Wiki-dveri - Doprinosi suradnika [hr]

Wiki-dveri:O projektu Wiki-dveri

Osluka — Tue, 14 May 2013 14:55:48 GMT

Osluka:

[[Datoteka:Knjižnica-smanjena.jpg|200px|mini|left|Gradska knjižnica Ante Kovačića, Zaprešić]]
[[Datoteka:Karta-dvorci-novo.jpg|200px|mini|right|Karta zaprešićkog kraja sa širom okolicom]]

''Wiki-dveri'' projekt je [http://www.kgz.hr/default.aspx?id=62 Gradske knjižnice Ante Kovačića] iz Zaprešića, u sklopu kojega učenici sedmih razreda osnovnih škola zaprešićkoga kraja, uz pomoć knjižničara Gradske knjižnice, izrađuju internetsku stranicu http://www.wiki-dveri.info. Cilj projekta
je stvaranje internetske stranice koja će na jednome mjestu objediniti informacije o kulturnoj i prirodnoj baštini zaprešićkoga kraja, upoznavanje mladih o važnosti čuvanja baštine i stvaranja zapisa o njoj, popularizacija Zavičajne zbirke Gradske knjižnice i stvaranje nove građe za nju, obrazovanje mladih u području digitalne pismenosti te razvijanje suradničke kulture i timskoga rada.

Projekt su financijski podržali Grada Zaprešić i Zagrebačka županija, a Knjižnica osigurava sve što je potrebno za provođenje projekta: prostor, literaturu, informatičku opremu, brz pristup internetu, radionice, istraživačke izlete te poduku, pomoć i nadzor svojih informacijskih stručnjaka, knjižničara.

Sa svakim istraživačkim timom učenika radi se individualno kako bi krajnji rezultati projekta bili što uspješniji. Učenici prikupljaju informacije o lokalitetima (pisane, fotografske i videozapise), pišu i uređuju članke za objavu na internetu te izrađuju i dizajniraju web-stranice, koristeći pritom MediaWiki, aplikaciju otvorenog koda.

Treći dio projekta '''Wiki-dveri III znamenite lićnosti zaprešićkog kraja''' provodio se školske godine 2012./2013. U projekt je bilo uključeno 36 učenika sedmih razreda osnovnih škola zaprešićkog kraja: OŠ Antuna Augustinčića i OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Ivane Brlić Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice, OŠ Pušća iz Pušće, OŠ Kupljenovo i OŠ Luka, koji su, okupljeni u 8 istraživačkih timova stvorili internetske stranice o 8 znamenitih ličnosti zaprešićkog kraja.

*[[Ante Kovačić]]
*[[Adam Baltazar Krčelić]]
*[[Ivan Perkovac]]
*[[Dragutin Boranić]]
*[[Stjepan Boranić]]
*[[Pavao Štoos]]
*[[Mihovil Krušlin]]
*[[Stjepan Jakševac]]
*[[Matija Skurjeni]]
*[[Ban Josip Jelačić]]
*[[Maksimilijan Vanka]]

Drugi dio projekta '''''Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkoga kraja''''' provodi se školske godine 2011./2012. U projekt je uključeno 24 učenika sedmih razreda 7 osnovnih škola zaprešićkoga kraja: OŠ Antuna Augustinčića i OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Pavao Belas iz Brdovca, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, PŠ Dubravica i OŠ Kupljenovo, koji, okupljeni u 7 istraživačkih timova, stvaraju internetske stranice o 7 lokaliteta prirodne baštine zaprešićkoga kraja:

*[[Cret Dubravica]]
*[[Novi Dvori]]
*[[Park prirode Medvednica]]
*[[Perivoj dvorca Gornja Bistra]]
*[[Perivoj dvorca Laduč]]
*[[Perivoj dvorca Lužnica]]
*[[Sava-Zaprešić]]

Prvi dio projekta '''''Wiki-dveri I - upoznajmo dvorce zaprešićkoga kraja''''' provodio se školske godine 2009./2010. U projekt je bilo uključeno 28 učenika sedmih i osmih razreda 7 osnovnih škola zaprešićkoga kraja: OŠ Antuna Augustinčića i OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice, OŠ Donja Pušća i OŠ Kupljenovo, koji su, okupljeni u 6 istraživačkih timova, stvorili internetske stranice o 6 dvoraca zaprešićkoga kraja:

*[[Dvorac Gornja Bistra|Gornja Bistra]]
*[[Dvorac Jakovlje|Jakovlje]]
*[[Dvorac Januševec|Januševec]]
*[[Dvorac Laduč|Laduč]]
*[[Dvorac Lužnica|Lužnica]]
*[[Dvorac Novi dvori|Novi dvori]]

Drugi dio projekta '''''Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkoga kraja''''' provodi se školske godine 2011./2012. U projekt je uključeno 24 učenika sedmih razreda 7 osnovnih škola zaprešićkoga kraja: OŠ Antuna Augustinčića i OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Pavao Belas iz Brdovca, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, PŠ Dubravica i OŠ Kupljenovo, koji, okupljeni u 7 istraživačkih timova, stvaraju internetske stranice o 7 lokaliteta prirodne baštine zaprešićkoga kraja:

*[[Cret Dubravica]]
*[[Novi Dvori]]
*[[Park prirode Medvednica]]
*[[Perivoj dvorca Gornja Bistra]]
*[[Perivoj dvorca Laduč]]
*[[Perivoj dvorca Lužnica]]
*[[Sava-Zaprešić]]

'''Tijek projekta može se pratiti na: [[Wiki-dveri: Novosti|Novosti]]

----

*Karta Zagrebačke županije. // Meridijani : časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja. 12, 98(2005).

Wiki-dveri:O projektu Wiki-dveri

Osluka — Tue, 14 May 2013 14:49:37 GMT

Osluka:

[[Datoteka:Knjižnica-smanjena.jpg|200px|mini|left|Gradska knjižnica Ante Kovačića, Zaprešić]]
[[Datoteka:Karta-dvorci-novo.jpg|200px|mini|right|Karta zaprešićkog kraja sa širom okolicom]]

''Wiki-dveri'' projekt je [http://www.kgz.hr/default.aspx?id=62 Gradske knjižnice Ante Kovačića] iz Zaprešića, u sklopu kojega učenici sedmih razreda osnovnih škola zaprešićkoga kraja, uz pomoć knjižničara Gradske knjižnice, izrađuju internetsku stranicu http://www.wiki-dveri.info. Cilj projekta
je stvaranje internetske stranice koja će na jednome mjestu objediniti informacije o kulturnoj i prirodnoj baštini zaprešićkoga kraja, upoznavanje mladih o važnosti čuvanja baštine i stvaranja zapisa o njoj, popularizacija Zavičajne zbirke Gradske knjižnice i stvaranje nove građe za nju, obrazovanje mladih u području digitalne pismenosti te razvijanje suradničke kulture i timskoga rada.

Projekt su financijski podržali Grada Zaprešić i Zagrebačka županija, a Knjižnica osigurava sve što je potrebno za provođenje projekta: prostor, literaturu, informatičku opremu, brz pristup internetu, radionice, istraživačke izlete te poduku, pomoć i nadzor svojih informacijskih stručnjaka, knjižničara.

Sa svakim istraživačkim timom učenika radi se individualno kako bi krajnji rezultati projekta bili što uspješniji. Učenici prikupljaju informacije o lokalitetima (pisane, fotografske i videozapise), pišu i uređuju članke za objavu na internetu te izrađuju i dizajniraju web-stranice, koristeći pritom MediaWiki, aplikaciju otvorenog koda.

Treći dio projekta '''Wiki-dveri III znamenite lićnosti zaprešićkog kraja''' provodio se školske godine 2012./2013. U projekt je bilo uključeno 36 učenika sedmih razreda osnovnih škola zaprešićkog kraja: OŠ Antuna Augustinčića i OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Ivane Brlić Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice, OŠ Pušća iz Pušće, OŠ Kupljenovo i OŠ Luka, koji su, okupljeni u 8 istraživačkih timova stvorili internetske stranice o 8 znamenitih ličnosti zaprešićkog kraja.

*[[Ante Kovačić]]
*[[Adam Baltazar Krčelić]]
*[[Ivan Perkovac]]
*[[Dragutin Boranić]]
*[[Stjepan Boranić]]
*[[Pavao Štoos]]
*[[Mihovil Krušlin]]
*[[Stjepan Jakševac]]
*[[Matija Skurjeni]]
*[[Ban Josip Jelačić]]
*[[Maksimilijan Vanka]]

Prvi dio projekta '''''Wiki-dveri I - upoznajmo dvorce zaprešićkoga kraja''''' provodio se školske godine 2009./2010. U projekt je bilo uključeno 28 učenika sedmih i osmih razreda 7 osnovnih škola zaprešićkoga kraja: OŠ Antuna Augustinčića i OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice, OŠ Donja Pušća i OŠ Kupljenovo, koji su, okupljeni u 6 istraživačkih timova, stvorili internetske stranice o 6 dvoraca zaprešićkoga kraja:

*[[Dvorac Gornja Bistra|Gornja Bistra]]
*[[Dvorac Jakovlje|Jakovlje]]
*[[Dvorac Januševec|Januševec]]
*[[Dvorac Laduč|Laduč]]
*[[Dvorac Lužnica|Lužnica]]
*[[Dvorac Novi dvori|Novi dvori]]

Drugi dio projekta '''''Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkoga kraja''''' provodi se školske godine 2011./2012. U projekt je uključeno 24 učenika sedmih razreda 7 osnovnih škola zaprešićkoga kraja: OŠ Antuna Augustinčića i OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Pavao Belas iz Brdovca, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, PŠ Dubravica i OŠ Kupljenovo, koji, okupljeni u 7 istraživačkih timova, stvaraju internetske stranice o 7 lokaliteta prirodne baštine zaprešićkoga kraja:

*[[Cret Dubravica]]
*[[Novi Dvori]]
*[[Park prirode Medvednica]]
*[[Perivoj dvorca Gornja Bistra]]
*[[Perivoj dvorca Laduč]]
*[[Perivoj dvorca Lužnica]]
*[[Sava-Zaprešić]]

'''Tijek projekta može se pratiti na: [[Wiki-dveri: Novosti|Novosti]]

----

*Karta Zagrebačke županije. // Meridijani : časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja. 12, 98(2005).

Wiki-dveri:O projektu Wiki-dveri

Osluka — Tue, 14 May 2013 14:41:31 GMT

Osluka:

[[Datoteka:Knjižnica-smanjena.jpg|200px|mini|left|Gradska knjižnica Ante Kovačića, Zaprešić]]
[[Datoteka:Karta-dvorci-novo.jpg|200px|mini|right|Karta zaprešićkog kraja sa širom okolicom]]

''Wiki-dveri'' projekt je [http://www.kgz.hr/default.aspx?id=62 Gradske knjižnice Ante Kovačića] iz Zaprešića, u sklopu kojega učenici sedmih razreda osnovnih škola zaprešićkoga kraja, uz pomoć knjižničara Gradske knjižnice, izrađuju internetsku stranicu http://www.wiki-dveri.info. Cilj projekta
je stvaranje internetske stranice koja će na jednome mjestu objediniti informacije o kulturnoj i prirodnoj baštini zaprešićkoga kraja, upoznavanje mladih o važnosti čuvanja baštine i stvaranja zapisa o njoj, popularizacija Zavičajne zbirke Gradske knjižnice i stvaranje nove građe za nju, obrazovanje mladih u području digitalne pismenosti te razvijanje suradničke kulture i timskoga rada.

Projekt su financijski podržali Grada Zaprešić i Zagrebačka županija, a Knjižnica osigurava sve što je potrebno za provođenje projekta: prostor, literaturu, informatičku opremu, brz pristup internetu, radionice, istraživačke izlete te poduku, pomoć i nadzor svojih informacijskih stručnjaka, knjižničara.

Sa svakim istraživačkim timom učenika radi se individualno kako bi krajnji rezultati projekta bili što uspješniji. Učenici prikupljaju informacije o lokalitetima (pisane, fotografske i videozapise), pišu i uređuju članke za objavu na internetu te izrađuju i dizajniraju web-stranice, koristeći pritom MediaWiki, aplikaciju otvorenog koda.

Treći dio projekta '''Wiki-dveri III znamenite lićnosti zaprešićkog kraja''' provodio se školske godine 2012./2013. U projekt je bilo uključeno 36 učenika sedmih razreda osnovnih škola zaprešićkog kraja: OŠ Antuna Augustinčića i OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Ivane Brlić Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice, OŠ Pušća iz Pušće, OŠ Kupljenovo i OŠ Luka, koji su, okupljeni u 8 istraživačkih timova stvorili internetske stranice o 8 znamenitih ličnosti zaprešićkog kraja.

*Ante Kovačić

*Adam Baltazar Krčelić

*Ivan Perkovac

*Dragutin Boranić

*Stjepan Boranić

*Pavao Štoos

*Mihovil Krušlin

*Stjepan Jakševac

*Matija Skurjeni

*Ban Josip Jelačić

*Maksimilijan Vanka

Prvi dio projekta '''''Wiki-dveri I - upoznajmo dvorce zaprešićkoga kraja''''' provodio se školske godine 2009./2010. U projekt je bilo uključeno 28 učenika sedmih i osmih razreda 7 osnovnih škola zaprešićkoga kraja: OŠ Antuna Augustinčića i OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice, OŠ Donja Pušća i OŠ Kupljenovo, koji su, okupljeni u 6 istraživačkih timova, stvorili internetske stranice o 6 dvoraca zaprešićkoga kraja:

*[[Dvorac Gornja Bistra|Gornja Bistra]]
*[[Dvorac Jakovlje|Jakovlje]]
*[[Dvorac Januševec|Januševec]]
*[[Dvorac Laduč|Laduč]]
*[[Dvorac Lužnica|Lužnica]]
*[[Dvorac Novi dvori|Novi dvori]]

Drugi dio projekta '''''Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkoga kraja''''' provodi se školske godine 2011./2012. U projekt je uključeno 24 učenika sedmih razreda 7 osnovnih škola zaprešićkoga kraja: OŠ Antuna Augustinčića i OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Pavao Belas iz Brdovca, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, PŠ Dubravica i OŠ Kupljenovo, koji, okupljeni u 7 istraživačkih timova, stvaraju internetske stranice o 7 lokaliteta prirodne baštine zaprešićkoga kraja:

*[[Cret Dubravica]]
*[[Novi Dvori]]
*[[Park prirode Medvednica]]
*[[Perivoj dvorca Gornja Bistra]]
*[[Perivoj dvorca Laduč]]
*[[Perivoj dvorca Lužnica]]
*[[Sava-Zaprešić]]

'''Tijek projekta može se pratiti na: [[Wiki-dveri: Novosti|Novosti]]

----

*Karta Zagrebačke županije. // Meridijani : časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja. 12, 98(2005).

Wiki-dveri:O projektu Wiki-dveri

Osluka — Tue, 14 May 2013 14:38:55 GMT

Osluka:

[[Datoteka:Knjižnica-smanjena.jpg|200px|mini|left|Gradska knjižnica Ante Kovačića, Zaprešić]]
[[Datoteka:Karta-dvorci-novo.jpg|200px|mini|right|Karta zaprešićkog kraja sa širom okolicom]]

''Wiki-dveri'' projekt je [http://www.kgz.hr/default.aspx?id=62 Gradske knjižnice Ante Kovačića] iz Zaprešića, u sklopu kojega učenici sedmih razreda osnovnih škola zaprešićkoga kraja, uz pomoć knjižničara Gradske knjižnice, izrađuju internetsku stranicu http://www.wiki-dveri.info. Cilj projekta
je stvaranje internetske stranice koja će na jednome mjestu objediniti informacije o kulturnoj i prirodnoj baštini zaprešićkoga kraja, upoznavanje mladih o važnosti čuvanja baštine i stvaranja zapisa o njoj, popularizacija Zavičajne zbirke Gradske knjižnice i stvaranje nove građe za nju, obrazovanje mladih u području digitalne pismenosti te razvijanje suradničke kulture i timskoga rada.

Projekt su financijski podržali Grada Zaprešić i Zagrebačka županija, a Knjižnica osigurava sve što je potrebno za provođenje projekta: prostor, literaturu, informatičku opremu, brz pristup internetu, radionice, istraživačke izlete te poduku, pomoć i nadzor svojih informacijskih stručnjaka, knjižničara.

Sa svakim istraživačkim timom učenika radi se individualno kako bi krajnji rezultati projekta bili što uspješniji. Učenici prikupljaju informacije o lokalitetima (pisane, fotografske i videozapise), pišu i uređuju članke za objavu na internetu te izrađuju i dizajniraju web-stranice, koristeći pritom MediaWiki, aplikaciju otvorenog koda.

Treći dio projekta '''Wiki-dveri III znamenite lićnosti zaprešićkog kraja''' provodio se školske godine 2012./2013. U projekt je bilo uključeno 36 učenika sedmih razreda osnovnih škola zaprešićkog kraja: OŠ Antuna Augustinčića i OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Ivane Brlić Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice, OŠ Pušća iz Pušće, OŠ Kupljenovo i OŠ Luka, koji su, okupljeni u 8 istraživačkih timova stvorili internetske stranice o 8 znamenitih ličnosti zaprešićkog kraja.

Prvi dio projekta '''''Wiki-dveri I - upoznajmo dvorce zaprešićkoga kraja''''' provodio se školske godine 2009./2010. U projekt je bilo uključeno 28 učenika sedmih i osmih razreda 7 osnovnih škola zaprešićkoga kraja: OŠ Antuna Augustinčića i OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice, OŠ Donja Pušća i OŠ Kupljenovo, koji su, okupljeni u 6 istraživačkih timova, stvorili internetske stranice o 6 dvoraca zaprešićkoga kraja:

*[[Dvorac Gornja Bistra|Gornja Bistra]]
*[[Dvorac Jakovlje|Jakovlje]]
*[[Dvorac Januševec|Januševec]]
*[[Dvorac Laduč|Laduč]]
*[[Dvorac Lužnica|Lužnica]]
*[[Dvorac Novi dvori|Novi dvori]]

Drugi dio projekta '''''Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkoga kraja''''' provodi se školske godine 2011./2012. U projekt je uključeno 24 učenika sedmih razreda 7 osnovnih škola zaprešićkoga kraja: OŠ Antuna Augustinčića i OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Pavao Belas iz Brdovca, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, PŠ Dubravica i OŠ Kupljenovo, koji, okupljeni u 7 istraživačkih timova, stvaraju internetske stranice o 7 lokaliteta prirodne baštine zaprešićkoga kraja:

*[[Cret Dubravica]]
*[[Novi Dvori]]
*[[Park prirode Medvednica]]
*[[Perivoj dvorca Gornja Bistra]]
*[[Perivoj dvorca Laduč]]
*[[Perivoj dvorca Lužnica]]
*[[Sava-Zaprešić]]

'''Tijek projekta može se pratiti na: [[Wiki-dveri: Novosti|Novosti]]

----

*Karta Zagrebačke županije. // Meridijani : časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja. 12, 98(2005).

Wiki-dveri:O projektu Wiki-dveri

Osluka — Tue, 14 May 2013 14:29:47 GMT

Osluka:

[[Datoteka:Knjižnica-smanjena.jpg|200px|mini|left|Gradska knjižnica Ante Kovačića, Zaprešić]]
[[Datoteka:Karta-dvorci-novo.jpg|200px|mini|right|Karta zaprešićkog kraja sa širom okolicom]]

''Wiki-dveri'' projekt je [http://www.kgz.hr/default.aspx?id=62 Gradske knjižnice Ante Kovačića] iz Zaprešića, u sklopu kojega učenici sedmih razreda osnovnih škola zaprešićkoga kraja, uz pomoć knjižničara Gradske knjižnice, izrađuju internetsku stranicu http://www.wiki-dveri.info. Cilj projekta
je stvaranje internetske stranice koja će na jednome mjestu objediniti informacije o kulturnoj i prirodnoj baštini zaprešićkoga kraja, upoznavanje mladih o važnosti čuvanja baštine i stvaranja zapisa o njoj, popularizacija Zavičajne zbirke Gradske knjižnice i stvaranje nove građe za nju, obrazovanje mladih u području digitalne pismenosti te razvijanje suradničke kulture i timskoga rada.

Projekt su financijski podržali Grada Zaprešić i Zagrebačka županija, a Knjižnica osigurava sve što je potrebno za provođenje projekta: prostor, literaturu, informatičku opremu, brz pristup internetu, radionice, istraživačke izlete te poduku, pomoć i nadzor svojih informacijskih stručnjaka, knjižničara.

Sa svakim istraživačkim timom učenika radi se individualno kako bi krajnji rezultati projekta bili što uspješniji. Učenici prikupljaju informacije o lokalitetima (pisane, fotografske i videozapise), pišu i uređuju članke za objavu na internetu te izrađuju i dizajniraju web-stranice, koristeći pritom MediaWiki, aplikaciju otvorenog koda.

Treći dio projekta Wiki-dveri III znamenite lićnosti zaprešićkog kraja provodio se školske godine 2012./2013. U projekt je bilo uključeno

Prvi dio projekta '''''Wiki-dveri I - upoznajmo dvorce zaprešićkoga kraja''''' provodio se školske godine 2009./2010. U projekt je bilo uključeno 28 učenika sedmih i osmih razreda 7 osnovnih škola zaprešićkoga kraja: OŠ Antuna Augustinčića i OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice, OŠ Donja Pušća i OŠ Kupljenovo, koji su, okupljeni u 6 istraživačkih timova, stvorili internetske stranice o 6 dvoraca zaprešićkoga kraja:

*[[Dvorac Gornja Bistra|Gornja Bistra]]
*[[Dvorac Jakovlje|Jakovlje]]
*[[Dvorac Januševec|Januševec]]
*[[Dvorac Laduč|Laduč]]
*[[Dvorac Lužnica|Lužnica]]
*[[Dvorac Novi dvori|Novi dvori]]

Drugi dio projekta '''''Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkoga kraja''''' provodi se školske godine 2011./2012. U projekt je uključeno 24 učenika sedmih razreda 7 osnovnih škola zaprešićkoga kraja: OŠ Antuna Augustinčića i OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Pavao Belas iz Brdovca, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, PŠ Dubravica i OŠ Kupljenovo, koji, okupljeni u 7 istraživačkih timova, stvaraju internetske stranice o 7 lokaliteta prirodne baštine zaprešićkoga kraja:

*[[Cret Dubravica]]
*[[Novi Dvori]]
*[[Park prirode Medvednica]]
*[[Perivoj dvorca Gornja Bistra]]
*[[Perivoj dvorca Laduč]]
*[[Perivoj dvorca Lužnica]]
*[[Sava-Zaprešić]]

'''Tijek projekta može se pratiti na: [[Wiki-dveri: Novosti|Novosti]]

----

*Karta Zagrebačke županije. // Meridijani : časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja. 12, 98(2005).

OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica

Osluka — Tue, 14 May 2013 13:27:33 GMT

Osluka:

Osnovna škola u Mariji Gorici osnovana je 1854. godine. Evo nekoliko podataka iz stare "Uspomenice učione Marije Gorice" (1865.): "Godine 1854. marijagorički kapelan Ferdinand osniva skromnu učionu u koju poziva vrijedne mještane i oni mu predaše svoju čeljad da ih podučava ne samo u vjerozakonu već i u drugim predmetima. Time je udaren temelj osnovne škole u Mariji Gorici. Župnik Ivan Zodić-Novak, potaknut dobrim napretkom prvih polaznika, naumi uvesti javnu učionu, ali ga prerana smrt u tome spriječi. Po smrti ostavlja svoju imovinu za uzdržavanje škole i time iskazava nezaboravno dobročinstvo. Godine 1857. uvedena je "javna učiona" pod ravnateljstvom Tome Gajdeka, katehete Ferdinanda Mikelinija i prvog privremenog učitelja Ilije Staraveskija. Godine 1862. postade ravnateljem učionice Ferdinand Mikelini, čijom zaslugom 1864.g. na Prvoj hrvatskoj izložbi u Zagrebu škola u Mariji Gorici bude odlikovana medaljom i pohvalnicom."

Školska zgrada sagrađena je 1924. godine. Za vrijeme gradnje škole učenici su polazili školu na Volašćaku (Kraj Donji). Školu u Mariji Gorici pohađaju djeca iz Marije Gorice, Hrastine, Trstenika, Svetog Križa, Vukovog Sela, Kraja Donjeg, Bijele Gorice, Oplaznika, Celina i Žlepca. 1954. godine, prema zapisima iz spomenice, škola slavi veliki jubilej - 100 godina postojanja. Tom prilikom škola dobiva naziv prema književniku Anti Kovačiću, bivšem polazniku škole.

U razdoblju od 1954./55. do 1959. škola je prerasla od osnovne šestogodišnje u osnovnu školu s osam razreda. 1959. sagrađen je novi dio školske zgrade s dvije velike učionice, blagovaonicom, radionicom, knjižnicom i zbornicom, školskom kuhinjom i terasom nad čitavim novosagrađenim dijelom (280m²). U novi i stari dio školske zgrade uveden je vodovod. Kod izgradnje novog dijela škola je zamjenom dobila zemljište uz samu školu gdje su učenici uz pomoć učitelja tjelesnog odgoja uredili sportsko igralište. 1959./60. na školu dolazi prvi diplomirani nastavnik biologije i kemije Vladimir Šinkovec, a 1961./62. zapošljava se i prvi diplomirani profesor geografije Ivan Ahel. U razdoblju od 1954. do 1968. najveći broj učenika zabilježen je školske godine 1961./62. - 314 učenika. Od te godine broj učenika se smanjuje. 1989. škola doživljava najveću tragediju u svom postojanju. Prilikom odlaska na izlet na pružnom prijelazu kod Pojatnog vlak nailazi na autobus i tom prilikom tragično stradava četrnaestoro učenika. Od 1. siječnja 1977. OŠ Ante Kovačića postaje područna škola OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko. Školske godine 2001./02. školu pohađa 125 učenika od prvog do osmog razreda. Od početka 2007. godine škola dobiva status samostalne škole.

http://www.os-akovacica-mgorica.skole.hr/

----

OŠ Ante Kovačića sudjelovala je projektu ''Wiki-dveri III'' uređivanjem stranice o
[http://www.wiki-dveri.info/wiki/Ante_Kova%C4%8Di%C4%87 Anti Kovačići]

Učenici uključeni u projekt'' Wiki-dveri III'':
*Marija Mokrović
*Tilija Simon
*Dora Jakševac
*Paulina Ratković

Koordinator projekta u školi:
*Ana Mlinar, prof. hrvatskog jezika

OŠ Ante Kovačića sudjelovala je u projektu ''Wiki-dveri I'' uređivanjem stranice o dvorcu [[Dvorac Novi dvori|Novi dvori]].

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri I'':

*Martina Jurišić
*Nives Pleško
*Marina Studer
*Petra Žunić

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Maja Kiseljak, prof.

OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica

Osluka — Tue, 14 May 2013 13:27:14 GMT

Osluka:

OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica

Osluka — Tue, 14 May 2013 13:26:49 GMT

Osluka:

Osnovna škola u Mariji Gorici osnovana je 1854. godine. Evo nekoliko podataka iz stare "Uspomenice učione Marije Gorice" (1865.): "Godine 1854. marijagorički kapelan Ferdinand osniva skromnu učionu u koju poziva vrijedne mještane i oni mu predaše svoju čeljad da ih podučava ne samo u vjerozakonu već i u drugim predmetima. Time je udaren temelj osnovne škole u Mariji Gorici. Župnik Ivan Zodić-Novak, potaknut dobrim napretkom prvih polaznika, naumi uvesti javnu učionu, ali ga prerana smrt u tome spriječi. Po smrti ostavlja svoju imovinu za uzdržavanje škole i time iskazava nezaboravno dobročinstvo. Godine 1857. uvedena je "javna učiona" pod ravnateljstvom Tome Gajdeka, katehete Ferdinanda Mikelinija i prvog privremenog učitelja Ilije Staraveskija. Godine 1862. postade ravnateljem učionice Ferdinand Mikelini, čijom zaslugom 1864.g. na Prvoj hrvatskoj izložbi u Zagrebu škola u Mariji Gorici bude odlikovana medaljom i pohvalnicom."

Školska zgrada sagrađena je 1924. godine. Za vrijeme gradnje škole učenici su polazili školu na Volašćaku (Kraj Donji). Školu u Mariji Gorici pohađaju djeca iz Marije Gorice, Hrastine, Trstenika, Svetog Križa, Vukovog Sela, Kraja Donjeg, Bijele Gorice, Oplaznika, Celina i Žlepca. 1954. godine, prema zapisima iz spomenice, škola slavi veliki jubilej - 100 godina postojanja. Tom prilikom škola dobiva naziv prema književniku Anti Kovačiću, bivšem polazniku škole.

U razdoblju od 1954./55. do 1959. škola je prerasla od osnovne šestogodišnje u osnovnu školu s osam razreda. 1959. sagrađen je novi dio školske zgrade s dvije velike učionice, blagovaonicom, radionicom, knjižnicom i zbornicom, školskom kuhinjom i terasom nad čitavim novosagrađenim dijelom (280m²). U novi i stari dio školske zgrade uveden je vodovod. Kod izgradnje novog dijela škola je zamjenom dobila zemljište uz samu školu gdje su učenici uz pomoć učitelja tjelesnog odgoja uredili sportsko igralište. 1959./60. na školu dolazi prvi diplomirani nastavnik biologije i kemije Vladimir Šinkovec, a 1961./62. zapošljava se i prvi diplomirani profesor geografije Ivan Ahel. U razdoblju od 1954. do 1968. najveći broj učenika zabilježen je školske godine 1961./62. - 314 učenika. Od te godine broj učenika se smanjuje. 1989. škola doživljava najveću tragediju u svom postojanju. Prilikom odlaska na izlet na pružnom prijelazu kod Pojatnog vlak nailazi na autobus i tom prilikom tragično stradava četrnaestoro učenika. Od 1. siječnja 1977. OŠ Ante Kovačića postaje područna škola OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko. Školske godine 2001./02. školu pohađa 125 učenika od prvog do osmog razreda. Od početka 2007. godine škola dobiva status samostalne škole.
http://www.wiki-dveri.info/wiki/Ante_Kova%C4%8Di%C4%87

http://www.os-akovacica-mgorica.skole.hr/

----

OŠ Ante Kovačića sudjelovala je projektu ''Wiki-dveri III'' uređivanjem stranice o
[http://www.wiki-dveri.info/wiki/Ante_Kova%C4%8Di%C4%87 Anti Kovačići]

Učenici uključeni u projekt'' Wiki-dveri III'':
*Marija Mokrović
*Tilija Simon
*Dora Jakševac
*Paulina Ratković

Koordinator projekta u školi:
*Ana Mlinar, prof. hrvatskog jezika

OŠ Ante Kovačića sudjelovala je u projektu ''Wiki-dveri I'' uređivanjem stranice o dvorcu [[Dvorac Novi dvori|Novi dvori]].

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri I'':

*Martina Jurišić
*Nives Pleško
*Marina Studer
*Petra Žunić

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Maja Kiseljak, prof.

OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica

Osluka — Tue, 14 May 2013 13:25:39 GMT

Osluka:

Osnovna škola u Mariji Gorici osnovana je 1854. godine. Evo nekoliko podataka iz stare "Uspomenice učione Marije Gorice" (1865.): "Godine 1854. marijagorički kapelan Ferdinand osniva skromnu učionu u koju poziva vrijedne mještane i oni mu predaše svoju čeljad da ih podučava ne samo u vjerozakonu već i u drugim predmetima. Time je udaren temelj osnovne škole u Mariji Gorici. Župnik Ivan Zodić-Novak, potaknut dobrim napretkom prvih polaznika, naumi uvesti javnu učionu, ali ga prerana smrt u tome spriječi. Po smrti ostavlja svoju imovinu za uzdržavanje škole i time iskazava nezaboravno dobročinstvo. Godine 1857. uvedena je "javna učiona" pod ravnateljstvom Tome Gajdeka, katehete Ferdinanda Mikelinija i prvog privremenog učitelja Ilije Staraveskija. Godine 1862. postade ravnateljem učionice Ferdinand Mikelini, čijom zaslugom 1864.g. na Prvoj hrvatskoj izložbi u Zagrebu škola u Mariji Gorici bude odlikovana medaljom i pohvalnicom."

Školska zgrada sagrađena je 1924. godine. Za vrijeme gradnje škole učenici su polazili školu na Volašćaku (Kraj Donji). Školu u Mariji Gorici pohađaju djeca iz Marije Gorice, Hrastine, Trstenika, Svetog Križa, Vukovog Sela, Kraja Donjeg, Bijele Gorice, Oplaznika, Celina i Žlepca. 1954. godine, prema zapisima iz spomenice, škola slavi veliki jubilej - 100 godina postojanja. Tom prilikom škola dobiva naziv prema književniku Anti Kovačiću, bivšem polazniku škole.

U razdoblju od 1954./55. do 1959. škola je prerasla od osnovne šestogodišnje u osnovnu školu s osam razreda. 1959. sagrađen je novi dio školske zgrade s dvije velike učionice, blagovaonicom, radionicom, knjižnicom i zbornicom, školskom kuhinjom i terasom nad čitavim novosagrađenim dijelom (280m²). U novi i stari dio školske zgrade uveden je vodovod. Kod izgradnje novog dijela škola je zamjenom dobila zemljište uz samu školu gdje su učenici uz pomoć učitelja tjelesnog odgoja uredili sportsko igralište. 1959./60. na školu dolazi prvi diplomirani nastavnik biologije i kemije Vladimir Šinkovec, a 1961./62. zapošljava se i prvi diplomirani profesor geografije Ivan Ahel. U razdoblju od 1954. do 1968. najveći broj učenika zabilježen je školske godine 1961./62. - 314 učenika. Od te godine broj učenika se smanjuje. 1989. škola doživljava najveću tragediju u svom postojanju. Prilikom odlaska na izlet na pružnom prijelazu kod Pojatnog vlak nailazi na autobus i tom prilikom tragično stradava četrnaestoro učenika. Od 1. siječnja 1977. OŠ Ante Kovačića postaje područna škola OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko. Školske godine 2001./02. školu pohađa 125 učenika od prvog do osmog razreda. Od početka 2007. godine škola dobiva status samostalne škole.

http://www.os-akovacica-mgorica.skole.hr/

----

OŠ Ante Kovačića sudjelovala je projektu ''Wiki-dveri III'' uređivanjem stranice o

Učenici uključeni u projekt'' Wiki-dveri III'':
*Marija Mokrović
*Tilija Simon
*Dora Jakševac
*Paulina Ratković

Koordinator projekta u školi:
*Ana Mlinar, prof. hrvatskog jezika

OŠ Ante Kovačića sudjelovala je u projektu ''Wiki-dveri I'' uređivanjem stranice o dvorcu [[Dvorac Novi dvori|Novi dvori]].

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri I'':

*Martina Jurišić
*Nives Pleško
*Marina Studer
*Petra Žunić

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Maja Kiseljak, prof.

OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica

Osluka — Tue, 14 May 2013 13:25:11 GMT

Osluka:

Osnovna škola u Mariji Gorici osnovana je 1854. godine. Evo nekoliko podataka iz stare "Uspomenice učione Marije Gorice" (1865.): "Godine 1854. marijagorički kapelan Ferdinand osniva skromnu učionu u koju poziva vrijedne mještane i oni mu predaše svoju čeljad da ih podučava ne samo u vjerozakonu već i u drugim predmetima. Time je udaren temelj osnovne škole u Mariji Gorici. Župnik Ivan Zodić-Novak, potaknut dobrim napretkom prvih polaznika, naumi uvesti javnu učionu, ali ga prerana smrt u tome spriječi. Po smrti ostavlja svoju imovinu za uzdržavanje škole i time iskazava nezaboravno dobročinstvo. Godine 1857. uvedena je "javna učiona" pod ravnateljstvom Tome Gajdeka, katehete Ferdinanda Mikelinija i prvog privremenog učitelja Ilije Staraveskija. Godine 1862. postade ravnateljem učionice Ferdinand Mikelini, čijom zaslugom 1864.g. na Prvoj hrvatskoj izložbi u Zagrebu škola u Mariji Gorici bude odlikovana medaljom i pohvalnicom."

Školska zgrada sagrađena je 1924. godine. Za vrijeme gradnje škole učenici su polazili školu na Volašćaku (Kraj Donji). Školu u Mariji Gorici pohađaju djeca iz Marije Gorice, Hrastine, Trstenika, Svetog Križa, Vukovog Sela, Kraja Donjeg, Bijele Gorice, Oplaznika, Celina i Žlepca. 1954. godine, prema zapisima iz spomenice, škola slavi veliki jubilej - 100 godina postojanja. Tom prilikom škola dobiva naziv prema književniku Anti Kovačiću, bivšem polazniku škole.

U razdoblju od 1954./55. do 1959. škola je prerasla od osnovne šestogodišnje u osnovnu školu s osam razreda. 1959. sagrađen je novi dio školske zgrade s dvije velike učionice, blagovaonicom, radionicom, knjižnicom i zbornicom, školskom kuhinjom i terasom nad čitavim novosagrađenim dijelom (280m²). U novi i stari dio školske zgrade uveden je vodovod. Kod izgradnje novog dijela škola je zamjenom dobila zemljište uz samu školu gdje su učenici uz pomoć učitelja tjelesnog odgoja uredili sportsko igralište. 1959./60. na školu dolazi prvi diplomirani nastavnik biologije i kemije Vladimir Šinkovec, a 1961./62. zapošljava se i prvi diplomirani profesor geografije Ivan Ahel. U razdoblju od 1954. do 1968. najveći broj učenika zabilježen je školske godine 1961./62. - 314 učenika. Od te godine broj učenika se smanjuje. 1989. škola doživljava najveću tragediju u svom postojanju. Prilikom odlaska na izlet na pružnom prijelazu kod Pojatnog vlak nailazi na autobus i tom prilikom tragično stradava četrnaestoro učenika. Od 1. siječnja 1977. OŠ Ante Kovačića postaje područna škola OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko. Školske godine 2001./02. školu pohađa 125 učenika od prvog do osmog razreda. Od početka 2007. godine škola dobiva status samostalne škole.

http://www.os-akovacica-mgorica.skole.hr/

----

OŠ Ante Kovačića sudjelovala je projektu ''Wiki-dveri III'' uređivanjem stranice o

Učenici uključeni u projekt'' Wiki-dveri III'':
*Marija Mokrović
*Tilija Simon
*Dora Jakševac
*Paulina Ratković

Koordinator projekta u školi:
*Ana Mlinar, prof. hrvatskog jezika

OŠ Ante Kovačića sudjelovala je u projektu ''Wiki-dveri I'' uređivanjem stranice o dvorcu [[Dvorac Novi dvori|Novi dvori]].

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri I'':

*Martina Jurišić
*Nives Pleško
*Marina Studer
*Petra Žunić

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Maja Kiseljak, prof.

Wiki-dveri:Portal zajednice

Osluka — Tue, 14 May 2013 13:21:43 GMT

Osluka:

== Wiki-dveri III - znamenite ličnosti zaprešićkog kraja ==

'''Nositelj projekta:'''

[http://www.kgz.hr/ Knjižnice grada Zagreba]

[http://www.kgz.hr/default.aspx?id=62 Gradska knjižnica Ante Kovačića Zaprešić]

'''Voditelj projekta:'''

Jadranka Gregorec, prof./ gradska.knjiznica.zapresic@kgz.hr

'''Koordinatori projekta:'''

Marija Bartolić, prof. / marija.bartolic@kgz.hr

Mirela Puljar, prof. / mirela.puljar@kgz.hr

'''Tehnička podrška:'''
Brankica Adanić

'''Vanjski suradnik''':
Stjepan Laljak, prof.

----

'''Škole uključene u projekt''':

[[OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica]]

[[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]

[[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]

[[OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]

[[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]

[[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]

[[OŠ Pavao Belas, Brdovec]]

[[OŠ Pušća, Pušća]]

OŠ Luka, Luka

----

'''Projekt su podržali:'''

[http://www.zapresic.hr/emu/index.php Grad Zaprešić]

[http://www.zagrebacka-zupanija.hr/ Zagrebačka županija]

[http://www.vivainfo.hr/ VIVA info]

[http://www.nsk.hr/home.aspx?id=24 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]

[http://www.skolskaknjiga.hr Školska knjiga]

--------------------------------------------------------------------------------

== Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkoga kraja ==

[[Datoteka:Knjiznica2.jpg|200px|mini|right|Gradska knjižnica Ante Kovačića Zaprešić]]

'''Nositelj projekta:'''

[http://www.kgz.hr/ Knjižnice grada Zagreba]

[http://www.kgz.hr/default.aspx?id=62 Gradska knjižnica Ante Kovačića Zaprešić]

'''Voditelj projekta:'''

Jadranka Gregorec, prof. / gradska.knjiznica.zapresic@kgz.hr

'''Koordinatori projekta:'''

Marija Bartolić, prof. / marija.bartolic@kgz.hr

Mirela Puljar, prof. / mirela.puljar@kgz.hr

Sanja Žunić, prof. / sanja.zunic@kgz.hr

'''Vanjski suradnik:'''
Jasenka Topić, prof.dr.sc. biologije

----

'''Škole uključene u projekt:'''

[[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]

[[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]

[[OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]

[[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]

[[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]

[[OŠ Pavao Belas, Brdovec]]

[[PŠ Pavla Štoosa, Dubravica]]

--------------------------------------------------------------------------------

'''Projekt su podržali:'''

[http://www.zapresic.hr/emu/index.php Grad Zaprešić]

[http://www.zagrebacka-zupanija.hr Zagrebačka županija]

[http://www.vivainfo.hr/#header VIVA info]

[http://www.nsk.hr Nacionalna i sveučilišna knjižnica]

[http://otvorenikod.nsk.hr Centar za otvoreni kod]

[http://www.skolskaknjiga.hr Školska knjiga]

----

== Wiki-dveri I - upoznajmo dvorce zaprešićkoga kraja ==

'''Nositelj projekta:'''

[http://www.kgz.hr Knjižnice grada Zagreba]

[http://www.kgz.hr/default.aspx?id=62 Gradska knjižnica Ante Kovačića Zaprešić]

'''Voditelj projekta:'''
*Jadranka Gregorec, prof. / gradska.knjiznica.zapresic@kgz.hr

'''Koordinatori projekta:'''
*Marija Bartolić, prof. / marija.bartolic@kgz.hr

*Sanja Žunić, prof. / sanja.zunic@kgz.hr

----

'''Škole uključene u projekt:'''

[[OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica]]

[[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]

[[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]

[[OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]

[[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]

[[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]

[[OŠ Pušća, Pušća]]

----

'''Projekt su podržali:'''

[http://www.zapresic.hr/emu/index.php Grad Zaprešić]

[http://www.zagrebacka-zupanija.hr/ Zagrebačka županija]

[http://www.vivainfo.hr/ VIVA info]

[http://www.nsk.hr/home.aspx?id=24 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]

[http://www.skolskaknjiga.hr Školska knjiga]

OŠ Pušća, Pušća

Osluka — Tue, 14 May 2013 13:18:01 GMT

Osluka:

[[Datoteka:OŠPušća.JPG|200px|mini|left|OŠ Pušća]]

Osnovna škola Pušća jedna je od najstarijih škola zapadnog dijela Zagrebačke županije. Prema usmenoj predaji, škola je počela raditi 1848. godine, a pisani dokumenti datiraju iz 1858. godine. Prva škola iz 1848. godine otvorena je u krčmi pored Kapele svetog Andraša u Bregovljani (zaselak u Pušći). U njoj je prvi učitelj bio Franjo Viher, orguljaš iz Štajerske, a prvi su đaci bili pet dječaka i jedna djevojčica koje je orguljaš podučavao u svoje slobodno vrijeme. Godine 1850. škola dolazi u doticaj sa župnim uredom budući da je učitelj Petar Lugarić ujedno i orguljaš u crkvi. Za njegova su službovanja nadziratelji škole bili Mirko Tunjić, opat i nadzornik pučkih kotarskih škola, Stjepan Matković, mjesni župnik, i Josip Krčelić, ravnatelj. Šest godina kasnije školska je zgrada postala žrtvom požara, zajedno sa službenim spisima koji bi svjedočili o njenom radu i uspjehu. Troškom župljana 1868. godine sagrađena je školska zgrada u Pušći, a ona je u Bregovljani napuštena. Početkom travnja 1893. uređeno je uz školu „gombalište“ (igralište) za što je zaslužan učitelj Novak. Subvencijom Kraljevske zemaljske vlade u Zagrebu
1895. sagrađena je nova školska zgrada u neposrednoj blizini bivše škole koja je prenamijenjena za stan učitelja. Nova se zgrada sastojala od sobe i hodnika, a obuka je u njoj započela iste godine. Školske godine 1904./05. počinje praktična
obuka u kućanstvu, posebno kuhanju. Nakon osnutka Upravne općine Pušća 1912. godine poduzimalo se sve da dođe do gradnje nove, veće školske zgrade. Potporom Kraljevske zemaljske vlade izgrađena je 1913. školska zgrada, jednokatnica s dvije
učionice i dva školska stana. Jedan od poznatih učitelja koji je radio u OŠ Pušća bio je i Andrija Fijan, tada poznati glumac Hrvatskog narodnog kazališta.

U osmogodišnju školu Osnovna škola Pušća pretvorena je 1956. godine. Školske godine 1980./81. OŠ Pušća pripojena je također osmorazredna OŠ Dubravica koja postaje područnom školom. U školskoj zgradi iz 1913. nastava se odvijala sve do 2002. godine kada je završena izgradnja nove školske zgrade, jedne od najmodernijih u državi, u kojoj se iste godine započinje s održavanjem nastave.

----
OŠ Pušća sudjeluje u projektu ''Wiki-dveri III'' uređivanjem stranice o [http://www.wiki-dveri.info/wiki/Dragutin_Borani%C4%87 Dragutinu Boraniću]

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri III'':

*Matea Behin
*Sara Pšeničnjak
*Lara Fiolić
*Adrian Iveković

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Renata Car Lacković, prof.

OŠ Pušća sudjeluje u projektu uređivanjem wiki stranice o dvorcu [[Dvorac Laduč|Laduč]].

Učenici uključeni u projekt Wiki-dveri:
*Ivana Šporčić
*Katarina Mihok
*Marin Mrkonjić
*Doroteja Percela
*Robert Lacković
*Nikolina Peršić

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Renata Car Lacković, prof.

*http://www.os-pusca-donja.skole.hr/skola

OŠ Pavao Belas, Brdovec

Osluka — Tue, 14 May 2013 13:16:17 GMT

Osluka:

[[Datoteka:logo.jpg|150px|mini|left|Logo OŠ Pavao Belas]]

Prvu javnu školu u Brdovcu osnovao je 1854. godine župnik Pavao Belas. Nastava se održavala u Župnom dvoru do 1868. godine kada je izgrađena škola uz glavnu cestu. Stjepan Zagozda bio je prvi brdovečki učitelj. Školska je godina tada počinjala 1. studenoga, a trajala je sve do kraja srpnja. O školi je brinuo mjesni školski nadzornik, a to je do svoje smrti bio župnik Pavao Belas, inače i jedan od osnivača Matice hrvatske. On je osiguravao sve što je školi trebalo, a pomagali su mu tadašnji članovi Školskoga odbora. Školska je knjižnica osnovana 1875. godine te je imala 70 svezaka. Godine 1891. škola je nagrađena na Gospodarsko-šumarskoj jubilarnoj izložbi u Zagrebu diplomom priznanicom za izloženi nacrt školskog vrta i za izloženu zbirku narodnih vezova. 1893. godine uz školu je uređeno školsko igralište na kojem su postojale ruče, preča, stupovi za konopce i sprava za skok. Te iste godine barunica Rauch poklonila je školi školski barjak od crvene svile sa slikom Anđela čuvara s lica i svetoga Alojzija, zaštitnika djece, s naličja. Učenici su iz Zaprešića dolazili ovdje na nastavu punih 50 godina sve dok 1904. godine nije otvorena pučka škola u Zaprešiću te je u nju iz brdovečke škole prešlo čak 138 djece. Nešto kasnije izgrađena je nova zgrada u kojoj se odražavala nastava do 4. razreda. Godine 1954. brdovečka škola postaje područna škola Osnovne škole Antuna Augustinčića u Zaprešiću pa su učenici od 5.-8. razreda putovali u Zaprešić.

Formalno je novoosnovana osmogodišnja škola OŠ Pavao Belas počela s radom 1. ožujka 2009. godine, dok je prvo školsko zvono u novoj školskoj zgradi zazvonilo 6. rujna 2010. godine. Danas školu pohađa oko 360 učenika. Ravnatelj škole je Andrej Peklić.

<center><gallery perrow="4">
Datoteka:stara škola.jpg|Stara škola
Datoteka:naša škola.jpg|OŠ Pavao Belas
Datoteka:nova škola.jpg|Nova škola
Datoteka:milenijska fotografija.jpg|Milenijska fotografija
</gallery></center>

http://os-pavao-belas.skole.hr/

----

OŠ Pavao Belas sudjeluje u projektu ''Wiki-dveri III'' uređivanjem stranice o [http://www.wiki-dveri.info/wiki/Stjepan_Jak%C5% Stjepanu Jakševcu]

Učenici uključeni u projekt'' Wiki-dveri III:''

*Ema Franka Šoštarić
*Danijela Šoštarić
*Laura Gerić
*Lucija Zbukvić

Koordinator projekta u školi ''Wiki-dveri III'':
*knjižničarka Višnja Vujuć, prof.

OŠ Pavao Belas sudjeluje u projektu ''Wiki-dveri II'' uređivanjem stranice [[Park dvorca Gornja Bistra]].

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri II'':
*Marija Grgurić
*Novella Jančijev
*Hana Lira Luketić
*Sara Pavić
*Karolina Zbukvić

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Višnja Vujić, prof.

OŠ Pavao Belas, Brdovec

Osluka — Tue, 14 May 2013 13:14:40 GMT

Osluka:

[[Datoteka:logo.jpg|150px|mini|left|Logo OŠ Pavao Belas]]

Prvu javnu školu u Brdovcu osnovao je 1854. godine župnik Pavao Belas. Nastava se održavala u Župnom dvoru do 1868. godine kada je izgrađena škola uz glavnu cestu. Stjepan Zagozda bio je prvi brdovečki učitelj. Školska je godina tada počinjala 1. studenoga, a trajala je sve do kraja srpnja. O školi je brinuo mjesni školski nadzornik, a to je do svoje smrti bio župnik Pavao Belas, inače i jedan od osnivača Matice hrvatske. On je osiguravao sve što je školi trebalo, a pomagali su mu tadašnji članovi Školskoga odbora. Školska je knjižnica osnovana 1875. godine te je imala 70 svezaka. Godine 1891. škola je nagrađena na Gospodarsko-šumarskoj jubilarnoj izložbi u Zagrebu diplomom priznanicom za izloženi nacrt školskog vrta i za izloženu zbirku narodnih vezova. 1893. godine uz školu je uređeno školsko igralište na kojem su postojale ruče, preča, stupovi za konopce i sprava za skok. Te iste godine barunica Rauch poklonila je školi školski barjak od crvene svile sa slikom Anđela čuvara s lica i svetoga Alojzija, zaštitnika djece, s naličja. Učenici su iz Zaprešića dolazili ovdje na nastavu punih 50 godina sve dok 1904. godine nije otvorena pučka škola u Zaprešiću te je u nju iz brdovečke škole prešlo čak 138 djece. Nešto kasnije izgrađena je nova zgrada u kojoj se odražavala nastava do 4. razreda. Godine 1954. brdovečka škola postaje područna škola Osnovne škole Antuna Augustinčića u Zaprešiću pa su učenici od 5.-8. razreda putovali u Zaprešić.

Formalno je novoosnovana osmogodišnja škola OŠ Pavao Belas počela s radom 1. ožujka 2009. godine, dok je prvo školsko zvono u novoj školskoj zgradi zazvonilo 6. rujna 2010. godine. Danas školu pohađa oko 360 učenika. Ravnatelj škole je Andrej Peklić.

<center><gallery perrow="4">
Datoteka:stara škola.jpg|Stara škola
Datoteka:naša škola.jpg|OŠ Pavao Belas
Datoteka:nova škola.jpg|Nova škola
Datoteka:milenijska fotografija.jpg|Milenijska fotografija
</gallery></center>

http://os-pavao-belas.skole.hr/

----

OŠ Pavao Belas sudjeluje u projektu ''Wiki-dveri III'' uređivanjem stranice o Stjepanu Jakševcu

Učenici uključeni u projekt'' Wiki-dveri III:''

*Ema Franka Šoštarić
*Danijela Šoštarić
*Laura Gerić
*Lucija Zbukvić

Koordinator projekta u školi ''Wiki-dveri III'':
*knjižničarka Višnja Vujuć, prof.

OŠ Pavao Belas sudjeluje u projektu ''Wiki-dveri II'' uređivanjem stranice [[Park dvorca Gornja Bistra]].

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri II'':
*Marija Grgurić
*Novella Jančijev
*Hana Lira Luketić
*Sara Pavić
*Karolina Zbukvić

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Višnja Vujić, prof.

OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić

Osluka — Tue, 14 May 2013 13:13:09 GMT

Osluka:

[[Datoteka:OSljudevitagaja.jpg|250px|mini|left|Osnovna škola Ljudevita Gaja]]

Osnovna škola Ljudevita Gaja nalazi se u Ulici Ljudevita Gaja u Zaprešiću. Čine je matična škola u Zaprešiću i područna škola u Pojatnom. Škola Ljudevita Gaja sagrađena je 1980. godine, a od tada ju je vodilo nekoliko ravnatelja: Stjepan Zorc, Ljiljana Marić, Mario Rogač i Đurđica Šepac. Školu pohađa oko 950 učenika u 38 razrednih odjeljenja. U školi radi oko 60 učitelja i profesora te 20-ak ostalih djelatnika. Osim učionica, škola ima i sportsku dvoranu, kuhinju, blagovaonicu, knjižnicu, zbornicu te informatičku učionicu s 20-ak računala i nekoliko pisača.

U školi je organiziran boravak za učenike 1. i 2. razreda. Učenici se od prvog razreda uče služiti te izražavati na engleskom jeziku, a od 4. razreda svoje znanje mogu proširiti i njemačkim jezikom. U školi su organizirane mnoge radionice i izvannastavne aktivnosti u kojima učenici mogu pokazati i otkriti svoje talente. Od 1980. godine našu su školu predstavljali mnogi učenici na županijskim i državnim natjecanjima. Bilježimo i velike uspjehe na sportskim natjecanjima. Za školu se ne brinu samo djelatnici škole, već i mi, učenici, koji povremeno sa svojim razrednicima čistimo okoliš škole.

http://www.os-ljudevita-gaja-zapresic.skole.hr/
----

OŠ Ljudevita Gaja sudjeluje u projektu ''Wiki-dveri III'' uređivanjem stranice o [http://www.wiki-dveri.info/wiki/Adam_Baltazar_Kr%C4%8Deli%C4%87 Baltazaru Adamu Krčeliću]

Učenici uključeni u projekt'' Wiki-dveri III:''

*Marta Bregeš
*Josip Brkić
*Juraj Crneković
*Luka Smokrović

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Marija Novaković, prof

OŠ Ljudevita Gaja sudjeluje u projektu ''Wiki-dveri II'' uređivanjem stranice [[Park prirode Medvednica]].

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri II'':
*Bruno Brebrić
*Ira Horvat
*Andrijana Radoš

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Marija Novaković, prof.
----

OŠ Ljudevita Gaja sudjelovala je u projektu ''Wiki-dveri I'' uređivanjem stranice o dvorcu [[Dvorac Jakovlje|Jakovlje]].

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri I'':
*Sara Mandić
*Jurica Picak
*Lucija Grladinović
*Kristina Kovačić
*Jan Stojanovski
*Manda Kovačević

Koordinator projekta u školi:
*Ljiljana Marić, prof.

OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić

Osluka — Tue, 14 May 2013 13:12:28 GMT

Osluka:

[[Datoteka:OSljudevitagaja.jpg|250px|mini|left|Osnovna škola Ljudevita Gaja]]

Osnovna škola Ljudevita Gaja nalazi se u Ulici Ljudevita Gaja u Zaprešiću. Čine je matična škola u Zaprešiću i područna škola u Pojatnom. Škola Ljudevita Gaja sagrađena je 1980. godine, a od tada ju je vodilo nekoliko ravnatelja: Stjepan Zorc, Ljiljana Marić, Mario Rogač i Đurđica Šepac. Školu pohađa oko 950 učenika u 38 razrednih odjeljenja. U školi radi oko 60 učitelja i profesora te 20-ak ostalih djelatnika. Osim učionica, škola ima i sportsku dvoranu, kuhinju, blagovaonicu, knjižnicu, zbornicu te informatičku učionicu s 20-ak računala i nekoliko pisača.

U školi je organiziran boravak za učenike 1. i 2. razreda. Učenici se od prvog razreda uče služiti te izražavati na engleskom jeziku, a od 4. razreda svoje znanje mogu proširiti i njemačkim jezikom. U školi su organizirane mnoge radionice i izvannastavne aktivnosti u kojima učenici mogu pokazati i otkriti svoje talente. Od 1980. godine našu su školu predstavljali mnogi učenici na županijskim i državnim natjecanjima. Bilježimo i velike uspjehe na sportskim natjecanjima. Za školu se ne brinu samo djelatnici škole, već i mi, učenici, koji povremeno sa svojim razrednicima čistimo okoliš škole.

http://www.os-ljudevita-gaja-zapresic.skole.hr/
----

OŠ Ljudevita Gaja sudjeluje u projektu ''Wiki-dveri III'' uređivanjem stranice o Baltazaru Adamu Krčeliću

Učenici uključeni u projekt'' Wiki-dveri III:''

*Marta Bregeš
*Josip Brkić
*Juraj Crneković
*Luka Smokrović

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Marija Novaković, prof

OŠ Ljudevita Gaja sudjeluje u projektu ''Wiki-dveri II'' uređivanjem stranice [[Park prirode Medvednica]].

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri II'':
*Bruno Brebrić
*Ira Horvat
*Andrijana Radoš

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Marija Novaković, prof.
----

OŠ Ljudevita Gaja sudjelovala je u projektu ''Wiki-dveri I'' uređivanjem stranice o dvorcu [[Dvorac Jakovlje|Jakovlje]].

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri I'':
*Sara Mandić
*Jurica Picak
*Lucija Grladinović
*Kristina Kovačić
*Jan Stojanovski
*Manda Kovačević

Koordinator projekta u školi:
*Ljiljana Marić, prof.

OŠ Kupljenovo, Kupljenovo

Osluka — Tue, 14 May 2013 13:11:33 GMT

Osluka:

[[Datoteka:OŠKupljenovo.jpg|200px|mini|left|OŠ Kupljenovo]]

Među prvim školama u Kupljenovu bila je „stara škola“ kod Horvata. Škola je izgrađena 30-ih godina prošlog stoljeća. Cijelu školu sagradili su mještani na dobrovoljnoj bazi. Zgrada današnje škole najprije je služila kao društveni dom. Nekoliko godina kasnije u prizemlju je napravljena trgovina i takozvana „narodna apoteka". Potkraj 50-ih mještani su se izborili da društveni dom postane škola. 1958. škola se renovirala i pripremala svoje prostorije za nastavu viših razreda, dok su niži još uvijek svoju četverogodišnju školu pohađali u staroj školi. Na katu nove škole bila je zbornica, a odmah do zbornice bio je stan upravitelja. Odmah uz cestu, kada bi se išlo prema Kružnoj ulici, bilo je školsko igralište.

No, danas je škola sasvim drugačija. Gdje je nekad bilo igralište, sada je parkiralište. U podrumu škole nalazi se blagovaonica, kuhinja, kotlovnica i informatička učionica. Na mjestu nekadašnjeg ravnateljevog stana nalaze se dvije učionice, računovodstvo, tajništvo te uredi ravnateljice i pedagoginje. U prizemlju se nalaze dva razreda, zbornica i mala školska dvorana. Oko škole je veliko travnato dvorište kojeg uređuju članovi EKO grupe OŠ Kupljenovo. Škola uz matičnu školu Kupljenovo ima i svoju područnu školu Hruševec Kupljenski.

http://os-kupljenovo.skole.hr/

----
OŠ Kupljenovo sudjeluje u projektu ''Wiki-dveri III'' uređivanjem stranice o [http://www.wiki-dveri.info/wiki/Matija_Skurjeni Matiji Skurjeniju]

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri III'':

*Luna Pasarić
*Ema Suša
*Juraj Baća
*Marko Jandras
*Emanuela Pleić
*Nika Jandras
*Dominik Milić

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Karolina Juras, prof

OŠ Kupljenovo sudjeluje u projektu ''Wiki-dveri II'' uređivanjem stranice [[Novi Dvori]].

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri II'':
*Ivana Rihter
*Ivona Solenički

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Karolina Jurak, prof.

----

OŠ Kupljenovo sudjelovala je u projektu ''Wiki-dveri I'' uređivanjem stranice o dvorcu [[Dvorac Gornja Bistra|Gornja Bistra]].

Učenice uključene u projekt ''Wiki-dveri I'':
*Maja Karlović
*Tea Pirički

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Karolina Jurak, prof.

OŠ Kupljenovo, Kupljenovo

Osluka — Tue, 14 May 2013 13:10:40 GMT

Osluka:

[[Datoteka:OŠKupljenovo.jpg|200px|mini|left|OŠ Kupljenovo]]

Među prvim školama u Kupljenovu bila je „stara škola“ kod Horvata. Škola je izgrađena 30-ih godina prošlog stoljeća. Cijelu školu sagradili su mještani na dobrovoljnoj bazi. Zgrada današnje škole najprije je služila kao društveni dom. Nekoliko godina kasnije u prizemlju je napravljena trgovina i takozvana „narodna apoteka". Potkraj 50-ih mještani su se izborili da društveni dom postane škola. 1958. škola se renovirala i pripremala svoje prostorije za nastavu viših razreda, dok su niži još uvijek svoju četverogodišnju školu pohađali u staroj školi. Na katu nove škole bila je zbornica, a odmah do zbornice bio je stan upravitelja. Odmah uz cestu, kada bi se išlo prema Kružnoj ulici, bilo je školsko igralište.

No, danas je škola sasvim drugačija. Gdje je nekad bilo igralište, sada je parkiralište. U podrumu škole nalazi se blagovaonica, kuhinja, kotlovnica i informatička učionica. Na mjestu nekadašnjeg ravnateljevog stana nalaze se dvije učionice, računovodstvo, tajništvo te uredi ravnateljice i pedagoginje. U prizemlju se nalaze dva razreda, zbornica i mala školska dvorana. Oko škole je veliko travnato dvorište kojeg uređuju članovi EKO grupe OŠ Kupljenovo. Škola uz matičnu školu Kupljenovo ima i svoju područnu školu Hruševec Kupljenski.

http://os-kupljenovo.skole.hr/

----
OŠ Kupljenovo sudjeluje u projektu ''Wiki-dveri III'' uređivanjem stranice o Matiji Skurjeniju

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri III'':

*Luna Pasarić
*Ema Suša
*Juraj Baća
*Marko Jandras
*Emanuela Pleić
*Nika Jandras
*Dominik Milić

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Karolina Juras, prof

OŠ Kupljenovo sudjeluje u projektu ''Wiki-dveri II'' uređivanjem stranice [[Novi Dvori]].

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri II'':
*Ivana Rihter
*Ivona Solenički

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Karolina Jurak, prof.

----

OŠ Kupljenovo sudjelovala je u projektu ''Wiki-dveri I'' uređivanjem stranice o dvorcu [[Dvorac Gornja Bistra|Gornja Bistra]].

Učenice uključene u projekt ''Wiki-dveri I'':
*Maja Karlović
*Tea Pirički

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Karolina Jurak, prof.

OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko

Osluka — Tue, 14 May 2013 13:09:40 GMT

Osluka:

[[Datoteka:Oši.b.mazuranic.JPG|200px|mini|right|OŠ Ivane Brlić-Mažuranić]]

Osnovna škola u Prigorju Brdovečkom počinje s radom 1948. godine u današnjoj Školskoj ulici. Na tome mjestu nastava se održava do 1962. godine kada se škola seli na današnju lokaciju u zgradu koja je bila izgrađena kao Zadružni dom. Ime Ivane Brlić-Mažuranić škola dobiva 1968. godine. Valja spomenuti da je sama Ivana povremeno dolazila u Prigorje, a u mjestu Jesenice, na desnoj obali Save, imala je posjed te je bila vezana uz naš zavičaj. Uostalom, dobročudni Regoč nastao je kao plod Ivanine želje da pomogne stanovništvu kojemu je često prijetila hirovita Sava.

Tijekom školske godine 1976./77. zgrada je temeljito obnovljena te dobiva današnji izgled. OŠ Ivane Brlić-Mažuranić ima i četverogodišnju područnu školu u Laduču, mjestu u kojemu početak školstva seže u daleku 1924. godinu. Danas matičnu školu u Prigorju i područnu u Ladaču polazi 350 učenika, a posebno smo ponosni na školski list "Regoč".

http://www.os-ibmazuranic-prigorjebrdovecko.skole.hr/

------
OŠ Ivane Brlić Mažuranić sudjeluje u projektu '' Wiki-dveri III'' uređivanjem stranice o [http://www.wiki-dveri.info/wiki/Ban_Josip_Jela%C4%8Di%C4%87 Banu Jospu Jelačiću]

Učenici uključeni u projekt'' Wiki-dveri III'':

*Katarina Đeno
*Petra Ilerić
*Marija Lubina
*Kristijan Kukor

Koordinator projekta u školi:
*Sandra Debogović, prof. geografije i povijesti

OŠ Ivane Brlić-Mažuranić sudjeluje u projektu ''Wiki-dveri II'' uređivanjem stranice [[Perivoj dvorca Lužnica]].

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri II'':
*Hrvoje Benčić
*Magdalena Gregurić
*Antonio Mumić
*Tin Župančić

Koordinator projekta u školi:
*Sandra Debogović, prof. geografije i povijesti

----

OŠ Ivane Brlić-Mažuranić sudjelovala je u projektu ''Wiki-dveri I'' uređivanjem stranice o dvorcu [[Dvorac Gornja Bistra|Gornja Bistra]].

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri I'':
*Patricia Devunić
*Mateo Divković
*Vicenca Vignjević

Koordinator projekta u školi:
*knjižničar Mirko Ivanjek, prof.

OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko

Osluka — Tue, 14 May 2013 13:09:21 GMT

Osluka:

OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko

Osluka — Tue, 14 May 2013 13:08:42 GMT

Osluka:

[[Datoteka:Oši.b.mazuranic.JPG|200px|mini|right|OŠ Ivane Brlić-Mažuranić]]

Osnovna škola u Prigorju Brdovečkom počinje s radom 1948. godine u današnjoj Školskoj ulici. Na tome mjestu nastava se održava do 1962. godine kada se škola seli na današnju lokaciju u zgradu koja je bila izgrađena kao Zadružni dom. Ime Ivane Brlić-Mažuranić škola dobiva 1968. godine. Valja spomenuti da je sama Ivana povremeno dolazila u Prigorje, a u mjestu Jesenice, na desnoj obali Save, imala je posjed te je bila vezana uz naš zavičaj. Uostalom, dobročudni Regoč nastao je kao plod Ivanine želje da pomogne stanovništvu kojemu je često prijetila hirovita Sava.

Tijekom školske godine 1976./77. zgrada je temeljito obnovljena te dobiva današnji izgled. OŠ Ivane Brlić-Mažuranić ima i četverogodišnju područnu školu u Laduču, mjestu u kojemu početak školstva seže u daleku 1924. godinu. Danas matičnu školu u Prigorju i područnu u Ladaču polazi 350 učenika, a posebno smo ponosni na školski list "Regoč".

http://www.os-ibmazuranic-prigorjebrdovecko.skole.hr/

------
OŠ Ivane Brlić Mažuranić sudjeluje u projektu '' Wiki-dveri III'' uređivanjem stranice o Banu Jospu Jelačiću

Učenici uključeni u projekt'' Wiki-dveri III'':

*Katarina Đeno
*Petra Ilerić
*Marija Lubina
*Kristijan Kukor

Koordinator projekta u školi:
*Sandra Debogović, prof. geografije i povijesti

OŠ Ivane Brlić-Mažuranić sudjeluje u projektu ''Wiki-dveri II'' uređivanjem stranice [[Perivoj dvorca Lužnica]].

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri II'':
*Hrvoje Benčić
*Magdalena Gregurić
*Antonio Mumić
*Tin Župančić

Koordinator projekta u školi:
*Sandra Debogović, prof. geografije i povijesti

----

OŠ Ivane Brlić-Mažuranić sudjelovala je u projektu ''Wiki-dveri I'' uređivanjem stranice o dvorcu [[Dvorac Gornja Bistra|Gornja Bistra]].

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri I'':
*Patricia Devunić
*Mateo Divković
*Vicenca Vignjević

Koordinator projekta u školi:
*knjižničar Mirko Ivanjek, prof.

OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec

Osluka — Tue, 14 May 2013 13:07:35 GMT

Osluka:

[[Datoteka:OSIvanaPerkovca.jpg|300px|mini|right|OŠ "Ivana Perkovca", Šenkovec]]

Osnovna škola Ivana Perkovca u Šenkovcu školske godine 2009./2010. ima 51 zaposlenika i 291 učenika, a pripada joj i Područna škola Drenje s troje zaposlenih i 35 učenika. Školu polaze i štićenici Dječjeg doma Laduč, a učenici s teškoćama u razvoju uključeni su u rad u posebnim odgojno-obrazovnim skupinama, koje vodi tim stručnih suradnika i defekotologa.

Škola je osnovana 1851. godine na inicijativu vlč. Pavla Belasa. 1959. pripala joj je područna škola u Drenju, a jedno je vrijeme (1978-1980) bila spojena i sa školom u Dubravici. U vrijeme osnutka bila je smještena u Laduču Donjem u kući seljaka Kuševića. Kasnije se seli na staru Harmicu u kuću „gospoštije ladučke“, da bi bila premještena u kuću grofa Jelačića u Šenkovcu. Godine 1902. sagrađena je nova škola, u kojoj se nastava odvijala sve do 1963. godine kada je otvorena sadašnja zgrada. Od učitelja koji su radili u ovoj školi treba istaknuti Mirka Kovačića, jednog od prvih školovanih učitelja tjelesne kulture, književnika, novinara i putopisca, a od učenika slikara Mihovila Krušlina te priznatog stručnjaka u borbi protiv ovisnosti prof.dr.sc. Slavka Sakomana.

Uz vodstvo svojih učitelja i učiteljica, učenici od 1971. izdaju školski list “Iskrice”. U školi djeluje i Kulturno-umjetničko društvo "Mihovil Krušlin" koje svojim djelovanjem čuva tradicijske običaje i zavičajne napjeve. U školi se kroz izbornu nastavu i izvannastavne aktivnosti posebno njeguje zavičajni govor kajkavska ikavica. 2007. godine škola je, u suradnji sa Školskom knjigom, izdala i zbornik „Donjosutlantski govor i običaji“, u kojem je zapisano i od zaborava sačuvano jezično blago kajkavske ikavice.

http://www.osivanaperkovca.hr/index.php?option=com_frontpage&Itemid=1

----
OŠ Ivana Perkovca sudjelovala je u projektu ''Wiki-dveri III'' uređivanjem stranice o [http://www.wiki-dveri.info/wiki/Pavao_%C5%A0toosPavlu Štoosu]

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri III'':

*Nikolina Frketić
*David Klemen Kurek
*Danijel Bačan
*Barbarta Jakovljević

Koordinator projekta u školi:

*knjižničarka Lana Ivanjek, prof.

OŠ Ivana Perkovca sudjeluje u projektu ''Wiki-dveri II'' uređivanjem stranice [[Perivoj dvorca Laduč]].

Učenice uključene u projekt ''Wiki-dveri II'':
*Marta Hribar
*Laura Novak

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Lana Ivanjek, prof.

----

OŠ Ivana Perkovca sudjelovala je u projektu ''Wiki-dveri I'' uređivanjem stranice o dvorcu [[Dvorac Lužnica|Lužnica]].

Učenice uključene u projekt ''Wiki-dveri I'':
*Ena Karolina Begović
*Andrea Hunić

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Lana Ivanjek, prof.

OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić

Osluka — Tue, 14 May 2013 13:05:12 GMT

Osluka:

[[Datoteka:OŠ.A.Augustinčić.jpg|200px|mini|right|OŠ Antuna Augustinčića]]

1904. škola u Zaprešiću počinje s radom. Nosila je ime "Jelačić ban", a nalazila se na mjestu današnjeg nebodera na adresi Trg žrtava fašizma 6.

1953./54. s radom počinje Narodna osmogodišnja škola "Zaprešić".

1989./1990. počela je dogradnja škole "Zaprešić" koja je u međuvremenu promijenila ime u OŠ Antuna Augustinčića.

1990. dovršena je nova školska zgrada.

2002. otvorena je nova blagovaonica.

2004. škola svečano slavi tri velike godišnjice: osnivanje prve javne škole, osnivanje škole "Jelačić ban" te osnivanje osmogodišnje škole u Zaprešiću. Tom prigodom objavljena je monografija "1854.-2004. OŠ Antuna Augustinčića".

Neka ova kratka kronologija bude podsjetnik na sve one koji su učili, podučavali, kuhali, računali, pisali kredom, olovkom ili pisaćom mašinom, pospremali, plakali, smijali se, voljeli i živjeli u prostorima naše škole.

Bez njih jučer ona ne bi bila takva kakvu je volimo mi danas.

http://www.os-aaugustincica-zapresic.skole.hr/

----

OŠ Antuna Augustinčića sudjelovala je u projektu "Wiki-dveri III" uređivanjem stranice o
[http://www.wiki-dveri.info/wiki/Stjepan_Borani%C4%87 Stjepanu Boraniću]

Učenici uključeni u projekt Wiki-dveri III:

*Grgur Damiani
*Filip Horvat

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Martina Stepić, prof.

OŠ Antuna Augustinčića sudjeluje u projektu ''Wiki-dveri II'' uređivanjem stranice [[Cret Dubravica]].

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri II'':

*Robert Horvat
*Lana Kudek
*Dominik Sič
*Lisa-Maria Štampar
*Filip Tandarić

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Martina Stepić, prof.

----

OŠ Antuna Augustinčića sudjelovala je u projektu ''Wiki-dveri I'' uređivanjem stranice o dvorcu [[Dvorac Januševec|Januševec]].

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri I'':

*Antonio Boduljak
*Antun Busjak
*Dora Dimić Rakar
*Antonio Konjević
*Matija Salamun

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Martina Stepić, prof.

OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić

Osluka — Tue, 14 May 2013 12:58:22 GMT

Osluka:

[[Datoteka:OŠ.A.Augustinčić.jpg|200px|mini|right|OŠ Antuna Augustinčića]]

1904. škola u Zaprešiću počinje s radom. Nosila je ime "Jelačić ban", a nalazila se na mjestu današnjeg nebodera na adresi Trg žrtava fašizma 6.

1953./54. s radom počinje Narodna osmogodišnja škola "Zaprešić".

1989./1990. počela je dogradnja škole "Zaprešić" koja je u međuvremenu promijenila ime u OŠ Antuna Augustinčića.

1990. dovršena je nova školska zgrada.

2002. otvorena je nova blagovaonica.

2004. škola svečano slavi tri velike godišnjice: osnivanje prve javne škole, osnivanje škole "Jelačić ban" te osnivanje osmogodišnje škole u Zaprešiću. Tom prigodom objavljena je monografija "1854.-2004. OŠ Antuna Augustinčića".

Neka ova kratka kronologija bude podsjetnik na sve one koji su učili, podučavali, kuhali, računali, pisali kredom, olovkom ili pisaćom mašinom, pospremali, plakali, smijali se, voljeli i živjeli u prostorima naše škole.

Bez njih jučer ona ne bi bila takva kakvu je volimo mi danas.

http://www.os-aaugustincica-zapresic.skole.hr/

----

OŠ Antuna Augustinčića sudjelovala je u projektu "Wiki-dveri III" uređivanjem stranice o Stjepanu Boraniću.

Učenici uključeni u projekt Wiki-dveri III:

*Grgur Damiani
*Filip Horvat

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Martina Stepić, prof.

OŠ Antuna Augustinčića sudjeluje u projektu ''Wiki-dveri II'' uređivanjem stranice [[Cret Dubravica]].

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri II'':

*Robert Horvat
*Lana Kudek
*Dominik Sič
*Lisa-Maria Štampar
*Filip Tandarić

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Martina Stepić, prof.

----

OŠ Antuna Augustinčića sudjelovala je u projektu ''Wiki-dveri I'' uređivanjem stranice o dvorcu [[Dvorac Januševec|Januševec]].

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri I'':

*Antonio Boduljak
*Antun Busjak
*Dora Dimić Rakar
*Antonio Konjević
*Matija Salamun

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Martina Stepić, prof.

OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić

Osluka — Tue, 14 May 2013 12:57:02 GMT

Osluka:

[[Datoteka:OŠ.A.Augustinčić.jpg|200px|mini|right|OŠ Antuna Augustinčića]]

1904. škola u Zaprešiću počinje s radom. Nosila je ime "Jelačić ban", a nalazila se na mjestu današnjeg nebodera na adresi Trg žrtava fašizma 6.

1953./54. s radom počinje Narodna osmogodišnja škola "Zaprešić".

1989./1990. počela je dogradnja škole "Zaprešić" koja je u međuvremenu promijenila ime u OŠ Antuna Augustinčića.

1990. dovršena je nova školska zgrada.

2002. otvorena je nova blagovaonica.

2004. škola svečano slavi tri velike godišnjice: osnivanje prve javne škole, osnivanje škole "Jelačić ban" te osnivanje osmogodišnje škole u Zaprešiću. Tom prigodom objavljena je monografija "1854.-2004. OŠ Antuna Augustinčića".

Neka ova kratka kronologija bude podsjetnik na sve one koji su učili, podučavali, kuhali, računali, pisali kredom, olovkom ili pisaćom mašinom, pospremali, plakali, smijali se, voljeli i živjeli u prostorima naše škole.

Bez njih jučer ona ne bi bila takva kakvu je volimo mi danas.

http://www.os-aaugustincica-zapresic.skole.hr/

----

OŠ Antuna Augustinčića sudjeluje u projektu ''Wiki-dveri II'' uređivanjem stranice [[Cret Dubravica]].

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri II'':

*Robert Horvat
*Lana Kudek
*Dominik Sič
*Lisa-Maria Štampar
*Filip Tandarić

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Martina Stepić, prof.

----

OŠ Antuna Augustinčića sudjelovala je u projektu ''Wiki-dveri I'' uređivanjem stranice o dvorcu [[Dvorac Januševec|Januševec]].

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri I'':

*Antonio Boduljak
*Antun Busjak
*Dora Dimić Rakar
*Antonio Konjević
*Matija Salamun

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Martina Stepić, prof.

OŠ Antuna Augustinčića sudjelovala je u projektu "Wiki-dveri III" uređivanjem stranice o Stjepanu Boraniću.

Učenici uključeni u projekt Wiki-dveri III:

*Grgur Damiani
*Filip horvat

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Martina Stepić, prof.

OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić

Osluka — Tue, 14 May 2013 12:56:07 GMT

Osluka:

[[Datoteka:OŠ.A.Augustinčić.jpg|200px|mini|right|OŠ Antuna Augustinčića]]

1904. škola u Zaprešiću počinje s radom. Nosila je ime "Jelačić ban", a nalazila se na mjestu današnjeg nebodera na adresi Trg žrtava fašizma 6.

1953./54. s radom počinje Narodna osmogodišnja škola "Zaprešić".

1989./1990. počela je dogradnja škole "Zaprešić" koja je u međuvremenu promijenila ime u OŠ Antuna Augustinčića.

1990. dovršena je nova školska zgrada.

2002. otvorena je nova blagovaonica.

2004. škola svečano slavi tri velike godišnjice: osnivanje prve javne škole, osnivanje škole "Jelačić ban" te osnivanje osmogodišnje škole u Zaprešiću. Tom prigodom objavljena je monografija "1854.-2004. OŠ Antuna Augustinčića".

Neka ova kratka kronologija bude podsjetnik na sve one koji su učili, podučavali, kuhali, računali, pisali kredom, olovkom ili pisaćom mašinom, pospremali, plakali, smijali se, voljeli i živjeli u prostorima naše škole.

Bez njih jučer ona ne bi bila takva kakvu je volimo mi danas.

http://www.os-aaugustincica-zapresic.skole.hr/

----

OŠ Antuna Augustinčića sudjeluje u projektu ''Wiki-dveri II'' uređivanjem stranice [[Cret Dubravica]].

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri II'':

*Robert Horvat
*Lana Kudek
*Dominik Sič
*Lisa-Maria Štampar
*Filip Tandarić

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Martina Stepić, prof.

----

OŠ Antuna Augustinčića sudjelovala je u projektu ''Wiki-dveri I'' uređivanjem stranice o dvorcu [[Dvorac Januševec|Januševec]].

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri I'':

*Antonio Boduljak
*Antun Busjak
*Dora Dimić Rakar
*Antonio Konjević
*Matija Salamun

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Martina Stepić, prof.

OŠ Antuna Augustinčića sudjelovala je u projektu "Wiki-dveri III" uređivanjem stranice o Stjepanu Boraniću.

Učenici uključeni u projekt Wiki-dveri III:

*Grgur Damiani

*Filip horvat

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Martina Stepić, prof.

OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić

Osluka — Tue, 14 May 2013 12:55:22 GMT

Osluka:

[[Datoteka:OŠ.A.Augustinčić.jpg|200px|mini|right|OŠ Antuna Augustinčića]]

1904. škola u Zaprešiću počinje s radom. Nosila je ime "Jelačić ban", a nalazila se na mjestu današnjeg nebodera na adresi Trg žrtava fašizma 6.

1953./54. s radom počinje Narodna osmogodišnja škola "Zaprešić".

1989./1990. počela je dogradnja škole "Zaprešić" koja je u međuvremenu promijenila ime u OŠ Antuna Augustinčića.

1990. dovršena je nova školska zgrada.

2002. otvorena je nova blagovaonica.

2004. škola svečano slavi tri velike godišnjice: osnivanje prve javne škole, osnivanje škole "Jelačić ban" te osnivanje osmogodišnje škole u Zaprešiću. Tom prigodom objavljena je monografija "1854.-2004. OŠ Antuna Augustinčića".

Neka ova kratka kronologija bude podsjetnik na sve one koji su učili, podučavali, kuhali, računali, pisali kredom, olovkom ili pisaćom mašinom, pospremali, plakali, smijali se, voljeli i živjeli u prostorima naše škole.

Bez njih jučer ona ne bi bila takva kakvu je volimo mi danas.

http://www.os-aaugustincica-zapresic.skole.hr/

----

OŠ Antuna Augustinčića sudjeluje u projektu ''Wiki-dveri II'' uređivanjem stranice [[Cret Dubravica]].

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri II'':

*Robert Horvat
*Lana Kudek
*Dominik Sič
*Lisa-Maria Štampar
*Filip Tandarić

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Martina Stepić, prof.

----

OŠ Antuna Augustinčića sudjelovala je u projektu ''Wiki-dveri I'' uređivanjem stranice o dvorcu [[Dvorac Januševec|Januševec]].

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri I'':

*Antonio Boduljak
*Antun Busjak
*Dora Dimić Rakar
*Antonio Konjević
*Matija Salamun

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Martina Stepić, prof.

OŠ Antuna Augustinčića sudjelovala je u projektu "Wiki-dveri III" uređivanjem stranice o Stjepanu Boraniću.

Učenici uključeni u projekt Wiki-dveri III:

*Grgur Damiani

*Filip horvat

Koordinator projekta u školi:
knjižničarka Martina Stepić, prof.

OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić

Osluka — Tue, 14 May 2013 12:53:21 GMT

Osluka:

[[Datoteka:OŠ.A.Augustinčić.jpg|200px|mini|right|OŠ Antuna Augustinčića]]

1904. škola u Zaprešiću počinje s radom. Nosila je ime "Jelačić ban", a nalazila se na mjestu današnjeg nebodera na adresi Trg žrtava fašizma 6.

1953./54. s radom počinje Narodna osmogodišnja škola "Zaprešić".

1989./1990. počela je dogradnja škole "Zaprešić" koja je u međuvremenu promijenila ime u OŠ Antuna Augustinčića.

1990. dovršena je nova školska zgrada.

2002. otvorena je nova blagovaonica.

2004. škola svečano slavi tri velike godišnjice: osnivanje prve javne škole, osnivanje škole "Jelačić ban" te osnivanje osmogodišnje škole u Zaprešiću. Tom prigodom objavljena je monografija "1854.-2004. OŠ Antuna Augustinčića".

Neka ova kratka kronologija bude podsjetnik na sve one koji su učili, podučavali, kuhali, računali, pisali kredom, olovkom ili pisaćom mašinom, pospremali, plakali, smijali se, voljeli i živjeli u prostorima naše škole.

Bez njih jučer ona ne bi bila takva kakvu je volimo mi danas.

http://www.os-aaugustincica-zapresic.skole.hr/

----

OŠ Antuna Augustinčića sudjeluje u projektu ''Wiki-dveri II'' uređivanjem stranice [[Cret Dubravica]].

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri II'':

*Robert Horvat
*Lana Kudek
*Dominik Sič
*Lisa-Maria Štampar
*Filip Tandarić

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Martina Stepić, prof.

----

OŠ Antuna Augustinčića sudjelovala je u projektu ''Wiki-dveri I'' uređivanjem stranice o dvorcu [[Dvorac Januševec|Januševec]].

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri I'':

*Antonio Boduljak
*Antun Busjak
*Dora Dimić Rakar
*Antonio Konjević
*Matija Salamun

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Martina Stepić, prof.

OŠ Antuna Augustinčića sudjelovala je u projektu "Wiki-dveri III" uređivanjem stranice o [[Stjepanu Boraniću]].

Učenici uključeni u projekt Wiki-dveri III:

Grgur Damiani
Filip horvat

Koordinator projekta u školi:
knjižničarka Martina Stepić, prof.

OŠ Pušća, Pušća

Osluka — Tue, 14 May 2013 12:51:09 GMT

Osluka:

[[Datoteka:OŠPušća.JPG|200px|mini|left|OŠ Pušća]]

Osnovna škola Pušća jedna je od najstarijih škola zapadnog dijela Zagrebačke županije. Prema usmenoj predaji, škola je počela raditi 1848. godine, a pisani dokumenti datiraju iz 1858. godine. Prva škola iz 1848. godine otvorena je u krčmi pored Kapele svetog Andraša u Bregovljani (zaselak u Pušći). U njoj je prvi učitelj bio Franjo Viher, orguljaš iz Štajerske, a prvi su đaci bili pet dječaka i jedna djevojčica koje je orguljaš podučavao u svoje slobodno vrijeme. Godine 1850. škola dolazi u doticaj sa župnim uredom budući da je učitelj Petar Lugarić ujedno i orguljaš u crkvi. Za njegova su službovanja nadziratelji škole bili Mirko Tunjić, opat i nadzornik pučkih kotarskih škola, Stjepan Matković, mjesni župnik, i Josip Krčelić, ravnatelj. Šest godina kasnije školska je zgrada postala žrtvom požara, zajedno sa službenim spisima koji bi svjedočili o njenom radu i uspjehu. Troškom župljana 1868. godine sagrađena je školska zgrada u Pušći, a ona je u Bregovljani napuštena. Početkom travnja 1893. uređeno je uz školu „gombalište“ (igralište) za što je zaslužan učitelj Novak. Subvencijom Kraljevske zemaljske vlade u Zagrebu
1895. sagrađena je nova školska zgrada u neposrednoj blizini bivše škole koja je prenamijenjena za stan učitelja. Nova se zgrada sastojala od sobe i hodnika, a obuka je u njoj započela iste godine. Školske godine 1904./05. počinje praktična
obuka u kućanstvu, posebno kuhanju. Nakon osnutka Upravne općine Pušća 1912. godine poduzimalo se sve da dođe do gradnje nove, veće školske zgrade. Potporom Kraljevske zemaljske vlade izgrađena je 1913. školska zgrada, jednokatnica s dvije
učionice i dva školska stana. Jedan od poznatih učitelja koji je radio u OŠ Pušća bio je i Andrija Fijan, tada poznati glumac Hrvatskog narodnog kazališta.

U osmogodišnju školu Osnovna škola Pušća pretvorena je 1956. godine. Školske godine 1980./81. OŠ Pušća pripojena je također osmorazredna OŠ Dubravica koja postaje područnom školom. U školskoj zgradi iz 1913. nastava se odvijala sve do 2002. godine kada je završena izgradnja nove školske zgrade, jedne od najmodernijih u državi, u kojoj se iste godine započinje s održavanjem nastave.

----
OŠ Pušća sudjeluje u projektu ''Wiki-dveri III'' uređivanjem stranice o [http://www.wiki-dveri.info/wiki/Dragutin_Borani%C4%87 Dragutinu Boraniću]

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri III'':

Matea Behin

Sara Pšeničnjak

Lara Fiolić

Adrian Iveković

Koordinator projekta u školi:

knjižničarka Renata Car Lacković, prof.

OŠ Pušća sudjeluje u projektu uređivanjem wiki stranice o dvorcu [[Dvorac Laduč|Laduč]].

Učenici uključeni u projekt Wiki-dveri:
*Ivana Šporčić
*Katarina Mihok
*Marin Mrkonjić
*Doroteja Percela
*Robert Lacković
*Nikolina Peršić

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Renata Car Lacković, prof.

*http://www.os-pusca-donja.skole.hr/skola

OŠ Pušća, Pušća

Osluka — Tue, 14 May 2013 12:50:07 GMT

Osluka:

[[Datoteka:OŠPušća.JPG|200px|mini|left|OŠ Pušća]]

Osnovna škola Pušća jedna je od najstarijih škola zapadnog dijela Zagrebačke županije. Prema usmenoj predaji, škola je počela raditi 1848. godine, a pisani dokumenti datiraju iz 1858. godine. Prva škola iz 1848. godine otvorena je u krčmi pored Kapele svetog Andraša u Bregovljani (zaselak u Pušći). U njoj je prvi učitelj bio Franjo Viher, orguljaš iz Štajerske, a prvi su đaci bili pet dječaka i jedna djevojčica koje je orguljaš podučavao u svoje slobodno vrijeme. Godine 1850. škola dolazi u doticaj sa župnim uredom budući da je učitelj Petar Lugarić ujedno i orguljaš u crkvi. Za njegova su službovanja nadziratelji škole bili Mirko Tunjić, opat i nadzornik pučkih kotarskih škola, Stjepan Matković, mjesni župnik, i Josip Krčelić, ravnatelj. Šest godina kasnije školska je zgrada postala žrtvom požara, zajedno sa službenim spisima koji bi svjedočili o njenom radu i uspjehu. Troškom župljana 1868. godine sagrađena je školska zgrada u Pušći, a ona je u Bregovljani napuštena. Početkom travnja 1893. uređeno je uz školu „gombalište“ (igralište) za što je zaslužan učitelj Novak. Subvencijom Kraljevske zemaljske vlade u Zagrebu
1895. sagrađena je nova školska zgrada u neposrednoj blizini bivše škole koja je prenamijenjena za stan učitelja. Nova se zgrada sastojala od sobe i hodnika, a obuka je u njoj započela iste godine. Školske godine 1904./05. počinje praktična
obuka u kućanstvu, posebno kuhanju. Nakon osnutka Upravne općine Pušća 1912. godine poduzimalo se sve da dođe do gradnje nove, veće školske zgrade. Potporom Kraljevske zemaljske vlade izgrađena je 1913. školska zgrada, jednokatnica s dvije
učionice i dva školska stana. Jedan od poznatih učitelja koji je radio u OŠ Pušća bio je i Andrija Fijan, tada poznati glumac Hrvatskog narodnog kazališta.

U osmogodišnju školu Osnovna škola Pušća pretvorena je 1956. godine. Školske godine 1980./81. OŠ Pušća pripojena je također osmorazredna OŠ Dubravica koja postaje područnom školom. U školskoj zgradi iz 1913. nastava se odvijala sve do 2002. godine kada je završena izgradnja nove školske zgrade, jedne od najmodernijih u državi, u kojoj se iste godine započinje s održavanjem nastave.

----
OŠ Pušća sudjeluje u projektu ''Wiki-dveri III'' uređivanjem stranice o [http://www.wiki-dveri.info/wiki/Dragutin_Borani%C4%87 Dragutinu Boraniću]

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri III'':

Matea Behin

Sara Pšeničnjak

Lara Fiolić

Adrian Iveković

Koordinator projekta u školi:
knjižničarka Renata Car Lacković, prof.

OŠ Pušća sudjeluje u projektu uređivanjem wiki stranice o dvorcu [[Dvorac Laduč|Laduč]].

Učenici uključeni u projekt Wiki-dveri:
*Ivana Šporčić
*Katarina Mihok
*Marin Mrkonjić
*Doroteja Percela
*Robert Lacković
*Nikolina Peršić

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Renata Car Lacković, prof.

*http://www.os-pusca-donja.skole.hr/skola

OŠ Pušća, Pušća

Osluka — Tue, 14 May 2013 12:47:51 GMT

Osluka:

[[Datoteka:OŠPušća.JPG|200px|mini|left|OŠ Pušća]]

Osnovna škola Pušća jedna je od najstarijih škola zapadnog dijela Zagrebačke županije. Prema usmenoj predaji, škola je počela raditi 1848. godine, a pisani dokumenti datiraju iz 1858. godine. Prva škola iz 1848. godine otvorena je u krčmi pored Kapele svetog Andraša u Bregovljani (zaselak u Pušći). U njoj je prvi učitelj bio Franjo Viher, orguljaš iz Štajerske, a prvi su đaci bili pet dječaka i jedna djevojčica koje je orguljaš podučavao u svoje slobodno vrijeme. Godine 1850. škola dolazi u doticaj sa župnim uredom budući da je učitelj Petar Lugarić ujedno i orguljaš u crkvi. Za njegova su službovanja nadziratelji škole bili Mirko Tunjić, opat i nadzornik pučkih kotarskih škola, Stjepan Matković, mjesni župnik, i Josip Krčelić, ravnatelj. Šest godina kasnije školska je zgrada postala žrtvom požara, zajedno sa službenim spisima koji bi svjedočili o njenom radu i uspjehu. Troškom župljana 1868. godine sagrađena je školska zgrada u Pušći, a ona je u Bregovljani napuštena. Početkom travnja 1893. uređeno je uz školu „gombalište“ (igralište) za što je zaslužan učitelj Novak. Subvencijom Kraljevske zemaljske vlade u Zagrebu
1895. sagrađena je nova školska zgrada u neposrednoj blizini bivše škole koja je prenamijenjena za stan učitelja. Nova se zgrada sastojala od sobe i hodnika, a obuka je u njoj započela iste godine. Školske godine 1904./05. počinje praktična
obuka u kućanstvu, posebno kuhanju. Nakon osnutka Upravne općine Pušća 1912. godine poduzimalo se sve da dođe do gradnje nove, veće školske zgrade. Potporom Kraljevske zemaljske vlade izgrađena je 1913. školska zgrada, jednokatnica s dvije
učionice i dva školska stana. Jedan od poznatih učitelja koji je radio u OŠ Pušća bio je i Andrija Fijan, tada poznati glumac Hrvatskog narodnog kazališta.

U osmogodišnju školu Osnovna škola Pušća pretvorena je 1956. godine. Školske godine 1980./81. OŠ Pušća pripojena je također osmorazredna OŠ Dubravica koja postaje područnom školom. U školskoj zgradi iz 1913. nastava se odvijala sve do 2002. godine kada je završena izgradnja nove školske zgrade, jedne od najmodernijih u državi, u kojoj se iste godine započinje s održavanjem nastave.

----
OŠ Pušća sudjeluje u projektu ''Wiki-dveri III'' uređivanjem stranice o [[Dragutinu Boraniću]]

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri III'':

Matea Behin

Sara Pšeničnjak

Lara Fiolić

Adrian Iveković

Koordinator projekta u školi:
knjižničarka Renata Car Lacković, prof.

OŠ Pušća sudjeluje u projektu uređivanjem wiki stranice o dvorcu [[Dvorac Laduč|Laduč]].

Učenici uključeni u projekt Wiki-dveri:
*Ivana Šporčić
*Katarina Mihok
*Marin Mrkonjić
*Doroteja Percela
*Robert Lacković
*Nikolina Peršić

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Renata Car Lacković, prof.

*http://www.os-pusca-donja.skole.hr/skola

OŠ Pušća, Pušća

Osluka — Tue, 14 May 2013 12:42:39 GMT

Osluka:

[[Datoteka:OŠPušća.JPG|200px|mini|left|OŠ Pušća]]

Osnovna škola Pušća jedna je od najstarijih škola zapadnog dijela Zagrebačke županije. Prema usmenoj predaji, škola je počela raditi 1848. godine, a pisani dokumenti datiraju iz 1858. godine. Prva škola iz 1848. godine otvorena je u krčmi pored Kapele svetog Andraša u Bregovljani (zaselak u Pušći). U njoj je prvi učitelj bio Franjo Viher, orguljaš iz Štajerske, a prvi su đaci bili pet dječaka i jedna djevojčica koje je orguljaš podučavao u svoje slobodno vrijeme. Godine 1850. škola dolazi u doticaj sa župnim uredom budući da je učitelj Petar Lugarić ujedno i orguljaš u crkvi. Za njegova su službovanja nadziratelji škole bili Mirko Tunjić, opat i nadzornik pučkih kotarskih škola, Stjepan Matković, mjesni župnik, i Josip Krčelić, ravnatelj. Šest godina kasnije školska je zgrada postala žrtvom požara, zajedno sa službenim spisima koji bi svjedočili o njenom radu i uspjehu. Troškom župljana 1868. godine sagrađena je školska zgrada u Pušći, a ona je u Bregovljani napuštena. Početkom travnja 1893. uređeno je uz školu „gombalište“ (igralište) za što je zaslužan učitelj Novak. Subvencijom Kraljevske zemaljske vlade u Zagrebu
1895. sagrađena je nova školska zgrada u neposrednoj blizini bivše škole koja je prenamijenjena za stan učitelja. Nova se zgrada sastojala od sobe i hodnika, a obuka je u njoj započela iste godine. Školske godine 1904./05. počinje praktična
obuka u kućanstvu, posebno kuhanju. Nakon osnutka Upravne općine Pušća 1912. godine poduzimalo se sve da dođe do gradnje nove, veće školske zgrade. Potporom Kraljevske zemaljske vlade izgrađena je 1913. školska zgrada, jednokatnica s dvije
učionice i dva školska stana. Jedan od poznatih učitelja koji je radio u OŠ Pušća bio je i Andrija Fijan, tada poznati glumac Hrvatskog narodnog kazališta.

U osmogodišnju školu Osnovna škola Pušća pretvorena je 1956. godine. Školske godine 1980./81. OŠ Pušća pripojena je također osmorazredna OŠ Dubravica koja postaje područnom školom. U školskoj zgradi iz 1913. nastava se odvijala sve do 2002. godine kada je završena izgradnja nove školske zgrade, jedne od najmodernijih u državi, u kojoj se iste godine započinje s održavanjem nastave.

----
OŠ Pušća sudjeluje u projektu ''Wiki-dveri III'' uređivanjem stranice o Dragutinu Boraniću

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri III'':

Matea Behin

Sara Pšeničnjak

Lara Fiolić

Adrian Iveković

Koordinator projekta u školi:
knjižničarka Renata Car Lacković, prof.

OŠ Pušća sudjeluje u projektu uređivanjem wiki stranice o dvorcu [[Dvorac Laduč|Laduč]].

Učenici uključeni u projekt Wiki-dveri:
*Ivana Šporčić
*Katarina Mihok
*Marin Mrkonjić
*Doroteja Percela
*Robert Lacković
*Nikolina Peršić

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Renata Car Lacković, prof.

*http://www.os-pusca-donja.skole.hr/skola

OŠ Pušća, Pušća

Osluka — Tue, 14 May 2013 12:40:58 GMT

Osluka:

[[Datoteka:OŠPušća.JPG|200px|mini|left|OŠ Pušća]]

Osnovna škola Pušća jedna je od najstarijih škola zapadnog dijela Zagrebačke županije. Prema usmenoj predaji, škola je počela raditi 1848. godine, a pisani dokumenti datiraju iz 1858. godine. Prva škola iz 1848. godine otvorena je u krčmi pored Kapele svetog Andraša u Bregovljani (zaselak u Pušći). U njoj je prvi učitelj bio Franjo Viher, orguljaš iz Štajerske, a prvi su đaci bili pet dječaka i jedna djevojčica koje je orguljaš podučavao u svoje slobodno vrijeme. Godine 1850. škola dolazi u doticaj sa župnim uredom budući da je učitelj Petar Lugarić ujedno i orguljaš u crkvi. Za njegova su službovanja nadziratelji škole bili Mirko Tunjić, opat i nadzornik pučkih kotarskih škola, Stjepan Matković, mjesni župnik, i Josip Krčelić, ravnatelj. Šest godina kasnije školska je zgrada postala žrtvom požara, zajedno sa službenim spisima koji bi svjedočili o njenom radu i uspjehu. Troškom župljana 1868. godine sagrađena je školska zgrada u Pušći, a ona je u Bregovljani napuštena. Početkom travnja 1893. uređeno je uz školu „gombalište“ (igralište) za što je zaslužan učitelj Novak. Subvencijom Kraljevske zemaljske vlade u Zagrebu
1895. sagrađena je nova školska zgrada u neposrednoj blizini bivše škole koja je prenamijenjena za stan učitelja. Nova se zgrada sastojala od sobe i hodnika, a obuka je u njoj započela iste godine. Školske godine 1904./05. počinje praktična
obuka u kućanstvu, posebno kuhanju. Nakon osnutka Upravne općine Pušća 1912. godine poduzimalo se sve da dođe do gradnje nove, veće školske zgrade. Potporom Kraljevske zemaljske vlade izgrađena je 1913. školska zgrada, jednokatnica s dvije
učionice i dva školska stana. Jedan od poznatih učitelja koji je radio u OŠ Pušća bio je i Andrija Fijan, tada poznati glumac Hrvatskog narodnog kazališta.

U osmogodišnju školu Osnovna škola Pušća pretvorena je 1956. godine. Školske godine 1980./81. OŠ Pušća pripojena je također osmorazredna OŠ Dubravica koja postaje područnom školom. U školskoj zgradi iz 1913. nastava se odvijala sve do 2002. godine kada je završena izgradnja nove školske zgrade, jedne od najmodernijih u državi, u kojoj se iste godine započinje s održavanjem nastave.

----
OŠ Pušća sudjeluje u projektu ''Wiki-dveri III'' uređivanjem stranice o Dragutinu Boraniću

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri III'':

Matea Behin
Sara Pšeničnjak
Lara Fiolić

OŠ Pušća sudjeluje u projektu uređivanjem wiki stranice o dvorcu [[Dvorac Laduč|Laduč]].

Učenici uključeni u projekt Wiki-dveri:
*Ivana Šporčić
*Katarina Mihok
*Marin Mrkonjić
*Doroteja Percela
*Robert Lacković
*Nikolina Peršić

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Renata Car Lacković, prof.

*http://www.os-pusca-donja.skole.hr/skola

OŠ Pušća, Pušća

Osluka — Tue, 14 May 2013 12:38:37 GMT

Osluka:

[[Datoteka:OŠPušća.JPG|200px|mini|left|OŠ Pušća]]

Osnovna škola Pušća jedna je od najstarijih škola zapadnog dijela Zagrebačke županije. Prema usmenoj predaji, škola je počela raditi 1848. godine, a pisani dokumenti datiraju iz 1858. godine. Prva škola iz 1848. godine otvorena je u krčmi pored Kapele svetog Andraša u Bregovljani (zaselak u Pušći). U njoj je prvi učitelj bio Franjo Viher, orguljaš iz Štajerske, a prvi su đaci bili pet dječaka i jedna djevojčica koje je orguljaš podučavao u svoje slobodno vrijeme. Godine 1850. škola dolazi u doticaj sa župnim uredom budući da je učitelj Petar Lugarić ujedno i orguljaš u crkvi. Za njegova su službovanja nadziratelji škole bili Mirko Tunjić, opat i nadzornik pučkih kotarskih škola, Stjepan Matković, mjesni župnik, i Josip Krčelić, ravnatelj. Šest godina kasnije školska je zgrada postala žrtvom požara, zajedno sa službenim spisima koji bi svjedočili o njenom radu i uspjehu. Troškom župljana 1868. godine sagrađena je školska zgrada u Pušći, a ona je u Bregovljani napuštena. Početkom travnja 1893. uređeno je uz školu „gombalište“ (igralište) za što je zaslužan učitelj Novak. Subvencijom Kraljevske zemaljske vlade u Zagrebu
1895. sagrađena je nova školska zgrada u neposrednoj blizini bivše škole koja je prenamijenjena za stan učitelja. Nova se zgrada sastojala od sobe i hodnika, a obuka je u njoj započela iste godine. Školske godine 1904./05. počinje praktična
obuka u kućanstvu, posebno kuhanju. Nakon osnutka Upravne općine Pušća 1912. godine poduzimalo se sve da dođe do gradnje nove, veće školske zgrade. Potporom Kraljevske zemaljske vlade izgrađena je 1913. školska zgrada, jednokatnica s dvije
učionice i dva školska stana. Jedan od poznatih učitelja koji je radio u OŠ Pušća bio je i Andrija Fijan, tada poznati glumac Hrvatskog narodnog kazališta.

U osmogodišnju školu Osnovna škola Pušća pretvorena je 1956. godine. Školske godine 1980./81. OŠ Pušća pripojena je također osmorazredna OŠ Dubravica koja postaje područnom školom. U školskoj zgradi iz 1913. nastava se odvijala sve do 2002. godine kada je završena izgradnja nove školske zgrade, jedne od najmodernijih u državi, u kojoj se iste godine započinje s održavanjem nastave.

----
OŠ Pušća sudjeluje u projektu Wiki-dveri III uređivanjem stranice o Dragutinu Boraniću

OŠ Pušća sudjeluje u projektu uređivanjem wiki stranice o dvorcu [[Dvorac Laduč|Laduč]].

Učenici uključeni u projekt Wiki-dveri:
*Ivana Šporčić
*Katarina Mihok
*Marin Mrkonjić
*Doroteja Percela
*Robert Lacković
*Nikolina Peršić

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Renata Car Lacković, prof.

*http://www.os-pusca-donja.skole.hr/skola

Wiki-dveri:Portal zajednice

Osluka — Tue, 14 May 2013 12:37:19 GMT

Osluka:

== Wiki-dveri III - znamenite ličnosti zaprešićkog kraja ==

'''Nositelj projekta:'''

[http://www.kgz.hr/ Knjižnice grada Zagreba]

[http://www.kgz.hr/default.aspx?id=62 Gradska knjižnica Ante Kovačića Zaprešić]

'''Voditelj projekta:'''

Jadranka Gregorec, prof./ gradska.knjiznica.zapresic@kgz.hr

'''Koordinatori projekta:'''

Marija Bartolić, prof. / marija.bartolic@kgz.hr

Mirela Puljar, prof. / mirela.puljar@kgz.hr

'''Tehnička podrška:'''
Brankica Adanić

'''Vanjski suradnik''':
Stjepan Laljak, prof.

----

'''Škole uključene u projekt''':

[[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]

[[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]

[[OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]

[[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]

[[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]

[[OŠ Pavao Belas, Brdovec]]

[[OŠ Pušća, Pušća]]

OŠ Luka, Luka

----

'''Projekt su podržali:'''

[http://www.zapresic.hr/emu/index.php Grad Zaprešić]

[http://www.zagrebacka-zupanija.hr/ Zagrebačka županija]

[http://www.vivainfo.hr/ VIVA info]

[http://www.nsk.hr/home.aspx?id=24 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]

[http://www.skolskaknjiga.hr Školska knjiga]

--------------------------------------------------------------------------------

== Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkoga kraja ==

[[Datoteka:Knjiznica2.jpg|200px|mini|right|Gradska knjižnica Ante Kovačića Zaprešić]]

'''Nositelj projekta:'''

[http://www.kgz.hr/ Knjižnice grada Zagreba]

[http://www.kgz.hr/default.aspx?id=62 Gradska knjižnica Ante Kovačića Zaprešić]

'''Voditelj projekta:'''

Jadranka Gregorec, prof. / gradska.knjiznica.zapresic@kgz.hr

'''Koordinatori projekta:'''

Marija Bartolić, prof. / marija.bartolic@kgz.hr

Mirela Puljar, prof. / mirela.puljar@kgz.hr

Sanja Žunić, prof. / sanja.zunic@kgz.hr

'''Vanjski suradnik:'''
Jasenka Topić, prof.dr.sc. biologije

----

'''Škole uključene u projekt:'''

[[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]

[[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]

[[OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]

[[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]

[[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]

[[OŠ Pavao Belas, Brdovec]]

[[PŠ Pavla Štoosa, Dubravica]]

--------------------------------------------------------------------------------

'''Projekt su podržali:'''

[http://www.zapresic.hr/emu/index.php Grad Zaprešić]

[http://www.zagrebacka-zupanija.hr Zagrebačka županija]

[http://www.vivainfo.hr/#header VIVA info]

[http://www.nsk.hr Nacionalna i sveučilišna knjižnica]

[http://otvorenikod.nsk.hr Centar za otvoreni kod]

[http://www.skolskaknjiga.hr Školska knjiga]

----

== Wiki-dveri I - upoznajmo dvorce zaprešićkoga kraja ==

'''Nositelj projekta:'''

[http://www.kgz.hr Knjižnice grada Zagreba]

[http://www.kgz.hr/default.aspx?id=62 Gradska knjižnica Ante Kovačića Zaprešić]

'''Voditelj projekta:'''
*Jadranka Gregorec, prof. / gradska.knjiznica.zapresic@kgz.hr

'''Koordinatori projekta:'''
*Marija Bartolić, prof. / marija.bartolic@kgz.hr

*Sanja Žunić, prof. / sanja.zunic@kgz.hr

----

'''Škole uključene u projekt:'''

[[OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica]]

[[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]

[[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]

[[OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]

[[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]

[[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]

[[OŠ Pušća, Pušća]]

----

'''Projekt su podržali:'''

[http://www.zapresic.hr/emu/index.php Grad Zaprešić]

[http://www.zagrebacka-zupanija.hr/ Zagrebačka županija]

[http://www.vivainfo.hr/ VIVA info]

[http://www.nsk.hr/home.aspx?id=24 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]

[http://www.skolskaknjiga.hr Školska knjiga]

OŠ Pavao Belas, Brdovec

Osluka — Mon, 13 May 2013 12:34:46 GMT

Osluka:

[[Datoteka:logo.jpg|150px|mini|left|Logo OŠ Pavao Belas]]

Prvu javnu školu u Brdovcu osnovao je 1854. godine župnik Pavao Belas. Nastava se održavala u Župnom dvoru do 1868. godine kada je izgrađena škola uz glavnu cestu. Stjepan Zagozda bio je prvi brdovečki učitelj. Školska je godina tada počinjala 1. studenoga, a trajala je sve do kraja srpnja. O školi je brinuo mjesni školski nadzornik, a to je do svoje smrti bio župnik Pavao Belas, inače i jedan od osnivača Matice hrvatske. On je osiguravao sve što je školi trebalo, a pomagali su mu tadašnji članovi Školskoga odbora. Školska je knjižnica osnovana 1875. godine te je imala 70 svezaka. Godine 1891. škola je nagrađena na Gospodarsko-šumarskoj jubilarnoj izložbi u Zagrebu diplomom priznanicom za izloženi nacrt školskog vrta i za izloženu zbirku narodnih vezova. 1893. godine uz školu je uređeno školsko igralište na kojem su postojale ruče, preča, stupovi za konopce i sprava za skok. Te iste godine barunica Rauch poklonila je školi školski barjak od crvene svile sa slikom Anđela čuvara s lica i svetoga Alojzija, zaštitnika djece, s naličja. Učenici su iz Zaprešića dolazili ovdje na nastavu punih 50 godina sve dok 1904. godine nije otvorena pučka škola u Zaprešiću te je u nju iz brdovečke škole prešlo čak 138 djece. Nešto kasnije izgrađena je nova zgrada u kojoj se odražavala nastava do 4. razreda. Godine 1954. brdovečka škola postaje područna škola Osnovne škole Antuna Augustinčića u Zaprešiću pa su učenici od 5.-8. razreda putovali u Zaprešić.

Formalno je novoosnovana osmogodišnja škola OŠ Pavao Belas počela s radom 1. ožujka 2009. godine, dok je prvo školsko zvono u novoj školskoj zgradi zazvonilo 6. rujna 2010. godine. Danas školu pohađa oko 360 učenika. Ravnatelj škole je Andrej Peklić.

<center><gallery perrow="4">
Datoteka:stara škola.jpg|Stara škola
Datoteka:naša škola.jpg|OŠ Pavao Belas
Datoteka:nova škola.jpg|Nova škola
Datoteka:milenijska fotografija.jpg|Milenijska fotografija
</gallery></center>

http://os-pavao-belas.skole.hr/

----

OŠ Pavao Belas sudjeluje u projektu ''Wiki-dveri III'' uređivanjem stranice o Stjepanu Jakševcu

Učenici uključeni u projekt'' Wiki-dveri III:''

Ema Franka Šoštarić

Danijela Šoštarić

Laura Gerić

Lucija Zbukvić

Koordinator projekta u školi ''Wiki-dveri III'':

knjižničarka Višnja Vujuć, prof.

OŠ Pavao Belas sudjeluje u projektu ''Wiki-dveri II'' uređivanjem stranice [[Park dvorca Gornja Bistra]].

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri II'':
*Marija Grgurić
*Novella Jančijev
*Hana Lira Luketić
*Sara Pavić
*Karolina Zbukvić

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Višnja Vujić, prof.

OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić

Osluka — Mon, 13 May 2013 12:29:46 GMT

Osluka:

[[Datoteka:OSljudevitagaja.jpg|250px|mini|left|Osnovna škola Ljudevita Gaja]]

Osnovna škola Ljudevita Gaja nalazi se u Ulici Ljudevita Gaja u Zaprešiću. Čine je matična škola u Zaprešiću i područna škola u Pojatnom. Škola Ljudevita Gaja sagrađena je 1980. godine, a od tada ju je vodilo nekoliko ravnatelja: Stjepan Zorc, Ljiljana Marić, Mario Rogač i Đurđica Šepac. Školu pohađa oko 950 učenika u 38 razrednih odjeljenja. U školi radi oko 60 učitelja i profesora te 20-ak ostalih djelatnika. Osim učionica, škola ima i sportsku dvoranu, kuhinju, blagovaonicu, knjižnicu, zbornicu te informatičku učionicu s 20-ak računala i nekoliko pisača.

U školi je organiziran boravak za učenike 1. i 2. razreda. Učenici se od prvog razreda uče služiti te izražavati na engleskom jeziku, a od 4. razreda svoje znanje mogu proširiti i njemačkim jezikom. U školi su organizirane mnoge radionice i izvannastavne aktivnosti u kojima učenici mogu pokazati i otkriti svoje talente. Od 1980. godine našu su školu predstavljali mnogi učenici na županijskim i državnim natjecanjima. Bilježimo i velike uspjehe na sportskim natjecanjima. Za školu se ne brinu samo djelatnici škole, već i mi, učenici, koji povremeno sa svojim razrednicima čistimo okoliš škole.

http://www.os-ljudevita-gaja-zapresic.skole.hr/
----
OŠ Ljudevita Gaja sudjeluje u projektu ''Wiki-dveri III'' uređivanjem stranice o Baltazaru Adamu Krčeliću

Učenici uključeni u projekt'' Wiki-dveri III:''

Marta Bregeš

Josip Brkić

Juraj Crneković

Luka Smokrović

Koordinator projekta u školi:

knjižničarka Marija Novaković, prof

OŠ Ljudevita Gaja sudjeluje u projektu ''Wiki-dveri II'' uređivanjem stranice [[Park prirode Medvednica]].

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri II'':
*Bruno Brebrić
*Ira Horvat
*Andrijana Radoš

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Marija Novaković, prof.
----

OŠ Ljudevita Gaja sudjelovala je u projektu ''Wiki-dveri I'' uređivanjem stranice o dvorcu [[Dvorac Jakovlje|Jakovlje]].

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri I'':
*Sara Mandić
*Jurica Picak
*Lucija Grladinović
*Kristina Kovačić
*Jan Stojanovski
*Manda Kovačević

Koordinator projekta u školi:
*Ljiljana Marić, prof.

OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić

Osluka — Mon, 13 May 2013 12:29:19 GMT

Osluka:

[[Datoteka:OSljudevitagaja.jpg|250px|mini|left|Osnovna škola Ljudevita Gaja]]

Osnovna škola Ljudevita Gaja nalazi se u Ulici Ljudevita Gaja u Zaprešiću. Čine je matična škola u Zaprešiću i područna škola u Pojatnom. Škola Ljudevita Gaja sagrađena je 1980. godine, a od tada ju je vodilo nekoliko ravnatelja: Stjepan Zorc, Ljiljana Marić, Mario Rogač i Đurđica Šepac. Školu pohađa oko 950 učenika u 38 razrednih odjeljenja. U školi radi oko 60 učitelja i profesora te 20-ak ostalih djelatnika. Osim učionica, škola ima i sportsku dvoranu, kuhinju, blagovaonicu, knjižnicu, zbornicu te informatičku učionicu s 20-ak računala i nekoliko pisača.

U školi je organiziran boravak za učenike 1. i 2. razreda. Učenici se od prvog razreda uče služiti te izražavati na engleskom jeziku, a od 4. razreda svoje znanje mogu proširiti i njemačkim jezikom. U školi su organizirane mnoge radionice i izvannastavne aktivnosti u kojima učenici mogu pokazati i otkriti svoje talente. Od 1980. godine našu su školu predstavljali mnogi učenici na županijskim i državnim natjecanjima. Bilježimo i velike uspjehe na sportskim natjecanjima. Za školu se ne brinu samo djelatnici škole, već i mi, učenici, koji povremeno sa svojim razrednicima čistimo okoliš škole.

http://www.os-ljudevita-gaja-zapresic.skole.hr/
----
OŠ Ljudevita Gaja sudjeluje u projektu ''Wiki-dveri III'' uređivanjem stranice o Baltazaru Adamu Krčeliću

Učenici uključeni u projekt'' Wiki-dveri III:''
Marta Bregeš

Josip Brkić

Juraj Crneković

Luka Smokrović

Koordinator projekta u školi:

knjižničarka Marija Novaković, prof

OŠ Ljudevita Gaja sudjeluje u projektu ''Wiki-dveri II'' uređivanjem stranice [[Park prirode Medvednica]].

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri II'':
*Bruno Brebrić
*Ira Horvat
*Andrijana Radoš

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Marija Novaković, prof.
----

OŠ Ljudevita Gaja sudjelovala je u projektu ''Wiki-dveri I'' uređivanjem stranice o dvorcu [[Dvorac Jakovlje|Jakovlje]].

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri I'':
*Sara Mandić
*Jurica Picak
*Lucija Grladinović
*Kristina Kovačić
*Jan Stojanovski
*Manda Kovačević

Koordinator projekta u školi:
*Ljiljana Marić, prof.

OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić

Osluka — Mon, 13 May 2013 12:28:46 GMT

Osluka:

[[Datoteka:OSljudevitagaja.jpg|250px|mini|left|Osnovna škola Ljudevita Gaja]]

Osnovna škola Ljudevita Gaja nalazi se u Ulici Ljudevita Gaja u Zaprešiću. Čine je matična škola u Zaprešiću i područna škola u Pojatnom. Škola Ljudevita Gaja sagrađena je 1980. godine, a od tada ju je vodilo nekoliko ravnatelja: Stjepan Zorc, Ljiljana Marić, Mario Rogač i Đurđica Šepac. Školu pohađa oko 950 učenika u 38 razrednih odjeljenja. U školi radi oko 60 učitelja i profesora te 20-ak ostalih djelatnika. Osim učionica, škola ima i sportsku dvoranu, kuhinju, blagovaonicu, knjižnicu, zbornicu te informatičku učionicu s 20-ak računala i nekoliko pisača.

U školi je organiziran boravak za učenike 1. i 2. razreda. Učenici se od prvog razreda uče služiti te izražavati na engleskom jeziku, a od 4. razreda svoje znanje mogu proširiti i njemačkim jezikom. U školi su organizirane mnoge radionice i izvannastavne aktivnosti u kojima učenici mogu pokazati i otkriti svoje talente. Od 1980. godine našu su školu predstavljali mnogi učenici na županijskim i državnim natjecanjima. Bilježimo i velike uspjehe na sportskim natjecanjima. Za školu se ne brinu samo djelatnici škole, već i mi, učenici, koji povremeno sa svojim razrednicima čistimo okoliš škole.

http://www.os-ljudevita-gaja-zapresic.skole.hr/
----
OŠ Ljudevita Gaja sudjeluje u projektu ''Wiki-dveri III'' uređivanjem stranice o Baltazaru Adamu Krčeliću

Učenici uključeni u projekt'' Wiki-dveri III:''
Marta Bregeš
Josip Brkić
Juraj Crneković
Luka Smokrović

Koordinator projekta u školi:

knjižničarka Marija Novaković, prof

OŠ Ljudevita Gaja sudjeluje u projektu ''Wiki-dveri II'' uređivanjem stranice [[Park prirode Medvednica]].

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri II'':
*Bruno Brebrić
*Ira Horvat
*Andrijana Radoš

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Marija Novaković, prof.
----

OŠ Ljudevita Gaja sudjelovala je u projektu ''Wiki-dveri I'' uređivanjem stranice o dvorcu [[Dvorac Jakovlje|Jakovlje]].

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri I'':
*Sara Mandić
*Jurica Picak
*Lucija Grladinović
*Kristina Kovačić
*Jan Stojanovski
*Manda Kovačević

Koordinator projekta u školi:
*Ljiljana Marić, prof.

OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić

Osluka — Mon, 13 May 2013 12:27:44 GMT

Osluka:

[[Datoteka:OSljudevitagaja.jpg|250px|mini|left|Osnovna škola Ljudevita Gaja]]

Osnovna škola Ljudevita Gaja nalazi se u Ulici Ljudevita Gaja u Zaprešiću. Čine je matična škola u Zaprešiću i područna škola u Pojatnom. Škola Ljudevita Gaja sagrađena je 1980. godine, a od tada ju je vodilo nekoliko ravnatelja: Stjepan Zorc, Ljiljana Marić, Mario Rogač i Đurđica Šepac. Školu pohađa oko 950 učenika u 38 razrednih odjeljenja. U školi radi oko 60 učitelja i profesora te 20-ak ostalih djelatnika. Osim učionica, škola ima i sportsku dvoranu, kuhinju, blagovaonicu, knjižnicu, zbornicu te informatičku učionicu s 20-ak računala i nekoliko pisača.

U školi je organiziran boravak za učenike 1. i 2. razreda. Učenici se od prvog razreda uče služiti te izražavati na engleskom jeziku, a od 4. razreda svoje znanje mogu proširiti i njemačkim jezikom. U školi su organizirane mnoge radionice i izvannastavne aktivnosti u kojima učenici mogu pokazati i otkriti svoje talente. Od 1980. godine našu su školu predstavljali mnogi učenici na županijskim i državnim natjecanjima. Bilježimo i velike uspjehe na sportskim natjecanjima. Za školu se ne brinu samo djelatnici škole, već i mi, učenici, koji povremeno sa svojim razrednicima čistimo okoliš škole.

http://www.os-ljudevita-gaja-zapresic.skole.hr/
----
OŠ Ljudevita Gaja sudjeluje u projektu ''Wiki-dveri III'' uređivanjem stranice o Baltazaru Adamu Krčeliću

Učenici uključeni u projekt'' Wiki-dveri III:''
Marta Bregeš
Josip Brkić
Juraj Crneković
Luka Smokrović

OŠ Ljudevita Gaja sudjeluje u projektu ''Wiki-dveri II'' uređivanjem stranice [[Park prirode Medvednica]].

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri II'':
*Bruno Brebrić
*Ira Horvat
*Andrijana Radoš

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Marija Novaković, prof.
----

OŠ Ljudevita Gaja sudjelovala je u projektu ''Wiki-dveri I'' uređivanjem stranice o dvorcu [[Dvorac Jakovlje|Jakovlje]].

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri I'':
*Sara Mandić
*Jurica Picak
*Lucija Grladinović
*Kristina Kovačić
*Jan Stojanovski
*Manda Kovačević

Koordinator projekta u školi:
*Ljiljana Marić, prof.

OŠ Kupljenovo, Kupljenovo

Osluka — Mon, 13 May 2013 12:23:57 GMT

Osluka:

[[Datoteka:OŠKupljenovo.jpg|200px|mini|left|OŠ Kupljenovo]]

Među prvim školama u Kupljenovu bila je „stara škola“ kod Horvata. Škola je izgrađena 30-ih godina prošlog stoljeća. Cijelu školu sagradili su mještani na dobrovoljnoj bazi. Zgrada današnje škole najprije je služila kao društveni dom. Nekoliko godina kasnije u prizemlju je napravljena trgovina i takozvana „narodna apoteka". Potkraj 50-ih mještani su se izborili da društveni dom postane škola. 1958. škola se renovirala i pripremala svoje prostorije za nastavu viših razreda, dok su niži još uvijek svoju četverogodišnju školu pohađali u staroj školi. Na katu nove škole bila je zbornica, a odmah do zbornice bio je stan upravitelja. Odmah uz cestu, kada bi se išlo prema Kružnoj ulici, bilo je školsko igralište.

No, danas je škola sasvim drugačija. Gdje je nekad bilo igralište, sada je parkiralište. U podrumu škole nalazi se blagovaonica, kuhinja, kotlovnica i informatička učionica. Na mjestu nekadašnjeg ravnateljevog stana nalaze se dvije učionice, računovodstvo, tajništvo te uredi ravnateljice i pedagoginje. U prizemlju se nalaze dva razreda, zbornica i mala školska dvorana. Oko škole je veliko travnato dvorište kojeg uređuju članovi EKO grupe OŠ Kupljenovo. Škola uz matičnu školu Kupljenovo ima i svoju područnu školu Hruševec Kupljenski.

http://os-kupljenovo.skole.hr/

----
OŠ Kupljenovo sudjeluje u projektu Wiki-dveri III uređivanjem stranice o Matiji Skurjeniju

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri III'':

Luna Pasarić
Ema Suša
Juraj Baća
Marko Jandras
Emanuela Pleić
Nika Jandras
Dominik Milić

Koordinator projekta u školi:
knjižničarka Karolina Juras, prof

OŠ Kupljenovo sudjeluje u projektu ''Wiki-dveri II'' uređivanjem stranice [[Novi Dvori]].

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri II'':
*Ivana Rihter
*Ivona Solenički

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Karolina Jurak, prof.

----

OŠ Kupljenovo sudjelovala je u projektu ''Wiki-dveri I'' uređivanjem stranice o dvorcu [[Dvorac Gornja Bistra|Gornja Bistra]].

Učenice uključene u projekt ''Wiki-dveri I'':
*Maja Karlović
*Tea Pirički

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Karolina Jurak, prof.

OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko

Osluka — Mon, 13 May 2013 12:19:03 GMT

Osluka:

[[Datoteka:Oši.b.mazuranic.JPG|200px|mini|right|OŠ Ivane Brlić-Mažuranić]]

Osnovna škola u Prigorju Brdovečkom počinje s radom 1948. godine u današnjoj Školskoj ulici. Na tome mjestu nastava se održava do 1962. godine kada se škola seli na današnju lokaciju u zgradu koja je bila izgrađena kao Zadružni dom. Ime Ivane Brlić-Mažuranić škola dobiva 1968. godine. Valja spomenuti da je sama Ivana povremeno dolazila u Prigorje, a u mjestu Jesenice, na desnoj obali Save, imala je posjed te je bila vezana uz naš zavičaj. Uostalom, dobročudni Regoč nastao je kao plod Ivanine želje da pomogne stanovništvu kojemu je često prijetila hirovita Sava.

Tijekom školske godine 1976./77. zgrada je temeljito obnovljena te dobiva današnji izgled. OŠ Ivane Brlić-Mažuranić ima i četverogodišnju područnu školu u Laduču, mjestu u kojemu početak školstva seže u daleku 1924. godinu. Danas matičnu školu u Prigorju i područnu u Ladaču polazi 350 učenika, a posebno smo ponosni na školski list "Regoč".

http://www.os-ibmazuranic-prigorjebrdovecko.skole.hr/

------
OŠ Ivane Brlić Mažuranić sudjeluje u projektu '' Wiki-dveri III'' uređivanjem stranice o Banu Jospu Jelačiću
Učenici uključeni u projekt'' Wiki-dveri III'':

Katarina Đeno
Petra Ilerić
Marija Lubina
Kristijan Kukor

Koordinator projekta u školi:
Sandra Debogović, prof. geografije i povijesti

OŠ Ivane Brlić-Mažuranić sudjeluje u projektu ''Wiki-dveri II'' uređivanjem stranice [[Perivoj dvorca Lužnica]].

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri II'':
*Hrvoje Benčić
*Magdalena Gregurić
*Antonio Mumić
*Tin Župančić

Koordinator projekta u školi:
*Sandra Debogović, prof. geografije i povijesti

----

OŠ Ivane Brlić-Mažuranić sudjelovala je u projektu ''Wiki-dveri I'' uređivanjem stranice o dvorcu [[Dvorac Gornja Bistra|Gornja Bistra]].

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri I'':
*Patricia Devunić
*Mateo Divković
*Vicenca Vignjević

Koordinator projekta u školi:
*knjižničar Mirko Ivanjek, prof.

OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec

Osluka — Mon, 13 May 2013 12:15:22 GMT

Osluka:

[[Datoteka:OSIvanaPerkovca.jpg|300px|mini|right|OŠ "Ivana Perkovca", Šenkovec]]

Osnovna škola Ivana Perkovca u Šenkovcu školske godine 2009./2010. ima 51 zaposlenika i 291 učenika, a pripada joj i Područna škola Drenje s troje zaposlenih i 35 učenika. Školu polaze i štićenici Dječjeg doma Laduč, a učenici s teškoćama u razvoju uključeni su u rad u posebnim odgojno-obrazovnim skupinama, koje vodi tim stručnih suradnika i defekotologa.

Škola je osnovana 1851. godine na inicijativu vlč. Pavla Belasa. 1959. pripala joj je područna škola u Drenju, a jedno je vrijeme (1978-1980) bila spojena i sa školom u Dubravici. U vrijeme osnutka bila je smještena u Laduču Donjem u kući seljaka Kuševića. Kasnije se seli na staru Harmicu u kuću „gospoštije ladučke“, da bi bila premještena u kuću grofa Jelačića u Šenkovcu. Godine 1902. sagrađena je nova škola, u kojoj se nastava odvijala sve do 1963. godine kada je otvorena sadašnja zgrada. Od učitelja koji su radili u ovoj školi treba istaknuti Mirka Kovačića, jednog od prvih školovanih učitelja tjelesne kulture, književnika, novinara i putopisca, a od učenika slikara Mihovila Krušlina te priznatog stručnjaka u borbi protiv ovisnosti prof.dr.sc. Slavka Sakomana.

Uz vodstvo svojih učitelja i učiteljica, učenici od 1971. izdaju školski list “Iskrice”. U školi djeluje i Kulturno-umjetničko društvo "Mihovil Krušlin" koje svojim djelovanjem čuva tradicijske običaje i zavičajne napjeve. U školi se kroz izbornu nastavu i izvannastavne aktivnosti posebno njeguje zavičajni govor kajkavska ikavica. 2007. godine škola je, u suradnji sa Školskom knjigom, izdala i zbornik „Donjosutlantski govor i običaji“, u kojem je zapisano i od zaborava sačuvano jezično blago kajkavske ikavice.

http://www.osivanaperkovca.hr/index.php?option=com_frontpage&Itemid=1

----
OŠ Ivana Perkovca sudjelovala je u projektu ''Wiki-dveri III'' uređivanjem stranice o Pavlu Štoosu

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri III'':

Nikolina Frketić
David Klemen Kurek
Danijel Bačan
Barbarta Jakovljević

Koordinator projekta u školi:

knjižničarka Lana Ivanjek, prof.

OŠ Ivana Perkovca sudjeluje u projektu ''Wiki-dveri II'' uređivanjem stranice [[Perivoj dvorca Laduč]].

Učenice uključene u projekt ''Wiki-dveri II'':
*Marta Hribar
*Laura Novak

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Lana Ivanjek, prof.

----

OŠ Ivana Perkovca sudjelovala je u projektu ''Wiki-dveri I'' uređivanjem stranice o dvorcu [[Dvorac Lužnica|Lužnica]].

Učenice uključene u projekt ''Wiki-dveri I'':
*Ena Karolina Begović
*Andrea Hunić

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Lana Ivanjek, prof.

OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić

Osluka — Mon, 13 May 2013 12:09:48 GMT

Osluka:

[[Datoteka:OŠ.A.Augustinčić.jpg|200px|mini|right|OŠ Antuna Augustinčića]]

1904. škola u Zaprešiću počinje s radom. Nosila je ime "Jelačić ban", a nalazila se na mjestu današnjeg nebodera na adresi Trg žrtava fašizma 6.

1953./54. s radom počinje Narodna osmogodišnja škola "Zaprešić".

1989./1990. počela je dogradnja škole "Zaprešić" koja je u međuvremenu promijenila ime u OŠ Antuna Augustinčića.

1990. dovršena je nova školska zgrada.

2002. otvorena je nova blagovaonica.

2004. škola svečano slavi tri velike godišnjice: osnivanje prve javne škole, osnivanje škole "Jelačić ban" te osnivanje osmogodišnje škole u Zaprešiću. Tom prigodom objavljena je monografija "1854.-2004. OŠ Antuna Augustinčića".

Neka ova kratka kronologija bude podsjetnik na sve one koji su učili, podučavali, kuhali, računali, pisali kredom, olovkom ili pisaćom mašinom, pospremali, plakali, smijali se, voljeli i živjeli u prostorima naše škole.

Bez njih jučer ona ne bi bila takva kakvu je volimo mi danas.

http://www.os-aaugustincica-zapresic.skole.hr/

----

OŠ Antuna Augustinčića sudjeluje u projektu ''Wiki-dveri II'' uređivanjem stranice [[Cret Dubravica]].

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri II'':

*Robert Horvat
*Lana Kudek
*Dominik Sič
*Lisa-Maria Štampar
*Filip Tandarić

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Martina Stepić, prof.

----

OŠ Antuna Augustinčića sudjelovala je u projektu ''Wiki-dveri I'' uređivanjem stranice o dvorcu [[Dvorac Januševec|Januševec]].

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri I'':

*Antonio Boduljak
*Antun Busjak
*Dora Dimić Rakar
*Antonio Konjević
*Matija Salamun

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Martina Stepić, prof.

OŠ Antuna Augustinčića sudjelovala je u projektu "Wiki-dveri III" uređivanjem stranice o Stjepanu Boraniću.

Učenici uključeni u projekt Wiki-dveri III:

Grgur Damiani
Filip horvat

Koordinator projekta u školi:
knjižničarka Martina Stepić, prof.

OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić

Osluka — Mon, 13 May 2013 12:04:44 GMT

Osluka:

[[Datoteka:OŠ.A.Augustinčić.jpg|200px|mini|right|OŠ Antuna Augustinčića]]

1904. škola u Zaprešiću počinje s radom. Nosila je ime "Jelačić ban", a nalazila se na mjestu današnjeg nebodera na adresi Trg žrtava fašizma 6.

1953./54. s radom počinje Narodna osmogodišnja škola "Zaprešić".

1989./1990. počela je dogradnja škole "Zaprešić" koja je u međuvremenu promijenila ime u OŠ Antuna Augustinčića.

1990. dovršena je nova školska zgrada.

2002. otvorena je nova blagovaonica.

2004. škola svečano slavi tri velike godišnjice: osnivanje prve javne škole, osnivanje škole "Jelačić ban" te osnivanje osmogodišnje škole u Zaprešiću. Tom prigodom objavljena je monografija "1854.-2004. OŠ Antuna Augustinčića".

Neka ova kratka kronologija bude podsjetnik na sve one koji su učili, podučavali, kuhali, računali, pisali kredom, olovkom ili pisaćom mašinom, pospremali, plakali, smijali se, voljeli i živjeli u prostorima naše škole.

Bez njih jučer ona ne bi bila takva kakvu je volimo mi danas.

http://www.os-aaugustincica-zapresic.skole.hr/

----

OŠ Antuna Augustinčića sudjeluje u projektu ''Wiki-dveri II'' uređivanjem stranice [[Cret Dubravica]].

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri II'':

*Robert Horvat
*Lana Kudek
*Dominik Sič
*Lisa-Maria Štampar
*Filip Tandarić

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Martina Stepić, prof.

----

OŠ Antuna Augustinčića sudjelovala je u projektu ''Wiki-dveri I'' uređivanjem stranice o dvorcu [[Dvorac Januševec|Januševec]].

Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri I'':

*Antonio Boduljak
*Antun Busjak
*Dora Dimić Rakar
*Antonio Konjević
*Matija Salamun

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Martina Stepić, prof.

OŠ Antuna Augustinčića sudjelovala je u projektu "Wiki-dveri III" uređivanjem stranice o Stjepanu Boraniću.

Učenici uključeni u projekt Wiki-dveri III:

Grgur Damiani

Koordinator projekta u školi:
knjižničarka Martina Stepić, prof.

Matija Skurjeni

Osluka — Mon, 13 May 2013 09:59:46 GMT

Osluka: /* Muzej Matija Skurjeni */

'''Matija Skurjeni''' Veternica (Hrvatsko Zagorje) 14. prosinca 1898. - Zaprešić 04.listopada 1990. - hrvatski slikar naive

== Djetinjstvo i školovanje ==

Matija Skurjeni rodio se 14.prosinca 1898.u Veternici (Hrvatsko zagorje), kao sedmo dijete u obitelji, od oca Jure (tesara) i majke Magde (kućanice). Do svoje dvanaeste godine bio je pastir te je pomagao roditeljima u domaćinstvu. Školu nije pohađao zbog siromaštva, a čitati i pisati naučio je od starije braće. Kasnije kao regrut, u jednoj zagrebačkoj vojarni, nadoknadio je nedostatak redovnog školovanja (1916.). Pohađao je tečaj na kojemu su se učile osnove povijesti umjetnosti i različite likovne tehnike. Bio je predmet izrugivanja zbog drugačijeg pristupa radu te "čudnom" načinu slikanja. Voditelj tečaja ga je branio i rekao kako je Matija pronašao svoj izraz, tj.da nikoga ne oponaša. Time je prestalo podsmjehivanje Matijinom slikarstvu.

== Vojnički dani ==

U svibnju 1916. unovačen je i boravi godinu dana kao regrut u jednoj zagrebačkoj vojarni, jer je bio fizički preslab za ratne napore. U svibnju 1917. odlazi na istočnu frontu, Besarabiju. Njegova jedinica probija se do Zablatova gdje se prvi put sreće s događajima Oktobarske revolucije, a u jesen je prebačen u Tirol. Ranjen je na talijanskoj fronti kod Castel Tessina 1918. i prebačen u vojnu bolnicu u Braunau, u Češkoj, a u jesen, prebačen je u Zagreb, odakle odlazi u Veternicu.
Vojni rok u jugoslavenskoj vojsci služi u Skopju 1921. godine. Obolivši od tropske malarije (1922.) upućen je na liječenje u Zagreb. Iste godine otpušten je iz vojske te odlazi u Veternicu gdje se ponovo bavi kopanjem ugljena.

== Soboslikarski zanat ==
Radi kao pružni radnik na izgradnji pruge Karlovac - Metlika - Novo Mesto 1911. godine. Soboslikarski zanat uči u Metliki (travanj 1911.) Crkvenog slikara Sirnika iz Krapine upoznaje u Polipniku (gdje je i radio 1914.), a potkraj iste godine vraća se u Veternicu. Nakon vojske vraća se u Veternicu i radi kao rudar u Očuri.
U Metliku odlazi 1923. gdje završava soboslikarski zanat. Položivši ispite odlazi u Zagreb gdje se zapošljava u soboslikarskom poduzeću Broz-Gubec-Zakošek.
U mirovinu odlazi 1956., te se potpuno posvećuje slikarstvu. Prestaje slikati 1975. kada je i obolio. Umro je 04. listopada u Tuheljskim toplicama, a sahranjen je na starom groblju u Brdovcu 06. listopada 1990.

== Likovno stvaralaštvo ==
[[Datoteka:Skurjeni-ostres.jpg|200px|mini|left|Slika je u vlasništvu Ivana Čedomira Ostreša]]

Matija Skurjeni prvu sliku naslikao je prema oleografiji ''Veronikin rubac''. Akvareli s motivima Baške nastaju 1924. (utjecaj boravka na otoku Krku). Sudjeluje u osnivanju Likovne sekcije Kulturno-umjetničkog društva željezničkih i transportnih radnika "Vinko Jeđut" u Zagrebu (1946). Večernje tečajeve pohađao je u oristorijama bivše Obrtničke škole, s predmetima crtanje glave, akrt, anatomija perspektiva, povijest umjetnosti i vježbe iz primjenjene grafike. Nastavnici Likovne sekcije bili su akademski slikar Mladen Veža iz slikanja, akademski kipar Slavko Rukljač iz akta, i akademski slikar dr. Pavao Gavranić iz primjenjene grafike. Predavači su neko određeno vrijeme bili i akademski slikari Vilko Gliha-Selan i Antun Motika. Tečaj je završio 1949. godine.

== Obitelj ==

Marijom Dolović iz Sv.Roka (Međimurje) oženio se 1927. godine, no brak nije potrajao. Zoricom Kralić (Zagreb) ženi se 1932. godine, a godinu dana kasnije rodio im se sin Milan. U treći brak ušao je s Ivankom Gašparić (Ormož), s kojom je 1947. dobio sina Srećka. Kuću u Zaprešiću kupuje 1953. godine, gdje se i nastanjuje.

== Matijin karakter ==
Jedan poznati kritičar došao je Matiji Skurjeniju s namjerom da kupi sliku. Hvalio ga je i rekao kako je pisao samo najbolje o njemu da bi što povoljnije kupio sliku. Matija je prepoznao namjeru kritičara te mu odbio prodati sliku.

Prije nekoliko desetaka godina Matija je poklonio svoju sliku rođacima. Slika je sadržavala pejzaž s jezerom i livadom. Rođaci nisu znali cijeniti umjetnost i nisu obraćali pozornost na sliku. Slika se nakon nekog vremena uništila te ju je Matija restaurirao. U periodu restauriranja jedan kupac se jako zainteresirao za tu sliku i ponudio poveću svotu novaca. Dobiveni novac Matija je dao rođacima i oni su kupili livadu i kravu.

Tim postupcima Matija je pokazao koliko je darežljiv i pošten.

== Muzej Matija Skurjeni ==

[[Datoteka:Muzej Skurjeni.jpg|200px|mini|left|Muzej Matija Skurjeni u Novim Dvorima]]

Doselivši se u Zaprešić Matija Skurjeni stvara najveći dio svog likovnog opusa. Tadašnjoj Općini Zaprešić želio je darovati svoje slike, a neke posuditi i tako je došlo do darovnog ugovora (1984.) Matija Skurjeni daruje svoje slike, a Općina Zaprešić obvezuje se otvoriti galeriju koja će nositi slikarevo ime. U Novim Dvorima u Zaprešiću otvorena je Galerija Matija Skurjeni 15. srpnja 1987. i priključena Narodnom sveučilištu u čijem je sastavu bio i Muzej Brdovec. Iste godine Matija Skurjeni proglašen je počasnim građaninom Zaprešića. Galerija Skurjeni djeluje u sastavu Muzeja Brdovec do 2000. godine. Na prijedlog grada Zaprešića od Ministarstva kulture traži se suglasnost o osnivanju Muzeja "Matija Skurjeni" sa stalnim postavom. Prijedlog koncepcije sastavio je muzejski savjetnik Mario Lenković. Dana 20. studenoga 2000. godine Ministarstvo je prihvatilo prijedlog i suglasnost Muzejskog vijeća te odobrilo prerastanje Galerije Matija Skurjeni u Muzej "Matija Skurjeni", sa stalnim postavom koji obuhvaća cjelokupni stvaralački opus Matije Skurjenija od najranijih radova pa do posljednjih djela i muzejskim vodičem. U muzeju se mogu razgledati najvažniji radovi Matije Skurjenija: slike - ulja na platnu, crteži i grafike.

== Važnije samostalne izložbe ==

Zagreb, Galerija primitivne umjetnosti 1958, 1962, 1977.

Beograd, Galerija Doma kulture Zapadni Vraćar 1959.

Rim, Galleria la Nouva Pesa (Generalić, Virius, Skurjeni) 1960.

Split, Galerija umjetnina 1961.

Paris, Galerie Mona lisa 1962, 1966 (Kopac, Rabuzin, Skurjeni)

Köln, Galerie Rudolf Zwirner 1963, 1965 (Skurjeni, Lacković)

Zagreb, Likovni studio, Kabinet grafike JAZU 1964.

Samobor, Samoborski muzej 1967.

Zürich, Galerie für Naive Kunst, Bruno Bischofberger 1968.

Zlatar, Galerija izvorne umjetnosti 1973, 1998.

Frankfurt, Bank für Gemeinwirtschaft 1973.

Zagreb, Galerija Dubrava 1974.

Zagreb, Izložbeni salon Doma JNA 1974.

Milano, Art Gallery 1978.

Zaprešić, Škola Antuna Augustinčić 1983.

Zagreb, Galerija Dubrava 1984.

Zaprešić, Galerija Matija Skurjeni 1987.

Zagreb, Galerija Virius 1988.

Bönnigheim, Museum Charlotte Zander 1998.

Zagreb, Muzejsko-galerijski centar Gradec 1998.

Zaprešić, Galerija Matija Skurjeni 1998.

== Nagrade i priznanja ==

Prvu nagradu za slikarstvo dobio je na izložbi 4. Internationale Kunstausstellung der Eisenbahner (Stadtmuseum) u Munchenu 1959.g. Pet godina kasnije, prima prvu nagradu na Prvoj izložbi slikara željezničara Hrvatske u Zagrebu. Posebno priznanje Odbora za nagrade na Prvoj zagrebačkoj izložbi jugoslavenskoga crteža, dobio je u Zagrebu, 1968. Godine 1973. dobio je prvu nagradu Međunarodnog žirija na izložbi Naiva 73 (Galerija primitivne umjetnosti, Zagreb). Dvije godine kasnije od Josipa Broza Tita, Skurjeniju je dodijeljen Orden rada sa zlatnim vijencem. Godine 1977. Taborska listina dodijelila mu je priznanje Tabora likovnih samorastnikov u Trebnju (Slovenija). Nakon toga, Zlatnu paletu Zlatara za ukupno umjetničko stvaralaštvo, izvornost i osobni doprinos afirmaciji izvorne umjetnosti, dodijelio mu je Sabor izvornih umjetnika Jugoslavije (Zlatar). Posebno priznanje dobio je i na izložbi Prvi bijenale jugoslavenske samouke likovne umjetnosti u Svetozarevu, 1981. godine. Istu nagradu dobio je i dvije godine kasnije. Godine 1994. dobio je Počasnu diplomu Međunarodonog žirija na izložbi Insita 94 od Slovenske narodne galerije u Bratislavi. Također, tri godine kasnije dobiva Počasno priznanje Međunarodnog žirija za djela prikazana na izložbi Insita 97 od Slovenske narodne galerije u Bratislavi.

== Filmovi o Matiji Skurjeniju ==

'' Vlakovi, život i snovi slikara Matije Skurjenog'' fim je čiji je scenarij napisala Ivana Vrkljan, a režiju Ante Viculina, proizvodnja Radio-televizija Zagreb 06. lipnja 1966.godine. Tekst za film ''Naive Zwischen Rousseau und Generalić'', napisao je Oto Bihalji-Merin, a nastao je u proizvodnji Hessischer Rundfunk, u Frankfurtu 1974.godine. Scenarij i režiju za film ''Matija Skurjeni'', nastali su pod palicom Branka Ranitovića u proizvodnji Radio-televizije Zagreb, 1974. godine. Film ''Croatian Naive Art'' (Hrvatska naivna umjetnost) proizveden je u Los Angelesu, 1990.godine., a za scenarij i režiju zaslužan je bio Jakov Sedlar. Hrvatska televizija proizvela je 1993. godine film ''I san i java/ Matija Skurjeni'', a za scenarij i režiju odgovoran je Miroslav Mahečić.

== Literatura ==

Crnković, V. i Zander. Munchen: C. Hommage a Matija Skurjeni: Galerie fur naive Kunst und art Brut, 1987.

Crnković, V. Skurjeni. Zagreb:Hrvatski muzej naivne umjetnosti, 2006.

Crnković, V. Skurjeni. Zagreb: Hrvatski muzej naivne umjetnosti, 1998.

Lenković, M. Matija Skurjeni: Fantastični svijet Matije Skurjenija, 2010.

Maleković, V. Skurjeni. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1982.

Muzej Matija Skurjeni. http://www.muzej-matija-skurjeni.hr/omuzeju.swf

Vrabec, V. Galerija Matije Skurijenija: Narodno sveučilište Zaprešić, 1987.

Zaprešićki godišnjak 1991. Zaprešić : Matica hrvatska Zaprešić, 1991.

Mihovil Krušlin

Osluka — Mon, 13 May 2013 09:57:14 GMT

Osluka: /* Poezija Mihovila Krušlina */

'''Mihovil Krušlin''' Ključ (Hrvatsko Zagorje) 04. rujna 1882. - Laduč (Zaprešić) 05.lipnja.1962. - hrvatski slikar

[[Datoteka:Krušlin.jpg|200px|mini|left|Mihovil Krušlin]]

== Djetinjstvo i školovanje ==

Mihovil Krušlin rodio se 4.rujna 1882. u Ključu kod Zaprešića u siromašnoj seljačkoj obitelji. Imao je petero braće i sestara, a cijelu obitelj prehranjivao je njegov otac, koji je bio samouki zanatlija.
Pohađao je Obću pućku školu u Šenkovcu. Već kao dječak pokazao je nadarenost za crtanje i pisanje pjesama, što je uočio njegov učitelj.Osnovnu školu završio je s odličnim uspjehom. Zbog teške materijalne situacije u kojoj se našla njegova obitelj nije mogao nastaviti školovanje te je ostao u Ključu, kako bi pomogao ocu raditi na polju.

S petnaest godina otišao je u Zagreb na stolarski zanat. Radio je na Opatovini, kod majstora Franje Bašića, gdje se izrađivao crkveni namještaj i slike s vjerskim prizorima. Nakon tri i pol godine naukovanja osposobljen je za stolarskog pomoćnika. Tijekom godina naukovanja upoznao je slikare Antoninija i Milanesija, koji su poslom često svraćali u Bašićevu radionicu, a koji su u to doba bili su vrlo popularni slikari dekorateri. Krušlin u slobodno vrijeme kopira njihove radove, u radionici je savladao vještinu drvorezbarstva i pozlate, te i sam počinje izrađivati i oslikavati kulise i dekoracije te radi kao pomoćni radnik nekim pismoslikarima. Pohađao je večernji građevni tečaj na Kaptolu. Oko 1900. godine susreo je Mirka Kovačića, učitelja iz Šenkovca te ga on vodi prijatelju slikaru Josi Bužanu koji ga je besplatno podučavao slikanju.
Krajem 19. st. Zagreb je postao glavno središte umjetničkog i likovnog života Hrvatske. Tome je puno pridonio i Izidor Kršnjavi, slikar i povjesničar umjetnosti, koji je osnovao Društvo umjetnosti 1879. godine te mladim likovnim talentima omogućio školovanje na inozemnim akademijama. Mihovil Krušlin počinje besplatno pohađati tečaj kod prof. Crnčića i Cikoša 1903. godine, no tečaj ne pohađa redovito jer su polaznici sami morali plaćati modele 5- 10 novčića. Na Crnčićevom tečaju Mihovil usvaja prva znanja iz tehnike akvarela i toj tehnici posvećuje veliku većinu svog umjetničkog stvaralaštva. U tom početnom razdoblju, u portretnim studijama i pejzažima koloritom i dinamičnošću blizak je šarenilu zagrebačke slikarske škole. Obraća se Robertu Frangešu, upravitelju zemaljskih atelijera, da mu omogući prostor u kojem bi s kolegama zajednički mogao slikati. Tako je osnovano Kraljevsko zemaljsko više obrazovalište za umjetnost i umjetni obrt, koje kasnije dobiva naziv Privremena viša škola za umjetnost i umjetni obrt. Škola je imala 2 usmjerenja: kiparski i slikarski. Prvu godinu upisalo su se 32 učenika, a uvjet za upis bilo je polaganje prijemnog ispita. Iako bez potrebnog srednjoškolskog obrazovanja, ali zbog izrazite nadarenosti Mihovil je uspješno položio ispit i uspio se upisati na prvi tečaj. Crnčić i Cikoš su i dalje bili profesori iz risanja, slikanja po naravi i akta. Povijest umjetnosti predavao je Branko Šenoa, nastavu anatomije držao je Rudolf Radec, a Robert Frangeš, koji je bio prvi učitalj škole, predavao je modeliziranje. Na kraju svake školske godine organizirana je izložba umjetničkih radova učenika. U srpnju 1908. godine, na prvoj godišnjoj izlođbi, Krušlin je zapažen s 3 ilustracije za Kranjčevićeveu zbirku pjesama, uz Ljubu Babića i Linu Viran. Na drugoj i trećoj izložbi ponovno se ističu studenti profesora Crnčića, a uz treću izložbu, Kosta Strajnić u Zvonu je pribilježio: "Mihovil Krušlin istaknuti pejzažist i akvarelist", dok uz četvrtu izložbu isti kritičar izdvaja uspješne Krušlinove akvarele.

Za vrijem školovanja, Mihovil Krušlin prehranjivao se slikanjem portreta i restauriranjem slika. Nakon prve godine, zbog dobrog uspjeha, bio je oslobođen plaćanja školarine. Potporu Zemaljske vlade, tijekom školovanja primio je samo jednom u iznosu 100 kruna. Usprkos teškom životu Krušlin je 1911. godine završio studij na Zagrebačkoj Višoj školi za umjetnost i obrt izvanrednim uspjehom.

== Stvaralaštvo i putovanja ==

[[Datoteka:Kruslin-ostres.jpg|200px|mini|left|Tripoli (slika je u vlasništvu Ivana Čedomira Ostreša iz Zaprešića)]]
[[Datoteka:Kruslin_Grgas.jpg|200px|mini|right|Kartaga (slika je u vlasništvu Dragutina Grgasa iz Zaprešića]]

Početkom stoljeća Krušlin nije zaposlen, te se sam uzdržava, i primoran je baviti se raznim poslovima. Njegova prva plaćena slika bila je "Djevojka kraj zdenca". Model za tu sliku bila mu je sestra, a sliku je za pet kruna kupio trgovac slikama Wagmeister i izložio ju u izlogu svoje radnje. U Brdovcu za Župni dvor radi tri portreta župnikove obitelji i za glavni oltar brdovečke crkve sliku sv. Vida. Od članova trgovačke obitelji Leinter iz Zaprešića dobio je devedeset kruna od portretiranja. S prijateljem Velebitom Rendićem odlazi na putovanje u Dalmaciju, a po povratku u Zagreb u Botheovom salonu izlaže pet slika s motivima mora.
Početkom 1910. Krušlinova slika izložena je u Umjetničkom paviljonu uz pozitivne komentare publike i likovne kritike. U proljeće 1910. prvi put se predstavlja samostalno u Zagrebu pejzažima Zagrebačke okolice.
Za Krušlinov slikarski rad najveće je značenje imao Salon Ulrich, u njemu je izlagao slike dugi niz godina, od 1910. do 1930. svake je godine radio izložbu pejzaža koje bi izradio od prošle izložbe. Zahvaljujući tim izložbama postao je omiljeni slikar zagrebačke publike, koji su i kupovali njegove slike. Među kupcima se mogu naći poznata imena tadašnjeg zagrebačkog javnog i poslovnog života, kao što su: M. Rojc, grof Kulmer, nadbiskup Bauer, dr. Kuhar, dr. M. Schwartz, prof. Crnčić, dr. Jagić, dr. Lipovšek, dr. Drobec, a slike su mu kupovali i drugi pojedinci, ali i organizacije poput Narodne banke, Hrvatske štedionice, Zemaljske vlade i Hrvatskog društva umjetnosti.
Osim samostalnih izložbi sudjeluje i na zajedničkim izložbama s drugim umjetnicima.

Početkom dvadesetog stoljeća centar europske umjetnosti bio je Pariz, a 1912. Krušlin odlazi tamo i obilazi mnoge akademije, galerije i muzeje te se druži s mnogim umjetnicima. U Parizu ostaje samo 3 mjeseca jer nije imao dosta novaca.
Po povratku i odlazi na more u društvu profesora Crnčića te inspiriran ljepotom prirode i krajolika stvara brojna djela s motivima Krka, Raba, Novog Vinodolskog i brojnih dalmatinskih mjesta. Nakon toga oslikava unutrašnjost grko-katoličke crkve sv. Petra i Pavla na Žumberku.

U jesen 1926. godine izlaže akvarele, izložba mu je odlično posjećena, kritika naklonjena, a zagrebačka publika pokazuje veliko zanimanje za njegove slike.
Nakon te izložbe odlazi na višemjesečno putovanje po Mediteranu sa svojim bivšim učiteljem iz škole Mirkom Kovačićem. Posjetili su Siciliju, Maltu, Libiju i Tunis, a svoje utiske Krušlin je zabilježio na svojim slikama. Vraćaju se 1935. godine, Krušlin izlaže slike inspirirane putovanjem, a Kovačić izdaje knjigu "Na vratima Sahare". U vrijeme izložbe 1936. godine smatra se najboljim akvarelistom svoje generacije.

Nastavlja s putovanjima u potrazi za motivima, puno stvara i izlaže, da bi se u periodu prije rata potpuno povukao u rodni Ključ, gdje slika, ali ne priređuje izložbe.
Punih 14 godina nije samostalno izlagao, no sudjelovao je na skupnim izložbama. U proljeće 1953. organizira posljednju samostalnu izložbu u salonu Ulrich.
Nekoliko godina prije smrti radio je kao profesor likovne kulture u Osnovnoj školi Ivana Perkovca u Šenkovcu, te je ostao u sjećanju kao vrstan likovni pedagog.

== Obitelj ==

Godine 1914. Krušlin se ženi Marijom Fundak, koja je bila učiteljica i njegova dugogodišnja prijateljica. Kum na vjenčanju bio je Antun Urlich. Zbog supruginog službovanja često mijenjaju mjesto boravka, a njihovo prvo preseljenje u Kraljevicu, gdje su proveli nešto više od godinu dana, ostavilo je u njegovom slikarstvu važan trag, jer nakon Kraljevice Krušlin više nije slikao portrete, nego se posvetio prirodi u kojoj je nalazio utočište i inspiraciju, a slikao je pejzaže, koji su postali njegov zaštitni znak. U Zagrebu boravi vrlo rijetko, samo kada ima izložbe. Neposredno prije početka drugog svjetskog rata Krušlin se seli u rodni Laduč, odbija poziv supruge da zajedno žive u Zagrebu, gdje je ona dobila službu te pomaže bratu u gradnji kuće i ostaje živjeti kod njega. U potkrovlju kuće uredio je mali atelijer gdje je radio te živio skromno i povučeno. U vrijeme rata zbog nedostatka materijala manje stvara, ali snalazeći se na razne načine ne prekida svoj likovni rad. Umro je 5. lipnja 1962. i pokopan je na mjesnom groblju u Laduču.

== Samostalne izložbe ==

[[Datoteka:kruslin brdovec.jpg|200px|mini|left|Škoj Sv. Marka (slika je u vlasništvu Muzeja Brdovec]]
[[Datoteka:kruslin brdovec2.jpg|200px|mini|right|Sunčani dan (slika je u vlasništvu Muzeja Brdovec)]]

1910. Salon Ulrich Zagreb,
1911. Salon Ulrich Zagreb,
1913. Salon Ulrich Zagreb,
1916. Salon Ulrich Zagreb,
1918. Salon Ulrich Zagreb,
1919. Salon Ulrich Zagreb,
1920. Salon Ulrich Zagtreb,
1921. Salon Ulrich Zagreb,
1922. Salon Ulrich Zagreb,
1925. Salon Ulrich Zagreb,
1926. Salon Ulrich Zagreb,
1927. Salon Ulrich Zagreb,
1929. Salon Ulrich Zagreb,
1932/33. Salon Ulrich Zagreb,
1936. Salon Ulrich Zagreb,
1937. Salon Ulrich Zagreb,
1939. Salon Ulrich Zagreb,
1953. Salon Ulrich Zagreb,
1969. Osnovna škola Marija Gorica,
1972. Osnovna škola Šenkovec,
1976. Zavičajni muzej Brdovec,
1991. Osnovna škola Šenkovec,
1995. Salon Ulrich Zagreb,
2010. Galerija Mona Lisa Zagreb.

== Poezija Mihovila Krušlina ==

Manje je poznato da je početkom 20. st. Mihovil Krušlin pisao pjesme. Nadarenost za pisanje poezije pokazao još u ranom djetinjstvu, što je i uočio njegov učitelj Mirko Kovačić. Napisao ih je nekoliko: ''Hajde sinci (1901.), Gdje je naša djedovina (1902.), U proljeće (1902.), Moja želja (1902.) i U Turopolju (1916.). '' U njegovim pjesmama osjeća se duboko doživljena domoljubnost te beskrajna zadivljenost prirodnom.
Krušlinov prijatelj, pjesnik Dragutin Domjanić, posvetio mu je pjesmu ''Spomen na Jesenice'', koju je objavio u prosincu 1925. godine u ''Hrvatskoj prosvjeti''(Jesenice, selo na desnoj obali Save u blizini Ključa, rodnog mjesta Mihovila Krušlina).

''MOJA ŽELJA

1902.

Mnogo slatkih želja gojim

Al najslađa ta bi bila

Da bi domom svuda mojim

Hrvatska se riječ zborila

Nek odjekne tamnom gorom

Nek se ori po dolinah

Nek odzvanja sjajnim dvorom

"Slobodna je domovina"

Primi moju želju Bože

Izdajice satri grom

Da se braća tada slože

Da ne raste kukolj dom.''

Krušlinov prijatelj, pjesnik Dragutin Domjanić, posvetio mu je pjesmu ''Spomen na Jesenice'', koju je objavio u prosincu 1925. godine u ''Hrvatskoj prosvjeti''(Jesenice, selo na desnoj obali Save u blizini Ključa, rodnog mjesta Mihovila Krušlina).

== Posthumne počasti ==

[[Datoteka:Kruslin_bista.jpg|200px|mini|left|Mramorno poprsje Mihovila Krušlina (rad akademskog kipara Dragutina Grgasa iz Zaprešića) postavljeno 1991. ispred Društvenog doma "Mihovil Krušlin" u Ključu.]]

Mjesna zajednica Ključ odužila se Krušlinu trideset godina nakon smrti nazivom ulice u kojoj se rodio, a kasnije stvarao i živio. Društveni dom u Ključu također nosi ime Mihovila Krušlina, ispred kojeg je postavljeno mramorno poprsje, rad akademskog kipara iz Zaprešića, Dragutina Grgasa.

== Literatura ==

Brdovečki zbornik 2003. str. 248-270 Stjepan Laljak, Zaprešić : Matica Hrvatska Zaprešić, 2003.

Mihovil Krušlin. // Monografija. Zagreb : Moderna galerija Zagreb, Galerija Mona Lisa, 2010.

Zaprešički godišnjak 2002. str. 274-302. Stjepan Laljak, Zaprešić : Matica Hrvatska Zaprešić, 2003.

Mihovil Krušlin

Osluka — Mon, 13 May 2013 09:55:49 GMT

Osluka: /* Poezija Mihovila Krušlina */

'''Mihovil Krušlin''' Ključ (Hrvatsko Zagorje) 04. rujna 1882. - Laduč (Zaprešić) 05.lipnja.1962. - hrvatski slikar

[[Datoteka:Krušlin.jpg|200px|mini|left|Mihovil Krušlin]]

== Djetinjstvo i školovanje ==

Mihovil Krušlin rodio se 4.rujna 1882. u Ključu kod Zaprešića u siromašnoj seljačkoj obitelji. Imao je petero braće i sestara, a cijelu obitelj prehranjivao je njegov otac, koji je bio samouki zanatlija.
Pohađao je Obću pućku školu u Šenkovcu. Već kao dječak pokazao je nadarenost za crtanje i pisanje pjesama, što je uočio njegov učitelj.Osnovnu školu završio je s odličnim uspjehom. Zbog teške materijalne situacije u kojoj se našla njegova obitelj nije mogao nastaviti školovanje te je ostao u Ključu, kako bi pomogao ocu raditi na polju.

S petnaest godina otišao je u Zagreb na stolarski zanat. Radio je na Opatovini, kod majstora Franje Bašića, gdje se izrađivao crkveni namještaj i slike s vjerskim prizorima. Nakon tri i pol godine naukovanja osposobljen je za stolarskog pomoćnika. Tijekom godina naukovanja upoznao je slikare Antoninija i Milanesija, koji su poslom često svraćali u Bašićevu radionicu, a koji su u to doba bili su vrlo popularni slikari dekorateri. Krušlin u slobodno vrijeme kopira njihove radove, u radionici je savladao vještinu drvorezbarstva i pozlate, te i sam počinje izrađivati i oslikavati kulise i dekoracije te radi kao pomoćni radnik nekim pismoslikarima. Pohađao je večernji građevni tečaj na Kaptolu. Oko 1900. godine susreo je Mirka Kovačića, učitelja iz Šenkovca te ga on vodi prijatelju slikaru Josi Bužanu koji ga je besplatno podučavao slikanju.
Krajem 19. st. Zagreb je postao glavno središte umjetničkog i likovnog života Hrvatske. Tome je puno pridonio i Izidor Kršnjavi, slikar i povjesničar umjetnosti, koji je osnovao Društvo umjetnosti 1879. godine te mladim likovnim talentima omogućio školovanje na inozemnim akademijama. Mihovil Krušlin počinje besplatno pohađati tečaj kod prof. Crnčića i Cikoša 1903. godine, no tečaj ne pohađa redovito jer su polaznici sami morali plaćati modele 5- 10 novčića. Na Crnčićevom tečaju Mihovil usvaja prva znanja iz tehnike akvarela i toj tehnici posvećuje veliku većinu svog umjetničkog stvaralaštva. U tom početnom razdoblju, u portretnim studijama i pejzažima koloritom i dinamičnošću blizak je šarenilu zagrebačke slikarske škole. Obraća se Robertu Frangešu, upravitelju zemaljskih atelijera, da mu omogući prostor u kojem bi s kolegama zajednički mogao slikati. Tako je osnovano Kraljevsko zemaljsko više obrazovalište za umjetnost i umjetni obrt, koje kasnije dobiva naziv Privremena viša škola za umjetnost i umjetni obrt. Škola je imala 2 usmjerenja: kiparski i slikarski. Prvu godinu upisalo su se 32 učenika, a uvjet za upis bilo je polaganje prijemnog ispita. Iako bez potrebnog srednjoškolskog obrazovanja, ali zbog izrazite nadarenosti Mihovil je uspješno položio ispit i uspio se upisati na prvi tečaj. Crnčić i Cikoš su i dalje bili profesori iz risanja, slikanja po naravi i akta. Povijest umjetnosti predavao je Branko Šenoa, nastavu anatomije držao je Rudolf Radec, a Robert Frangeš, koji je bio prvi učitalj škole, predavao je modeliziranje. Na kraju svake školske godine organizirana je izložba umjetničkih radova učenika. U srpnju 1908. godine, na prvoj godišnjoj izlođbi, Krušlin je zapažen s 3 ilustracije za Kranjčevićeveu zbirku pjesama, uz Ljubu Babića i Linu Viran. Na drugoj i trećoj izložbi ponovno se ističu studenti profesora Crnčića, a uz treću izložbu, Kosta Strajnić u Zvonu je pribilježio: "Mihovil Krušlin istaknuti pejzažist i akvarelist", dok uz četvrtu izložbu isti kritičar izdvaja uspješne Krušlinove akvarele.

Za vrijem školovanja, Mihovil Krušlin prehranjivao se slikanjem portreta i restauriranjem slika. Nakon prve godine, zbog dobrog uspjeha, bio je oslobođen plaćanja školarine. Potporu Zemaljske vlade, tijekom školovanja primio je samo jednom u iznosu 100 kruna. Usprkos teškom životu Krušlin je 1911. godine završio studij na Zagrebačkoj Višoj školi za umjetnost i obrt izvanrednim uspjehom.

== Stvaralaštvo i putovanja ==

[[Datoteka:Kruslin-ostres.jpg|200px|mini|left|Tripoli (slika je u vlasništvu Ivana Čedomira Ostreša iz Zaprešića)]]
[[Datoteka:Kruslin_Grgas.jpg|200px|mini|right|Kartaga (slika je u vlasništvu Dragutina Grgasa iz Zaprešića]]

Početkom stoljeća Krušlin nije zaposlen, te se sam uzdržava, i primoran je baviti se raznim poslovima. Njegova prva plaćena slika bila je "Djevojka kraj zdenca". Model za tu sliku bila mu je sestra, a sliku je za pet kruna kupio trgovac slikama Wagmeister i izložio ju u izlogu svoje radnje. U Brdovcu za Župni dvor radi tri portreta župnikove obitelji i za glavni oltar brdovečke crkve sliku sv. Vida. Od članova trgovačke obitelji Leinter iz Zaprešića dobio je devedeset kruna od portretiranja. S prijateljem Velebitom Rendićem odlazi na putovanje u Dalmaciju, a po povratku u Zagreb u Botheovom salonu izlaže pet slika s motivima mora.
Početkom 1910. Krušlinova slika izložena je u Umjetničkom paviljonu uz pozitivne komentare publike i likovne kritike. U proljeće 1910. prvi put se predstavlja samostalno u Zagrebu pejzažima Zagrebačke okolice.
Za Krušlinov slikarski rad najveće je značenje imao Salon Ulrich, u njemu je izlagao slike dugi niz godina, od 1910. do 1930. svake je godine radio izložbu pejzaža koje bi izradio od prošle izložbe. Zahvaljujući tim izložbama postao je omiljeni slikar zagrebačke publike, koji su i kupovali njegove slike. Među kupcima se mogu naći poznata imena tadašnjeg zagrebačkog javnog i poslovnog života, kao što su: M. Rojc, grof Kulmer, nadbiskup Bauer, dr. Kuhar, dr. M. Schwartz, prof. Crnčić, dr. Jagić, dr. Lipovšek, dr. Drobec, a slike su mu kupovali i drugi pojedinci, ali i organizacije poput Narodne banke, Hrvatske štedionice, Zemaljske vlade i Hrvatskog društva umjetnosti.
Osim samostalnih izložbi sudjeluje i na zajedničkim izložbama s drugim umjetnicima.

Početkom dvadesetog stoljeća centar europske umjetnosti bio je Pariz, a 1912. Krušlin odlazi tamo i obilazi mnoge akademije, galerije i muzeje te se druži s mnogim umjetnicima. U Parizu ostaje samo 3 mjeseca jer nije imao dosta novaca.
Po povratku i odlazi na more u društvu profesora Crnčića te inspiriran ljepotom prirode i krajolika stvara brojna djela s motivima Krka, Raba, Novog Vinodolskog i brojnih dalmatinskih mjesta. Nakon toga oslikava unutrašnjost grko-katoličke crkve sv. Petra i Pavla na Žumberku.

U jesen 1926. godine izlaže akvarele, izložba mu je odlično posjećena, kritika naklonjena, a zagrebačka publika pokazuje veliko zanimanje za njegove slike.
Nakon te izložbe odlazi na višemjesečno putovanje po Mediteranu sa svojim bivšim učiteljem iz škole Mirkom Kovačićem. Posjetili su Siciliju, Maltu, Libiju i Tunis, a svoje utiske Krušlin je zabilježio na svojim slikama. Vraćaju se 1935. godine, Krušlin izlaže slike inspirirane putovanjem, a Kovačić izdaje knjigu "Na vratima Sahare". U vrijeme izložbe 1936. godine smatra se najboljim akvarelistom svoje generacije.

Nastavlja s putovanjima u potrazi za motivima, puno stvara i izlaže, da bi se u periodu prije rata potpuno povukao u rodni Ključ, gdje slika, ali ne priređuje izložbe.
Punih 14 godina nije samostalno izlagao, no sudjelovao je na skupnim izložbama. U proljeće 1953. organizira posljednju samostalnu izložbu u salonu Ulrich.
Nekoliko godina prije smrti radio je kao profesor likovne kulture u Osnovnoj školi Ivana Perkovca u Šenkovcu, te je ostao u sjećanju kao vrstan likovni pedagog.

== Obitelj ==

Godine 1914. Krušlin se ženi Marijom Fundak, koja je bila učiteljica i njegova dugogodišnja prijateljica. Kum na vjenčanju bio je Antun Urlich. Zbog supruginog službovanja često mijenjaju mjesto boravka, a njihovo prvo preseljenje u Kraljevicu, gdje su proveli nešto više od godinu dana, ostavilo je u njegovom slikarstvu važan trag, jer nakon Kraljevice Krušlin više nije slikao portrete, nego se posvetio prirodi u kojoj je nalazio utočište i inspiraciju, a slikao je pejzaže, koji su postali njegov zaštitni znak. U Zagrebu boravi vrlo rijetko, samo kada ima izložbe. Neposredno prije početka drugog svjetskog rata Krušlin se seli u rodni Laduč, odbija poziv supruge da zajedno žive u Zagrebu, gdje je ona dobila službu te pomaže bratu u gradnji kuće i ostaje živjeti kod njega. U potkrovlju kuće uredio je mali atelijer gdje je radio te živio skromno i povučeno. U vrijeme rata zbog nedostatka materijala manje stvara, ali snalazeći se na razne načine ne prekida svoj likovni rad. Umro je 5. lipnja 1962. i pokopan je na mjesnom groblju u Laduču.

== Samostalne izložbe ==

[[Datoteka:kruslin brdovec.jpg|200px|mini|left|Škoj Sv. Marka (slika je u vlasništvu Muzeja Brdovec]]
[[Datoteka:kruslin brdovec2.jpg|200px|mini|right|Sunčani dan (slika je u vlasništvu Muzeja Brdovec)]]

1910. Salon Ulrich Zagreb,
1911. Salon Ulrich Zagreb,
1913. Salon Ulrich Zagreb,
1916. Salon Ulrich Zagreb,
1918. Salon Ulrich Zagreb,
1919. Salon Ulrich Zagreb,
1920. Salon Ulrich Zagtreb,
1921. Salon Ulrich Zagreb,
1922. Salon Ulrich Zagreb,
1925. Salon Ulrich Zagreb,
1926. Salon Ulrich Zagreb,
1927. Salon Ulrich Zagreb,
1929. Salon Ulrich Zagreb,
1932/33. Salon Ulrich Zagreb,
1936. Salon Ulrich Zagreb,
1937. Salon Ulrich Zagreb,
1939. Salon Ulrich Zagreb,
1953. Salon Ulrich Zagreb,
1969. Osnovna škola Marija Gorica,
1972. Osnovna škola Šenkovec,
1976. Zavičajni muzej Brdovec,
1991. Osnovna škola Šenkovec,
1995. Salon Ulrich Zagreb,
2010. Galerija Mona Lisa Zagreb.

== Poezija Mihovila Krušlina ==

Manje je poznato da je početkom 20. st. Mihovil Krušlin pisao pjesme. Nadarenost za pisanje poezije pokazao još u ranom djetinjstvu, što je i uočio njegov učitelj Mirko Kovačić. Napisao ih je nekoliko: ''Hajde sinci (1901.), Gdje je naša djedovina (1902.), U proljeće (1902.), Moja želja (1902.) i U Turopolju (1916.). '' U njegovim pjesmama osjeća se duboko doživljena domoljubnost te beskrajna zadivljenost prirodnom.
Krušlinov prijatelj, pjesnik Dragutin Domjanić, posvetio mu je pjesmu ''Spomen na Jesenice'', koju je objavio u prosincu 1925. godine u ''Hrvatskoj prosvjeti''(Jesenice, selo na desnoj obali Save u blizini Ključa, rodnog mjesta Mihovila Krušlina).

''MOJA ŽELJA

1902.

Mnogo slatkih želja gojim

Al najslađa ta bi bila

Da bi domom svuda mojim

Hrvatska se riječ zborila

Nek odjekne tamnom gorom

Nek se ori po dolinah

Nek odzvanja sjajnim dvorom

"Slobodna je domovina"

Primi moju želju Bože

Izdajice satri grom

Da se braća tada slože

Da ne raste kukolj dom.''

Krušlinov prijatelj, pjesnik Dragutin Domjanić, posvetio mu je pjesmu [''Spomen na Jesenice''], koju je objavio u prosincu 1925. godine u ''Hrvatskoj prosvjeti''(Jesenice, selo na desnoj obali Save u blizini Ključa, rodnog mjesta Mihovila Krušlina).

== Posthumne počasti ==

[[Datoteka:Kruslin_bista.jpg|200px|mini|left|Mramorno poprsje Mihovila Krušlina (rad akademskog kipara Dragutina Grgasa iz Zaprešića) postavljeno 1991. ispred Društvenog doma "Mihovil Krušlin" u Ključu.]]

Mjesna zajednica Ključ odužila se Krušlinu trideset godina nakon smrti nazivom ulice u kojoj se rodio, a kasnije stvarao i živio. Društveni dom u Ključu također nosi ime Mihovila Krušlina, ispred kojeg je postavljeno mramorno poprsje, rad akademskog kipara iz Zaprešića, Dragutina Grgasa.

== Literatura ==

Brdovečki zbornik 2003. str. 248-270 Stjepan Laljak, Zaprešić : Matica Hrvatska Zaprešić, 2003.

Mihovil Krušlin. // Monografija. Zagreb : Moderna galerija Zagreb, Galerija Mona Lisa, 2010.

Zaprešički godišnjak 2002. str. 274-302. Stjepan Laljak, Zaprešić : Matica Hrvatska Zaprešić, 2003.

Mihovil Krušlin

Osluka — Mon, 13 May 2013 09:49:17 GMT

Osluka: /* Obitelj */

Mihovil Krušlin

Osluka — Mon, 13 May 2013 09:43:14 GMT

Osluka: /* Obitelj */

'''Mihovil Krušlin''' Ključ (Hrvatsko Zagorje) 04. rujna 1882. - Laduč (Zaprešić) 05.lipnja.1962. - hrvatski slikar

[[Datoteka:Krušlin.jpg|200px|mini|left|Mihovil Krušlin]]

== Djetinjstvo i školovanje ==

Mihovil Krušlin rodio se 4.rujna 1882. u Ključu kod Zaprešića u siromašnoj seljačkoj obitelji. Imao je petero braće i sestara, a cijelu obitelj prehranjivao je njegov otac, koji je bio samouki zanatlija.
Pohađao je Obću pućku školu u Šenkovcu. Već kao dječak pokazao je nadarenost za crtanje i pisanje pjesama, što je uočio njegov učitelj.Osnovnu školu završio je s odličnim uspjehom. Zbog teške materijalne situacije u kojoj se našla njegova obitelj nije mogao nastaviti školovanje te je ostao u Ključu, kako bi pomogao ocu raditi na polju.

S petnaest godina otišao je u Zagreb na stolarski zanat. Radio je na Opatovini, kod majstora Franje Bašića, gdje se izrađivao crkveni namještaj i slike s vjerskim prizorima. Nakon tri i pol godine naukovanja osposobljen je za stolarskog pomoćnika. Tijekom godina naukovanja upoznao je slikare Antoninija i Milanesija, koji su poslom često svraćali u Bašićevu radionicu, a koji su u to doba bili su vrlo popularni slikari dekorateri. Krušlin u slobodno vrijeme kopira njihove radove, u radionici je savladao vještinu drvorezbarstva i pozlate, te i sam počinje izrađivati i oslikavati kulise i dekoracije te radi kao pomoćni radnik nekim pismoslikarima. Pohađao je večernji građevni tečaj na Kaptolu. Oko 1900. godine susreo je Mirka Kovačića, učitelja iz Šenkovca te ga on vodi prijatelju slikaru Josi Bužanu koji ga je besplatno podučavao slikanju.
Krajem 19. st. Zagreb je postao glavno središte umjetničkog i likovnog života Hrvatske. Tome je puno pridonio i Izidor Kršnjavi, slikar i povjesničar umjetnosti, koji je osnovao Društvo umjetnosti 1879. godine te mladim likovnim talentima omogućio školovanje na inozemnim akademijama. Mihovil Krušlin počinje besplatno pohađati tečaj kod prof. Crnčića i Cikoša 1903. godine, no tečaj ne pohađa redovito jer su polaznici sami morali plaćati modele 5- 10 novčića. Na Crnčićevom tečaju Mihovil usvaja prva znanja iz tehnike akvarela i toj tehnici posvećuje veliku većinu svog umjetničkog stvaralaštva. U tom početnom razdoblju, u portretnim studijama i pejzažima koloritom i dinamičnošću blizak je šarenilu zagrebačke slikarske škole. Obraća se Robertu Frangešu, upravitelju zemaljskih atelijera, da mu omogući prostor u kojem bi s kolegama zajednički mogao slikati. Tako je osnovano Kraljevsko zemaljsko više obrazovalište za umjetnost i umjetni obrt, koje kasnije dobiva naziv Privremena viša škola za umjetnost i umjetni obrt. Škola je imala 2 usmjerenja: kiparski i slikarski. Prvu godinu upisalo su se 32 učenika, a uvjet za upis bilo je polaganje prijemnog ispita. Iako bez potrebnog srednjoškolskog obrazovanja, ali zbog izrazite nadarenosti Mihovil je uspješno položio ispit i uspio se upisati na prvi tečaj. Crnčić i Cikoš su i dalje bili profesori iz risanja, slikanja po naravi i akta. Povijest umjetnosti predavao je Branko Šenoa, nastavu anatomije držao je Rudolf Radec, a Robert Frangeš, koji je bio prvi učitalj škole, predavao je modeliziranje. Na kraju svake školske godine organizirana je izložba umjetničkih radova učenika. U srpnju 1908. godine, na prvoj godišnjoj izlođbi, Krušlin je zapažen s 3 ilustracije za Kranjčevićeveu zbirku pjesama, uz Ljubu Babića i Linu Viran. Na drugoj i trećoj izložbi ponovno se ističu studenti profesora Crnčića, a uz treću izložbu, Kosta Strajnić u Zvonu je pribilježio: "Mihovil Krušlin istaknuti pejzažist i akvarelist", dok uz četvrtu izložbu isti kritičar izdvaja uspješne Krušlinove akvarele.

Za vrijem školovanja, Mihovil Krušlin prehranjivao se slikanjem portreta i restauriranjem slika. Nakon prve godine, zbog dobrog uspjeha, bio je oslobođen plaćanja školarine. Potporu Zemaljske vlade, tijekom školovanja primio je samo jednom u iznosu 100 kruna. Usprkos teškom životu Krušlin je 1911. godine završio studij na Zagrebačkoj Višoj školi za umjetnost i obrt izvanrednim uspjehom.

== Stvaralaštvo i putovanja ==

[[Datoteka:Kruslin-ostres.jpg|200px|mini|left|Tripoli (slika je u vlasništvu Ivana Čedomira Ostreša iz Zaprešića)]]
[[Datoteka:Kruslin_Grgas.jpg|200px|mini|right|Kartaga (slika je u vlasništvu Dragutina Grgasa iz Zaprešića]]

Početkom stoljeća Krušlin nije zaposlen, te se sam uzdržava, i primoran je baviti se raznim poslovima. Njegova prva plaćena slika bila je "Djevojka kraj zdenca". Model za tu sliku bila mu je sestra, a sliku je za pet kruna kupio trgovac slikama Wagmeister i izložio ju u izlogu svoje radnje. U Brdovcu za Župni dvor radi tri portreta župnikove obitelji i za glavni oltar brdovečke crkve sliku sv. Vida. Od članova trgovačke obitelji Leinter iz Zaprešića dobio je devedeset kruna od portretiranja. S prijateljem Velebitom Rendićem odlazi na putovanje u Dalmaciju, a po povratku u Zagreb u Botheovom salonu izlaže pet slika s motivima mora.
Početkom 1910. Krušlinova slika izložena je u Umjetničkom paviljonu uz pozitivne komentare publike i likovne kritike. U proljeće 1910. prvi put se predstavlja samostalno u Zagrebu pejzažima Zagrebačke okolice.
Za Krušlinov slikarski rad najveće je značenje imao Salon Ulrich, u njemu je izlagao slike dugi niz godina, od 1910. do 1930. svake je godine radio izložbu pejzaža koje bi izradio od prošle izložbe. Zahvaljujući tim izložbama postao je omiljeni slikar zagrebačke publike, koji su i kupovali njegove slike. Među kupcima se mogu naći poznata imena tadašnjeg zagrebačkog javnog i poslovnog života, kao što su: M. Rojc, grof Kulmer, nadbiskup Bauer, dr. Kuhar, dr. M. Schwartz, prof. Crnčić, dr. Jagić, dr. Lipovšek, dr. Drobec, a slike su mu kupovali i drugi pojedinci, ali i organizacije poput Narodne banke, Hrvatske štedionice, Zemaljske vlade i Hrvatskog društva umjetnosti.
Osim samostalnih izložbi sudjeluje i na zajedničkim izložbama s drugim umjetnicima.

Početkom dvadesetog stoljeća centar europske umjetnosti bio je Pariz, a 1912. Krušlin odlazi tamo i obilazi mnoge akademije, galerije i muzeje te se druži s mnogim umjetnicima. U Parizu ostaje samo 3 mjeseca jer nije imao dosta novaca.
Po povratku i odlazi na more u društvu profesora Crnčića te inspiriran ljepotom prirode i krajolika stvara brojna djela s motivima Krka, Raba, Novog Vinodolskog i brojnih dalmatinskih mjesta. Nakon toga oslikava unutrašnjost grko-katoličke crkve sv. Petra i Pavla na Žumberku.

U jesen 1926. godine izlaže akvarele, izložba mu je odlično posjećena, kritika naklonjena, a zagrebačka publika pokazuje veliko zanimanje za njegove slike.
Nakon te izložbe odlazi na višemjesečno putovanje po Mediteranu sa svojim bivšim učiteljem iz škole Mirkom Kovačićem. Posjetili su Siciliju, Maltu, Libiju i Tunis, a svoje utiske Krušlin je zabilježio na svojim slikama. Vraćaju se 1935. godine, Krušlin izlaže slike inspirirane putovanjem, a Kovačić izdaje knjigu "Na vratima Sahare". U vrijeme izložbe 1936. godine smatra se najboljim akvarelistom svoje generacije.

Nastavlja s putovanjima u potrazi za motivima, puno stvara i izlaže, da bi se u periodu prije rata potpuno povukao u rodni Ključ, gdje slika, ali ne priređuje izložbe.
Punih 14 godina nije samostalno izlagao, no sudjelovao je na skupnim izložbama. U proljeće 1953. organizira posljednju samostalnu izložbu u salonu Ulrich.
Nekoliko godina prije smrti radio je kao profesor likovne kulture u Osnovnoj školi Ivana Perkovca u Šenkovcu, te je ostao u sjećanju kao vrstan likovni pedagog.

== Obitelj ==

Godine 1914. Krušlin se ženi Marijom Fundak, koja je bila učiteljica i njegova dugogodišnja prijateljica. Kum na vjenčanju bio je Antun Urlich. Zbog supruginog službovanja često mijenjaju mjesto boravka, a njihovo prvo preseljenje u Kraljevicu, gdje su proveli nešto više od godinu dana, ostavilo je u njegovom slikarstvu važan trag, jer nakon Kraljevice Krušlin više nije slikao portrete, nego se posvetio prirodi u kojoj je nalazio utočište i inspiraciju, a slikao je pejzaže, koji su postali njegov zaštitni znak. U Zagrebu boravi vrlo rijetko, samo kada ima izložbe. Neposredno prije početka drugog svjetskog rata Krušlin se seli u rodni Laduč, odbija poziv supruge da zajedno žive u Zagrebu, gdje je ona dobila službu te pomaže bratu u gradnji kuće i ostaje živjeti kod njega. U potkrovlju kuće uredio je mali atelijer gdje je živio skromno i povučeno. U vrijeme rata zbog nedostatka materijala manje stvara, ali snalazeći se na razne načine ne prekida svoj likovni rad. Umro je 5. lipnja 1962. i pokopan je na mjesnom groblju u Laduču.

== Samostalne izložbe ==

[[Datoteka:kruslin brdovec.jpg|200px|mini|left|Škoj Sv. Marka (slika je u vlasništvu Muzeja Brdovec]]
[[Datoteka:kruslin brdovec2.jpg|200px|mini|right|Sunčani dan (slika je u vlasništvu Muzeja Brdovec)]]

1910. Salon Ulrich Zagreb,
1911. Salon Ulrich Zagreb,
1913. Salon Ulrich Zagreb,
1916. Salon Ulrich Zagreb,
1918. Salon Ulrich Zagreb,
1919. Salon Ulrich Zagreb,
1920. Salon Ulrich Zagtreb,
1921. Salon Ulrich Zagreb,
1922. Salon Ulrich Zagreb,
1925. Salon Ulrich Zagreb,
1926. Salon Ulrich Zagreb,
1927. Salon Ulrich Zagreb,
1929. Salon Ulrich Zagreb,
1932/33. Salon Ulrich Zagreb,
1936. Salon Ulrich Zagreb,
1937. Salon Ulrich Zagreb,
1939. Salon Ulrich Zagreb,
1953. Salon Ulrich Zagreb,
1969. Osnovna škola Marija Gorica,
1972. Osnovna škola Šenkovec,
1976. Zavičajni muzej Brdovec,
1991. Osnovna škola Šenkovec,
1995. Salon Ulrich Zagreb,
2010. Galerija Mona Lisa Zagreb.

== Poezija Mihovila Krušlina ==

Manje je poznato da je početkom 20. st. Mihovil Krušlin pisao pjesme. Nadarenost za pisanje poezije pokazao još u ranom djetinjstvu, što je i uočio njegov učitelj Mirko Kovačić. Napisao ih je nekoliko: ''Hajde sinci (1901.), Gdje je naša djedovina (1902.), U proljeće (1902.), Moja želja (1902.) i U Turopolju (1916.). '' U njegovim pjesmama osjeća se duboko doživljena domoljubnost te beskrajna zadivljenost prirodnom.
Krušlinov prijatelj, pjesnik Dragutin Domjanić, posvetio mu je pjesmu ''Spomen na Jesenice'', koju je objavio u prosincu 1925. godine u ''Hrvatskoj prosvjeti''(Jesenice, selo na desnoj obali Save u blizini Ključa, rodnog mjesta Mihovila Krušlina).

''MOJA ŽELJA

1902.

Mnogo slatkih želja gojim

Al najslađa ta bi bila

Da bi domom svuda mojim

Hrvatska se riječ zborila

Nek odjekne tamnom gorom

Nek se ori po dolinah

Nek odzvanja sjajnim dvorom

"Slobodna je domovina"

Primi moju želju Bože

Izdajice satri grom

Da se braća tada slože

Da ne raste kukolj dom.''

Krušlinov prijatelj, pjesnik Dragutin Domjanić, posvetio mu je pjesmu ''Spomen na Jesenice'', koju je objavio u prosincu 1925. godine u ''Hrvatskoj prosvjeti''(Jesenice, selo na desnoj obali Save u blizini Ključa, rodnog mjesta Mihovila Krušlina).

== Posthumne počasti ==

[[Datoteka:Kruslin_bista.jpg|200px|mini|left|Mramorno poprsje Mihovila Krušlina (rad akademskog kipara Dragutina Grgasa iz Zaprešića) postavljeno 1991. ispred Društvenog doma "Mihovil Krušlin" u Ključu.]]

Mjesna zajednica Ključ odužila se Krušlinu trideset godina nakon smrti nazivom ulice u kojoj se rodio, a kasnije stvarao i živio. Društveni dom u Ključu također nosi ime Mihovila Krušlina, ispred kojeg je postavljeno mramorno poprsje, rad akademskog kipara iz Zaprešića, Dragutina Grgasa.

== Literatura ==

Brdovečki zbornik 2003. str. 248-270 Stjepan Laljak, Zaprešić : Matica Hrvatska Zaprešić, 2003.

Mihovil Krušlin. // Monografija. Zagreb : Moderna galerija Zagreb, Galerija Mona Lisa, 2010.

Zaprešički godišnjak 2002. str. 274-302. Stjepan Laljak, Zaprešić : Matica Hrvatska Zaprešić, 2003.

Mihovil Krušlin

Osluka — Mon, 13 May 2013 09:36:35 GMT

Osluka: /* Obitelj */

'''Mihovil Krušlin''' Ključ (Hrvatsko Zagorje) 04. rujna 1882. - Laduč (Zaprešić) 05.lipnja.1962. - hrvatski slikar

[[Datoteka:Krušlin.jpg|200px|mini|left|Mihovil Krušlin]]

== Djetinjstvo i školovanje ==

Mihovil Krušlin rodio se 4.rujna 1882. u Ključu kod Zaprešića u siromašnoj seljačkoj obitelji. Imao je petero braće i sestara, a cijelu obitelj prehranjivao je njegov otac, koji je bio samouki zanatlija.
Pohađao je Obću pućku školu u Šenkovcu. Već kao dječak pokazao je nadarenost za crtanje i pisanje pjesama, što je uočio njegov učitelj.Osnovnu školu završio je s odličnim uspjehom. Zbog teške materijalne situacije u kojoj se našla njegova obitelj nije mogao nastaviti školovanje te je ostao u Ključu, kako bi pomogao ocu raditi na polju.

S petnaest godina otišao je u Zagreb na stolarski zanat. Radio je na Opatovini, kod majstora Franje Bašića, gdje se izrađivao crkveni namještaj i slike s vjerskim prizorima. Nakon tri i pol godine naukovanja osposobljen je za stolarskog pomoćnika. Tijekom godina naukovanja upoznao je slikare Antoninija i Milanesija, koji su poslom često svraćali u Bašićevu radionicu, a koji su u to doba bili su vrlo popularni slikari dekorateri. Krušlin u slobodno vrijeme kopira njihove radove, u radionici je savladao vještinu drvorezbarstva i pozlate, te i sam počinje izrađivati i oslikavati kulise i dekoracije te radi kao pomoćni radnik nekim pismoslikarima. Pohađao je večernji građevni tečaj na Kaptolu. Oko 1900. godine susreo je Mirka Kovačića, učitelja iz Šenkovca te ga on vodi prijatelju slikaru Josi Bužanu koji ga je besplatno podučavao slikanju.
Krajem 19. st. Zagreb je postao glavno središte umjetničkog i likovnog života Hrvatske. Tome je puno pridonio i Izidor Kršnjavi, slikar i povjesničar umjetnosti, koji je osnovao Društvo umjetnosti 1879. godine te mladim likovnim talentima omogućio školovanje na inozemnim akademijama. Mihovil Krušlin počinje besplatno pohađati tečaj kod prof. Crnčića i Cikoša 1903. godine, no tečaj ne pohađa redovito jer su polaznici sami morali plaćati modele 5- 10 novčića. Na Crnčićevom tečaju Mihovil usvaja prva znanja iz tehnike akvarela i toj tehnici posvećuje veliku većinu svog umjetničkog stvaralaštva. U tom početnom razdoblju, u portretnim studijama i pejzažima koloritom i dinamičnošću blizak je šarenilu zagrebačke slikarske škole. Obraća se Robertu Frangešu, upravitelju zemaljskih atelijera, da mu omogući prostor u kojem bi s kolegama zajednički mogao slikati. Tako je osnovano Kraljevsko zemaljsko više obrazovalište za umjetnost i umjetni obrt, koje kasnije dobiva naziv Privremena viša škola za umjetnost i umjetni obrt. Škola je imala 2 usmjerenja: kiparski i slikarski. Prvu godinu upisalo su se 32 učenika, a uvjet za upis bilo je polaganje prijemnog ispita. Iako bez potrebnog srednjoškolskog obrazovanja, ali zbog izrazite nadarenosti Mihovil je uspješno položio ispit i uspio se upisati na prvi tečaj. Crnčić i Cikoš su i dalje bili profesori iz risanja, slikanja po naravi i akta. Povijest umjetnosti predavao je Branko Šenoa, nastavu anatomije držao je Rudolf Radec, a Robert Frangeš, koji je bio prvi učitalj škole, predavao je modeliziranje. Na kraju svake školske godine organizirana je izložba umjetničkih radova učenika. U srpnju 1908. godine, na prvoj godišnjoj izlođbi, Krušlin je zapažen s 3 ilustracije za Kranjčevićeveu zbirku pjesama, uz Ljubu Babića i Linu Viran. Na drugoj i trećoj izložbi ponovno se ističu studenti profesora Crnčića, a uz treću izložbu, Kosta Strajnić u Zvonu je pribilježio: "Mihovil Krušlin istaknuti pejzažist i akvarelist", dok uz četvrtu izložbu isti kritičar izdvaja uspješne Krušlinove akvarele.

Za vrijem školovanja, Mihovil Krušlin prehranjivao se slikanjem portreta i restauriranjem slika. Nakon prve godine, zbog dobrog uspjeha, bio je oslobođen plaćanja školarine. Potporu Zemaljske vlade, tijekom školovanja primio je samo jednom u iznosu 100 kruna. Usprkos teškom životu Krušlin je 1911. godine završio studij na Zagrebačkoj Višoj školi za umjetnost i obrt izvanrednim uspjehom.

== Stvaralaštvo i putovanja ==

[[Datoteka:Kruslin-ostres.jpg|200px|mini|left|Tripoli (slika je u vlasništvu Ivana Čedomira Ostreša iz Zaprešića)]]
[[Datoteka:Kruslin_Grgas.jpg|200px|mini|right|Kartaga (slika je u vlasništvu Dragutina Grgasa iz Zaprešića]]

Početkom stoljeća Krušlin nije zaposlen, te se sam uzdržava, i primoran je baviti se raznim poslovima. Njegova prva plaćena slika bila je "Djevojka kraj zdenca". Model za tu sliku bila mu je sestra, a sliku je za pet kruna kupio trgovac slikama Wagmeister i izložio ju u izlogu svoje radnje. U Brdovcu za Župni dvor radi tri portreta župnikove obitelji i za glavni oltar brdovečke crkve sliku sv. Vida. Od članova trgovačke obitelji Leinter iz Zaprešića dobio je devedeset kruna od portretiranja. S prijateljem Velebitom Rendićem odlazi na putovanje u Dalmaciju, a po povratku u Zagreb u Botheovom salonu izlaže pet slika s motivima mora.
Početkom 1910. Krušlinova slika izložena je u Umjetničkom paviljonu uz pozitivne komentare publike i likovne kritike. U proljeće 1910. prvi put se predstavlja samostalno u Zagrebu pejzažima Zagrebačke okolice.
Za Krušlinov slikarski rad najveće je značenje imao Salon Ulrich, u njemu je izlagao slike dugi niz godina, od 1910. do 1930. svake je godine radio izložbu pejzaža koje bi izradio od prošle izložbe. Zahvaljujući tim izložbama postao je omiljeni slikar zagrebačke publike, koji su i kupovali njegove slike. Među kupcima se mogu naći poznata imena tadašnjeg zagrebačkog javnog i poslovnog života, kao što su: M. Rojc, grof Kulmer, nadbiskup Bauer, dr. Kuhar, dr. M. Schwartz, prof. Crnčić, dr. Jagić, dr. Lipovšek, dr. Drobec, a slike su mu kupovali i drugi pojedinci, ali i organizacije poput Narodne banke, Hrvatske štedionice, Zemaljske vlade i Hrvatskog društva umjetnosti.
Osim samostalnih izložbi sudjeluje i na zajedničkim izložbama s drugim umjetnicima.

Početkom dvadesetog stoljeća centar europske umjetnosti bio je Pariz, a 1912. Krušlin odlazi tamo i obilazi mnoge akademije, galerije i muzeje te se druži s mnogim umjetnicima. U Parizu ostaje samo 3 mjeseca jer nije imao dosta novaca.
Po povratku i odlazi na more u društvu profesora Crnčića te inspiriran ljepotom prirode i krajolika stvara brojna djela s motivima Krka, Raba, Novog Vinodolskog i brojnih dalmatinskih mjesta. Nakon toga oslikava unutrašnjost grko-katoličke crkve sv. Petra i Pavla na Žumberku.

U jesen 1926. godine izlaže akvarele, izložba mu je odlično posjećena, kritika naklonjena, a zagrebačka publika pokazuje veliko zanimanje za njegove slike.
Nakon te izložbe odlazi na višemjesečno putovanje po Mediteranu sa svojim bivšim učiteljem iz škole Mirkom Kovačićem. Posjetili su Siciliju, Maltu, Libiju i Tunis, a svoje utiske Krušlin je zabilježio na svojim slikama. Vraćaju se 1935. godine, Krušlin izlaže slike inspirirane putovanjem, a Kovačić izdaje knjigu "Na vratima Sahare". U vrijeme izložbe 1936. godine smatra se najboljim akvarelistom svoje generacije.

Nastavlja s putovanjima u potrazi za motivima, puno stvara i izlaže, da bi se u periodu prije rata potpuno povukao u rodni Ključ, gdje slika, ali ne priređuje izložbe.
Punih 14 godina nije samostalno izlagao, no sudjelovao je na skupnim izložbama. U proljeće 1953. organizira posljednju samostalnu izložbu u salonu Ulrich.
Nekoliko godina prije smrti radio je kao profesor likovne kulture u Osnovnoj školi Ivana Perkovca u Šenkovcu, te je ostao u sjećanju kao vrstan likovni pedagog.

== Obitelj ==

Godine 1914. Krušlin se ženi Marijom Fundak, koja je bila učiteljica i njegova dugogodišnja prijateljica. Kum na vjenčanju bio je Antun Urlich. Zbog supruginog službovanja često mijenjaju mjesto boravka, a njihovo prvo preseljenje u Kraljevicu, gdje su proveli nešto više od godinu dana ostavilo je u njegovom slikarstvu važan trag, jer nakon Kraljevice Krušlin više nije slikao portrete, nego se posvetio prirodi u kojoj je nalazio utočište i inspiraciju, a slikao je pejzaže, koji su postali njegov zaštitni znak. U Zagrebu boravi vrlo rijetko, samo kada ima izložbe. Neposredno prije početka drugog svjetskog rata Krušlin se seli u rodni Laduč, odbija poziv supruge da zajedno žive u Zagrebu, gdje je ona dobila službu te pomaže bratu u gradnji kuće i ostaje živjeti kod njega. U potkrovlju kuće uredio je mali atelijer. Živio je skromno i povučeno, a umro je 5. lipnja 1962. i pokopan je na mjesnom groblju u Laduču.

== Samostalne izložbe ==

[[Datoteka:kruslin brdovec.jpg|200px|mini|left|Škoj Sv. Marka (slika je u vlasništvu Muzeja Brdovec]]
[[Datoteka:kruslin brdovec2.jpg|200px|mini|right|Sunčani dan (slika je u vlasništvu Muzeja Brdovec)]]

1910. Salon Ulrich Zagreb,
1911. Salon Ulrich Zagreb,
1913. Salon Ulrich Zagreb,
1916. Salon Ulrich Zagreb,
1918. Salon Ulrich Zagreb,
1919. Salon Ulrich Zagreb,
1920. Salon Ulrich Zagtreb,
1921. Salon Ulrich Zagreb,
1922. Salon Ulrich Zagreb,
1925. Salon Ulrich Zagreb,
1926. Salon Ulrich Zagreb,
1927. Salon Ulrich Zagreb,
1929. Salon Ulrich Zagreb,
1932/33. Salon Ulrich Zagreb,
1936. Salon Ulrich Zagreb,
1937. Salon Ulrich Zagreb,
1939. Salon Ulrich Zagreb,
1953. Salon Ulrich Zagreb,
1969. Osnovna škola Marija Gorica,
1972. Osnovna škola Šenkovec,
1976. Zavičajni muzej Brdovec,
1991. Osnovna škola Šenkovec,
1995. Salon Ulrich Zagreb,
2010. Galerija Mona Lisa Zagreb.

== Poezija Mihovila Krušlina ==

Manje je poznato da je početkom 20. st. Mihovil Krušlin pisao pjesme. Nadarenost za pisanje poezije pokazao još u ranom djetinjstvu, što je i uočio njegov učitelj Mirko Kovačić. Napisao ih je nekoliko: ''Hajde sinci (1901.), Gdje je naša djedovina (1902.), U proljeće (1902.), Moja želja (1902.) i U Turopolju (1916.). '' U njegovim pjesmama osjeća se duboko doživljena domoljubnost te beskrajna zadivljenost prirodnom.
Krušlinov prijatelj, pjesnik Dragutin Domjanić, posvetio mu je pjesmu ''Spomen na Jesenice'', koju je objavio u prosincu 1925. godine u ''Hrvatskoj prosvjeti''(Jesenice, selo na desnoj obali Save u blizini Ključa, rodnog mjesta Mihovila Krušlina).

''MOJA ŽELJA

1902.

Mnogo slatkih želja gojim

Al najslađa ta bi bila

Da bi domom svuda mojim

Hrvatska se riječ zborila

Nek odjekne tamnom gorom

Nek se ori po dolinah

Nek odzvanja sjajnim dvorom

"Slobodna je domovina"

Primi moju želju Bože

Izdajice satri grom

Da se braća tada slože

Da ne raste kukolj dom.''

Krušlinov prijatelj, pjesnik Dragutin Domjanić, posvetio mu je pjesmu ''Spomen na Jesenice'', koju je objavio u prosincu 1925. godine u ''Hrvatskoj prosvjeti''(Jesenice, selo na desnoj obali Save u blizini Ključa, rodnog mjesta Mihovila Krušlina).

== Posthumne počasti ==

[[Datoteka:Kruslin_bista.jpg|200px|mini|left|Mramorno poprsje Mihovila Krušlina (rad akademskog kipara Dragutina Grgasa iz Zaprešića) postavljeno 1991. ispred Društvenog doma "Mihovil Krušlin" u Ključu.]]

Mjesna zajednica Ključ odužila se Krušlinu trideset godina nakon smrti nazivom ulice u kojoj se rodio, a kasnije stvarao i živio. Društveni dom u Ključu također nosi ime Mihovila Krušlina, ispred kojeg je postavljeno mramorno poprsje, rad akademskog kipara iz Zaprešića, Dragutina Grgasa.

== Literatura ==

Brdovečki zbornik 2003. str. 248-270 Stjepan Laljak, Zaprešić : Matica Hrvatska Zaprešić, 2003.

Mihovil Krušlin. // Monografija. Zagreb : Moderna galerija Zagreb, Galerija Mona Lisa, 2010.

Zaprešički godišnjak 2002. str. 274-302. Stjepan Laljak, Zaprešić : Matica Hrvatska Zaprešić, 2003.