rođen 1718., a umro 1782. godine. Školovao se u Bologni i Beču gdje je jedno vrijeme studirao pravne nauke koje nikada nije završio. Godine 1749. postao je prisjednikom Banskoga stola, 1750. dopukovnikom kostajničke, a 1753. pukovnikom glinske pukovnije. Također, sudjelovao je u Sedmogodišnjem ratu između Pruske i Austrije, nakon kojega je postao general bojnik i zapovjednik banskih pukovnija. Nakon umirovljenja 1770. g. obnašao je dužnost velikoga župana Zagrebačke županije, te je dao sagraditi i dvorce u Stubici. Krstina kuća, tzv. Palača Ruch, danas je Povijesni muzej Hrvatske. Ta mu je kuća bila zimska, a Dvorac Bistra ljetna rezidencija. Njegovi sinovi (Adam, Ivan Nepomuk, Franjo Ksaverski), kao i svi ostali članovi dinastije Oršić, stoljećima su obavljali ugledne vojničke i državničke dužnosti. Poslije Francuske revolucije dvorac je kupio francuski emigrant grof Carion. Godine 1939. zadnja članica obitelji Carion prodala je dvorac zajedno s imanjem tvorničaru kože iz Sunje Kolaru za vrijednost od 150.000 dinara.

Od 1946. godine dvorac se nalazi u društvenom vlasništvu, a 1959. godine dobiva trajnu namjenu kao dječje oporavilište, odnosno odmaralište grada Zagreba. U njemu su se oporavljala djeca čiji roditelji nisu mogli sami plaćati troškove, pa se djelatnost oporavilišta financirala iz budžeta grada Zagreba. 1962. godine odmaralište se prenamjenjuje u "Bolnicu za djecu i omladinu" koja se sama financirala. 1969. godine naziv bolnice mjenja se u "Bolnica za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra" koja se održala do danas.

U bolnici danas živi 150 djece starosti od 1 mjeseca do 18 godina. Teško bolesna djeca smještena su na katu, a pokretna u prizemlju, odakle u kolicima mogu izlaziti u park dvorca. Od 10. do 15. kolovoza svake godine u bolnicu dolaze talijanski volonteri koji pomažu djeci i druže se s njima. Stoga je i talijanska vlada pomogla u obnavljanju dvorca.

== Arihtektura dvorca ==

[[Datoteka:Bistra-kapelica6.jpg|200px|mini|left|Emporij]]
[[Datoteka:Dvorac Gornja Bistra-tlocrt1.jpg|200px|mini|right|Tlocrt prvog kata dvorca Gornja Bistra]]
[[Datoteka:Bistra-park.jpg|200px|mini|left|Kamena vrata na ulazu u park]]

Dvorac Gornja Bistra je barokni dvorac u obliku slova U. Dvorac je najreprezentativniji primjer barokne profane arhitekture kod nas.

Unutrašnjost dvorca krase mnoge očuvane freske i ukrasi koji pripadaju nultoj kategoriji. Nacrt dvorca potječe iz XVIII. stoljeća te predstavlja vrlo važan dokument za istraživanje, a osobito za obnovu dvorca. Legendom na francuskom jeziku, koja sadrži 23 točke, opisan je dvorac. Pročelje dvorca raščlanjuju tri rizalita: centralni, troosni i segmentnom krivuljom znatno istureni. Na bočnim fasadama razvija se jednoliki ritam prozorskih osi, a posljednja pripada kapeli koja je postavljena okomito na smjer protezanja bočnog krila. Emporijem u kapeli koristili su se gospodari dvorca za vrijeme mise, a prizemlje je bilo za niži stalež, puk. Dvorac Bistra zbog svojih pojedinih djelova nadmašuje ostale dvorce XVIII. stoljeća. Arhitektura dvorca nije rezultat formalno složenije arhitektonske ideje, već je posljedica većih materijalnih mogućnosti naručitelja.

== Perivoj dvorca ==

Nacrt perivoja je rijetki orginalni dokument. Oblikovanje perivoja ima obilježja pejzažne koncepcije s baroknim elementima koji se ističu centralno postavljenom prilaznom alejom. Aleja grabova smatra se najduljom u Hrvatskoj, iznosi 520 m, a prolazi kroz perivoj te vodi do dvorca. Prema nacrtu iz XVIII. stoljeća posrijedi su brojne radikalne transformacije koje još nisu poznate. Vrijeme nastanka perivoja nije točno utvrđeno, ali se smatra da je osnovan potkraj XIX. stoljeća. Perivoj dvorca zaštićen je kao hortikulturni spomenik, a godine 1961. Regionalni zavod zaštitio je okolicu dvorca.

==Galerija==

<center><gallery perrow="6">
Datoteka:Bistra-zidskapelicom.jpg|Jedna strana dvorca sa zvonikom
Datoteka:Bistra.jpg|Park dvorca sa zelenilom
Datoteka:Bistra-kapelica.jpg|Kapelica
Datoteka:Bistra-dvorac4.jpg|Atrij dvorca
Datoteka:Bistra-park2.jpg|Park za igru
Datoteka:Bistra-dvorac-iznutra2.jpg|Umjetnine unutrašnjosti dvorca
Datoteka:Bistra-iznutra4.jpg|Namještaj u unutrašnjosti dvorca
Datoteka:Bistra-ulaz.jpg|Pročelje dvorca
Datoteka:Bistra-dvorac2.jpg|Druga strana dvorca
Datoteka:Bistra-dvorac.jpg|Atrij dvorca s klupom u pozadini
Datoteka:Bistra-kapelica5.jpg|Balkon u unutrašnjosti kapelice
Datoteka:Bistra-kapelica3.jpg|Unutrašnjost kapelice
</gallery></center>

== Literatura ==

*Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003.
*Marković, Vladimir. Barokni dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Kajkavsko spravišče, 1975.
*Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991.
*Oršić. / Hrvatska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", 1999.
*Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra / http://www.bolnica-bistra.hr/
*http://maps.google.com/

Dvorac Gornja Bistra

Sanja Žunić — Tue, 15 Jun 2010 10:54:53 GMT

Sanja Žunić: /* Arihtektura dvorca i perivoj */

[[Datoteka:Bistra-procelje.jpg|200px|mini|right|Pročelje dvorca Gornja Bistra]]

== Geografski položaj ==

[[Datoteka:Dvorac Gornja Bistra-karta.jpg|200px|mini|left|Katastarska karta iz 1907.g.]]
[[Datoteka:Bistra .google.maps.jpg|200px|mini|right|[http://maps.google.com/maps?f=d&source=s_d&saddr=zapre%C5%A1i%C4%87,&daddr=Gornja+Bistra,+Bistra,+Hrvatska&hl=en&geocode=FVi1uwIdpC7xACmJJchRc8VlRzGwtyuGUK0ABA%3BFeWyvAIdh5vyAClzSRtLJMVlRzGDWkGC6H3krQ&mra=ls&sll=45.894414,15.963146&sspn=1.351476,2.469177&ie=UTF8&ll=45.879015,15.852928&spn=0.168982,0.308647&t=h&z=12 Putokaz od Zaprešića do Gornje Bistre]]]

Dvorac Gornja Bistra sakrio se u uvali Zagrebačke gore Medvednice na 230 m nadmorske visine u općini Gornja Bistra. Općina Gornja Bistra smještena je u Hrvatskom zagorju i Zagrebačkoj županiji. Udaljena je oko 24 km od centra Zagreba. Obuhvaća šest naselja i 52 km2. 2001. godine broj stanovnika općine bio je 6098.

== Povijest dvorca ==

[[Datoteka:Bistra-dvorac-iznutra6.jpg|200px|mini|right|Unutrašnjost bolnice]]
[[Datoteka:Bistra-dvorac-iznutra.jpg|200px|mini|left|Oslikani strop]]

Dvorac Gornja Bista arhitektonski je vrlo vrijedno djelo 18. stoljeća. Sagradio ga je grof Krsto II. Oršić, koji je rođen 1718., a umro 1782. godine. Školovao se u Bologni i Beču gdje je jedno vrijeme studirao pravne nauke koje nikada nije završio. Godine 1749. postao je prisjednikom Banskoga stola, 1750. dopukovnikom kostajničke, a 1753. pukovnikom glinske pukovnije. Također, sudjelovao je u Sedmogodišnjem ratu između Pruske i Austrije, nakon kojega je postao general bojnik i zapovjednik banskih pukovnija. Nakon umirovljenja 1770. g. obnašao je dužnost velikoga župana Zagrebačke županije, te je dao sagraditi i dvorce u Stubici. Krstina kuća, tzv. Palača Ruch, danas je Povijesni muzej Hrvatske. Ta mu je kuća bila zimska, a Dvorac Bistra ljetna rezidencija. Njegovi sinovi (Adam, Ivan Nepomuk, Franjo Ksaverski), kao i svi ostali članovi dinastije Oršić, stoljećima su obavljali ugledne vojničke i državničke dužnosti. Poslije Francuske revolucije dvorac je kupio francuski emigrant grof Carion. Godine 1939. zadnja članica obitelji Carion prodala je dvorac zajedno s imanjem tvorničaru kože iz Sunje Kolaru za vrijednost od 150.000 dinara.

Od 1946. godine dvorac se nalazi u društvenom vlasništvu, a 1959. godine dobiva trajnu namjenu kao dječje oporavilište, odnosno odmaralište grada Zagreba. U njemu su se oporavljala djeca čiji roditelji nisu mogli sami plaćati troškove, pa se djelatnost oporavilišta financirala iz budžeta grada Zagreba. 1962. godine odmaralište se prenamjenjuje u "Bolnicu za djecu i omladinu" koja se sama financirala. 1969. godine naziv bolnice mjenja se u "Bolnica za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra" koja se održala do danas.

U bolnici danas živi 150 djece starosti od 1 mjeseca do 18 godina. Teško bolesna djeca smještena su na katu, a pokretna u prizemlju, odakle u kolicima mogu izlaziti u park dvorca. Od 10. do 15. kolovoza svake godine u bolnicu dolaze talijanski volonteri koji pomažu djeci i druže se s njima. Stoga je i talijanska vlada pomogla u obnavljanju dvorca.

== Arihtektura dvorca ==

[[Datoteka:Bistra-kapelica6.jpg|200px|mini|left|Emporij]]
[[Datoteka:Dvorac Gornja Bistra-tlocrt1.jpg|200px|mini|right|Tlocrt prvog kata dvorca Gornja Bistra]]
[[Datoteka:Bistra-park.jpg|200px|mini|left|Kamena vrata na ulazu u park]]

Dvorac Gornja Bistra je barokni dvorac u obliku slova U. Dvorac je najreprezentativniji primjer barokne profane arhitekture kod nas.

Unutrašnjost dvorca krase mnoge očuvane freske i ukrasi koji pripadaju nultoj kategoriji. Nacrt dvorca potječe iz XVIII. stoljeća te predstavlja vrlo važan dokument za istraživanje, a osobito za obnovu dvorca. Legendom na francuskom jeziku, koja sadrži 23 točke, opisan je dvorac. Pročelje dvorca raščlanjuju tri rizalita: centralni, troosni i segmentnom krivuljom znatno istureni. Na bočnim fasadama razvija se jednoliki ritam prozorskih osi, a posljednja pripada kapeli koja je postavljena okomito na smjer protezanja bočnog krila. Emporijem u kapeli koristili su se gospodari dvorca za vrijeme mise, a prizemlje je bilo za niži stalež, puk. Dvorac Bistra zbog svojih pojedinih djelova nadmašuje ostale dvorce XVIII. stoljeća. Arhitektura dvorca nije rezultat formalno složenije arhitektonske ideje, već je posljedica većih materijalnih mogućnosti naručitelja.

== Perivoj dvorca ==

Nacrt perivoja je rijetki orginalni dokument. Oblikovanje perivoja ima obilježja pejzažne koncepcije s baroknim elementima koji se ističu centralno postavljenom prilaznom alejom. Aleja grabova smatra se najduljom u Hrvatskoj, iznosi 520 m, a prolazi kroz perivoj te vodi do dvorca. Prema nacrtu iz XVIII. stoljeća posrijedi su brojne radikalne transformacije koje još nisu poznate. Vrijeme nastanka perivoja nije točno utvrđeno, ali se smatra da je osnovan potkraj XIX. stoljeća. Perivoj dvorca zaštićen je kao hortikulturni spomenik, a godine 1961. Regionalni zavod zaštitio je okolicu dvorca.

==Galerija==

<center><gallery perrow="6">
Datoteka:Bistra-zidskapelicom.jpg|Jedna strana dvorca sa zvonikom
Datoteka:Bistra.jpg|Park dvorca sa zelenilom
Datoteka:Bistra-kapelica.jpg|Kapelica
Datoteka:Bistra-dvorac4.jpg|Atrij dvorca
Datoteka:Bistra-park2.jpg|Park za igru
Datoteka:Bistra-dvorac-iznutra2.jpg|Umjetnine unutrašnjosti dvorca
Datoteka:Bistra-iznutra4.jpg|Namještaj u unutrašnjosti dvorca
Datoteka:Bistra-ulaz.jpg|Pročelje dvorca
Datoteka:Bistra-dvorac2.jpg|Druga strana dvorca
Datoteka:Bistra-dvorac.jpg|Atrij dvorca s klupom u pozadini
Datoteka:Bistra-kapelica5.jpg|Balkon u unutrašnjosti kapelice
Datoteka:Bistra-kapelica3.jpg|Unutrašnjost kapelice
</gallery></center>

== Literatura ==

*Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003.
*Marković, Vladimir. Barokni dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Kajkavsko spravišče, 1975.
*Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991.
*Oršić. / Hrvatska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", 1999.
*Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra / http://www.bolnica-bistra.hr/
*http://maps.google.com/

Wiki-dveri:Autorska prava

Sanja Žunić — Thu, 10 Jun 2010 13:36:52 GMT

Sanja Žunić:

Projekt Wiki-dveri dvorci zaprešičkog kraja je '''obrazovni projekt'''. Sadržaj objavljen na wiki stranicama je nastao tijekom stručnih izleta na kojima smo posjetili dvorce te Hrvatski državni arhiv i Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu te na radionicama koje smo organizirali u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića Zaprešić.

*Sadržaj objavljen na stranicama wiki-dveri.info se ne smije koristiti u komercijalne svrhe.

[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/306987.html ZAKON O AUTORSKOM PRAVU I SRODNIM PRAVIMA]

Zbirke namijenjene nastavi ili znanstvenom istraživanju

Članak 85.

(1) Dopušteno je reproduciranje na papir ili sličan medij i distribuiranje pojedinih odlomaka zakonito objavljenih autorskih djela ili cjelovitih kratkih autorskih djela s područja znanosti, književnosti i glazbe, kao i pojedinačnih objavljenih autorskih djela s područja likovnih umjetnosti, arhitekture, primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna, fotografskih ili kartografskih djela te prikaza znanstvene ili tehničke prirode, u obliku zbirke koja sadržava priloge više autora i koja je po svojem sadržaju i sistematizaciji isključivo namijenjena nastavi ili znanstvenom istraživanju uz navođenje izvora, osim ako to autor izričito ne zabrani. Reproduciranje i distribuiranje pojedinih dijelova autorskih djela ne smatra se povredom prava iz članka 16. ovoga Zakona osim ako bi se objavljivanjem pojedinih dijelova ugrozili čast ili ugled autora.

Dvorac Laduč

Sanja Žunić — Thu, 10 Jun 2010 13:36:08 GMT

Sanja Žunić:

[[Datoteka:Laduc-slika dvorca.jpg|200px|mini|right|Pročelje dvorca Laduč.]]
== Geografija ==
[[Datoteka:Laduc.googlemap.JPG|200px|mini|right|[http://maps.google.com/maps?f=d&source=s_d&saddr=Zapre%C5%A1i%C4%87,+Croatia&daddr=Donji+Ladu%C4%8D,+Brdovec,+Zagreb+%C5%BEupanija,+Croatia&geocode=FVi1uwIdpC7xACmJJchRc8VlRzGwtyuGUK0ABA%3BFRMlvAIdIu3vACmdMZuFm8hlRzGQUa_QUq0ACg&hl=en&mra=pe&mrcr=0&doflg=ptm&sll=53.639719,-66.857656&sspn=148.648419,316.054688&ie=UTF8&t=h&z=13 Putokaz od Zaprešića prema Laduču.]]]
Dvorac Laduč nalazi se sedam kilometara od grada Zaprešića, u Donjem Laduču, na glavnoj cesti prema slovenskoj granici. Donji Laduč je naselje u Općini Brdovcu, Zagrebačka županija. Površina naselja iznosi 2,28 km2.
== Povijest ==
[[Datoteka:Laduc-Grb-Vranyczany.jpg|150px|mini|left|Grb obitelji Vranyczany.]]
[[Datoteka:Laduc-katastarskakarta.jpg|200px|mini|right|Katastarska karta iz 1862.]]
Dvorac se spominje već 1574. godine. Vojkovići su na Susedgradsko vlastelinstvo došli u prvoj polovici 17. stoljeća, gdje su stekli neke posjede među kojima je stari dvor u Laduču. Laduč je u srednjem vijeku pripadao velikom susedgradskom - stubičkom vlastelinstvu. Koje se prostiralo od Zagrebačke gore do rijeke Sutle. Obnovljen je u 19. stoljeću. Služio je kao ljetnikovac do drugog svjetskog rata. Dobiven je u kartaškoj igri, a dobila ga je obitelj Vranyczany. Poslije Drugog svjetskog rata u dvorac dolaze ratna siročad.

Dvorac je danas podružnica Dječjeg doma Zagreb ili Doma za djecu i mlađe punoljetne osobe Zagreb te se zove Dječji dom "Laduč". U dvorcu živi devetnaestero djece(2009.godina) koja polaze Osnovnu Školu Ivana Perkovca. Postoje razne radionice u Laduču. Djeca su podjeljena u četiri grupe, te svaka grupa ima svoju spavaonicu i dnevni boravak. Svake se godine izdvajaju znatna sredstva u uređenje prostora kako bi bio primjeren boravku djece.

<center><gallery perrow="5">
Datoteka:Laduc-ulaz.jpg|Predvorje dvorca Laduč
Datoteka:Laduc-stepenice2.jpg|Unutrašnjost dvorca Laduč
Datoteka:Laduc-racunala.jpg|Dnevni boravak
Datoteka:Laduc-boravak.jpg|Dnevni boravak
Datoteka:Laduc-djecja soba.jpg|Jedna od dječjih soba
Datoteka:Laduc-ormaric za cipele.jpg|Ormarić za cipele
Datoteka:Laduc-kuhinja.jpg|Kuhinja
Datoteka:Laduc-blagavaonica.jpg|Blagavaonica
Datoteka:Laduc-zbornica.jpg|Zbornica
Datoteka:Laduc-kamin.jpg|Kamin
</gallery></center>

== Arhitektura ==
Gradnju dvorca Laduč barun Vladimir Vranyczany - Dobrinović povjerio je arhitektu K. Waidmanu koji je iskoristio dobar položaj i pogled prema jugu. Dvorac je jednokatan, pravokutnog tlocrta s dogradnjama prema sjeveru tako da pruža dojam trokrilnog objekta. Glavno pročelje orjentirano je prema jugu i savskoj dolini. Arhitektonsko obilježje južne fasade, ali i ukras cijelog dvorca, je velika altana s tri luka. Pročelja su jednostavna, rusticirana i s naglašenim horizontalnim vjencem koji djeli prizemlje od kata. Dvorac pripada drugoj spomeničkoj kategoriji. Središnji prostor unutrašnjosti dvorca je veliki foaje s reprezentativnim stubištem s ogradom od balustara. Stropovi soba prvog kata su oslikani, a oslika ih je Ivan Klausen. Očuvano je nekoliko secesijskih kaljevih peči. U unutrašnjosti se ističe svečano dvokrilno stubište s balustradama. Dvorac koristi elemente starijih stilova, kako je odgovaralo historicističkom ukusu vremena. Naručitelj se odlučio uz dvorac urediti francuski vrt, čime je otvoren pogled na elegantno pročelje dvorca. U svakoj prostoriji su kamini i neki su obnovljeni. Velika zbornica ima mnoštvo očuvanih starih stvari. Potpuno formiran perivoj postojao je još uz stare dvore, dakle prije izgradnje današnjeg dvorca. Potkraj devetnaestog stoljeća preoblikuje se perivoj, osobito dekorativni parterni vrt.

<center><gallery perrow="4">
Datoteka:Laduc-stražnji izlaz.jpg|Stražnji ulaz
Datoteka:Laduc-ulaz u dvorac.jpg|Ulazna vrata
Datoteka:Laduc-oslikani zidovi.jpg|Oslikani svod
Datoteka:Laduc-luster izbliza.jpg|Luster
Datoteka:Laduc-hodnik.jpg|Hodnik
Datoteka:Laduc-perivoj2.jpg|Perivoj
Datoteka:Laduc-procelje.JPG|Pročelje
Datoteka:Laduc-iz vana.jpg|Altana s tri luka
</gallery></center>

==Literatura==
*Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991.
*Krivošić S. Slike iz zaprešićkog kraja od 1209. do 1903. Zaprešić : Matica hrvatska Zaprešić, 1993.
*Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003.
*Likovna enciklopedija Jugoslavije. Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", 1984.
*http://www.domzadjecu.hr/hrv/index.php?k=dom&s=laduc
*http://maps.google.com/

Dvorac Laduč

Sanja Žunić — Thu, 10 Jun 2010 13:32:23 GMT

Sanja Žunić:

[[Datoteka:Laduc-slika dvorca.jpg|200px|mini|right|Pročelje dvorca Laduč.]]

== Geografija ==
[[Datoteka:Laduc-katastarskakarta.jpg|2000px|mini|right|Katastarska karta iz 1862.]]
[[Datoteka:Laduc.googlemap.JPG|200px|mini|right|[http://maps.google.com/maps?f=d&source=s_d&saddr=Zapre%C5%A1i%C4%87,+Croatia&daddr=Donji+Ladu%C4%8D,+Brdovec,+Zagreb+%C5%BEupanija,+Croatia&geocode=FVi1uwIdpC7xACmJJchRc8VlRzGwtyuGUK0ABA%3BFRMlvAIdIu3vACmdMZuFm8hlRzGQUa_QUq0ACg&hl=en&mra=pe&mrcr=0&doflg=ptm&sll=53.639719,-66.857656&sspn=148.648419,316.054688&ie=UTF8&t=h&z=13 Putokaz od Zaprešića prema Laduču.]]]

Dvorac Laduč nalazi se sedam kilometara od grada Zaprešića, u Donjem Laduču, na glavnoj cesti prema slovenskoj granici. Donji Laduč je naselje u Općini Brdovcu, Zagrebačka županija. Površina naselja iznosi 2,28 km2.

== Povijest ==
[[Datoteka:Laduc-Grb-Vranyczany.jpg|200px|mini|right|Grb obitelji Vranyczany.]]

Dvorac se spominje već 1574. godine. Vojkovići su na Susedgradsko vlastelinstvo došli u prvoj polovici 17. stoljeća, gdje su stekli neke posjede među kojima je stari dvor u Laduču. Laduč je u srednjem vijeku pripadao velikom susedgradskom - stubičkom vlastelinstvu. Koje se prostiralo od Zagrebačke gore do rijeke Sutle. Obnovljen je u 19. stoljeću. Služio je kao ljetnikovac do drugog svjetskog rata. Dobiven je u kartaškoj igri, a dobila ga je obitelj Vranyczany. Poslije Drugog svjetskog rata u dvorac dolaze ratna siročad.

Dvorac je danas podružnica Dječjeg doma Zagreb ili Doma za djecu i mlađe punoljetne osobe Zagreb te se zove Dječji dom "Laduč". U dvorcu živi devetnaestero djece(2009.godina) koja polaze Osnovnu Školu Ivana Perkovca. Postoje razne radionice u Laduču. Djeca su podjeljena u četiri grupe, te svaka grupa ima svoju spavaonicu i dnevni boravak. Svake se godine izdvajaju znatna sredstva u uređenje prostora kako bi bio primjeren boravku djece.

<center><gallery perrow="5">
Datoteka:Laduc-ulaz.jpg|Predvorje dvorca Laduč
Datoteka:Laduc-stepenice2.jpg|Unutrašnjost dvorca Laduč
Datoteka:Laduc-racunala.jpg|Dnevni boravak
Datoteka:Laduc-boravak.jpg|Dnevni boravak
Datoteka:Laduc-djecja soba.jpg|Jedna od dječjih soba
Datoteka:Laduc-ormaric za cipele.jpg|Ormarić za cipele
Datoteka:Laduc-kuhinja.jpg|Kuhinja
Datoteka:Laduc-blagavaonica.jpg|Blagavaonica
Datoteka:Laduc-zbornica.jpg|Zbornica
Datoteka:Laduc-kamin.jpg|Kamin
</gallery></center>

== Arhitektura ==
Gradnju dvorca Laduč barun Vladimir Vranyczany - Dobrinović povjerio je arhitektu K. Waidmanu koji je iskoristio dobar položaj i pogled prema jugu. Dvorac je jednokatan, pravokutnog tlocrta s dogradnjama prema sjeveru tako da pruža dojam trokrilnog objekta. Glavno pročelje orjentirano je prema jugu i savskoj dolini. Arhitektonsko obilježje južne fasade, ali i ukras cijelog dvorca, je velika altana s tri luka. Pročelja su jednostavna, rusticirana i s naglašenim horizontalnim vjencem koji djeli prizemlje od kata. Dvorac pripada drugoj spomeničkoj kategoriji. Središnji prostor unutrašnjosti dvorca je veliki foaje s reprezentativnim stubištem s ogradom od balustara. Stropovi soba prvog kata su oslikani, a oslika ih je Ivan Klausen. Očuvano je nekoliko secesijskih kaljevih peči. U unutrašnjosti se ističe svečano dvokrilno stubište s balustradama. Dvorac koristi elemente starijih stilova, kako je odgovaralo historicističkom ukusu vremena. Naručitelj se odlučio uz dvorac urediti francuski vrt, čime je otvoren pogled na elegantno pročelje dvorca. U svakoj prostoriji su kamini i neki su obnovljeni. Velika zbornica ima mnoštvo očuvanih starih stvari. Potpuno formiran perivoj postojao je još uz stare dvore, dakle prije izgradnje današnjeg dvorca. Potkraj devetnaestog stoljeća preoblikuje se perivoj, osobito dekorativni parterni vrt.

<center><gallery perrow="4">
Datoteka:Laduc-stražnji izlaz.jpg|Stražnji ulaz
Datoteka:Laduc-ulaz u dvorac.jpg|Ulazna vrata
Datoteka:Laduc-oslikani zidovi.jpg|Oslikani svod
Datoteka:Laduc-luster izbliza.jpg|Luster
Datoteka:Laduc-hodnik.jpg|Hodnik
Datoteka:Laduc-perivoj2.jpg|Perivoj
Datoteka:Laduc-procelje.JPG|Pročelje
Datoteka:Laduc-iz vana.jpg|Altana s tri luka
</gallery></center>

==Literatura==
*Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991.
*Krivošić S. Slike iz zaprešićkog kraja od 1209. do 1903. Zaprešić : Matica hrvatska Zaprešić, 1993.
*Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003.
*Likovna enciklopedija Jugoslavije. Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", 1984.
*http://www.domzadjecu.hr/hrv/index.php?k=dom&s=laduc
*http://maps.google.com/

OŠ Pušća, Pušća

Sanja Žunić — Thu, 10 Jun 2010 13:30:54 GMT

Sanja Žunić:

[[Datoteka:OŠPušća.JPG|200px|mini|left|OŠ Pušća]]

Osnovna škola Pušća jedna je od najstarijih škola zapadnog dijela Zagrebačke županije. Prema usmenoj predaji, škola je počela raditi 1848., a pisani dokumenti datiraju iz 1858. prva škola iz 1848. godine otvorena je u krčmi pored kapele svetog Andraša u Bregovljani (zaselak u Pušći). U njoj je prvi učitelj bio Franjo Viher, orguljaš iz Štajerske, a prvi su đaci bili pet dječaka i jedna djevojčica koje je orguljaš podučavao u svoje slobodno vrijeme. Godine 1850. škola dolazi u doticaj sa župnim uredom budući da je učitelj Petar Lugarić ujedno i orguljaš u crkvi. Za njegova su službovanja nadziratelji škole bili Mirko Tunjić, opat i nadzornik pučkih kotarskih škola, Stjepan Matković, mjesni župnik i Josip Krčelić, ravnatelj. Šest godina kasnije školska je zgrada postala žrtvom požara, zajedno sa službenim spisima koji bi svjedočili o njenom radu i uspjehu. Troškom župljana, 1868. godine sagrađena je školska zgrada u Pušći, a ona je u Bregovljani napuštena. Početkom travnja 1893. uređeno je uz školu „gombalište“ (igralište) za što je zaslužan učitelj Novak. Subvencijom Kraljevske zemaljske vlade u Zagrebu
1895. sagrađena je nova školska zgrada u neposrednoj blizini bivše škole koja je prenamijenjena za stan učitelja. Nova se zgrada sastojala od sobe i hodnika, a obuka u njoj je započela iste godine. Školske godine 1904./'05. počinje praktična
obuka u kućanstvu, posebno kuhanju. Nakon osnutka Upravne općine Pušća 1912. godine poduzimalo se sve da dođe do gradnje nove, veće školske zgrade. Potporom Kraljevske zemaljske vlade izgrađena je 1913. školska zgrada, jednokatnica s dvije
učionice i dva školska stana. Jedan od poznatih učitelja koji je radio u OŠ Pušća bio je i Andrija Fijan, tada poznati glumac Hrvatskog narodnog kazališta.

U osmogodišnju školu Osnovna škola Pušća pretvorena je 1956. godine. Školske godine 1980./'81. OŠ Pušća pripojena je također osmorazredna OŠ Dubravica koja postaje područnom školom. U školskoj zgradi iz 1913. nastava se odvijala sve do 2002. godine kada je završena izgradnja nove školske zgrade, jedne od najmodernijih u državi, u kojoj se iste godine započinje s održavanjem nastave.

----

OŠ"Pušća" sudjeluje u projektu uređivanjem wiki stranice o dvorcu [[Dvorac Laduč|Laduč]]:

Učenici uključeni u projekt WIki-dveri:
*Ivana Šporčić
*Katarina Mihok
*Marin Mrkonjić
*Doroteja Percela
*Robert Lacković
*Nikolina Peršić

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Renata Car Lacković, prof.

*http://www.os-pusca-donja.skole.hr/skola

OŠ Pušća, Pušća

Sanja Žunić — Thu, 10 Jun 2010 13:30:40 GMT

Sanja Žunić:

OŠ Pušća, Pušća

Sanja Žunić — Thu, 10 Jun 2010 13:29:53 GMT

Sanja Žunić:

[[Datoteka:OŠPušća.JPG|200px|mini|left|OŠ"Pušća"]]

Osnovna škola Pušća jedna je od najstarijih škola zapadnog dijela Zagrebačke županije. Prema usmenoj predaji, škola je počela raditi 1848., a pisani dokumenti datiraju iz 1858. prva škola iz 1848. godine otvorena je u krčmi pored kapele svetog Andraša u Bregovljani (zaselak u Pušći). U njoj je prvi učitelj bio Franjo Viher, orguljaš iz Štajerske, a prvi su đaci bili pet dječaka i jedna djevojčica koje je orguljaš podučavao u svoje slobodno vrijeme. Godine 1850. škola dolazi u doticaj sa župnim uredom budući da je učitelj Petar Lugarić ujedno i orguljaš u crkvi. Za njegova su službovanja nadziratelji škole bili Mirko Tunjić, opat i nadzornik pučkih kotarskih škola, Stjepan Matković, mjesni župnik i Josip Krčelić, ravnatelj. Šest godina kasnije školska je zgrada postala žrtvom požara, zajedno sa službenim spisima koji bi svjedočili o njenom radu i uspjehu. Troškom župljana, 1868. godine sagrađena je školska zgrada u Pušći, a ona je u Bregovljani napuštena. Početkom travnja 1893. uređeno je uz školu „gombalište“ (igralište) za što je zaslužan učitelj Novak. Subvencijom Kraljevske zemaljske vlade u Zagrebu
1895. sagrađena je nova školska zgrada u neposrednoj blizini bivše škole koja je prenamijenjena za stan učitelja. Nova se zgrada sastojala od sobe i hodnika, a obuka u njoj je započela iste godine. Školske godine 1904./'05. počinje praktična
obuka u kućanstvu, posebno kuhanju. Nakon osnutka Upravne općine Pušća 1912. godine poduzimalo se sve da dođe do gradnje nove, veće školske zgrade. Potporom Kraljevske zemaljske vlade izgrađena je 1913. školska zgrada, jednokatnica s dvije
učionice i dva školska stana. Jedan od poznatih učitelja koji je radio u OŠ Pušća bio je i Andrija Fijan, tada poznati glumac Hrvatskog narodnog kazališta.

U osmogodišnju školu Osnovna škola Pušća pretvorena je 1956. godine. Školske godine 1980./'81. OŠ Pušća pripojena je također osmorazredna OŠ Dubravica koja postaje područnom školom. U školskoj zgradi iz 1913. nastava se odvijala sve do 2002. godine kada je završena izgradnja nove školske zgrade, jedne od najmodernijih u državi, u kojoj se iste godine započinje s održavanjem nastave.

----

OŠ"Pušća" sudjeluje u projektu uređivanjem wiki stranice o dvorcu [[Dvorac Laduč|Laduč]]:

Učenici uključeni u projekt WIki-dveri:
*Ivana Šporčić
*Katarina Mihok
*Marin Mrkonjić
*Doroteja Percela
*Robert Lacković
*Nikolina Peršić

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Renata Car Lacković, prof.

*http://www.os-pusca-donja.skole.hr/skola

Datoteka:OŠPušća.JPG

Sanja Žunić — Thu, 10 Jun 2010 13:28:39 GMT

Sanja Žunić:

Wiki-dveri:Portal zajednice

Sanja Žunić — Tue, 08 Jun 2010 17:37:59 GMT

Sanja Žunić:

[[Datoteka:Knjiznica2.jpg|200px|mini|right|Gradska knjižnica Ante Kovačića Zaprešić.]]
'''Nositelj projekta:'''

[http://www.kgz.hr Knjižnice grada Zagreba]

[http://www.kgz.hr/kovacic/ Gradska knjižnica Ante Kovačića Zaprešić]

Voditelj projekta:

*Jadranka Gregorec, prof. / gradska.knjiznica.zapresic@kgz.hr

Koordinatori projekta:

*Marija Bartolić, prof. / marija.bartolic@kgz.hr

*Sanja Žunić, prof. / sanja.zunic@kgz.hr

----

'''Škole uključene u projekt:'''

[[OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica]]

[[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]

[[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]

[[OŠ Ivane Brlić Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]

[[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]

[[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]

[[OŠ Pušća, Pušća]]

----

'''Projekt su podržali:'''

[http://www.zapresic.hr/emu/index.php Grad Zaprešić]

[http://www.zagrebacka-zupanija.hr/ Zagrebačka županija]

[http://www.vivainfo.hr/ VIVA info]

[http://www.nsk.hr/home.aspx?id=24 Nacionalna i svučilišna knjižnica u Zagrebu]

Školska knjiga

Wiki-dveri:Portal zajednice

Sanja Žunić — Tue, 08 Jun 2010 17:37:41 GMT

Sanja Žunić:

Wiki-dveri:Portal zajednice

Sanja Žunić — Tue, 08 Jun 2010 17:37:25 GMT

Sanja Žunić:

'''Nositelj projekta:'''
[[Datoteka:Knjiznica2.jpg|200px|mini|right|Gradska knjižnica Ante Kovačića Zaprešić.]]

[http://www.kgz.hr Knjižnice grada Zagreba]

[http://www.kgz.hr/kovacic/ Gradska knjižnica Ante Kovačića Zaprešić]

Voditelj projekta:

*Jadranka Gregorec, prof. / gradska.knjiznica.zapresic@kgz.hr

Koordinatori projekta:

*Marija Bartolić, prof. / marija.bartolic@kgz.hr

*Sanja Žunić, prof. / sanja.zunic@kgz.hr

----

'''Škole uključene u projekt:'''

[[OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica]]

[[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]

[[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]

[[OŠ Ivane Brlić Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]

[[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]

[[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]

[[OŠ Pušća, Pušća]]

----

'''Projekt su podržali:'''

[http://www.zapresic.hr/emu/index.php Grad Zaprešić]

[http://www.zagrebacka-zupanija.hr/ Zagrebačka županija]

[http://www.vivainfo.hr/ VIVA info]

[http://www.nsk.hr/home.aspx?id=24 Nacionalna i svučilišna knjižnica u Zagrebu]

Wiki-dveri:Portal zajednice

Sanja Žunić — Tue, 08 Jun 2010 17:37:04 GMT

Sanja Žunić:

'''Nositelj projekta:'''

[[Datoteka:Knjiznica2.jpg|200px|mini|right|Gradska knjižnica Ante Kovačića Zaprešić.]]

[http://www.kgz.hr Knjižnice grada Zagreba]

[http://www.kgz.hr/kovacic/ Gradska knjižnica Ante Kovačića Zaprešić]

Voditelj projekta:

*Jadranka Gregorec, prof. / gradska.knjiznica.zapresic@kgz.hr

Koordinatori projekta:

*Marija Bartolić, prof. / marija.bartolic@kgz.hr

*Sanja Žunić, prof. / sanja.zunic@kgz.hr

----

'''Škole uključene u projekt:'''

[[OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica]]

[[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]

[[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]

[[OŠ Ivane Brlić Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]

[[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]

[[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]

[[OŠ Pušća, Pušća]]

----

'''Projekt su podržali:'''

[http://www.zapresic.hr/emu/index.php Grad Zaprešić]

[http://www.zagrebacka-zupanija.hr/ Zagrebačka županija]

[http://www.vivainfo.hr/ VIVA info]

[http://www.nsk.hr/home.aspx?id=24 Nacionalna i svučilišna knjižnica u Zagrebu]

Wiki-dveri:Portal zajednice

Sanja Žunić — Tue, 08 Jun 2010 17:36:42 GMT

Sanja Žunić:

'''Nositelj projekta:'''

[[Datoteka:Knjiznica2.jpg|200px|mini|right|Gradska knjižnica Ante Kovačića Zaprešić.]]

[http://www.kgz.hr Knjižnice grada Zagreba]

[http://www.kgz.hr/kovacic/ Gradska knjižnica Ante Kovačića Zaprešić]

Voditelj projekta:

*Jadranka Gregorec, prof. / gradska.knjiznica.zapresic@kgz.hr

Koordinatori projekta:

*Marija Bartolić, prof. / marija.bartolic@kgz.hr

*Sanja Žunić, prof. / sanja.zunic@kgz.hr

----

'''Škole uključene u projekt:'''

[[OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica]]

[[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]

[[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]

[[OŠ Ivane Brlić Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]

[[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]

[[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]

[[OŠ Pušća, Pušća]]

'''Projekt su podržali:'''

[http://www.zapresic.hr/emu/index.php Grad Zaprešić]

[http://www.zagrebacka-zupanija.hr/ Zagrebačka županija]

[http://www.vivainfo.hr/ VIVA info]

[http://www.nsk.hr/home.aspx?id=24 Nacionalna i svučilišna knjižnica u Zagrebu]

Wiki-dveri:Portal zajednice

Sanja Žunić — Tue, 08 Jun 2010 17:35:50 GMT

Sanja Žunić:

'''[[Suradnici na projektu]]'''

'''Projekt su podržali:'''

[http://www.zapresic.hr/emu/index.php Grad Zaprešić]

[http://www.zagrebacka-zupanija.hr/ Zagrebačka županija]

[http://www.vivainfo.hr/ VIVA info]

[http://www.nsk.hr/home.aspx?id=24 Nacionalna i svučilišna knjižnica u Zagrebu]

OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko

Sanja Žunić — Mon, 07 Jun 2010 06:16:14 GMT

Sanja Žunić:

[[Datoteka:Oši.b.mazuranic.JPG|200px|mini|right|OŠ Ivane Brlić Mažuranić]]

Osnovna škola u Prigorju Brdovečkom počinje s radom 1948. godine u danšnjoj školskoj ulici. Na tome mjestu nastava se održava do 1962. godine kada se škola seli na današnju lokaciju u zgradu koja je bila izgrađena kao zadružni dom. Ime I.B.Mažuranić škola dobiva 1968. godine. Valja spomenuti da je sama Ivana povremeno dolazila u Prigorje, a u mjestu Jesenice, na desnoj obali Save, imala je posjed te je bila vezana uz naš zavičaj. Uostalom, dobročudni Regoč nastao je kao plod Ivanine želje da pomogne stanovništvu kojemu je često prijetila hirovita Sava.

Tijekom školske gode 1976/77' zgrada je temeljito obnovljena te dobiva današnji izgled. OŠ Ivane Brlić Mažuranić ima i četverogodišnju područnu školu u Laduču, mjestu u mojemu početak školstva seže u daleku 1924. godinu. Danas matičnu školu u Prigorju i područnu u Ladaču polazi 350 učenika, a posebno smo ponosni na školski list Regoč.

------

OŠ"Ivane Brlić Mažuranić" sudjeluje u projektu uređivanjem wiki stranice o dvorcu [[Dvorac Gornja Bistra|Gornja Bistra]]:

Učenici uključeni u projekt WIki-dveri:
*Patricia Devunić
*Mateo Divković
*Vicenca Vignjević

Koordinator projekta u školi:
*knjižničar Mirko Ivanjek, prof.

http://www.os-ibmazuranic-prigorjebrdovecko.skole.hr/

OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko

Sanja Žunić — Mon, 07 Jun 2010 06:15:45 GMT

Sanja Žunić:

[[Datoteka:Oši.b.mazuranic.JPG|200px|mini|right|OŠ Ivane Brlić Mažuranić]]

Osnovna škola u Prigorju Brdovečkom počinje s radom 1948. godine u danšnjoj školskoj ulici. Na tome mjestu nastava se održava do 1962. godine kada se škola seli na današnju lokaciju u zgradu koja je bila izgrađena kao zadružni dom. Ime I.B.Mažuranić škola dobiva 1968. godine. Valja spomenuti da je sama Ivana povremeno dolazila u Prigorje, a u mjestu Jesenice, na desnoj obali Save, imala je posjed te je bila vezana uz naš zavičaj. Uostalom, dobročudni Regoč nastao je kao plod Ivanine želje da pomogne stanovništvu kojemu je često prijetila hirovita Sava. Tijekom školske gode 1976/77' zgrada je temeljito obnovljena te dobiva današnji izgled. OŠ Ivane Brlić Mažuranić ima i četverogodišnju područnu školu u Laduču, mjestu u mojemu početak školstva seže u daleku 1924. godinu. Danas matičnu školu u Prigorju i područnu u Ladaču polazi 350 učenika, a posebno smo ponosni na školski list Regoč.

------

OŠ"Ivane Brlić Mažuranić" sudjeluje u projektu uređivanjem wiki stranice o dvorcu [[Dvorac Gornja Bistra|Gornja Bistra]]:

Učenici uključeni u projekt WIki-dveri:
*Patricia Devunić
*Mateo Divković
*Vicenca Vignjević

Koordinator projekta u školi:
*knjižničar Mirko Ivanjek, prof.

http://www.os-ibmazuranic-prigorjebrdovecko.skole.hr/

Datoteka:Oši.b.mazuranic.JPG

Sanja Žunić — Mon, 07 Jun 2010 06:14:47 GMT

Sanja Žunić: OŠ Ivane Brlić Mažuranić u Prigorju Brdovečkom.

OŠ Ivane Brlić Mažuranić u Prigorju Brdovečkom.

Dvorac Novi dvori

Sanja Žunić — Fri, 28 May 2010 07:09:04 GMT

Sanja Žunić: /* Povijest Novih Dvora */

[[Datoteka:Novi Dvori-dvorac 3.jpg|200px|mini|right|Obnova dvorca Novi Dvori]]

== Geografija ==

[[Datoteka:Novi dvori plan dvorca i parka2.jpg|200px|mini|right|Novi Dvori]]

Jedinstvena kulturno-povijesna spomenička baština Novi dvori nalaze se uz cestu koja od Zagreba vodi prema Hrvatskom zagorju kroz Zaprešić. Od središta Zagreba Novi su dvori udaljeni 20-ak kilometara, a od središta Zaprešića 1,5 km. Spomeničku i gospodarsku cjelinu Novi dvori čine dvorac, kapela svetog Josipa, grobnica obitelji Jelačić, perivoj, voćnjak, stambene i gospodarske zgrade, povrtnjak, obradivo zemljište i park-šuma.

== Povijest Novih Dvora ==

[[Datoteka:Novi Dvori-stara slika.jpg|200px|mini|left|Stara slika Novih Dvora, Femen 1897.]]
[[Datoteka:Novi Dvori-potvrda vlasništva Novih Dvora.jpg|200px|mini|right|Vjerodostojni ispis vlasništva (ovjeren u Zemaljskom sudu 23.III.1852.)]]

Novi Dvori su nekada pripadali obitelji Čikulin koji su ga ukrali Zrinskima poslije njihove propasti. Zatim su dvore posjedovali Sermaži pa Festetići zatim Aleksandar Erdődy. Ban Josip Jelačić je dvorac kupio od jednog od grofa Erdődy. Ban Jelačić je Nove Dvore kupio 1851. Grof Erdődy izjavljuje da je 16. srpnja 1851. primio od bana 175 000 forinti srebra. Kupoprodajni ugovor za Nove Dvore potpisan je 23.travnja 1852. Danas su Novi Dvori u vlasništvu grada Zaprešića.

==Ban Josip Jelačić==

[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-litografija.jpg|200px|mini|left|Slika bana Jelačića, litografija]]
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-grb.jpg|200px|mini|right|Grofovski grb Bana Josipa Jelačića]]

Ban Jelačić rođen je 1801. u Petrovaradinu, umro je 1859.u Zagrebu. Jelačić jedna je od najpoznatijih osoba hrvatske prošlosti. Bio je pristaša Hrvatskog narodnog preporoda te je njegovo imenovanje za hrvatskog bana 1848. godine i unaprjeđenje u generala izazvalo opće oduševljenje ukinuo je kmetstvo 9.srpnja 1848 u prvom mjesecu svog vladanja. Borio se protiv germanizacije i mađarizacije Hrvatske. Uveo je u škole i u urede umjesto njemačkog, hrvatski kao službeni jezik. Postao je vrhovni vojni zapovjednik civilne Banske Hrvatske i Vojne krajine, a kasnije i guverner Rijeke. Nakon više stoljeća ujedinio je podbanskom vlašću Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Rijeku i Međimurje.

Nakom smrti banovi posmrtni ostaci sahranjeni su u Novim Dvorima gdje su mirno počivali sve do nakon drugoga svjetskog rata, kada je čitav posjed, zajedno s kapelicom i naknadno izgrađenom obiteljskom grobnicom bio devastiran.

== Arhitektura ==

[[Datoteka:Novi Dvori-prije renoviranja 001.jpg|200px|mini|left|Novi Dvori prije renoviranja]]

Novi Dvori građeni su u klasicističkom stilu, a sredinom XIX. stoljeća nadegrađen u negotičkom stilu (grof Josip Jelačić). Perivoj površine pet hektara uređen je na osnovu autohtone šume hrasta kitnjaka i graba nastao u XIX. stoljeću. Dvorcu se prilazi kroz drvored kestena dug 200 metara koji je očuvan i danas. U dvokatnom obnovljenom gospodarskom objektu smještena je danas galerija Skurjeni. Vršilnica ima najveću kulturno-povijesnu vrijednost novonastlog imanja. Vršilnica je najstariji objekt na imanju; spominje se još u XVII. Dvorac je iznad glavnog ulaza imao toranj sa satom. Današnji tlocrt obrisa dvorca rezultat je građevinskih zahvata izvedenih krajem XVIII. i početkom XIX. stoljeća. Prizemlje je veličine 44,45x12,70 metara. Stariji zapadni i istočnio dio dvorca su nadograđeni u vrijeme bana. Iznad vanjskog ulaza u podrum uređena je terasa. Terasa je ograđena stupovima, a s južne i sjeverne strane banov brat Juro je izgradio ukrasna vrata od željeza. Na prvom katu je nekada bio drveni dio koji je ban povisio i izgradio od cigle tako da može zadovoljiti potrebe stanovanja u XIX. stoljeću. Podrum zauzima cijelo podzemlje dvorca. Njegove dimenzije su 43,5x7 m. Fasada dvorca u neogotičkom obličju potječe iz banova vremena, točnije 1853. godine

<center><gallery perrow="6">
Datoteka:Novi Dvori-perivoj i vršilnica.jpg|Detalj perivoja.
Datoteka:Novi Dvori-vršilnica.jpg|Vršilnica u Novim Nvorima.
Datoteka:Novi Dvori-obnova dvorca.jpg|Novi Dvori obnova.
Datoteka:Novi Dvori-dvorac2.jpg|Novi Dvori obnova.
Datoteka:Novi Dvori-dvorac4.jpg|Novi Dvori obnova.
Datoteka:Novi Dvori-vršilnica2.jpg|Vršilnica u Novim Dvorima.
Datoteka:Novi Dvori-vršilnica3.jpg|Vršilnica Novi Dvori.
Datoteka:Novi Dvori-dvorac.jpg|Dvorac Novi Dvori.
Datoteka:Novi Dvori-dvorac2.jpg|Dvorac Novi Dvori.
Datoteka:Novi Dvori-golf teren.jpg|Golf teren u Novim Dvorima.
Datoteka:Novi Dvori-vodoskok.jpg|Vodoskok na golf terenu.
Datoteka:Novi Dvori- golfni teren.jpg|Golf teren.

</gallery></center>

== Kapelica Sv.Josipa ==

Građena je u neogotičkom stilu 1885. godine. Kapela sv.Josipa je podignuta u svega dva mjeseca od polaganje kamena temljca na dan 15.ožujka 1855 do 25.svibnja 1855 kada je kapela dovršena proteklo je samo 70-tak dana.Kapelica je bila razdjeljenja lijepom pregradom u prednji dio za svetište i stražnji za vjernike.Kapelica je izgrađena na brzinu zbog smrti Jelačićeve devetomjesečne kćeri Anke.

<center><gallery perrow="6">
Datoteka:Novi Dvori-kapelica4.jpg| Kapelica svetog Josipa u Novim dvorima iz profila
Datoteka:Novi Dvori-kapelica3.jpg| Kapelica svetog Josipa u Novim dvorima

</gallery></center>

== Grobnica obitelji Jelačić ==

Grobnicu je izgradio Đuro Jelačić u gotičkom stilu 1884. godine u skaldu sa oporukom svoga brata Josipa. Grobnica je sagrađena jednim djelom od kamena iz kamenoloma u Vrapču, drugim djelom od neupotrebljivog kamena sa zagrebačke stolne crkve. Može se podjeliti u dvije cjeline: podzemnu-gdje se nalaze ljesovi i nadzemnu: koju čine dva polukružna stubišta koja vode na terasu. Na lijevoj strani je urezan naziv na latinskom kojim se upozorava da je ovo posljedenje počivalište grofa obitlelji Jelačić od Bužina "Familiae Jelačić de Buzin". U veljači 1991. godine prije početka obnove kapele, ostatci su privremeno prenesenei na Mirogoj, a u listopadu 1992. su prenesena nazad u obiteljsku grobnicu. U grobnicu su više puta provaljivaqli krimnalci uj potrazi za dragocjenostima.

<center><gallery perrow="6">
Datoteka:Novi dvori ulaz u grobnicu.jpg|Vrata od grobnice.
Datoteka:Novi dvori grb3.jpg|Grb obitelji Jelačić s natpisom "Što bog dade i sreća junačka".
Datoteka:Novi Dvori-grobnica .jpg|Grobnica obitelj Jelačić
Datoteka:Novi Dvori-grobnica iz bliza.jpg|Grobnica obitelj Jelačić iz bliza
Datoteka:Novi Dvori-grobnica iz daljine.jpg| Grobnica obitelj Jelačić iz daleka
Datoteka:Novi dvori spomenici.jpg|Spomenici Jeli, Jurici i Marku Jelačić
Datoteka:Novi Dvori.Paula,Antun.jpg|Spomenik Pauli i Antunu Jelačić
Datoteka:Novi dvori Marija.jpg|Spomenik Mariji Jelačić
Datoteka:Novi dvori Anka.jpg|Spomenik Anki Jelačić
Datoteka:Novi dvori Vera.jpg|Spomenik Veri Jelačić
Datoteka:Novi dvori spomenik.jpg|Spomenik Ani,Ceciliji i Ani
Datoteka:Novi dvori natpis.jpg|Natpis
</gallery></center>

== Galerija Matija Skurjeni ==
Nastanak Muzeja Matija Skurjeni počiva u prvom ugovoru između Matije Skurjenija i Skupštine općine Zaprešić potpisan 2.7.1984.g. Galerija je nazvana po zaprešićkom slikaru Matiji Skurjeniju.Muzej "Matija Skurjeni" otvorena je 1987. godine, a 2000. godine Ministarstvo kulture odobrilo je prerastanje Galerije u Muzej Matija Skurjeni.

<center><gallery perrow="6">
Datoteka:Novi Dvori-Muzej Matija Skurjeni.jpg|Muzej Matija Skurjeni u Novim dvorima
</gallery></center>

== Literatura ==

*Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990.
*Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003.
*Gostl, I. Jelačićevi Novi Dvori : dobro bana Jelačića nekad i sad Jelačićevi Novi Dvori : dobro bana Jelačića nekad i sad Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1990
*Laljak, S. Novi Dvori : od Jelačića bana do naših dana. Zaprešić : Matica hrvatska, 1991.
*Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991.
*Zagreb hrvatska metropola : turistički vodič 92/93. Zagreb : Turistička zajednica grada Zagreba : Masmedia, 1992.

http://www.muzej-matija-skurjeni.hr/omuzeju.swf

Dvorac Jakovlje

Sanja Žunić — Fri, 28 May 2010 07:05:19 GMT

Sanja Žunić: /* Literatura */

[[Datoteka:Dvorac_jakovlje.jpg|200px|mini|right|Dvorac Jakovlje]]

== Geografija ==
[[Datoteka:Jakovlje_grb.gif|150px|mini|left|Grb općine Jakovlje]]
[[Datoteka:Karta-dvorci.jpg|200px|mini|right|Karta Zagrebačke županije]]
[[Datoteka:Karta jakovlje.jpg|200px|mini|right|Planinarska karta Medvednice]]

Jakovlje se nalazi u sjevernom dijelu Zagrebačke županije, u općini Jakovlje. Omeđuju ga osojni obronci Medvednice na istoku i rijeka Krapina na zapadu. Na sjeveru se nalaze brežuljkaste Solarske šume, a sam dvorac je u nizini (143 m nadmorske visine i 45° 56′ 08″ s.g.š. i 15° 51′ 46″ i.g.d.). Dvorac je udaljen 15 km od grada Zaprešića. U blizini se nalaze glavne prometnice koje vode prema Sloveniji i željeznička pruga (Zagreb-Zabok). Općina Jakovlje (što uključuje naselja Jakovlje, Igrišće i Kraljev Vrh), po popisu stanovništva iz 2001. god. , ima 3952 stanovnika prosječne starosti 39,31 godina. Jakovlje trenutno ima prirodni pad stanovništva od 8.6‰. Gustoća naseljenosti iznosi 110 stan./km²
Gospodarska osnova je poljodjelstvo, vinogradarstvo i stočarstvo, a najviše je zaposlenih u tercijarnom sektoru. Jakovlje ima i turističke mogućnosti. Solarske šume koje su poznate po orijentacijskom trčanju, a Kraljev Vrh je popularno izletište u Parku prirode Medvednica.
Od kulturno-povijesne baštine u Jakovlju se nalazi dvorac treće spomeničke kategorije uz koji je Park skulptura.

== Povijest dvorca ==
[[Datoteka:Oršić_grb.jpg|150px|mini|left|Grb obitelji Oršić]]
[[Datoteka:Katastar jakovlje.jpg|200px|mini|right|Katastarska karta, 1862.]]
[[Datoteka:Gotal_grb.jpg|150px|mini|left|Grb obitelji Gotal]]

U srednjem vijeku Jakovlje je bio dio alodija susedgradsko-stubičkog vlastelinstva. Prvi put se spominje 1546. godine kada ga kupuje Jakov Sekelj iz Ormoža, vođa njemačke pomoćne vojske za vrijeme kralja Matije Korvina. U 17. stoljeću Jakovlje postaje samostalno vlastelinstvo koje je kroz stoljeća promijenilo brojne vlasnike. Prvi put se spominje 1681. godine kao Curia de Jakovlje, a dvorac je najvjerojatnije krajem 18. stoljeća sagradila obitelj Oršić, stara hrvatska plemićka obitelj koja se prvi put spominje 1420. godine u selu Udriniću na Uncu. Oršići 1487. od kralja Matije Korvina dobivaju potvrdu svojih imanja, a on im daje Slavetić kod Jastrebarskog, pa se od tada nazivaju Oršići Slavetički. U drugoj polovici 17. stoljeća stječu posjede u Hrvatskom zagorju - Bistru, Stubicu (Jakovlje?). Za zasluge u borbama s Turcima dobili su barunsku titulu (1718. godine), a grofovsku je 1774. godine dobio Krsto Oršić. Kao vlasnici Jakovlja spominju se i Gotali, plemićka, a u 18. stoljeću i barunska obitelj u Varaždinskoj županiji. Obiteljsko ime nastalo je iz osobnog imena Gatal (Gotal). Obitelj izumire u 18. stoljeću, točnije 1740., smrću Emerika Gabrijela, posljednjeg muškog potomka obitelji.

Nakon Gotala u posjed Jakovlja dolazi obitelj Rauch dr Nyek, podrijetlom iz Erdelja. Plemstvo su dobili 1557. godine. Tijekom stoljeća članovi obitelji obnašali su visoke državne funkcije, bili su banovi, podbani, pukovnici... U 17. stoljeću u Hrvatsku je došao Danijel Rauch, čiji je unuk Adam postao podban i naslijedio je dio imanja obitelji Ane Gotal, svoje supruge. Najpoznatiji članovi obitelji bili su Levin i Pavao Rauch, istaknuti unionisti i hrvatski banovi.

Velikaške obitelji Josipović (turopoljski plemići) i Kronfeld također su kraće vrijeme posjedovale Jakovlje.
U 20. stoljeću vlasnik dvorca i 140 jutara okolnog zemljišta bila je obitelj Sixta, industrijalci češkog podrijetla.

Nakon Drugog svjetskog rata dvorac i imanje su nacionalizirani, a u dvorcu je bila škola i učiteljski stanovi. Godine 1972. selo Jakovlje prodaje dvorac kako bi se dobivenim novcem dovršila gradnja nove škole. Dvorac kupuju HDLU i ULUPUH i predaju ga umjetnicima na korištenje. 14 umjetnika, u dvorcu je pronašlo svoj radni prostor. Nekoliko umjetnika i danas tu ima svoje ateljee, a obitelj Sixta vodi sudski postupak za vraćanje nacionalizirane imovine.

== Arhitektura ==

Usred naselja Jakovlje, na neznatno - umjetno uzdignutom zemljištu, u 18. stoljeću sagrađen je barokni dvorac praokutnog oblika. Najvjerojatnije je bio nadograđivan u tri navrata. U početku, to je bila "Curia de Jakovlye". Sada je dvorac Jakovlje u trećoj spomeničkoj kategoriji.U prizemlju su trodijelne bačvasto nasvođene prostorije. Na katu je osam simetrično raspoređenih soba. U visoki podrumski prostor ulazi se sa začelja dvorca. Začelni dio cijeloga dvorca čini jedinstvenu ravninu na kojoj se neznatno ističe uski istak. Pročelna fasada je sedmeroosna.

Potkraj 18. stoljeća ovom jednokrilno organiziranom dvorcu prigrađena su dva bočna krila. U novosagrađenim krilima također su podrumski prostori nasvođene češkim kapama. Svako krilo ima vlastito, relativno skromno, drveno stubište bez izraženih stilskih osobina. Krila se oslanjaju na bočne fasade, ali su za dio svoje širine izbočena izvan njih. Na katu je nekoliko pregrađenih prostorija: u sjevernom krilu one su stropno (ravno) završene, a u južnom koritastim svodovima. Stariji dio dvorca je ljepši i raskošniji nego dograđena krila.

U trećem razdoblju izgradnje dvorca središnje krilo dobilo je novu fasadnu dekoraciju i altanu u pročelju te oblik portalnog otvora što djeluje vrlo raskošno i podsjeća na europske dvorce. U prizemno predvorje umetnute su balustradske ograde od nepečene gline. U predvorju je imperijalno stubište visokobaroknog stila. Ovo stubište je jedini ukras unutrašnjosti dvorca. Ovi elementi vjerojatno su nastali nakon potresa 1880. godine

Od svoje izgradnje dvorac je bio stambeni i ladanjski prostor, škola, učiteljski stanovi, a već 38 godina u dvorcu se nalaze ateljei hrvatskih kipara i slikara.

Godine 1979. sjeverno krilo stradava u velikom požaru. Još jedan potres, onaj 1990., demolira dvorac: srušen je dimnjak, središnji dio krova i cijelo lijevo krilo. Od 2002. godine Ministarstvo kulture Republike Hrvatske u obnavlja dvorca. Miljenko Matas izradio je planove za obnovu cijeloga dvorca, a 2008. dobivena je lokacijska dozvola za rekonstrukciju sjevernog krila, a godinu dana kasnije Ministarstvo je odobrilo još 150.000 kn za nastavak radova. To nas veseli jer je dvorac zaista u derutnom stanju.

<center><gallery perrow="4">
Datoteka:Predvorje_jakovlje.jpg
Datoteka:Detalj_jakovlje.jpg
Datoteka:Tlocrt_jakovlje.jpg
Datoteka:SOS_jakovlje.jpg
</gallery></center>

== Perivoj dvorca ==
[[Datoteka:litografija_jakovlje.jpg|200px|mini|left|Litografija dvorca oko 1826.]]
[[Datoteka:Zaba_jakovlje.jpg|200px|mini|right|'Žaba']]
[[Datoteka:Ulaz_jakovlje1.jpg|200px|mini|left|Ulaz u dvorac Jakovlje]]
[[Datoteka:Kap_jakovlje.jpg|200px|mini|right|"Kap"]]
[[Datoteka:Dvorac_jakovlje1.jpg|200px|mini|left|Dvorac]]
[[Datoteka:stara_vura.jpg|200px|mini|right|Stara vura]]
[[Datoteka:Golubica_jakovlje.jpg|200px|mini|right|Ptica]]
[[Datoteka:Stopalo.jpg|200px|mini|right|"Stopalo"]]

Razvoj vrtne arhitekture zagorskih dvoraca započinje u 17.st. U 18.st se javljaju barokni vrtovi, a u 19.st. nastaje nekoliko tipova perivoja: pejsažni ili engleski, romantičarski, a pred sam kraj stoljeća nastaje historicistički perivoj-perivoj nizina. U tom je stilu organiziran perivoj na posjedu dvorca Jakovlje. Na grafici iz 1826.god. perivoja nema, pa se smatra da je nastao između 1826. i 1862. godine, kada je izvršena posljednja obnova dvorca. Površina perivoja iznosila je 1,4 ha. Perivoj se nalazi ispred glavnog pročelja dvorca.

Dvorcu se prilazilo kroz tri različita prostora: Od glavne ceste vodio je 200 m dug drvored preko polja, slijedio je gospodarski prostor od 70 m, a zatim se kroz perivoj sa dvije polukružne aleje dolazilo do glavnog pročelja dvorca. Ispred lijevog krila dvorca nalazila se cvjetna gredica, a na samom rubu perivoja bio je mali ribnjak. Iza dvorca bio je povrtnjak. Iz tog razdoblja danas je sačuvano nekoliko divljih kestenova i dvije platane. Neposredni okoliš dvorca Jakovlje danas je manji od nekadašnjeg perivoja i pod zaštitom je Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu. Postoji prijedlog za proširenje zaštite okoliša dvorca. Od 1993. godine u dvorcu Jakovlje djeluje kiparska kolonija, zahvaljujući kojoj je park obogaćen sa pedesetak skulptura, što Jakovlju daje novi sadržaj i kulturnu vrijednost.

== Park skulptura ==

Godine 1972.Udruženje likovnih umjetnika primijenjene umjetnosti Hrvatske(ULUPUH)i Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU) kupuju dvorac "Sixta" i daju ga na korištenje likovnim umjetnicima. Dvorac je bio zapušten,a požar(1979. godine) i potres (1990. godine) te vremenske neprilike još su više pogoršale njegovo stanje. Apel za pomoć i potraga za sponzorima nisu dali velike rezultate. Godine 1993. akademski kipar Ratko Petrić pokreće prvu prodajnu izložbu "Art Uskrsa-Uskrsli Art" s ciljem da se prikupe sredstva za obnovu i spas dvorca. Izložbom nisu prikupljena dovoljna sredstva, ali je pokrenuta Prvu međunarodna kiparska kolonija,u Jakovlju. Prva je održana od 15.do 30.srpnja 1993 godine. Na njoj su uz organizatora Ratka Petrića i njegove supruge Jadranke Fatur, sudjelovala su još tri kipara.

U katalogu prve kolonije gospodin Petrić je napisao:"U ratnom okruženju još jednom se čin stvaranja suprotstavlja činu razaranja i ubijanja... Međutim pogled na dvorac "Sixta", bio je neobično nalik na razorene objekte diljem Hrvatske." Kolonija je nastavila raditi svih ovih godina apelom "SOS za dvorac Jakovlje. "Umjetnici sudionici sve svoje radove ostavljaju u Jakovlju koje danas posjeduje 50 skulptura tek diplomiranih ali i priznatih i afirmiranih stranih i domaćih kipara. Umjetnici sami izabiru svoje materijale koji su "sve što priroda stvori,a čovjek proizvede."Svoju inspiraciju pronalaze u povijesti,civilizacije,prirodi,svjetskim majstorima,ali istražuju i improviziraju. Skulpture su postavlje po livadi i blagoj padini ispred dvorca u ambijentu u kojem "dišu" materijalom,formom i idejom. Svaka skulptura nam otkrva nešto o sebi-iz nekih izbijaju emocije, gracioznost, fantastičnost, maštovitost, dekorativnost, dok druge podsjećaju na prirodne elemente, kap, sjemenku...

Dvorac i Park skulptura okružuje šuma u vlasništvu općine Jakovlje te je moguće Park skulptura proširiti.

Na kiparskim kolonijama od 1993. do 2009. sudjelovali su deseci umjetnika i u Parku skulptura ostavili pedesetak radova:

1. kiparska kolonija,1993.godina:MIRSAD BEGIĆ-"Paleolitska priča", TJERRIE VERHELLEN-"Val", MILENA LAH-"Stopala", RATKO PETRIĆ-"Kap", MIRJANA SEVER

2. kiparska kolonija,1994 godina: PERUŠKO BOGDANIĆ-"Juraj", ZLATKO ČULAR-"Između", DRAGUTIN GRGAS-"Stara vura", GEORGINA JURIŠA-"Stanje svijesti 1 i 2", TOMISLAV VONČINA-"Znak".

3. kiparska kolonija,1996 godina: ANTE VAN DER JAGT-"Deva", SANDRA VAN KERSSEN-"Rupa", IVAN KOŽARIĆ-"Isječak rijeke", DENIS KRAŠKOVIĆ-"Ulaz u park Jakovlje", BRANKO RUŽIĆ-"Mačka", IVAN TUĐA-"Kraljevska ptica"

4. kiparska kolonija,1997. godina: PAOLA KOROŠEC-"Osjećaj mora", MIRJANA DREMPETIĆ HADŽIĆ-"Nešto više", ZVONIMIR LONČARIĆ-"Kupač", MARIN MARINIĆ-"Tijek misli".

5. kiparska kolonija,1998. godina: MLADEN MIKULIN-"Ptica", ŠIME VULAS-"Jedra", ROBERT ZDARILEK-"Vjekoslavov brod".

6. kiparska kolonija,1999. godina: IVANA BIOČIĆ-MANDIĆ-"Stup", STJEPAN GRAČAN-"Žaba", DORA KOVAČEVIĆ-"Baština", MARINA STOPONJA-"Vijuga".

7. kiparska kolonija,2000. godina: FRANZ STAHLER, NIKOLA DŽAJA-"Klin koji probija otvor"?, ALEN NOVOSELEC, MAJA POSTONJSKI-"Zagonetna spirala", HANIBAL SALVARO-"Kubus"?, JUDITA ŠERCAR.

8. kiparska kolonija,2001.godina: JADRANKA MLINAR-"Egipatski trokut", NIKA RADIĆ, ŽELJKO ZIMA-"Palo je na tjeme".

9. kiparska kolonija,2002.godina: DANIEL KOVAČ-"Tunel", ZVONIMIR GRAČAN-"Torzo", KREŠIMIR ROD-"Bijeli i crni oblak".

10. kiparska kolonija,2003.godina: PETAR BARIŠIĆ-"Objekt 5", NEVEN BILIĆ, LJUBOMIR STRAHOV-"Totem".

11. kiparska kolonija,2004 godina: JOSIP DIMINIĆ, VLADIMIR GAŠPARIĆ, BRANKO LEPEN.

12. kiparska kolonija,2005.godina: ALEM KORKUT, SINIŠA MAJKUS, OLEG HRŽIĆ.

13. kiparska kolonija,2009.godina: ANTE KADUZ-"Gradovi", RAUL GOLDONI, MIRO VUCE.

NAPOMENA:Neki umjetnici nisu imenovali svoje radove.

Poruke skulptura:

MILENA LAH - skulptura "Stopala" - "Stopala nose čovjeka,a po stopalima će nas ocijeniti naši nasljednici."

DRAGUTIN GRGAS - Poruka skulpture "Stara vura" da se zaustavi povijest,pokrene klatno i da se nešto dogodi.Aluziju na vrijeme možemo iščitati i za sudbinu dvorca i njegovih brojnih vlasnika(I.Župan,Monografija)

DENIS KRAŠKOVIĆ - skulptura- "Ulaz u park Jakovlje" - "Poruka je onima koji taj dvorac,u kojem su ateljei likovnih umjetnika,olako i neodgovorno puštaju da propada"(R.Petrić)

STJEPAN GRAČAN - skulptura- "Žaba" - Skulptura možda čak upozorava da bi dvorac mogao postati stanište žaba(umjesto umjetnika),a možda i žabe čuvaju dvorac da se ne sruši?(Dodajemo mi)

==Literatura==

*Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003.
*Hrvatska : turistički vodič. Zagreb : Leksikografski zavod "Miroslav Krleža" : Masmedia, 1998.
*Hrvatski biografski leksikon. Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod, 1983 .
*Jakovlje. http://www.dvorci.hr/Page.aspx?pageID=90
*Karta Zagrebačke županije. // Meridijani : časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja. 12, 98(2005).
*Likovna enciklopedija Jugoslavije. Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", 1984.
*Marković, Vladimir. Barokni dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Kajkavsko spravišče, 1975.
*Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991.
*Župan, Ivica. Međunarodni park skulptura Jakovlje. Zagreb : Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, 2006.

Suradnici na projektu

Sanja Žunić — Fri, 28 May 2010 06:52:12 GMT

Sanja Žunić:

'''Nositelj projekta:'''

[[Datoteka:Knjiznica2.jpg|200px|mini|right|Gradska knjižnica Ante Kovačića Zaprešić.]]

[http://www.kgz.hr Knjižnice grada Zagreba]

[http://www.kgz.hr/kovacic/ Gradska knjižnica Ante Kovačića Zaprešić]

Voditelj projekta:

*Jadranka Gregorec, prof. / gradska.knjiznica.zapresic@kgz.hr

Koordinatori projekta:

*Marija Bartolić, prof. / marija.bartolic@kgz.hr

*Sanja Žunić, prof. / sanja.zunic@kgz.hr

----

'''Škole uključene u projekt:'''

[[OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica]]

[[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]

[[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]

[[OŠ Ivane Brlić Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]

[[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]

[[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]

[[OŠ Pušća, Pušća]]

Glavna stranica

Sanja Žunić — Fri, 28 May 2010 06:51:00 GMT

Sanja Žunić:

[[Datoteka:LogoKGZ-knjižnica.JPG|150px|mini|right|[http://www.kgz.hr/ Knjižnice grada Zagreba]]]

[[Datoteka:Karta-dvorci-novo.jpg|200px|mini|left|Karta zaprešićkog kraja sa širom okolicom.]]

'''[[Wiki-Dveri:O projektu Wiki-Dveri|O projektu Wiki-Dveri]]'''

[[Wiki-Dveri:Portal zajednice|Portal zajednice]]

[[Dvorac Gornja Bistra]]

[[Dvorac Jakovlje]]

[[Dvorac Januševec]]

[[Dvorac Laduč]]

[[Dvorac Lužnica]]

[[Dvorac Novi Dvori]]

*Karta Zagrebačke županije. // Meridijani : časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja. 12, 98(2005).