http://wiki-dveri.info/wiki/Posebno:Doprinosi/Marija_Bartolic Izvor: Wiki-dveri hr MediaWiki 1.15.0 Thu, 30 Apr 2026 14:54:28 GMT http://wiki-dveri.info/wiki/Wiki-dveri:Portal_zajednice <p>Marija Bartolic:&#32;/* Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkog kraja */</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Knjiznica2.jpg|200px|mini|right|Gradska knjižnica Ante Kovačića Zaprešić]]<br /> <br /> '''== Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkog kraja =='''<br /> '''== Wiki-dveri I - upoznajmo dvorce zaprešićkog kraja'''<br /> '''Nositelj projekta''': <br /> <br /> [http://www.kgz.hr Knjižnice grada Zagreba]<br /> <br /> [http://www.kgz.hr/default.aspx?id=62 Gradska knjižnica Ante Kovačića Zaprešić] <br /> <br /> <br /> '''Voditelj projekta:'''<br /> *Jadranka Gregorec, prof. / gradska.knjiznica.zapresic@kgz.hr<br /> <br /> <br /> '''Koordinatori projekta:'''<br /> *Marija Bartolić, prof. / marija.bartolic@kgz.hr<br /> <br /> *Sanja Žunić, prof. / sanja.zunic@kgz.hr<br /> <br /> <br /> ----<br /> <br /> <br /> '''Škole uključene u projekt:'''<br /> [[OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica]]<br /> <br /> [[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]<br /> <br /> [[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]<br /> <br /> [[OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]<br /> <br /> [[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]<br /> <br /> [[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]<br /> <br /> [[OŠ Pušća, Pušća]]<br /> <br /> <br /> <br /> ----<br /> <br /> <br /> '''Projekt su podržali:''' <br /> <br /> [http://www.zapresic.hr/emu/index.php Grad Zaprešić]<br /> <br /> [http://www.zagrebacka-zupanija.hr/ Zagrebačka županija]<br /> <br /> [http://www.vivainfo.hr/ VIVA info]<br /> <br /> [http://www.nsk.hr/home.aspx?id=24 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]<br /> <br /> [http://www.skolskaknjiga.hr Školska knjiga]</div> Mon, 19 Mar 2012 16:24:26 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_Wiki-dveri:Portal_zajednice http://wiki-dveri.info/wiki/Wiki-dveri:Portal_zajednice <p>Marija Bartolic:&#32;/* Wiki-dveri I - upoznajmo dvorce zaprešićkog kraja */</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Knjiznica2.jpg|200px|mini|right|Gradska knjižnica Ante Kovačića Zaprešić]]<br /> <br /> == Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkog kraja ==<br /> <br /> == Wiki-dveri I - upoznajmo dvorce zaprešićkog kraja<br /> <br /> '''Nositelj projekta''': <br /> <br /> [http://www.kgz.hr Knjižnice grada Zagreba]<br /> <br /> [http://www.kgz.hr/default.aspx?id=62 Gradska knjižnica Ante Kovačića Zaprešić] <br /> <br /> <br /> '''Voditelj projekta:'''<br /> *Jadranka Gregorec, prof. / gradska.knjiznica.zapresic@kgz.hr<br /> <br /> <br /> '''Koordinatori projekta:'''<br /> *Marija Bartolić, prof. / marija.bartolic@kgz.hr<br /> <br /> *Sanja Žunić, prof. / sanja.zunic@kgz.hr<br /> <br /> <br /> ----<br /> <br /> <br /> '''Škole uključene u projekt:'''<br /> [[OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica]]<br /> <br /> [[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]<br /> <br /> [[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]<br /> <br /> [[OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]<br /> <br /> [[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]<br /> <br /> [[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]<br /> <br /> [[OŠ Pušća, Pušća]]<br /> <br /> <br /> <br /> ----<br /> <br /> <br /> '''Projekt su podržali:''' <br /> <br /> [http://www.zapresic.hr/emu/index.php Grad Zaprešić]<br /> <br /> [http://www.zagrebacka-zupanija.hr/ Zagrebačka županija]<br /> <br /> [http://www.vivainfo.hr/ VIVA info]<br /> <br /> [http://www.nsk.hr/home.aspx?id=24 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]<br /> <br /> [http://www.skolskaknjiga.hr Školska knjiga]</div> Mon, 19 Mar 2012 16:24:01 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_Wiki-dveri:Portal_zajednice http://wiki-dveri.info/wiki/Wiki-dveri:Portal_zajednice <p>Marija Bartolic:&#32;/* Upoznajte dvorce zaprešićkog kraja */</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Knjiznica2.jpg|200px|mini|right|Gradska knjižnica Ante Kovačića Zaprešić]]<br /> <br /> == Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkog kraja ==<br /> <br /> == Wiki-dveri I - upoznajmo dvorce zaprešićkog kraja ==<br /> <br /> '''Nositelj projekta:''' <br /> <br /> [http://www.kgz.hr Knjižnice grada Zagreba]<br /> <br /> [http://www.kgz.hr/default.aspx?id=62 Gradska knjižnica Ante Kovačića Zaprešić] <br /> <br /> <br /> Voditelj projekta:<br /> <br /> *Jadranka Gregorec, prof. / gradska.knjiznica.zapresic@kgz.hr<br /> <br /> <br /> Koordinatori projekta:<br /> <br /> *Marija Bartolić, prof. / marija.bartolic@kgz.hr<br /> <br /> *Sanja Žunić, prof. / sanja.zunic@kgz.hr<br /> <br /> <br /> ----<br /> <br /> <br /> '''Škole uključene u projekt:'''<br /> <br /> [[OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica]]<br /> <br /> [[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]<br /> <br /> [[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]<br /> <br /> [[OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]<br /> <br /> [[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]<br /> <br /> [[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]<br /> <br /> [[OŠ Pušća, Pušća]]<br /> <br /> <br /> <br /> ----<br /> <br /> <br /> '''Projekt su podržali:''' <br /> <br /> [http://www.zapresic.hr/emu/index.php Grad Zaprešić]<br /> <br /> [http://www.zagrebacka-zupanija.hr/ Zagrebačka županija]<br /> <br /> [http://www.vivainfo.hr/ VIVA info]<br /> <br /> [http://www.nsk.hr/home.aspx?id=24 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]<br /> <br /> [http://www.skolskaknjiga.hr Školska knjiga]</div> Mon, 19 Mar 2012 16:21:47 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_Wiki-dveri:Portal_zajednice http://wiki-dveri.info/wiki/Wiki-dveri:Portal_zajednice <p>Marija Bartolic:&#32;/* Upoznajte prirodnu baštinu zaprešićkog kraja */</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Knjiznica2.jpg|200px|mini|right|Gradska knjižnica Ante Kovačića Zaprešić]]<br /> <br /> == Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkog kraja ==<br /> <br /> == Upoznajte dvorce zaprešićkog kraja ==<br /> <br /> '''Nositelj projekta:''' <br /> <br /> [http://www.kgz.hr Knjižnice grada Zagreba]<br /> <br /> [http://www.kgz.hr/default.aspx?id=62 Gradska knjižnica Ante Kovačića Zaprešić] <br /> <br /> <br /> Voditelj projekta:<br /> <br /> *Jadranka Gregorec, prof. / gradska.knjiznica.zapresic@kgz.hr<br /> <br /> <br /> Koordinatori projekta:<br /> <br /> *Marija Bartolić, prof. / marija.bartolic@kgz.hr<br /> <br /> *Sanja Žunić, prof. / sanja.zunic@kgz.hr<br /> <br /> <br /> ----<br /> <br /> <br /> '''Škole uključene u projekt:'''<br /> <br /> [[OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica]]<br /> <br /> [[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]<br /> <br /> [[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]<br /> <br /> [[OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]<br /> <br /> [[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]<br /> <br /> [[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]<br /> <br /> [[OŠ Pušća, Pušća]]<br /> <br /> <br /> <br /> ----<br /> <br /> <br /> '''Projekt su podržali:''' <br /> <br /> [http://www.zapresic.hr/emu/index.php Grad Zaprešić]<br /> <br /> [http://www.zagrebacka-zupanija.hr/ Zagrebačka županija]<br /> <br /> [http://www.vivainfo.hr/ VIVA info]<br /> <br /> [http://www.nsk.hr/home.aspx?id=24 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]<br /> <br /> [http://www.skolskaknjiga.hr Školska knjiga]</div> Mon, 19 Mar 2012 16:21:23 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_Wiki-dveri:Portal_zajednice http://wiki-dveri.info/wiki/Glavna_stranica <p>Marija Bartolic:&#32;/* Wiki-dveri II - upoznajmo dvorce zaprešićkog kraja */</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Wiki-logo4.jpg|350px|mini|right|]]<br /> <br /> '''[[Wiki-dveri:O projektu Wiki-Dveri|O projektu Wiki-dveri]]'''<br /> <br /> [[Wiki-Dveri:Portal zajednice|Portal zajednice]]<br /> <br /> == Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkog kraja ==<br /> <br /> [[Tisa u Šupljaku]]<br /> <br /> == Wiki-dveri I - upoznajmo dvorce zaprešićkog kraja ==<br /> <br /> [[Dvorac Gornja Bistra]]<br /> <br /> [[Dvorac Jakovlje]]<br /> <br /> [[Dvorac Januševec]]<br /> <br /> [[Dvorac Laduč]]<br /> <br /> [[Dvorac Lužnica]]<br /> <br /> [[Dvorac Novi dvori]]</div> Mon, 19 Mar 2012 16:20:38 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Glavna_stranica http://wiki-dveri.info/wiki/Glavna_stranica <p>Marija Bartolic:&#32;/* Wiki-dveri I - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkog kraja */</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Wiki-logo4.jpg|350px|mini|right|]]<br /> <br /> '''[[Wiki-dveri:O projektu Wiki-Dveri|O projektu Wiki-dveri]]'''<br /> <br /> [[Wiki-Dveri:Portal zajednice|Portal zajednice]]<br /> <br /> == Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkog kraja ==<br /> <br /> [[Tisa u Šupljaku]]<br /> <br /> == Wiki-dveri II - upoznajmo dvorce zaprešićkog kraja ==<br /> <br /> [[Dvorac Gornja Bistra]]<br /> <br /> [[Dvorac Jakovlje]]<br /> <br /> [[Dvorac Januševec]]<br /> <br /> [[Dvorac Laduč]]<br /> <br /> [[Dvorac Lužnica]]<br /> <br /> [[Dvorac Novi dvori]]</div> Mon, 19 Mar 2012 16:20:24 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Glavna_stranica http://wiki-dveri.info/wiki/Glavna_stranica <p>Marija Bartolic:&#32;/* Upoznajte dvorce zaprešićkog kraja */</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Wiki-logo4.jpg|350px|mini|right|]]<br /> <br /> '''[[Wiki-dveri:O projektu Wiki-Dveri|O projektu Wiki-dveri]]'''<br /> <br /> [[Wiki-Dveri:Portal zajednice|Portal zajednice]]<br /> <br /> == Wiki-dveri I - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkog kraja ==<br /> <br /> [[Tisa u Šupljaku]]<br /> <br /> == Wiki-dveri II - upoznajmo dvorce zaprešićkog kraja ==<br /> <br /> [[Dvorac Gornja Bistra]]<br /> <br /> [[Dvorac Jakovlje]]<br /> <br /> [[Dvorac Januševec]]<br /> <br /> [[Dvorac Laduč]]<br /> <br /> [[Dvorac Lužnica]]<br /> <br /> [[Dvorac Novi dvori]]</div> Mon, 19 Mar 2012 16:20:02 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Glavna_stranica http://wiki-dveri.info/wiki/Glavna_stranica <p>Marija Bartolic:&#32;/* Upoznajte prirodnu baštinu zaprešićkog kraja */</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Wiki-logo4.jpg|350px|mini|right|]]<br /> <br /> '''[[Wiki-dveri:O projektu Wiki-Dveri|O projektu Wiki-dveri]]'''<br /> <br /> [[Wiki-Dveri:Portal zajednice|Portal zajednice]]<br /> <br /> == Wiki-dveri I - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkog kraja ==<br /> <br /> [[Tisa u Šupljaku]]<br /> <br /> == Upoznajte dvorce zaprešićkog kraja ==<br /> <br /> [[Dvorac Gornja Bistra]]<br /> <br /> [[Dvorac Jakovlje]]<br /> <br /> [[Dvorac Januševec]]<br /> <br /> [[Dvorac Laduč]]<br /> <br /> [[Dvorac Lužnica]]<br /> <br /> [[Dvorac Novi dvori]]</div> Mon, 19 Mar 2012 16:19:25 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Glavna_stranica http://wiki-dveri.info/wiki/Glavna_stranica <p>Marija Bartolic:&#32;</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Wiki-logo4.jpg|350px|mini|right|]]<br /> <br /> '''[[Wiki-dveri:O projektu Wiki-Dveri|O projektu Wiki-dveri]]'''<br /> <br /> [[Wiki-Dveri:Portal zajednice|Portal zajednice]]<br /> <br /> == Upoznajte prirodnu baštinu zaprešićkog kraja ==<br /> <br /> [[Tisa u Šupljaku]]<br /> <br /> == Upoznajte dvorce zaprešićkog kraja ==<br /> <br /> [[Dvorac Gornja Bistra]]<br /> <br /> [[Dvorac Jakovlje]]<br /> <br /> [[Dvorac Januševec]]<br /> <br /> [[Dvorac Laduč]]<br /> <br /> [[Dvorac Lužnica]]<br /> <br /> [[Dvorac Novi dvori]]</div> Fri, 16 Mar 2012 12:05:16 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Glavna_stranica http://wiki-dveri.info/wiki/Glavna_stranica <p>Marija Bartolic:&#32;Uklanjanje izmjene 1022 što ju je unio/unijela Marija Bartolic (razgovor)</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Wiki-logo4.jpg|350px|mini|right|]] <br /> <br /> '''[[Wiki-dveri:O projektu Wiki-Dveri|O projektu Wiki-dveri]]'''<br /> <br /> [[Wiki-Dveri:Portal zajednice|Portal zajednice]]<br /> <br /> == Upoznajte prirodnu baštinu zaprešićkog kraja ==<br /> <br /> [[Tisa u Šupljaku]]<br /> <br /> == Upoznajte dvorce zaprešićkog kraja ==<br /> <br /> [[Dvorac Gornja Bistra]]<br /> <br /> [[Dvorac Jakovlje]]<br /> <br /> [[Dvorac Januševec]]<br /> <br /> [[Dvorac Laduč]]<br /> <br /> [[Dvorac Lužnica]]<br /> <br /> [[Dvorac Novi dvori]]</div> Fri, 16 Mar 2012 12:04:24 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Glavna_stranica http://wiki-dveri.info/wiki/Glavna_stranica <p>Marija Bartolic:&#32;</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Wiki-logo4.jpg|350px||right|]] <br /> <br /> '''[[Wiki-dveri:O projektu Wiki-Dveri|O projektu Wiki-dveri]]'''<br /> <br /> [[Wiki-Dveri:Portal zajednice|Portal zajednice]]<br /> <br /> == Upoznajte prirodnu baštinu zaprešićkog kraja ==<br /> <br /> [[Tisa u Šupljaku]]<br /> <br /> == Upoznajte dvorce zaprešićkog kraja ==<br /> <br /> [[Dvorac Gornja Bistra]]<br /> <br /> [[Dvorac Jakovlje]]<br /> <br /> [[Dvorac Januševec]]<br /> <br /> [[Dvorac Laduč]]<br /> <br /> [[Dvorac Lužnica]]<br /> <br /> [[Dvorac Novi dvori]]</div> Fri, 16 Mar 2012 12:04:12 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Glavna_stranica http://wiki-dveri.info/wiki/Glavna_stranica <p>Marija Bartolic:&#32;/* Upoznajte prirodnu baštinu zaprešićkog kraja */</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Wiki-logo4.jpg|350px|mini|right|]] <br /> <br /> '''[[Wiki-dveri:O projektu Wiki-Dveri|O projektu Wiki-dveri]]'''<br /> <br /> [[Wiki-Dveri:Portal zajednice|Portal zajednice]]<br /> <br /> == Upoznajte prirodnu baštinu zaprešićkog kraja ==<br /> <br /> [[Tisa u Šupljaku]]<br /> <br /> == Upoznajte dvorce zaprešićkog kraja ==<br /> <br /> [[Dvorac Gornja Bistra]]<br /> <br /> [[Dvorac Jakovlje]]<br /> <br /> [[Dvorac Januševec]]<br /> <br /> [[Dvorac Laduč]]<br /> <br /> [[Dvorac Lužnica]]<br /> <br /> [[Dvorac Novi dvori]]</div> Fri, 16 Mar 2012 11:57:41 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Glavna_stranica http://wiki-dveri.info/wiki/Glavna_stranica <p>Marija Bartolic:&#32;/* Upoznajte prirodnu baštinu zaprešićkog kraja */</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Wiki-logo4.jpg|350px|mini|right|]] <br /> <br /> '''[[Wiki-dveri:O projektu Wiki-Dveri|O projektu Wiki-dveri]]'''<br /> <br /> [[Wiki-Dveri:Portal zajednice|Portal zajednice]]<br /> <br /> == Upoznajte prirodnu baštinu zaprešićkog kraja ==<br /> <br /> <br /> [[Tisa u Šupljaku]]<br /> <br /> == Upoznajte dvorce zaprešićkog kraja ==<br /> <br /> [[Dvorac Gornja Bistra]]<br /> <br /> [[Dvorac Jakovlje]]<br /> <br /> [[Dvorac Januševec]]<br /> <br /> [[Dvorac Laduč]]<br /> <br /> [[Dvorac Lužnica]]<br /> <br /> [[Dvorac Novi dvori]]</div> Fri, 16 Mar 2012 11:53:33 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Glavna_stranica http://wiki-dveri.info/wiki/Wiki-dveri:Portal_zajednice <p>Marija Bartolic:&#32;</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Knjiznica2.jpg|200px|mini|right|Gradska knjižnica Ante Kovačića Zaprešić]]<br /> <br /> == Upoznajte prirodnu baštinu zaprešićkog kraja ==<br /> <br /> <br /> == Upoznajte dvorce zaprešićkog kraja ==<br /> <br /> '''Nositelj projekta:''' <br /> <br /> [http://www.kgz.hr Knjižnice grada Zagreba]<br /> <br /> [http://www.kgz.hr/default.aspx?id=62 Gradska knjižnica Ante Kovačića Zaprešić] <br /> <br /> <br /> Voditelj projekta:<br /> <br /> *Jadranka Gregorec, prof. / gradska.knjiznica.zapresic@kgz.hr<br /> <br /> <br /> Koordinatori projekta:<br /> <br /> *Marija Bartolić, prof. / marija.bartolic@kgz.hr<br /> <br /> *Sanja Žunić, prof. / sanja.zunic@kgz.hr<br /> <br /> <br /> ----<br /> <br /> <br /> '''Škole uključene u projekt:'''<br /> <br /> [[OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica]]<br /> <br /> [[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]<br /> <br /> [[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]<br /> <br /> [[OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]<br /> <br /> [[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]<br /> <br /> [[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]<br /> <br /> [[OŠ Pušća, Pušća]]<br /> <br /> <br /> <br /> ----<br /> <br /> <br /> '''Projekt su podržali:''' <br /> <br /> [http://www.zapresic.hr/emu/index.php Grad Zaprešić]<br /> <br /> [http://www.zagrebacka-zupanija.hr/ Zagrebačka županija]<br /> <br /> [http://www.vivainfo.hr/ VIVA info]<br /> <br /> [http://www.nsk.hr/home.aspx?id=24 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]<br /> <br /> Školska knjiga</div> Fri, 16 Mar 2012 11:48:05 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_Wiki-dveri:Portal_zajednice http://wiki-dveri.info/wiki/Wiki-dveri:Portal_zajednice <p>Marija Bartolic:&#32;</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Knjiznica2.jpg|200px|mini|right|Gradska knjižnica Ante Kovačića Zaprešić]]<br /> <br /> == Upoznajte prirodnu baštinu zaprešićkog kraja ==<br /> g<br /> <br /> <br /> == Upoznajte dvorce zaprešićkog kraja ==<br /> <br /> '''Nositelj projekta:''' <br /> <br /> [http://www.kgz.hr Knjižnice grada Zagreba]<br /> <br /> [http://www.kgz.hr/default.aspx?id=62 Gradska knjižnica Ante Kovačića Zaprešić] <br /> <br /> <br /> Voditelj projekta:<br /> <br /> *Jadranka Gregorec, prof. / gradska.knjiznica.zapresic@kgz.hr<br /> <br /> <br /> Koordinatori projekta:<br /> <br /> *Marija Bartolić, prof. / marija.bartolic@kgz.hr<br /> <br /> *Sanja Žunić, prof. / sanja.zunic@kgz.hr<br /> <br /> <br /> ----<br /> <br /> <br /> '''Škole uključene u projekt:'''<br /> <br /> [[OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica]]<br /> <br /> [[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]<br /> <br /> [[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]<br /> <br /> [[OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]<br /> <br /> [[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]<br /> <br /> [[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]<br /> <br /> [[OŠ Pušća, Pušća]]<br /> <br /> <br /> <br /> ----<br /> <br /> <br /> '''Projekt su podržali:''' <br /> <br /> [http://www.zapresic.hr/emu/index.php Grad Zaprešić]<br /> <br /> [http://www.zagrebacka-zupanija.hr/ Zagrebačka županija]<br /> <br /> [http://www.vivainfo.hr/ VIVA info]<br /> <br /> [http://www.nsk.hr/home.aspx?id=24 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]<br /> <br /> Školska knjiga</div> Fri, 16 Mar 2012 11:47:53 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_Wiki-dveri:Portal_zajednice http://wiki-dveri.info/wiki/Wiki-dveri:Portal_zajednice <p>Marija Bartolic:&#32;</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Knjiznica2.jpg|200px|mini|right|Gradska knjižnica Ante Kovačića Zaprešić]]<br /> <br /> == Upoznajte prirodnu baštinu zaprešićkog kraja ==<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> == Upoznajte dvorce zaprešićkog kraja ==<br /> <br /> '''Nositelj projekta:''' <br /> <br /> [http://www.kgz.hr Knjižnice grada Zagreba]<br /> <br /> [http://www.kgz.hr/default.aspx?id=62 Gradska knjižnica Ante Kovačića Zaprešić] <br /> <br /> <br /> Voditelj projekta:<br /> <br /> *Jadranka Gregorec, prof. / gradska.knjiznica.zapresic@kgz.hr<br /> <br /> <br /> Koordinatori projekta:<br /> <br /> *Marija Bartolić, prof. / marija.bartolic@kgz.hr<br /> <br /> *Sanja Žunić, prof. / sanja.zunic@kgz.hr<br /> <br /> <br /> ----<br /> <br /> <br /> '''Škole uključene u projekt:'''<br /> <br /> [[OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica]]<br /> <br /> [[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]<br /> <br /> [[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]<br /> <br /> [[OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]<br /> <br /> [[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]<br /> <br /> [[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]<br /> <br /> [[OŠ Pušća, Pušća]]<br /> <br /> <br /> <br /> ----<br /> <br /> <br /> '''Projekt su podržali:''' <br /> <br /> [http://www.zapresic.hr/emu/index.php Grad Zaprešić]<br /> <br /> [http://www.zagrebacka-zupanija.hr/ Zagrebačka županija]<br /> <br /> [http://www.vivainfo.hr/ VIVA info]<br /> <br /> [http://www.nsk.hr/home.aspx?id=24 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]<br /> <br /> Školska knjiga</div> Fri, 16 Mar 2012 11:47:33 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_Wiki-dveri:Portal_zajednice http://wiki-dveri.info/wiki/Wiki-dveri:Portal_zajednice <p>Marija Bartolic:&#32;</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Knjiznica2.jpg|200px|mini|right|Gradska knjižnica Ante Kovačića Zaprešić]]<br /> <br /> == Upoznajte prirodnu baštinu zaprešićkog kraja ==<br /> <br /> <br /> <br /> == Upoznajte dvorce zaprešićkog kraja ==<br /> <br /> '''Nositelj projekta:''' <br /> <br /> [http://www.kgz.hr Knjižnice grada Zagreba]<br /> <br /> [http://www.kgz.hr/default.aspx?id=62 Gradska knjižnica Ante Kovačića Zaprešić] <br /> <br /> <br /> Voditelj projekta:<br /> <br /> *Jadranka Gregorec, prof. / gradska.knjiznica.zapresic@kgz.hr<br /> <br /> <br /> Koordinatori projekta:<br /> <br /> *Marija Bartolić, prof. / marija.bartolic@kgz.hr<br /> <br /> *Sanja Žunić, prof. / sanja.zunic@kgz.hr<br /> <br /> <br /> ----<br /> <br /> <br /> '''Škole uključene u projekt:'''<br /> <br /> [[OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica]]<br /> <br /> [[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]<br /> <br /> [[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]<br /> <br /> [[OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]<br /> <br /> [[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]<br /> <br /> [[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]<br /> <br /> [[OŠ Pušća, Pušća]]<br /> <br /> <br /> <br /> ----<br /> <br /> <br /> '''Projekt su podržali:''' <br /> <br /> [http://www.zapresic.hr/emu/index.php Grad Zaprešić]<br /> <br /> [http://www.zagrebacka-zupanija.hr/ Zagrebačka županija]<br /> <br /> [http://www.vivainfo.hr/ VIVA info]<br /> <br /> [http://www.nsk.hr/home.aspx?id=24 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]<br /> <br /> Školska knjiga</div> Fri, 16 Mar 2012 11:47:12 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_Wiki-dveri:Portal_zajednice http://wiki-dveri.info/wiki/Wiki-dveri:Sudionici_projekta <p>Marija Bartolic:&#32;Wiki-dveri:Sudionici projekta premješteno na Wiki-dveri:Portal zajednice preko postojećeg preusmjeravanja</p> <hr /> <div>#PREUSMJERI [[Wiki-dveri:Portal zajednice]]</div> Fri, 16 Mar 2012 11:45:04 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_Wiki-dveri:Sudionici_projekta http://wiki-dveri.info/wiki/Wiki-dveri:Portal_zajednice <p>Marija Bartolic:&#32;Wiki-dveri:Sudionici projekta premješteno na Wiki-dveri:Portal zajednice preko postojećeg preusmjeravanja</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Knjiznica2.jpg|200px|mini|right|Gradska knjižnica Ante Kovačića Zaprešić]]<br /> '''Nositelj projekta:''' <br /> <br /> [http://www.kgz.hr Knjižnice grada Zagreba]<br /> <br /> [http://www.kgz.hr/default.aspx?id=62 Gradska knjižnica Ante Kovačića Zaprešić] <br /> <br /> <br /> Voditelj projekta:<br /> <br /> *Jadranka Gregorec, prof. / gradska.knjiznica.zapresic@kgz.hr<br /> <br /> <br /> Koordinatori projekta:<br /> <br /> *Marija Bartolić, prof. / marija.bartolic@kgz.hr<br /> <br /> *Sanja Žunić, prof. / sanja.zunic@kgz.hr<br /> <br /> <br /> ----<br /> <br /> <br /> '''Škole uključene u projekt:'''<br /> <br /> [[OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica]]<br /> <br /> [[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]<br /> <br /> [[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]<br /> <br /> [[OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]<br /> <br /> [[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]<br /> <br /> [[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]<br /> <br /> [[OŠ Pušća, Pušća]]<br /> <br /> <br /> <br /> ----<br /> <br /> <br /> '''Projekt su podržali:''' <br /> <br /> [http://www.zapresic.hr/emu/index.php Grad Zaprešić]<br /> <br /> [http://www.zagrebacka-zupanija.hr/ Zagrebačka županija]<br /> <br /> [http://www.vivainfo.hr/ VIVA info]<br /> <br /> [http://www.nsk.hr/home.aspx?id=24 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]<br /> <br /> Školska knjiga</div> Fri, 16 Mar 2012 11:45:04 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_Wiki-dveri:Portal_zajednice http://wiki-dveri.info/wiki/Wiki-dveri:Portal_zajednice <p>Marija Bartolic:&#32;Wiki-dveri:Portal zajednice premješteno na Wiki-dveri:Sudionici projekta</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Knjiznica2.jpg|200px|mini|right|Gradska knjižnica Ante Kovačića Zaprešić]]<br /> '''Nositelj projekta:''' <br /> <br /> [http://www.kgz.hr Knjižnice grada Zagreba]<br /> <br /> [http://www.kgz.hr/default.aspx?id=62 Gradska knjižnica Ante Kovačića Zaprešić] <br /> <br /> <br /> Voditelj projekta:<br /> <br /> *Jadranka Gregorec, prof. / gradska.knjiznica.zapresic@kgz.hr<br /> <br /> <br /> Koordinatori projekta:<br /> <br /> *Marija Bartolić, prof. / marija.bartolic@kgz.hr<br /> <br /> *Sanja Žunić, prof. / sanja.zunic@kgz.hr<br /> <br /> <br /> ----<br /> <br /> <br /> '''Škole uključene u projekt:'''<br /> <br /> [[OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica]]<br /> <br /> [[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]<br /> <br /> [[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]<br /> <br /> [[OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]<br /> <br /> [[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]<br /> <br /> [[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]<br /> <br /> [[OŠ Pušća, Pušća]]<br /> <br /> <br /> <br /> ----<br /> <br /> <br /> '''Projekt su podržali:''' <br /> <br /> [http://www.zapresic.hr/emu/index.php Grad Zaprešić]<br /> <br /> [http://www.zagrebacka-zupanija.hr/ Zagrebačka županija]<br /> <br /> [http://www.vivainfo.hr/ VIVA info]<br /> <br /> [http://www.nsk.hr/home.aspx?id=24 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]<br /> <br /> Školska knjiga</div> Fri, 16 Mar 2012 11:44:24 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_Wiki-dveri:Portal_zajednice http://wiki-dveri.info/wiki/Glavna_stranica <p>Marija Bartolic:&#32;</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Wiki-logo4.jpg|350px|mini|right|]] <br /> <br /> '''[[Wiki-dveri:O projektu Wiki-Dveri|O projektu Wiki-dveri]]'''<br /> <br /> [[Wiki-Dveri:Portal zajednice|Portal zajednice]]<br /> <br /> == Upoznajte prirodnu baštinu zaprešićkog kraja ==<br /> <br /> [[Čret kod Dubravice]]<br /> <br /> <br /> == Upoznajte dvorce zaprešićkog kraja ==<br /> <br /> [[Dvorac Gornja Bistra]]<br /> <br /> [[Dvorac Jakovlje]]<br /> <br /> [[Dvorac Januševec]]<br /> <br /> [[Dvorac Laduč]]<br /> <br /> [[Dvorac Lužnica]]<br /> <br /> [[Dvorac Novi dvori]]</div> Fri, 16 Mar 2012 11:43:04 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Glavna_stranica http://wiki-dveri.info/wiki/Glavna_stranica <p>Marija Bartolic:&#32;</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Wiki-logo4.jpg|350px|mini|right|]] <br /> <br /> '''[[Wiki-dveri:O projektu Wiki-Dveri|O projektu Wiki-dveri]]'''<br /> <br /> [[Wiki-Dveri:Portal zajednice|Portal zajednice]]<br /> <br /> <br /> == Upoznajte prirodnu baštinu zaprešićkog kraja ==<br /> <br /> [[Čret kod Dubravice]]<br /> <br /> <br /> <br /> == Upoznajte dvorce zaprešićkog kraja ==<br /> <br /> [[Dvorac Gornja Bistra]]<br /> <br /> [[Dvorac Jakovlje]]<br /> <br /> [[Dvorac Januševec]]<br /> <br /> [[Dvorac Laduč]]<br /> <br /> [[Dvorac Lužnica]]<br /> <br /> [[Dvorac Novi dvori]]</div> Fri, 16 Mar 2012 11:42:07 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Glavna_stranica http://wiki-dveri.info/wiki/Glavna_stranica <p>Marija Bartolic:&#32;</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Wiki-logo4.jpg|350px|mini|right|]] <br /> <br /> '''[[Wiki-dveri:O projektu Wiki-Dveri|O projektu Wiki-dveri]]'''<br /> <br /> [[Wiki-Dveri:Portal zajednice|Portal zajednice]]<br /> <br /> <br /> <br /> == [[Wiki-dveri - Upoznajte dvorce zaprešićkog kraja]] ==</div> Fri, 16 Mar 2012 11:39:32 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Glavna_stranica http://wiki-dveri.info/wiki/Glavna_stranica <p>Marija Bartolic:&#32;</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Wiki-logo4.jpg|350px|mini|right|]] <br /> <br /> '''[[Wiki-dveri:O projektu Wiki-Dveri|O projektu Wiki-dveri]]'''<br /> <br /> [[Wiki-Dveri:Portal zajednice|Portal zajednice]]<br /> <br /> <br /> [[Wiki-dveri - Upoznajte dvorce zaprešićkog kraja]]</div> Fri, 16 Mar 2012 11:38:53 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Glavna_stranica http://wiki-dveri.info/wiki/Glavna_stranica <p>Marija Bartolic:&#32;</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Wiki-logo4.jpg|350px|mini|right|]] <br /> <br /> '''[[Wiki-dveri:O projektu Wiki-Dveri|O projektu Wiki-dveri]]'''<br /> <br /> [[Wiki-Dveri:Portal zajednice|Portal zajednice]]<br /> <br /> <br /> <br /> [[Dvorac Gornja Bistra]]<br /> <br /> [[Dvorac Jakovlje]]<br /> <br /> [[Dvorac Januševec]]<br /> <br /> [[Dvorac Laduč]]<br /> <br /> [[Dvorac Lužnica]]<br /> <br /> [[Dvorac Novi dvori]]</div> Fri, 16 Mar 2012 11:26:45 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Glavna_stranica http://wiki-dveri.info/wiki/Glavna_stranica <p>Marija Bartolic:&#32;</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Wiki-logo4.jpg|350px|mini|right|]] <br /> <br /> '''[[Wiki-dveri:O projektu Wiki-Dveri|O projektu Wiki-dveri]]'''<br /> <br /> [[Wiki-Dveri:Portal zajednice|Portal zajednice]]<br /> <br /> <br /> <br /> [[Dvorac Gornja Bistra]]<br /> <br /> [[Dvorac Jakovlje]]<br /> <br /> [[Dvorac Januševec]]<br /> <br /> [[Dvorac Laduč]]<br /> <br /> [[Dvorac Lužnica]]<br /> <br /> [[Dvorac Novi dvori]]<br /> <br /> [[Čret kod Dubravice]]</div> Fri, 16 Mar 2012 11:25:08 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Glavna_stranica http://wiki-dveri.info/wiki/Glavna_stranica <p>Marija Bartolic:&#32;</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Wiki-logo4.jpg|350px|mini|right|]] <br /> <br /> '''[[Wiki-dveri:O projektu Wiki-Dveri|O projektu Wiki-dveri]]'''<br /> <br /> [[Wiki-Dveri:Portal zajednice|Portal zajednice]]<br /> <br /> <br /> <br /> [[Dvorac Gornja Bistra]]<br /> <br /> [[Dvorac Jakovlje]]<br /> <br /> [[Dvorac Januševec]]<br /> <br /> [[Dvorac Laduč]]<br /> <br /> [[Dvorac Lužnica]]<br /> <br /> [[Dvorac Novi dvori]]<br /> <br /> [[Čret Dubravice]]</div> Fri, 16 Mar 2012 11:24:42 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Glavna_stranica http://wiki-dveri.info/wiki/Glavna_stranica <p>Marija Bartolic:&#32;</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Wiki-logo4.jpg|350px|mini|right|]] <br /> <br /> '''[[Wiki-dveri:O projektu Wiki-Dveri|O projektu Wiki-dveri]]'''<br /> <br /> [[Wiki-Dveri:Portal zajednice|Portal zajednice]]<br /> <br /> <br /> <br /> [[Dvorac Gornja Bistra]]<br /> <br /> [[Dvorac Jakovlje]]<br /> <br /> [[Dvorac Januševec]]<br /> <br /> [[Dvorac Laduč]]<br /> <br /> [[Dvorac Lužnica]]<br /> <br /> [[Dvorac Novi dvori]]<br /> <br /> [[Čret kod Dubravice]]</div> Fri, 16 Mar 2012 11:24:14 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Glavna_stranica http://wiki-dveri.info/wiki/Glavna_stranica <p>Marija Bartolic:&#32;</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Wiki-logo4.jpg|350px|mini|right|]] <br /> <br /> '''[[Wiki-dveri:O projektu Wiki-Dveri|O projektu Wiki-dveri]]'''<br /> <br /> [[Wiki-Dveri:Portal zajednice|Portal zajednice]]<br /> <br /> <br /> <br /> [[Dvorac Gornja Bistra]]<br /> <br /> [[Dvorac Jakovlje]]<br /> <br /> [[Dvorac Januševec]]<br /> <br /> [[Dvorac Laduč]]<br /> <br /> [[Dvorac Lužnica]]<br /> <br /> [[Dvorac Novi dvori]]<br /> <br /> Čret kod Dubravice</div> Fri, 16 Mar 2012 11:23:23 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Glavna_stranica http://wiki-dveri.info/wiki/Wiki-dveri:Portal_zajednice <p>Marija Bartolic:&#32;</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Knjiznica2.jpg|200px|mini|right|Gradska knjižnica Ante Kovačića Zaprešić]]<br /> '''Nositelj projekta:''' <br /> <br /> [http://www.kgz.hr Knjižnice grada Zagreba]<br /> <br /> [http://www.kgz.hr/default.aspx?id=62 Gradska knjižnica Ante Kovačića Zaprešić] <br /> <br /> <br /> Voditelj projekta:<br /> <br /> *Jadranka Gregorec, prof. / gradska.knjiznica.zapresic@kgz.hr<br /> <br /> <br /> Koordinatori projekta:<br /> <br /> *Marija Bartolić, prof. / marija.bartolic@kgz.hr<br /> <br /> *Sanja Žunić, prof. / sanja.zunic@kgz.hr<br /> <br /> <br /> ----<br /> <br /> <br /> '''Škole uključene u projekt:'''<br /> <br /> [[OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica]]<br /> <br /> [[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]<br /> <br /> [[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]<br /> <br /> [[OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]<br /> <br /> [[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]<br /> <br /> [[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]<br /> <br /> [[OŠ Pušća, Pušća]]<br /> <br /> <br /> <br /> ----<br /> <br /> <br /> '''Projekt su podržali:''' <br /> <br /> [http://www.zapresic.hr/emu/index.php Grad Zaprešić]<br /> <br /> [http://www.zagrebacka-zupanija.hr/ Zagrebačka županija]<br /> <br /> [http://www.vivainfo.hr/ VIVA info]<br /> <br /> [http://www.nsk.hr/home.aspx?id=24 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]<br /> <br /> Školska knjiga</div> Wed, 29 Sep 2010 23:49:05 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_Wiki-dveri:Portal_zajednice http://wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Novi_dvori <p>Marija Bartolic:&#32;</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Novi Dvori-dvorac 3.jpg|200px|mini|right|Obnova dvorca Novi dvori]] <br /> <br /> <br /> == Geografski položaj==<br /> <br /> [[Datoteka:Novi dvori plan dvorca i parka2.jpg|200px|mini|right|Novi Dvori]] <br /> <br /> Jedinstvena kulturno-povijesna spomenička baština Novi Dvori nalazi se uz cestu koja od Zagreba vodi prema Hrvatskom zagorju kroz Zaprešić. Od središta Zagreba Novi su Dvori udaljeni 20-ak kilometara, a od središta Zaprešića 1,5 km. Spomeničku i gospodarsku cjelinu Novi Dvori čine dvorac Novi dvori, Kapelica sv. Josipa, grobnica obitelji Jelačić, perivoj, voćnjak, stambene i gospodarske zgrade, povrtnjak, obradivo zemljište i park-šuma.<br /> <br /> <br /> == Povijest dvorca ==<br /> <br /> [[Datoteka:Novi Dvori-stara slika.jpg|200px|mini|left|Stara slika Novih dvora, Femen 1897.]]<br /> [[Datoteka:Novi Dvori-potvrda vlasništva Novih Dvora.jpg|200px|mini|right|Vjerodostojni ispis vlasništva (ovjeren na Zemaljskom sudu 23.III.1852.)]]<br /> <br /> Dvorac Novi dvori nekada je pripadao obitelji Čikulin, koja ga je ukrala Zrinskima poslije njihove propasti. Zatim su ga posjedovali Sermaži, Festetići pa Aleksandar Erdődy. Ban Josip Jelačić kupio ga je od jednog od grofova Erdődy 1851. godine. Grof Erdődy izjavljuje da je 16. srpnja 1851. primio od bana 175 000 forinti srebra za dvorac. Danas su Novi dvori u vlasništvu grada Zaprešića.<br /> <br /> <br /> ==Ban Josip Jelačić==<br /> <br /> [[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-litografija.jpg|200px|mini|left|Slika bana Jelačića, litografija]]<br /> [[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-grb.jpg|200px|mini|right|Grofovski grb bana Josipa Jelačića]]<br /> <br /> Ban Josip Jelačić rođen je 1801. u Petrovaradinu, a umro 1859. u Zagrebu. Bio je pristaša Hrvatskog narodnog preporoda te je njegovo imenovanje za hrvatskog bana 1848. godine i unaprjeđenje u generala izazvalo opće oduševljenje. Ukinuo je kmetstvo 9. srpnja 1848. u prvom mjesecu svog vladanja. Borio se protiv germanizacije i mađarizacije Hrvatske. Uveo je u škole i u urede umjesto njemačkog hrvatski kao službeni jezik. Postao je vrhovni vojni zapovjednik civilne Banske Hrvatske i Vojne krajine, a kasnije i guverner Rijeke. Nakon više stoljeća ujedinio je Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Rijeku i Međimurje.<br /> <br /> Nakom smrti njegovi su posmrtni ostaci sahranjeni u Novim Dvorima, gdje su mirno počivali sve do nakon Drugoga svjetskog rata kada je čitav posjed, zajedno s kapelicom i naknadno izgrađenom obiteljskom grobnicom, bio devastiran.<br /> <br /> <br /> == Arhitektura dvorca==<br /> <br /> [[Datoteka:Novi Dvori-prije renoviranja 001.jpg|200px|mini|left|Novi dvori prije renoviranja]]<br /> <br /> Dvorac Novi dvori sagrađen je u klasicističkom stilu, a sredinom XIX. stoljeća u negotičkom ga je stilu dao nadograditi grof Josip Jelačić. Današnji tlocrt dvorca rezultat je građevinskih zahvata izvedenih krajem XVIII. i početkom XIX. stoljeća. Prizemlje je veličine 44,45x12,70 metara. Iznad vanjskog ulaza u podrum uređena je terasa. Ograđena je stupovima, a s južne i sjeverne strane banov brat Đuro izgradio je ukrasna vrata od željeza. Na prvom katu nekada je bio drveni dio koji je ban povisio i izgradio od cigle, tako da može zadovoljiti potrebe stanovanja u XIX. stoljeću. Podrum zauzima gotovo cijelo podzemlje dvorca. Njegove dimenzije su 43,5x7 m. Fasada dvorca u neogotičkom obličju potječe iz banova vremena, točnije iz 1853. godine. Iznad glavnog ulaza dvorac je imao toranj sa satom.<br /> <br /> Perivoj površine pet hektara u XIX. je stoljeću uređen na temelju autohtone šume hrasta kitnjaka i graba. Dvorcu se prilazi kroz drvored kestena dug 200 metara, koji je očuvan i danas. U obnovljenom dvokatnom gospodarskom objektu danas je smješten muzej &quot;Matija Skurjeni&quot;. Od građevina na imanju Novi Dvori najveću kulturno-povijesnu vrijednost ima vršilnica, najstariji objekt na imanju, koji se spominje još u XVII. st. <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Novi Dvori-perivoj i vršilnica.jpg|Detalj perivoja<br /> Datoteka:Novi Dvori-vršilnica.jpg|Vršilnica u Novim Dvorima<br /> Datoteka:Novi Dvori-obnova dvorca.jpg|Dvorac Novi dvori - obnova<br /> Datoteka:Novi Dvori-dvorac2.jpg|Dvorac Novi dvori - obnova<br /> Datoteka:Novi Dvori-dvorac4.jpg|Dvorac Novi dvori - obnova<br /> Datoteka:Novi Dvori-vršilnica2.jpg|Vršilnica u Novim Dvorima<br /> Datoteka:Novi Dvori-vršilnica3.jpg|Vršilnica u Novi Dvorima<br /> Datoteka:Novi Dvori-dvorac.jpg|Dvorac Novi dvori<br /> Datoteka:Novi Dvori-dvorac2.jpg|Dvorac Novi dvori<br /> Datoteka:Novi Dvori-golf teren.jpg|Golf-teren u Novim Dvorima<br /> Datoteka:Novi Dvori-vodoskok.jpg|Vodoskok na golf-terenu<br /> Datoteka:Novi Dvori- golfni teren.jpg|Golf-teren<br /> <br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> == Kapelica sv. Josipa ==<br /> <br /> Neogotička kapelica sv. Josipa datira iz 1885. godine. Sagrađena je na brzinu zbog smrti Jelačićeve devetomjesečne kćeri Anke. Razdijeljenja je lijepom pregradom na prednji dio za svetište i stražnji za vjernike.<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Novi Dvori-kapelica4.jpg| Kapelica sv. Josipa u Novim Dvorima s bočne strane<br /> Datoteka:Novi Dvori-kapelica3.jpg| Kapelica sv. Josipa u Novim Dvorima<br /> <br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> == Grobnica obitelji Jelačić ==<br /> <br /> Grobnicu obitelji Jelačić izgradio je Đuro Jelačić u gotičkom stilu 1884. godine u skladu s oporukom svoga brata Josipa. Jednim dijelom grobnica je sagrađena od kamena iz kamenoloma u Vrapču, a drugim dijelom od neupotrebljivog kamena sa zagrebačke stolne crkve. Može se podijeliti u dvije cjeline: podzemnu, u kojoj se nalaze ljesovi, i nadzemnu, koju čine dva polukružna stubišta koja vode na terasu. Na lijevoj strani urezan je naziv na latinskom kojim se upozorava da je ovo posljednje počivalište obitelji Jelačić od Bužina: &quot;Familiae Jelačić de Buzin&quot;. U veljači 1991. godine, prije početka obnove kapele, ostaci pokojnih privremeno su preneseni na groblje Mirogoj, a u listopadu 1992. vraćeni su nazad u obiteljsku grobnicu. U grobnicu su više puta provaljivali kriminalci u potrazi za dragocjenostima.<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Novi dvori ulaz u grobnicu.jpg|Vrata grobnice obitelji Jelačić<br /> Datoteka:Novi dvori grb3.jpg|Grb obitelji Jelačić s natpisom &quot;Što bog dade i sreća junačka&quot;<br /> Datoteka:Novi Dvori-grobnica .jpg|Grobnica obitelj Jelačić<br /> Datoteka:Novi Dvori-grobnica iz bliza.jpg|Grobnica obitelj Jelačić izbliza<br /> Datoteka:Novi Dvori-grobnica iz daljine.jpg| Grobnica obitelj Jelačić izdaleka<br /> Datoteka:Novi dvori spomenici.jpg|Spomenici Jeli, Jurici i Marku Jelačić <br /> Datoteka:Novi Dvori.Paula,Antun.jpg|Spomenik Pauli i Antunu Jelačić <br /> Datoteka:Novi dvori Marija.jpg|Spomenik Mariji Jelačić <br /> Datoteka:Novi dvori Anka.jpg|Spomenik Anki Jelačić <br /> Datoteka:Novi dvori Vera.jpg|Spomenik Veri Jelačić <br /> Datoteka:Novi dvori spomenik.jpg|Spomenik Ani, Ceciliji i Ani <br /> Datoteka:Novi dvori natpis.jpg|Natpis<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> == Muzej &quot;Matija Skurjeni&quot; ==<br /> Nastanak Muzeja &quot;Matija Skurjeni&quot; počiva na prvom ugovoru između Matije Skurjenija i Skupštine općine Zaprešić potpisanog 2.7.1984. Galerija je nazvana po zaprešićkom slikaru Matiji Skurjeniju. Galerija &quot;Matija Skurjeni&quot; otvorena je 1987. godine, a 2000. godine Ministarstvo kulture odobrilo je prerastanje galerije u Muzej &quot;Matija Skurjeni&quot;.<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Novi Dvori-Muzej Matija Skurjeni.jpg|Muzej Matija Skurjeni u Novim dvorima <br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> *Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990. <br /> *Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003. <br /> *Gostl, I. Jelačićevi Novi Dvori : dobro bana Jelačića nekad i sad. Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1990. <br /> *Laljak, S. Novi Dvori : od Jelačića bana do naših dana. Zaprešić : Matica hrvatska, 1991. <br /> *Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991. <br /> *Zagreb hrvatska metropola : turistički vodič 92/93. Zagreb : Turistička zajednica grada Zagreba : Masmedia, 1992. <br /> http://www.muzej-matija-skurjeni.hr/omuzeju.swf</div> Wed, 29 Sep 2010 23:46:53 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Dvorac_Novi_dvori http://wiki-dveri.info/wiki/O%C5%A0_Pu%C5%A1%C4%87a,_Pu%C5%A1%C4%87a <p>Marija Bartolic:&#32;</p> <hr /> <div>[[Datoteka:OŠPušća.JPG|200px|mini|left|OŠ Pušća]]<br /> <br /> Osnovna škola Pušća jedna je od najstarijih škola zapadnog dijela Zagrebačke županije. Prema usmenoj predaji, škola je počela raditi 1848. godine, a pisani dokumenti datiraju iz 1858. godine. Prva škola iz 1848. godine otvorena je u krčmi pored Kapele svetog Andraša u Bregovljani (zaselak u Pušći). U njoj je prvi učitelj bio Franjo Viher, orguljaš iz Štajerske, a prvi su đaci bili pet dječaka i jedna djevojčica koje je orguljaš podučavao u svoje slobodno vrijeme. Godine 1850. škola dolazi u doticaj sa župnim uredom budući da je učitelj Petar Lugarić ujedno i orguljaš u crkvi. Za njegova su službovanja nadziratelji škole bili Mirko Tunjić, opat i nadzornik pučkih kotarskih škola, Stjepan Matković, mjesni župnik, i Josip Krčelić, ravnatelj. Šest godina kasnije školska je zgrada postala žrtvom požara, zajedno sa službenim spisima koji bi svjedočili o njenom radu i uspjehu. Troškom župljana 1868. godine sagrađena je školska zgrada u Pušći, a ona je u Bregovljani napuštena. Početkom travnja 1893. uređeno je uz školu „gombalište“ (igralište) za što je zaslužan učitelj Novak. Subvencijom Kraljevske zemaljske vlade u Zagrebu <br /> 1895. sagrađena je nova školska zgrada u neposrednoj blizini bivše škole koja je prenamijenjena za stan učitelja. Nova se zgrada sastojala od sobe i hodnika, a obuka je u njoj započela iste godine. Školske godine 1904./05. počinje praktična<br /> obuka u kućanstvu, posebno kuhanju. Nakon osnutka Upravne općine Pušća 1912. godine poduzimalo se sve da dođe do gradnje nove, veće školske zgrade. Potporom Kraljevske zemaljske vlade izgrađena je 1913. školska zgrada, jednokatnica s dvije<br /> učionice i dva školska stana. Jedan od poznatih učitelja koji je radio u OŠ Pušća bio je i Andrija Fijan, tada poznati glumac Hrvatskog narodnog kazališta. <br /> <br /> U osmogodišnju školu Osnovna škola Pušća pretvorena je 1956. godine. Školske godine 1980./81. OŠ Pušća pripojena je također osmorazredna OŠ Dubravica koja postaje područnom školom. U školskoj zgradi iz 1913. nastava se odvijala sve do 2002. godine kada je završena izgradnja nove školske zgrade, jedne od najmodernijih u državi, u kojoj se iste godine započinje s održavanjem nastave.<br /> <br /> <br /> ----<br /> <br /> <br /> OŠ Pušća sudjeluje u projektu uređivanjem wiki stranice o dvorcu [[Dvorac Laduč|Laduč]].<br /> <br /> <br /> Učenici uključeni u projekt Wiki-dveri: <br /> *Ivana Šporčić<br /> *Katarina Mihok<br /> *Marin Mrkonjić<br /> *Doroteja Percela<br /> *Robert Lacković<br /> *Nikolina Peršić<br /> <br /> <br /> Koordinator projekta u školi:<br /> *knjižničarka Renata Car Lacković, prof.<br /> <br /> <br /> *http://www.os-pusca-donja.skole.hr/skola</div> Wed, 29 Sep 2010 23:44:30 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:O%C5%A0_Pu%C5%A1%C4%87a,_Pu%C5%A1%C4%87a http://wiki-dveri.info/wiki/O%C5%A0_Ljudevita_Gaja,_Zapre%C5%A1i%C4%87 <p>Marija Bartolic:&#32;</p> <hr /> <div>Nastava u OŠ Ljudevita Gaja u Zaprešiću započela je 8. rujna 1980. godine. Ravnatelji koji su vodili ovu školu su: Stjepan Zorc, Ljiljana Marić, Mario Rogač te Đurđica Šepac, sadašnja ravnateljica. Škola se sastoji od osmorazredne matične škole i četverorazredne područne škole u Pojatnom.<br /> [[Datoteka:OSljudevitagaja.jpg|250px|mini|right|Osnona škola Ljudevita Gaja]]<br /> <br /> ----<br /> <br /> <br /> OŠ Ljudevita Gaja sudjeluje u projektu uređivanjem wiki stranice o dvorcu [[Dvorac Jakovlje|Jakovlje]].<br /> <br /> <br /> Učenici uključeni u projekt Wiki-dveri: <br /> *Sara Mandić<br /> *Jurica Picak<br /> *Lucija Grladinović<br /> *Kristina Kovačić<br /> *Jan Stojanovski<br /> *Manda Kovačević<br /> <br /> <br /> Koordinator projekta u školi:<br /> *Ljiljana Marić, prof.<br /> <br /> <br /> http://www.os-ljudevita-gaja-zapresic.skole.hr/</div> Wed, 29 Sep 2010 23:41:26 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:O%C5%A0_Ljudevita_Gaja,_Zapre%C5%A1i%C4%87 http://wiki-dveri.info/wiki/O%C5%A0_Kupljenovo,_Kupljenovo <p>Marija Bartolic:&#32;</p> <hr /> <div>Među prvim školama u Kupljenovu bila je „stara škola“ kod Horvata. Škola je izgrađena 30-ih godina prošlog stoljeća. Cijelu školu sagradili su mještani na dobrovoljnoj bazi. Zgrada današnje škole najprije je služila kao društveni dom. Nekoliko godina kasnije u prizemlju je napravljena trgovina i takozvana „narodna apoteka&quot;. Potkraj 50-ih mještani su se izborili da društveni dom postane škola. 1958. škola se renovirala i pripremala svoje prostorije za nastavu viših razreda, dok su niži još uvijek svoju četverogodišnju školu pohađali u staroj školi. Na katu nove škole bila je zbornica, a odmah do zbornice bio je stan upravitelja. Odmah uz cestu, kada bi se išlo prema Kružnoj ulici, bilo je školsko igralište.<br /> <br /> No, danas je škola sasvim drugačija. Gdje je nekad bilo igralište, sada je parkiralište. U podrumu škole nalazi se blagovaonica, kuhinja, kotlovnica i informatička učionica. Na mjestu nekadašnjeg ravnateljevog stana nalaze se dvije učionice, računovodstvo, tajništvo te uredi ravnateljice i pedagoginje. U prizemlju se nalaze dva razreda, zbornica i mala školska dvorana. Oko škole je veliko travnato dvorište kojeg uređuju članovi EKO grupe OŠ Kupljenovo. Škola uz matičnu školu Kupljenovo ima i svoju područnu školu Hruševec Kupljenski.<br /> <br /> <br /> ----<br /> <br /> OŠ Kupljenovo sudjeluje u projektu uređivanjem wiki stranice o dvorcu [[Dvorac Gornja Bistra|Gornja Bistra]].<br /> <br /> <br /> Učenici uključeni u projekt Wiki-dveri: <br /> *Maja Karlović<br /> *Tea Pirički<br /> <br /> <br /> Koordinator projekta u školi:<br /> *knjižničarka Karolina Jurak, prof.<br /> <br /> <br /> http://os-kupljenovo.skole.hr/</div> Wed, 29 Sep 2010 23:40:19 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:O%C5%A0_Kupljenovo,_Kupljenovo http://wiki-dveri.info/wiki/O%C5%A0_Ivana_Perkovca,_%C5%A0enkovec <p>Marija Bartolic:&#32;</p> <hr /> <div>[[Datoteka:OSIvanaPerkovca.jpg|300px|mini|right|OŠ &quot;Ivana Perkovca&quot;, Šenkovec]]<br /> <br /> Osnovna škola Ivana Perkovca u Šenkovcu školske godine 2009./2010. ima 51 zaposlenika i 291 učenika, a pripada joj i Područna škola Drenje s troje zaposlenih i 35 učenika. Školu polaze i štićenici Dječjeg doma Laduč, a učenici s teškoćama u razvoju uključeni su u rad u posebnim odgojno-obrazovnim skupinama, koje vodi tim stručnih suradnika i defekotologa. <br /> <br /> Škola je osnovana 1851. godine na inicijativu vlč. Pavla Belasa. 1959. pripala joj je područna škola u Drenju, a jedno je vrijeme (1978-1980) bila spojena i sa školom u Dubravici. U vrijeme osnutka bila je smještena u Laduču Donjem u kući seljaka Kuševića. Kasnije se seli na staru Harmicu u kuću „gospoštije ladučke“, da bi bila premještena u kuću grofa Jelačića u Šenkovcu. Godine 1902. sagrađena je nova škola, u kojoj se nastava odvijala sve do 1963. godine kada je otvorena sadašnja zgrada. Od učitelja koji su radili u ovoj školi treba istaknuti Mirka Kovačića, jednog od prvih školovanih učitelja tjelesne kulture, književnika, novinara i putopisca, a od učenika slikara Mihovila Krušlina te priznatog stručnjaka u borbi protiv ovisnosti prof.dr.sc. Slavka Sakomana.<br /> <br /> Uz vodstvo svojih učitelja i učiteljica, učenici od 1971. izdaju školski list “Iskrice”. U školi djeluje i Kulturno-umjetničko društvo &quot;Mihovil Krušlin&quot; koje svojim djelovanjem čuva tradicijske običaje i zavičajne napjeve. U školi se kroz izbornu nastavu i izvannastavne aktivnosti posebno njeguje zavičajni govor kajkavska ikavica. 2007. godine škola je, u suradnji sa Školskom knjigom, izdala i zbornik „Donjosutlantski govor i običaji“, u kojem je zapisano i od zaborava sačuvano jezično blago kajkavske ikavice.<br /> <br /> <br /> ----<br /> <br /> <br /> OŠ Ivana Perkovca sudjeluje u projektu uređivanjem wiki stranice o dvorcu [[Dvorac Lužnica|Lužnica]].<br /> <br /> <br /> Učenici uključeni u projekt Wiki-dveri: <br /> *Ena Karolina Begović<br /> *Andrea Hunić<br /> <br /> <br /> Koordinator projekta u školi:<br /> *knjižničarka Lana Ivanjek, prof.<br /> <br /> <br /> http://www.osivanaperkovca.hr/index.php?option=com_frontpage&amp;Itemid=1</div> Wed, 29 Sep 2010 23:37:39 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:O%C5%A0_Ivana_Perkovca,_%C5%A0enkovec http://wiki-dveri.info/wiki/O%C5%A0_Ante_Kova%C4%8Di%C4%87a,_Marija_Gorica <p>Marija Bartolic:&#32;</p> <hr /> <div>Osnovna škola u Mariji Gorici osnovana je 1854. godine. Evo nekoliko podataka iz stare &quot;Uspomenice učione Marije Gorice&quot; (1865.): &quot;Godine 1854. marijagorički kapelan Ferdinand osniva skromnu učionu u koju poziva vrijedne mještane i oni mu predaše svoju čeljad da ih podučava ne samo u vjerozakonu već i u drugim predmetima. Time je udaren temelj osnovne škole u Mariji Gorici. Župnik Ivan Zodić-Novak, potaknut dobrim napretkom prvih polaznika, naumi uvesti javnu učionu, ali ga prerana smrt u tome spriječi. Po smrti ostavlja svoju imovinu za uzdržavanje škole i time iskazava nezaboravno dobročinstvo. Godine 1857. uvedena je &quot;javna učiona&quot; pod ravnateljstvom Tome Gajdeka, katehete Ferdinanda Mikelinija i prvog privremenog učitelja Ilije Staraveskija. Godine 1862. postade ravnateljem učionice Ferdinand Mikelini, čijom zaslugom 1864.g. na Prvoj hrvatskoj izložbi u Zagrebu škola u Mariji Gorici bude odlikovana medaljom i pohvalnicom.&quot;<br /> <br /> Školska zgrada sagrađena je 1924. godine. Za vrijeme gradnje škole učenici su polazili školu na Volašćaku (Kraj Donji). Školu u Mariji Gorici pohađaju djeca iz Marije Gorice, Hrastine, Trstenika, Svetog Križa, Vukovog Sela, Kraja Donjeg, Bijele Gorice, Oplaznika, Celina i Žlepca. 1954. godine, prema zapisima iz spomenice, škola slavi veliki jubilej - 100 godina postojanja. Tom prilikom škola dobiva naziv prema književniku Anti Kovačiću, bivšem polazniku škole.<br /> <br /> U razdoblju od 1954./55. do 1959. škola je prerasla od osnovne šestogodišnje u osnovnu školu s osam razreda. 1959. sagrađen je novi dio školske zgrade s dvije velike učionice, blagovaonicom, radionicom, knjižnicom i zbornicom, školskom kuhinjom i terasom nad čitavim novosagrađenim dijelom (280m²). U novi i stari dio školske zgrade uveden je vodovod. Kod izgradnje novog dijela škola je zamjenom dobila zemljište uz samu školu gdje su učenici uz pomoć učitelja tjelesnog odgoja uredili sportsko igralište. 1959./60. na školu dolazi prvi diplomirani nastavnik biologije i kemije Vladimir Šinkovec, a 1961./62. zapošljava se i prvi diplomirani profesor geografije Ivan Ahel. U razdoblju od 1954. do 1968. najveći broj učenika zabilježen je školske godine 1961./62. - 314 učenika. Od te godine broj učenika se smanjuje. 1989. škola doživljava najveću tragediju u svom postojanju. Prilikom odlaska na izlet na pružnom prijelazu kod Pojatnog vlak nailazi na autobus i tom prilikom tragično stradava četrnaestoro učenika. Od 1. siječnja 1977. OŠ Ante Kovačića postaje područna škola OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko. Školske godine 2001./02. školu pohađa 125 učenika od prvog do osmog razreda. Od početka 2007. godine škola dobiva status samostalne škole.<br /> <br /> <br /> ----<br /> <br /> <br /> OŠ Ante Kovačića sudjeluje u projektu uređivanjem wiki stranice o dvorcu [[Dvorac Novi dvori|Novi dvori]].<br /> <br /> <br /> Učenici uključeni u projekt Wiki-dveri:<br /> *Nives Pleško<br /> *Petra Žunić<br /> *Marina Studer<br /> *Martina Jurišić<br /> <br /> <br /> Koordinator projekta u školi:<br /> *knjižničarka Maja Kiseljak, prof.<br /> <br /> <br /> http://www.os-akovacica-mgorica.skole.hr/</div> Wed, 29 Sep 2010 23:35:10 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:O%C5%A0_Ante_Kova%C4%8Di%C4%87a,_Marija_Gorica http://wiki-dveri.info/wiki/O%C5%A0_Antuna_Augustin%C4%8Di%C4%87a,_Zapre%C5%A1i%C4%87 <p>Marija Bartolic:&#32;</p> <hr /> <div>[[Datoteka:OŠ.A.Augustinčić.jpg|200px|mini|right|OŠ Antuna Augustinčića]] <br /> <br /> 1904. škola u Zaprešiću počinje s radom. Nosila je ime &quot;Jelačić ban&quot;, a nalazila se na mjestu današnjeg nebodera na adresi Trg žrtava fašizma 6.<br /> <br /> 1953./54. s radom počinje Narodna osmogodišnja škola &quot;Zaprešić&quot;.<br /> <br /> 1989./1990. počela je dogradnja škole &quot;Zaprešić&quot; koja je u međuvremenu promijenila ime u OŠ Antuna Augustinčića.<br /> <br /> 1990. dovršena je nova školska zgrada.<br /> <br /> 2002. otvorena je nova blagovaonica.<br /> <br /> 2004. škola svečano slavi tri velike godišnjice: osnivanje prve javne škole, osnivanje škole &quot;Jelačić ban&quot; te osnivanje osmogodišnje škole u Zaprešiću. Tom prigodom objavljena je monografija &quot;1854.-2004. OŠ Antuna Augustinčića&quot;.<br /> <br /> Neka ova kratka kronologija bude podsjetnik na sve one koji su učili, podučavali, kuhali, računali, pisali kredom, olovkom ili pisaćom mašinom, pospremali, plakali, smijali se, voljeli i živjeli u prostorima naše škole.<br /> <br /> Bez njih jučer ona ne bi bila takva kakvu je volimo mi danas.<br /> <br /> <br /> ----<br /> <br /> <br /> OŠ Antuna Augustinčića sudjeluje u projektu uređivanjem wiki stranice o dvorcu [[Dvorac Januševec|Januševec]].<br /> <br /> <br /> Učenici uključeni u projekt Wiki-dveri: <br /> *Antun Busjak<br /> *Antonio Boduljak<br /> *Dora Dimić Rakar<br /> *Matija Salamun<br /> *Antonio Konjević<br /> <br /> <br /> Koordinator projekta u školi:<br /> *knjižničarka Martina Stepić, prof.<br /> <br /> <br /> http://www.os-aaugustincica-zapresic.skole.hr/</div> Wed, 29 Sep 2010 23:34:36 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:O%C5%A0_Antuna_Augustin%C4%8Di%C4%87a,_Zapre%C5%A1i%C4%87 http://wiki-dveri.info/wiki/O%C5%A0_Antuna_Augustin%C4%8Di%C4%87a,_Zapre%C5%A1i%C4%87 <p>Marija Bartolic:&#32;</p> <hr /> <div>[[Datoteka:OŠ.A.Augustinčić.jpg|200px|mini|right|OŠ Antuna Augustinčića]] <br /> <br /> 1904. škola u Zaprešiću počinje s radom. Nosila je ime &quot;Jelačić ban&quot;, a nalazila se na mjestu današnjeg nebodera na adresi Trg žrtava fašizma 6.<br /> <br /> 1953./54. s radom počinje Narodna osmogodišnja škola &quot;Zaprešić&quot;.<br /> <br /> 1989./1990. počela je dogradnja škole &quot;Zaprešić&quot; koja je u međuvremenu promijenila ime u OŠ Antuna Augustinčića.<br /> <br /> 1990. dovršena je nova školska zgrada.<br /> <br /> 2002. otvorena je nova blagovaonica.<br /> <br /> 2004. škola svečano slavi tri velike godišnjice: osnivanje prve javne škole, osnivanje škole &quot;Jelačić ban&quot; te osnivanje osmogodišnje škole u Zaprešiću. Tom prigodom objavljena je monografija &quot;1854.-2004. OŠ Antuna Augustinčića&quot;.<br /> <br /> Neka ova kratka kronologija bude podsjetnik na sve one koji su učili, podučavali, kuhali, računali, pisali kredom, olovkom ili pisaćom mašinom, pospremali, plakali, smijali se, voljeli i živjeli u prostorima naše škole.<br /> <br /> Bez njih jučer ona ne bi bila takva kakvu je volimo mi danas.<br /> <br /> <br /> ----<br /> <br /> <br /> OŠ Antuna Augustinčića sudjeluje u projektu uređivanjem wiki stranice o dvorcu [[Dvorac Januševec|Januševec]]:<br /> <br /> <br /> Učenici uključeni u projekt Wiki-dveri: <br /> *Antun Busjak<br /> *Antonio Boduljak<br /> *Dora Dimić Rakar<br /> *Matija Salamun<br /> *Antonio Konjević<br /> <br /> <br /> Koordinator projekta u školi:<br /> *knjižničarka Martina Stepić, prof.<br /> <br /> <br /> http://www.os-aaugustincica-zapresic.skole.hr/</div> Wed, 29 Sep 2010 23:34:05 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:O%C5%A0_Antuna_Augustin%C4%8Di%C4%87a,_Zapre%C5%A1i%C4%87 http://wiki-dveri.info/wiki/O%C5%A0_Antuna_Augustin%C4%8Di%C4%87a,_Zapre%C5%A1i%C4%87 <p>Marija Bartolic:&#32;</p> <hr /> <div>[[Datoteka:OŠ.A.Augustinčić.jpg|200px|mini|right|OŠ Antuna Augustinčića]] <br /> <br /> 1904. škola u Zaprešiću počinje s radom. Nosila je ime &quot;Jelačić ban&quot;, a nalazila se na mjestu današnjeg nebodera na adresi Trg žrtava fašizma 6.<br /> <br /> 1953./54. s radom počinje Narodna osmogodišnja škola &quot;Zaprešić&quot;.<br /> <br /> 1989./1990. počela je dogradnja škole &quot;Zaprešić&quot; koja je u međuvremenu promijenila ime u OŠ Antuna Augustinčića.<br /> <br /> 1990. dovršena je nova školska zgrada.<br /> <br /> 2002. otvorena je nova blagovaonica.<br /> <br /> 2004. škola svečano slavi tri velike godišnjice: osnivanje prve javne škole, osnivanje škole &quot;Jelačić ban&quot; te osnivanje osmogodišnje škole u Zaprešiću. Tom prigodom objavljena je monografija &quot;1854.-2004. OŠ Antuna Augustinčića&quot;.<br /> <br /> Neka ova kratka kronologija bude podsjetnik na sve one koji su učili, podučavali, kuhali, računali, pisali kredom, olovkom ili pisaćom mašinom, pospremali, plakali, smijali se, voljeli i živjeli u prostorima naše škole.<br /> <br /> Bez njih jučer ona ne bi bila takva kakvu je volimo mi danas.<br /> <br /> <br /> ----<br /> <br /> <br /> OŠ Antuna Augustinčića sudjeluje u projektu uređivanjem wiki stranice o dvorcu [[Dvorac Januševec|Januševec]]:<br /> <br /> Učenici uključeni u projekt Wiki-dveri: <br /> *Antun Busjak<br /> *Antonio Boduljak<br /> *Dora Dimić Rakar<br /> *Matija Salamun<br /> *Antonio Konjević<br /> <br /> <br /> Koordinator projekta u školi:<br /> *knjižničarka Martina Stepić, prof.<br /> <br /> <br /> http://www.os-aaugustincica-zapresic.skole.hr/</div> Wed, 29 Sep 2010 23:33:48 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:O%C5%A0_Antuna_Augustin%C4%8Di%C4%87a,_Zapre%C5%A1i%C4%87 http://wiki-dveri.info/wiki/O%C5%A0_Ante_Kova%C4%8Di%C4%87a,_Marija_Gorica <p>Marija Bartolic:&#32;</p> <hr /> <div>Osnovna škola u Mariji Gorici osnovana je 1854. godine. Evo nekoliko podataka iz stare &quot;Uspomenice učione Marije Gorice&quot; (1865.): &quot;Godine 1854. marijagorički kapelan Ferdinand osniva skromnu učionu u koju poziva vrijedne mještane i oni mu predaše svoju čeljad da ih podučava ne samo u vjerozakonu već i u drugim predmetima. Time je udaren temelj osnovne škole u Mariji Gorici. Župnik Ivan Zodić-Novak, potaknut dobrim napretkom prvih polaznika, naumi uvesti javnu učionu, ali ga prerana smrt u tome spriječi. Po smrti ostavlja svoju imovinu za uzdržavanje škole i time iskazava nezaboravno dobročinstvo. Godine 1857. uvedena je &quot;javna učiona&quot; pod ravnateljstvom Tome Gajdeka, katehete Ferdinanda Mikelinija i prvog privremenog učitelja Ilije Staraveskija. Godine 1862. postade ravnateljem učionice Ferdinand Mikelini, čijom zaslugom 1864.g. na Prvoj hrvatskoj izložbi u Zagrebu škola u Mariji Gorici bude odlikovana medaljom i pohvalnicom.&quot;<br /> <br /> Školska zgrada sagrađena je 1924. godine. Za vrijeme gradnje škole učenici su polazili školu na Volašćaku (Kraj Donji). Školu u Mariji Gorici pohađaju djeca iz Marije Gorice, Hrastine, Trstenika, Svetog Križa, Vukovog Sela, Kraja Donjeg, Bijele Gorice, Oplaznika, Celina i Žlepca. 1954. godine, prema zapisima iz spomenice, škola slavi veliki jubilej - 100 godina postojanja. Tom prilikom škola dobiva naziv prema književniku Anti Kovačiću, bivšem polazniku škole.<br /> <br /> U razdoblju od 1954./55. do 1959. škola je prerasla od osnovne šestogodišnje u osnovnu školu s osam razreda. 1959. sagrađen je novi dio školske zgrade s dvije velike učionice, blagovaonicom, radionicom, knjižnicom i zbornicom, školskom kuhinjom i terasom nad čitavim novosagrađenim dijelom (280m²). U novi i stari dio školske zgrade uveden je vodovod. Kod izgradnje novog dijela škola je zamjenom dobila zemljište uz samu školu gdje su učenici uz pomoć učitelja tjelesnog odgoja uredili sportsko igralište. 1959./60. na školu dolazi prvi diplomirani nastavnik biologije i kemije Vladimir Šinkovec, a 1961./62. zapošljava se i prvi diplomirani profesor geografije Ivan Ahel. U razdoblju od 1954. do 1968. najveći broj učenika zabilježen je školske godine 1961./62. - 314 učenika. Od te godine broj učenika se smanjuje. 1989. škola doživljava najveću tragediju u svom postojanju. Prilikom odlaska na izlet na pružnom prijelazu kod Pojatnog vlak nailazi na autobus i tom prilikom tragično stradava četrnaestoro učenika. Od 1. siječnja 1977. OŠ Ante Kovačića postaje područna škola OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko. Školske godine 2001./02. školu pohađa 125 učenika od prvog do osmog razreda. Od početka 2007. godine škola dobiva status samostalne škole.<br /> <br /> <br /> ----<br /> <br /> <br /> OŠ Ante Kovačića sudjeluje u projektu uređivanjem wiki stranice o dvorcu [[Dvorac Novi dvori|Novi dvori]]:<br /> <br /> <br /> Učenici uključeni u projekt Wiki-dveri:<br /> *Nives Pleško<br /> *Petra Žunić<br /> *Marina Studer<br /> *Martina Jurišić<br /> <br /> <br /> Koordinator projekta u školi:<br /> *knjižničarka Maja Kiseljak, prof.<br /> <br /> <br /> http://www.os-akovacica-mgorica.skole.hr/</div> Wed, 29 Sep 2010 23:32:53 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:O%C5%A0_Ante_Kova%C4%8Di%C4%87a,_Marija_Gorica http://wiki-dveri.info/wiki/O%C5%A0_Antuna_Augustin%C4%8Di%C4%87a,_Zapre%C5%A1i%C4%87 <p>Marija Bartolic:&#32;</p> <hr /> <div>[[Datoteka:OŠ.A.Augustinčić.jpg|200px|mini|right|OŠ Antuna Augustinčića]] <br /> <br /> <br /> 1904. škola u Zaprešiću počinje s radom. Nosila je ime &quot;Jelačić ban&quot;, a nalazila se na mjestu današnjeg nebodera na adresi Trg žrtava fašizma 6.<br /> <br /> 1953./54. s radom počinje Narodna osmogodišnja škola &quot;Zaprešić&quot;.<br /> <br /> 1989./1990. počela je dogradnja škole &quot;Zaprešić&quot; koja je u međuvremenu promijenila ime u OŠ Antuna Augustinčića.<br /> <br /> 1990. dovršena je nova školska zgrada.<br /> <br /> 2002. otvorena je nova blagovaonica.<br /> <br /> 2004. škola svečano slavi tri velike godišnjice: osnivanje prve javne škole, osnivanje škole &quot;Jelačić ban&quot; te osnivanje osmogodišnje škole u Zaprešiću. Tom prigodom objavljena je monografija &quot;1854.-2004. OŠ Antuna Augustinčića&quot;.<br /> <br /> Neka ova kratka kronologija bude podsjetnik na sve one koji su učili, podučavali, kuhali, računali, pisali kredom, olovkom ili pisaćom mašinom, pospremali, plakali, smijali se, voljeli i živjeli u prostorima naše škole.<br /> <br /> Bez njih jučer ona ne bi bila takva kakvu je volimo mi danas.<br /> <br /> <br /> ----<br /> <br /> <br /> OŠ Antuna Augustinčića sudjeluje u projektu uređivanjem wiki stranice o dvorcu [[Dvorac Januševec|Januševec]]:<br /> <br /> Učenici uključeni u projekt Wiki-dveri: <br /> *Antun Busjak<br /> *Antonio Boduljak<br /> *Dora Dimić Rakar<br /> *Matija Salamun<br /> *Antonio Konjević<br /> <br /> <br /> Koordinator projekta u školi:<br /> *knjižničarka Martina Stepić, prof.<br /> <br /> http://www.os-aaugustincica-zapresic.skole.hr/</div> Wed, 29 Sep 2010 23:32:20 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:O%C5%A0_Antuna_Augustin%C4%8Di%C4%87a,_Zapre%C5%A1i%C4%87 http://wiki-dveri.info/wiki/O%C5%A0_Ante_Kova%C4%8Di%C4%87a,_Marija_Gorica <p>Marija Bartolic:&#32;</p> <hr /> <div>Osnovna škola u Mariji Gorici osnovana je 1854. godine. Evo nekoliko podataka iz stare &quot;Uspomenice učione Marije Gorice&quot; (1865.): &quot;Godine 1854. marijagorički kapelan Ferdinand osniva skromnu učionu u koju poziva vrijedne mještane i oni mu predaše svoju čeljad da ih podučava ne samo u vjerozakonu već i u drugim predmetima. Time je udaren temelj osnovne škole u Mariji Gorici. Župnik Ivan Zodić-Novak, potaknut dobrim napretkom prvih polaznika, naumi uvesti javnu učionu, ali ga prerana smrt u tome spriječi. Po smrti ostavlja svoju imovinu za uzdržavanje škole i time iskazava nezaboravno dobročinstvo. Godine 1857. uvedena je &quot;javna učiona&quot; pod ravnateljstvom Tome Gajdeka, katehete Ferdinanda Mikelinija i prvog privremenog učitelja Ilije Staraveskija. Godine 1862. postade ravnateljem učionice Ferdinand Mikelini, čijom zaslugom 1864.g. na Prvoj hrvatskoj izložbi u Zagrebu škola u Mariji Gorici bude odlikovana medaljom i pohvalnicom.&quot;<br /> <br /> Školska zgrada sagrađena je 1924. godine. Za vrijeme gradnje škole učenici su polazili školu na Volašćaku (Kraj Donji). Školu u Mariji Gorici pohađaju djeca iz Marije Gorice, Hrastine, Trstenika, Svetog Križa, Vukovog Sela, Kraja Donjeg, Bijele Gorice, Oplaznika, Celina i Žlepca. 1954. godine, prema zapisima iz spomenice, škola slavi veliki jubilej - 100 godina postojanja. Tom prilikom škola dobiva naziv prema književniku Anti Kovačiću, bivšem polazniku škole.<br /> <br /> U razdoblju od 1954./55. do 1959. škola je prerasla od osnovne šestogodišnje u osnovnu školu s osam razreda. 1959. sagrađen je novi dio školske zgrade s dvije velike učionice, blagovaonicom, radionicom, knjižnicom i zbornicom, školskom kuhinjom i terasom nad čitavim novosagrađenim dijelom (280m²). U novi i stari dio školske zgrade uveden je vodovod. Kod izgradnje novog dijela škola je zamjenom dobila zemljište uz samu školu gdje su učenici uz pomoć učitelja tjelesnog odgoja uredili sportsko igralište. 1959./60. na školu dolazi prvi diplomirani nastavnik biologije i kemije Vladimir Šinkovec, a 1961./62. zapošljava se i prvi diplomirani profesor geografije Ivan Ahel. U razdoblju od 1954. do 1968. najveći broj učenika zabilježen je školske godine 1961./62. - 314 učenika. Od te godine broj učenika se smanjuje. 1989. škola doživljava najveću tragediju u svom postojanju. Prilikom odlaska na izlet na pružnom prijelazu kod Pojatnog vlak nailazi na autobus i tom prilikom tragično stradava četrnaestoro učenika. Od 1. siječnja 1977. OŠ Ante Kovačića postaje područna škola OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko. Školske godine 2001./02. školu pohađa 125 učenika od prvog do osmog razreda. Od početka 2007. godine škola dobiva status samostalne škole.<br /> <br /> <br /> ----<br /> <br /> <br /> OŠ Ante Kovačića sudjeluje u projektu uređivanjem wiki stranice o dvorcu [[Dvorac Novi dvori|Novi dvori]]:<br /> <br /> Učenici uključeni u projekt Wiki-dveri:<br /> *Nives Pleško<br /> *Petra Žunić<br /> *Marina Studer<br /> *Martina Jurišić<br /> <br /> <br /> Koordinator projekta u školi:<br /> *knjižničarka Maja Kiseljak, prof.<br /> <br /> <br /> http://www.os-akovacica-mgorica.skole.hr/</div> Wed, 29 Sep 2010 23:30:06 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:O%C5%A0_Ante_Kova%C4%8Di%C4%87a,_Marija_Gorica http://wiki-dveri.info/wiki/O%C5%A0_Ante_Kova%C4%8Di%C4%87a,_Marija_Gorica <p>Marija Bartolic:&#32;</p> <hr /> <div>Osnovna škola u Mariji Gorici osnovana je 1854. godine. Evo nekoliko podataka iz stare &quot;Uspomenice učione Marije Gorice&quot; (1865.): &quot;Godine 1854. marijagorički kapelan Ferdinand osniva skromnu učionu u koju poziva vrijedne mještane i oni mu predaše svoju čeljad da ih podučava ne samo u vjerozakonu već i u drugim predmetima. Time je udaren temelj osnovne škole u Mariji Gorici. Župnik Ivan Zodić-Novak, potaknut dobrim napretkom prvih polaznika, naumi uvesti javnu učionu, ali ga prerana smrt u tome spriječi. Po smrti ostavlja svoju imovinu za uzdržavanje škole i time iskazava nezaboravno dobročinstvo. Godine 1857. uvedena je &quot;javna učiona&quot; pod ravnateljstvom Tome Gajdeka, katehete Ferdinanda Mikelinija i prvog privremenog učitelja Ilije Staraveskija. Godine 1862. postade ravnateljem učionice Ferdinand Mikelini, čijom zaslugom 1864. g. na Prvoj hrvatskoj izložbi u Zagrebu škola u Mariji Gorici bude odlikovana medaljom i pohvalnicom.&quot;<br /> <br /> Školska zgrada sagrađena je 1924. godine. Za vrijeme gradnje škole učenici su polazili školu na Volašćaku (Kraj Donji). Školu u Mariji Gorici pohađaju djeca iz Marije Gorice, Hrastine, Trstenika, Svetog Križa, Vukovog Sela, Kraja Donjeg, Bijele Gorice, Oplaznika, Celina i Žlepca. 1954. godine, prema zapisima iz spomenice, škola slavi veliki jubilej - 100 godina postojanja. Tom prilikom škola dobiva naziv prema književniku Anti Kovačiću, bivšem polazniku te škole.<br /> <br /> U razdoblju od 1954./55. do 1959. škola je prerasla od osnovne šestogodišnje u osnovnu školu s osam razreda. 1959. sagrađen je novi dio školske zgrade s dvije velike učionice, blagavaonicom, radionicom, knjižnicom i zbornicom, školskom kuhinjom i terasom nad čitavim novosagrađenim dijelom (280m2). U novi i stari dio školske zgrade uveden je vodovod. Kod izgradnje novog dijela škola je zamjenom dobila zemljište uz samu školu gdje su učenici uz pomoć učitelja tjelesnog odgoja uredili sportsko igralište. 1959./60. na školu dolazi prvi diplomirani nastavnik biologije i kemije Vladimir Šinkovec, a 1961./62. zapošljava se i prvi diplomirani profesor geografije Ivan Ahel. U razdoblju od 1954. do 1968. najveći broj učenika zabilježen je školske godine 1961./62. - 314 učenika. Od te godine broj učenika se smanjuje. 1989. škola doživljava najveću tragediju u svom postojanju. Prilikom odlaska na izlet na pružnom prijelazu kod Pojatnog vlak nailazi na autobus i tom prilikom tragično stradava četrnaestoro učenika. Od 1. siječnja 1977. Osnovna škola Ante Kovačića postaje područna škola OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko. Školske godine 2001./02. školu pohađa 125 učenika od prvog do osmog razreda. Od početka 2007. godine škola dobiva status samostalne škole.<br /> <br /> <br /> ----<br /> <br /> <br /> OŠ Ante Kovačića sudjeluje u projektu uređivanjem wiki stranice o dvorcu [[Dvorac Novi dvori|Novi dvori]]:<br /> <br /> Učenici uključeni u projekt Wiki-dveri:<br /> *Nives Pleško<br /> *Petra Žunić<br /> *Marina Studer<br /> *Martina Jurišić<br /> <br /> <br /> Koordinator projekta u školi:<br /> *knjižničarka Maja Kiseljak, prof.<br /> <br /> <br /> http://www.os-akovacica-mgorica.skole.hr/</div> Wed, 29 Sep 2010 23:25:45 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:O%C5%A0_Ante_Kova%C4%8Di%C4%87a,_Marija_Gorica http://wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Jakovlje <p>Marija Bartolic:&#32;</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Dvorac_jakovlje.jpg|200px|mini|right|Dvorac Jakovlje]]<br /> <br /> <br /> == Geografski položaj ==<br /> [[Datoteka:Jakovlje_grb.gif|150px|mini|left|Grb općine Jakovlje]]<br /> [[Datoteka:Karta-dvorci.jpg|200px|mini|right|Karta Zagrebačke županije]]<br /> [[Datoteka:Karta jakovlje.jpg|200px|mini|right|Planinarska karta Medvednice]]<br /> <br /> Dvorac Jakovlje nalazi se u općini Jakovlje koja je smještena u sjevernom dijelu Zagrebačke županije. Omeđuju je osojni obronci Medvednice na istoku i rijeka Krapina na zapadu. Na sjeveru se nalaze brežuljkaste Solarske šume, a selo Jakovlje je u nizini (na 143 m nadmorske visine i 45° 56′ 08″ s.g.š. i 15° 51′ 46″ i.g.d.). Jakovlje je udaljeno 15 km od grada Zaprešića. U blizini se nalaze glavne prometnice koje vode prema Sloveniji i željeznička pruga Zagreb-Zabok. Općina Jakovlje, koja uključuje naselja Jakovlje, Igrišće i Kraljev Vrh, prema popisu stanovništva iz 2001. godine ima 3952 stanovnika prosječne starosti 39,31 godina. Jakovlje trenutno ima prirodni pad stanovništva od 8.6‰. Gustoća naseljenosti iznosi 110 stan./km². <br /> Gospodarska osnova je poljodjelstvo, vinogradarstvo i stočarstvo, a najviše je zaposlenih u tercijarnom sektoru. Jakovlje ima i turističke mogućnosti: Solarske šume, koje su poznate po orijentacijskom trčanju, te Kraljev Vrh, popularno izletište u Parku prirode Medvednica. <br /> Od kulturno-povijesne baštine u Jakovlju se nalazi dvorac treće spomeničke kategorije uz koji je Park skulptura.<br /> <br /> <br /> == Povijest dvorca ==<br /> [[Datoteka:Oršić_grb.jpg|150px|mini|left|Grb obitelji Oršić]]<br /> [[Datoteka:Katastar jakovlje.jpg|200px|mini|right|Katastarska karta, 1862.]]<br /> [[Datoteka:Gotal_grb.jpg|150px|mini|left|Grb obitelji Gotal]]<br /> <br /> U srednjem vijeku Jakovlje je bio dio alodija Susedgradsko-stubičkog vlastelinstva. Prvi put se spominje 1546. godine kada ga kupuje Jakov Sekelj iz Ormoža, vođa njemačke pomoćne vojske za vrijeme kralja Matije Korvina. U 17. stoljeću Jakovlje postaje samostalno vlastelinstvo koje je kroz stoljeća promijenilo brojne vlasnike. Prvi put se spominje 1681. godine kao Curia de Jakovlje. Dvorac je najvjerojatnije krajem 18. stoljeća sagradila obitelj Oršić, stara hrvatska plemićka obitelj koja se prvi put spominje 1420. godine u selu Udriniću na Uncu. Oršići 1487. godine od kralja Matije Korvina dobivaju potvrdu svojih imanja, a on im daje Slavetić kod Jastrebarskog, pa se od tada nazivaju Oršići Slavetički. U drugoj polovici 17. stoljeća stječu posjede u Hrvatskom zagorju - Bistru, Stubicu (Jakovlje?). Za zasluge u borbama s Turcima 1718. godine dobili su barunsku titulu, a grofovsku je 1774. godine dobio Krsto Oršić. Kao vlasnici Jakovlja spominju se i Gotali, plemićka, a u 18. stoljeću i barunska obitelj u Varaždinskoj županiji. Obiteljsko ime nastalo je iz osobnog imena Gatal (Gotal). Obitelj izumire u 18. stoljeću, točnije 1740., smrću Emerika Gabrijela, posljednjeg muškog potomka obitelji.<br /> <br /> Nakon Gotala u posjed Jakovlja dolazi obitelj Rauch dr Nyek, podrijetlom iz Erdelja. Plemstvo su dobili 1557. godine. Tijekom stoljeća članovi obitelji obnašali su visoke državne funkcije, bili su banovi, podbani, pukovnici... U 17. stoljeću u Hrvatsku je došao Danijel Rauch, čiji je unuk Adam postao podban i naslijedio dio imanja obitelji Ane Gotal, svoje supruge. Najpoznatiji članovi obitelji bili su Levin i Pavao Rauch, istaknuti unionisti i hrvatski banovi.<br /> <br /> Velikaške obitelji Josipović (turopoljski plemići) i Kronfeld također su kraće vrijeme posjedovale Jakovlje. <br /> U 20. stoljeću vlasnik dvorca i 140 jutara okolnog zemljišta bila je obitelj Sixta, industrijalci češkog podrijetla. <br /> <br /> Nakon Drugog svjetskog rata dvorac i imanje su nacionalizirani, a u dvorcu je bila škola i učiteljski stanovi. Godine 1972. selo Jakovlje prodaje dvorac kako bi se dobivenim novcem dovršila gradnja nove škole. Dvorac kupuju HDLU i ULUPUH i predaju ga umjetnicima na korištenje. 14 umjetnika u dvorcu je pronašlo svoj radni prostor. Nekoliko umjetnika i danas tu ima svoje ateljee, a obitelj Sixta vodi sudski postupak za vraćanje nacionalizirane imovine.<br /> <br /> <br /> == Arhitektura dvorca ==<br /> <br /> Usred naselja Jakovlje, na neznatno umjetno uzdignutom zemljištu, u 18. stoljeću sagrađen je barokni dvorac pravokutnog oblika. Najvjerojatnije je bio nadograđivan u tri navrata. U početku to je bila &quot;Curia de Jakovlye&quot;. Sada je dvorac Jakovlje u trećoj spomeničkoj kategoriji. U prizemlju su trodijelne bačvasto nasvođene prostorije. Na katu je osam simetrično raspoređenih soba. U visoki podrumski prostor ulazi se sa začelja dvorca. Začelni dio cijeloga dvorca čini jedinstvenu ravninu na kojoj se neznatno ističe uski istak. Pročelna fasada je sedmeroosna.<br /> <br /> Potkraj 18. stoljeća ovom jednokrilno organiziranom dvorcu prigrađena su dva bočna krila. U novosagrađenim krilima također su podrumski prostori nadsvođeni češkim kapama. Svako krilo ima vlastito, relativno skromno, drveno stubište bez izraženih stilskih osobina. Krila se oslanjaju na bočne fasade, ali su za dio svoje širine izbočena izvan njih. Na katu je nekoliko pregrađenih prostorija: u sjevernom krilu one su stropno (ravno) završene, a u južnom koritastim svodovima. Stariji dio dvorca je ljepši i raskošniji nego dograđena krila. <br /> <br /> U trećem razdoblju izgradnje dvorca središnje krilo dobilo je novu fasadnu dekoraciju i altanu u pročelju te oblik portalnog otvora što djeluje vrlo raskošno i podsjeća na europske dvorce. U prizemno predvorje umetnute su balustradske ograde od nepečene gline. U predvorju je imperijalno stubište visokobaroknog stila koje je jedini ukras unutrašnjosti dvorca. Ovi elementi vjerojatno su nastali nakon potresa 1880. godine.<br /> <br /> Od svoje izgradnje dvorac je bio stambeni i ladanjski prostor, škola, učiteljska zgrada, a već 38 godina u dvorcu se nalaze ateljei hrvatskih kipara i slikara.<br /> <br /> Godine 1979. sjeverno krilo stradava u velikom požaru. Još jedan potres, onaj 1990., demolira dvorac: srušen je dimnjak, središnji dio krova i cijelo lijevo krilo. Od 2002. godine Ministarstvo kulture Republike Hrvatske obnavlja dvorac. Miljenko Matas izradio je planove za obnovu cijeloga dvorca. 2008. dobivena je lokacijska dozvola za rekonstrukciju sjevernog krila, a godinu dana kasnije Ministarstvo je odobrilo još 150 000 kn za nastavak radova. <br /> Od prosinca 2009. godine, prema projektu obnove cijelog dvorca, započelo je rušenje sjevernog krila dvorca. Nadzor nad radovima vrši Konzervatorski odjel Uprave za zaštitu kulturne baštine u Zagrebu, a troškove u cijelosti snosi Ministarstvo kulture. Projekt obnove cijelog dvorca, prema pravomoćnoj građevinskoj dozvoli, uključuje izgradnju sjevernog krila dvorca, obnovu stolarije, fasade i perivoja dvorca.<br /> <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Predvorje_jakovlje.jpg<br /> Datoteka:Detalj_jakovlje.jpg<br /> Datoteka:Tlocrt_jakovlje.jpg<br /> Datoteka:SOS_jakovlje.jpg<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> == Perivoj ==<br /> [[Datoteka:litografija_jakovlje.jpg|200px|mini|left|Litografija dvorca oko 1826.]]<br /> [[Datoteka:Zaba_jakovlje.jpg|200px|mini|right|&quot;Žaba&quot;]]<br /> [[Datoteka:Ulaz_jakovlje1.jpg|200px|mini|left|Ulaz u dvorac Jakovlje]]<br /> [[Datoteka:Kap_jakovlje.jpg|200px|mini|right|&quot;Kap&quot;]]<br /> [[Datoteka:Dvorac_jakovlje1.jpg|200px|mini|left|Dvorac Jakovlje]]<br /> [[Datoteka:stara_vura.jpg|200px|mini|right|&quot;Stara vura&quot;]]<br /> [[Datoteka:Golubica_jakovlje.jpg|200px|mini|right|&quot;Ptica&quot;]]<br /> [[Datoteka:Stopalo.jpg|200px|mini|right|&quot;Stopalo&quot;]]<br /> <br /> Razvoj vrtne arhitekture zagorskih dvoraca započinje u 17.st. U 18.st. javljaju se barokni vrtovi, a u 19. nastaje nekoliko tipova perivoja: pejzažni ili engleski, romantičarski, a pred sam kraj stoljeća nastaje historicistički perivoj nizina. U tom je stilu organiziran perivoj na posjedu dvorca Jakovlje. Na grafici iz 1826. godine perivoja nema, pa se smatra da je nastao između 1826. i 1862. godine, kada je izvršena posljednja obnova dvorca. Površina perivoja iznosila je 1,4 ha. Perivoj se nalazi ispred glavnog pročelja dvorca.<br /> <br /> Dvorcu se prilazilo kroz tri različita prostora. Od glavne ceste vodio je 200 m dug drvored preko polja, slijedio je gospodarski prostor od 70 m, a zatim se kroz perivoj s dvije polukružne aleje dolazilo do glavnog pročelja dvorca. Ispred lijevog krila dvorca nalazila se cvjetna gredica, a na samom rubu perivoja bio je mali ribnjak. Iza dvorca bio je povrtnjak. Iz tog razdoblja danas je sačuvano nekoliko divljih kestenova i dvije platane. Neposredni okoliš dvorca Jakovlje danas je manji od nekadašnjeg perivoja i pod zaštitom je Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu. Postoji prijedlog za proširenje zaštite okoliša dvorca. Od 1993. godine u dvorcu Jakovlje djeluje kiparska kolonija, zahvaljujući kojoj je park obogaćen s pedesetak skulptura, što Jakovlju daje novi sadržaj i kulturnu vrijednost.<br /> <br /> <br /> == Park skulptura ==<br /> <br /> Godine 1972. Udruženje likovnih umjetnika primijenjene umjetnosti Hrvatske(ULUPUH) i Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU) kupuju dvorac &quot;Sixta&quot; i daju ga na korištenje likovnim umjetnicima. Dvorac je bio zapušten, a požar 1979. i potres 1990. godine te vremenske neprilike još su više pogoršale njegovo stanje. Apel za pomoć i potraga za sponzorima nisu dali velike rezultate. Godine 1993. akademski kipar Ratko Petrić pokreće prvu prodajnu izložbu &quot;Art Uskrsa - Uskrsli Art&quot;, s ciljem da se prikupe sredstva za obnovu i spas dvorca. Izložbom nisu prikupljena dovoljna sredstva, ali je u Jakovlju pokrenuta Prva međunarodna kiparska kolonija. Prva je održana od 15. do 30. srpnja 1993. godine. Na njoj su, uz organizatora Ratka Petrića i njegovu suprugu Jadranku Fatur, sudjelovala još tri kipara.<br /> <br /> U katalogu prve kolonije gospodin Petrić je napisao: &quot;U ratnom okruženju još jednom se čin stvaranja suprotstavlja činu razaranja i ubijanja... Međutim, pogled na dvorac &quot;Sixta&quot; bio je neobično nalik na razorene objekte diljem Hrvatske.&quot; Kolonija je nastavila raditi svih ovih godina apelom &quot;SOS za dvorac Jakovlje&quot;. Umjetnici sudionici sve svoje radove ostavljaju u Jakovlju koje danas posjeduje 50 skulptura tek diplomiranih, ali i priznatih i afirmiranih stranih i domaćih kipara. Umjetnici sami izabiru svoje materijale koji su &quot;sve što priroda stvori, a čovjek proizvede&quot;. Svoju inspiraciju pronalaze u povijesti, civilizaciji, prirodi, svjetskim majstorima, ali i istražuju i improviziraju. Skulpture su postavljene po livadi i blagoj padini ispred dvorca u ambijentu u kojem &quot;dišu&quot; materijalom, formom i idejom. Svaka skulptura nam otkrva nešto o sebi - iz njih izbijaju emocije, gracioznost, fantastičnost, maštovitost, dekorativnost, dok druge podsjećaju na prirodne elemente, kap, sjemenku...<br /> <br /> Dvorac i Park skulptura okružuje šuma u vlasništvu općine Jakovlje te je moguće Park skulptura proširiti.<br /> <br /> <br /> <br /> Na kiparskim kolonijama od 1993. do 2009. sudjelovali su deseci umjetnika i u Parku skulptura ostavili pedesetak radova:<br /> <br /> 1. kiparska kolonija, 1993. godine: MIRSAD BEGIĆ - &quot;Paleolitska priča&quot;, TJERRIE VERHELLEN - &quot;Val&quot;, MILENA LAH - &quot;Stopala&quot;, RATKO PETRIĆ - &quot;Kap&quot;, MIRJANA SEVER. <br /> <br /> 2. kiparska kolonija, 1994. godine: PERUŠKO BOGDANIĆ - &quot;Juraj&quot;, ZLATKO ČULAR - &quot;Između&quot;, DRAGUTIN GRGAS - &quot;Stara vura&quot;, GEORGINA JURIŠA - &quot;Stanje svijesti 1 i 2&quot;, TOMISLAV VONČINA - &quot;Znak&quot;. <br /> <br /> 3. kiparska kolonija, 1996. godine: ANTE VAN DER JAGT - &quot;Deva&quot;, SANDRA VAN KERSSEN - &quot;Rupa&quot;, IVAN KOŽARIĆ - &quot;Isječak rijeke&quot;, DENIS KRAŠKOVIĆ - &quot;Ulaz u park Jakovlje&quot;, BRANKO RUŽIĆ - &quot;Mačka&quot;, IVAN TUĐA - &quot;Kraljevska ptica&quot;. <br /> <br /> 4. kiparska kolonija, 1997. godine: PAOLA KOROŠEC - &quot;Osjećaj mora&quot;, MIRJANA DREMPETIĆ HADŽIĆ - &quot;Nešto više&quot;, ZVONIMIR LONČARIĆ - &quot;Kupač&quot;, MARIN MARINIĆ - &quot;Tijek misli&quot;. <br /> <br /> 5. kiparska kolonija, 1998. godine: MLADEN MIKULIN - &quot;Ptica&quot;, ŠIME VULAS - &quot;Jedra&quot;, ROBERT ZDARILEK - &quot;Vjekoslavov brod&quot;.<br /> <br /> 6. kiparska kolonija, 1999. godine: IVANA BIOČIĆ-MANDIĆ - &quot;Stup&quot;, STJEPAN GRAČAN - &quot;Žaba&quot;, DORA KOVAČEVIĆ - &quot;Baština&quot;, MARINA STOPONJA - &quot;Vijuga&quot;. <br /> <br /> 7. kiparska kolonija, 2000. godine: FRANZ STAHLER, NIKOLA DŽAJA - &quot;Klin koji probija otvor&quot;, ALEN NOVOSELEC, MAJA POSTONJSKI - &quot;Zagonetna spirala&quot;, HANIBAL SALVARO - &quot;Kubus&quot;, JUDITA ŠERCAR. <br /> <br /> 8. kiparska kolonija, 2001. godine: JADRANKA MLINAR - &quot;Egipatski trokut&quot;, NIKA RADIĆ, ŽELJKO ZIMA - &quot;Palo je na tjeme&quot;.<br /> <br /> 9. kiparska kolonija, 2002. godine: DANIEL KOVAČ - &quot;Tunel&quot;, ZVONIMIR GRAČAN - &quot;Torzo&quot;, KREŠIMIR ROD - &quot;Bijeli i crni oblak&quot;. <br /> <br /> 10. kiparska kolonija, 2003. godine: PETAR BARIŠIĆ - &quot;Objekt 5&quot;, NEVEN BILIĆ, LJUBOMIR STRAHOV - &quot;Totem&quot;. <br /> <br /> 11. kiparska kolonija, 2004. godine: JOSIP DIMINIĆ, VLADIMIR GAŠPARIĆ, BRANKO LEPEN. <br /> <br /> 12. kiparska kolonija, 2005. godine: ALEM KORKUT, SINIŠA MAJKUS, OLEG HRŽIĆ. <br /> <br /> 13. kiparska kolonija, 2009. godine: ANTE KADUZ - &quot;Gradovi&quot;, RAUL GOLDONI, MIRO VUCE. <br /> <br /> Napomena: Neki umjetnici nisu imenovali svoje radove.<br /> <br /> <br /> Poruke skulptura:<br /> <br /> MILENA LAH - skulptura &quot;Stopala&quot;: &quot;Stopala nose čovjeka, a po stopalima će nas ocijeniti naši nasljednici.&quot;<br /> <br /> DRAGUTIN GRGAS - skulptura &quot;Stara vura&quot;: &quot;Da se zaustavi povijest, pokrene klatno i da se nešto dogodi. Aluziju na vrijeme možemo iščitati i za sudbinu dvorca i njegovih brojnih vlasnika.&quot; (I. Župan, Monografija)<br /> <br /> DENIS KRAŠKOVIĆ - skulptura &quot;Ulaz u park Jakovlje&quot;: &quot;Poruka je onima koji taj dvorac u kojem su ateljei likovnih umjetnika olako i neodgovorno puštaju da propada.&quot; (R. Petrić)<br /> <br /> STJEPAN GRAČAN - skulptura &quot;Žaba&quot;: &quot;Skulptura možda čak upozorava da bi dvorac mogao postati stanište žaba (umjesto umjetnika).&quot; A možda i žabe čuvaju dvorac da se ne sruši? (Dodajemo mi.)<br /> <br /> <br /> ==Literatura==<br /> <br /> *Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003.<br /> *Hrvatska : turistički vodič. Zagreb : Leksikografski zavod &quot;Miroslav Krleža&quot; : Masmedia, 1998.<br /> *Hrvatski biografski leksikon. Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod, 1983.<br /> *Jakovlje. http://www.dvorci.hr/Page.aspx?pageID=90<br /> *Karta Zagrebačke županije. // Meridijani : časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja. 12, 98(2005).<br /> *Likovna enciklopedija Jugoslavije. Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod &quot;Miroslav Krleža&quot;, 1984.<br /> *Marković, Vladimir. Barokni dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Kajkavsko spravišče, 1975.<br /> *Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991.<br /> *Službene stranice općine Jakovlje. http://www.jakovlje.hr/?page=male-vijesti<br /> *Župan, Ivica. Međunarodni park skulptura Jakovlje. Zagreb : Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, 2006.</div> Wed, 29 Sep 2010 23:19:17 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Dvorac_Jakovlje http://wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Gornja_Bistra <p>Marija Bartolic:&#32;</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Bistra-procelje.jpg|200px|mini|right|Pročelje dvorca Gornja Bistra]] <br /> <br /> <br /> <br /> == Geografski položaj ==<br /> <br /> [[Datoteka:Dvorac Gornja Bistra-karta.jpg|200px|mini|left|Katastarska karta iz 1907.g.]] <br /> [[Datoteka:Bistra .google.maps.jpg|200px|mini|right|[http://maps.google.com/maps?f=d&amp;source=s_d&amp;saddr=zapre%C5%A1i%C4%87,&amp;daddr=Gornja+Bistra,+Bistra,+Hrvatska&amp;hl=en&amp;geocode=FVi1uwIdpC7xACmJJchRc8VlRzGwtyuGUK0ABA%3BFeWyvAIdh5vyAClzSRtLJMVlRzGDWkGC6H3krQ&amp;mra=ls&amp;sll=45.894414,15.963146&amp;sspn=1.351476,2.469177&amp;ie=UTF8&amp;ll=45.879015,15.852928&amp;spn=0.168982,0.308647&amp;t=h&amp;z=12 Putokaz od Zaprešića do Gornje Bistre]]] <br /> [[Datoteka:Bistra-dvorac-iznutra.jpg|200px|mini|left|Oslikani strop]]<br /> [[Datoteka:Bistra-dvorac-iznutra6.jpg|200px|mini|right|Unutrašnjost bolnice]] <br /> [[Datoteka:Bistra-kapelica6.jpg|200px|mini|left|Emporij]] <br /> [[Datoteka:Dvorac Gornja Bistra-tlocrt1.jpg|200px|mini|right|Tlocrt prvog kata dvorca Gornja Bistra]]<br /> [[Datoteka:Bistra-park.jpg|200px|mini|left|Kamena vrata na ulazu u park]]<br /> <br /> <br /> Dvorac Gornja Bistra sakrio se u uvali Zagrebačke gore Medvednice na 230 m nadmorske visine u općini Gornja Bistra. Općina Gornja Bistra smještena je u Hrvatskom zagorju i Zagrebačkoj županiji. Udaljena je oko 24 km od centra Zagreba. Obuhvaća šest naselja i 52 km². 2001. godine broj stanovnika općine bio je 6098.<br /> <br /> <br /> == Povijest dvorca ==<br /> <br /> Dvorac Gornja Bista arhitektonski je vrlo vrijedno djelo 18. stoljeća. Sagradio ga je grof Krsto II. Oršić, koji je rođen 1718., a umro 1782. godine. Školovao se u Bologni i Beču, gdje je jedno vrijeme studirao pravne nauke koje nikada nije završio. Godine 1749. postao je prisjednikom Banskoga stola, 1750. dopukovnikom Kostajničke, a 1753. pukovnikom Glinske pukovnije. Također, sudjelovao je u Sedmogodišnjem ratu između Pruske i Austrije, nakon kojega je postao general bojnik i zapovjednik banskih pukovnija. Nakon umirovljenja 1770.g. obnašao je dužnost velikoga župana Zagrebačke županije te je dao sagraditi i dvorce u Stubici. Krstina kuća, tzv. Palača Ruch, danas je Povijesni muzej Hrvatske. Ta mu je kuća bila zimska, a dvorac Gornja Bistra ljetna rezidencija. Njegovi sinovi (Adam, Ivan Nepomuk, Franjo Ksaverski), kao i svi ostali članovi dinastije Oršić, stoljećima su obavljali ugledne vojničke i državničke dužnosti. Poslije Francuske revolucije dvorac je kupio francuski emigrant grof Carion. Godine 1939. zadnja članica obitelji Carion prodala je dvorac, zajedno s imanjem, tvorničaru kože iz Sunje Kolaru za vrijednost od 150.000 dinara. <br /> <br /> Od 1946. godine dvorac se nalazi u društvenom vlasništvu, a 1959. godine dobiva trajnu namjenu kao dječje oporavilište, odnosno odmaralište grada Zagreba. U njemu su se oporavljala djeca čiji roditelji nisu mogli sami plaćati troškove, pa se djelatnost oporavilišta financirala iz budžeta grada Zagreba. 1962. godine odmaralište se prenamjenjuje u &quot;Bolnicu za djecu i omladinu&quot; koja se sama financirala. 1969. godine naziv bolnice mijenja se u &quot;Bolnica za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra&quot; koja se održala do danas. <br /> <br /> U bolnici danas živi 150 djece starosti od 1 mjeseca do 18 godina. Teško bolesna djeca smještena su na katu, a pokretna u prizemlju, odakle u kolicima mogu izlaziti u park dvorca. Od 10. do 15. kolovoza svake godine u bolnicu dolaze talijanski volonteri koji pomažu djeci i druže se s njima. Stoga je i talijanska vlada pomogla u obnavljanju dvorca.<br /> <br /> <br /> == Arihtektura dvorca ==<br /> <br /> Dvorac Gornja Bistra je barokni dvorac u obliku slova U. Dvorac je najreprezentativniji primjer barokne profane arhitekture kod nas. <br /> <br /> Unutrašnjost dvorca krase mnoge očuvane freske i ukrasi koji pripadaju nultoj kategoriji. Nacrt dvorca potječe iz XVIII. stoljeća te predstavlja vrlo važan dokument za istraživanje, a osobito za obnovu dvorca. Legendom na francuskom jeziku, koja sadrži 23 točke, opisan je dvorac. Pročelje dvorca raščlanjuju tri rizalita: centralni, troosni i segmentnom krivuljom znatno istureni. Na bočnim fasadama razvija se jednoliki ritam prozorskih osi, a posljednja pripada kapeli koja je postavljena okomito na smjer protezanja bočnog krila. Emporijem u kapeli koristili su se gospodari dvorca za vrijeme mise, a prizemlje je bilo za niži stalež, puk. Dvorac Gornja Bistra zbog svojih pojedinih djelova nadmašuje ostale dvorce XVIII. stoljeća. Arhitektura dvorca nije rezultat formalno složenije arhitektonske ideje, već je posljedica većih materijalnih mogućnosti naručitelja. <br /> <br /> <br /> == Perivoj ==<br /> <br /> Nacrt perivoja rijedak je originalan dokument. Oblikovanje perivoja ima obilježja pejzažne koncepcije s baroknim elementima koji se ističu centralno postavljenom prilaznom alejom. Aleja grabova smatra se najduljom u Hrvatskoj, iznosi 520 m, a prolazi kroz perivoj te vodi do dvorca. Prema nacrtu iz XVIII. stoljeća posrijedi su brojne radikalne transformacije koje još nisu poznate. Vrijeme nastanka perivoja nije točno utvrđeno, ali se smatra da je osnovan potkraj XIX. stoljeća. Perivoj dvorca zaštićen je kao hortikulturni spomenik, a godine 1961. Regionalni zavod zaštitio je okolicu dvorca.<br /> <br /> <br /> ==Galerija==<br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Bistra-zidskapelicom.jpg|Jedna strana dvorca sa zvonikom<br /> Datoteka:Bistra.jpg|Park dvorca sa zelenilom <br /> Datoteka:Bistra-kapelica.jpg|Kapelica <br /> Datoteka:Bistra-dvorac4.jpg|Atrij dvorca<br /> Datoteka:Bistra-park2.jpg|Park za igru<br /> Datoteka:Bistra-dvorac-iznutra2.jpg|Umjetnine unutrašnjosti dvorca<br /> Datoteka:Bistra-iznutra4.jpg|Namještaj u unutrašnjosti dvorca<br /> Datoteka:Bistra-ulaz.jpg|Pročelje dvorca<br /> Datoteka:Bistra-dvorac2.jpg|Druga strana dvorca<br /> Datoteka:Bistra-dvorac.jpg|Atrij dvorca s klupom u pozadini<br /> Datoteka:Bistra-kapelica5.jpg|Balkon u unutrašnjosti kapelice<br /> Datoteka:Bistra-kapelica3.jpg|Unutrašnjost kapelice<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> *Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003.<br /> *Marković, Vladimir. Barokni dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Kajkavsko spravišče, 1975. <br /> *Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991.<br /> *Oršić. // Hrvatska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod &quot;Miroslav Krleža&quot;, 1999.<br /> *Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra / http://www.bolnica-bistra.hr/<br /> *http://maps.google.com/</div> Wed, 29 Sep 2010 23:18:43 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Dvorac_Gornja_Bistra http://wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Novi_dvori <p>Marija Bartolic:&#32;</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Novi Dvori-dvorac 3.jpg|200px|mini|right|Obnova dvorca Novi dvori]] <br /> <br /> <br /> == Geografski položaj==<br /> <br /> [[Datoteka:Novi dvori plan dvorca i parka2.jpg|200px|mini|right|Novi Dvori]] <br /> <br /> Jedinstvena kulturno-povijesna spomenička baština Novi Dvori nalazi se uz cestu koja od Zagreba vodi prema Hrvatskom zagorju kroz Zaprešić. Od središta Zagreba Novi su Dvori udaljeni 20-ak kilometara, a od središta Zaprešića 1,5 km. Spomeničku i gospodarsku cjelinu Novi Dvori čine dvorac Novi dvori, Kapelica sv. Josipa, grobnica obitelji Jelačić, perivoj, voćnjak, stambene i gospodarske zgrade, povrtnjak, obradivo zemljište i park-šuma.<br /> <br /> <br /> == Povijest dvorca ==<br /> <br /> [[Datoteka:Novi Dvori-stara slika.jpg|200px|mini|left|Stara slika Novih dvora, Femen 1897.]]<br /> [[Datoteka:Novi Dvori-potvrda vlasništva Novih Dvora.jpg|200px|mini|right|Vjerodostojni ispis vlasništva (ovjeren na Zemaljskom sudu 23.III.1852.)]]<br /> <br /> Dvorac Novi dvori nekada je pripadao obitelji Čikulin, koja ga je ukrala Zrinskima poslije njihove propasti. Zatim su ga posjedovali Sermaži, Festetići pa Aleksandar Erdődy. Ban Josip Jelačić kupio ga je od jednog od grofova Erdődy 1851. godine. Grof Erdődy izjavljuje da je 16. srpnja 1851. primio od bana 175 000 forinti srebra za dvorac. Danas su Novi dvori u vlasništvu grada Zaprešića.<br /> <br /> <br /> ==Ban Josip Jelačić==<br /> <br /> [[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-litografija.jpg|200px|mini|left|Slika bana Jelačića, litografija]]<br /> [[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-grb.jpg|200px|mini|right|Grofovski grb bana Josipa Jelačića]]<br /> <br /> Ban Josip Jelačić rođen je 1801. u Petrovaradinu, a umro 1859. u Zagrebu. Bio je pristaša Hrvatskog narodnog preporoda te je njegovo imenovanje za hrvatskog bana 1848. godine i unaprjeđenje u generala izazvalo opće oduševljenje. Ukinuo je kmetstvo 9. srpnja 1848. u prvom mjesecu svog vladanja. Borio se protiv germanizacije i mađarizacije Hrvatske. Uveo je u škole i u urede umjesto njemačkog hrvatski kao službeni jezik. Postao je vrhovni vojni zapovjednik civilne Banske Hrvatske i Vojne krajine, a kasnije i guverner Rijeke. Nakon više stoljeća ujedinio je Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Rijeku i Međimurje.<br /> <br /> Nakom smrti njegovi su posmrtni ostaci sahranjeni u Novim Dvorima, gdje su mirno počivali sve do nakon Drugoga svjetskog rata kada je čitav posjed, zajedno s kapelicom i naknadno izgrađenom obiteljskom grobnicom, bio devastiran.<br /> <br /> <br /> == Arhitektura dvorca==<br /> <br /> [[Datoteka:Novi Dvori-prije renoviranja 001.jpg|200px|mini|left|Novi dvori prije renoviranja]]<br /> <br /> Dvorac Novi dvori sagrađen je u klasicističkom stilu, a sredinom XIX. stoljeća u negotičkom ga je stilu dao nadograditi grof Josip Jelačić. Današnji tlocrt dvorca rezultat je građevinskih zahvata izvedenih krajem XVIII. i početkom XIX. stoljeća. Prizemlje je veličine 44,45x12,70 metara. Iznad vanjskog ulaza u podrum uređena je terasa. Ograđena je stupovima, a s južne i sjeverne strane banov brat Juro izgradio je ukrasna vrata od željeza. Na prvom katu nekada je bio drveni dio koji je ban povisio i izgradio od cigle, tako da može zadovoljiti potrebe stanovanja u XIX. stoljeću. Podrum zauzima gotovo cijelo podzemlje dvorca. Njegove dimenzije su 43,5x7 m. Fasada dvorca u neogotičkom obličju potječe iz banova vremena, točnije iz 1853. godine. Iznad glavnog ulaza dvorac je imao toranj sa satom.<br /> <br /> Perivoj površine pet hektara u XIX. je stoljeću uređen na temelju autohtone šume hrasta kitnjaka i graba. Dvorcu se prilazi kroz drvored kestena dug 200 metara, koji je očuvan i danas. U obnovljenom dvokatnom gospodarskom objektu danas je smješten muzej &quot;Matija Skurjeni&quot;. Od građevina na imanju Novi Dvori najveću kulturno-povijesnu vrijednost ima vršilnica, najstariji objekt na imanju, koji se spominje još u XVII. st. <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Novi Dvori-perivoj i vršilnica.jpg|Detalj perivoja<br /> Datoteka:Novi Dvori-vršilnica.jpg|Vršilnica u Novim Dvorima<br /> Datoteka:Novi Dvori-obnova dvorca.jpg|Dvorac Novi dvori - obnova<br /> Datoteka:Novi Dvori-dvorac2.jpg|Dvorac Novi dvori - obnova<br /> Datoteka:Novi Dvori-dvorac4.jpg|Dvorac Novi dvori - obnova<br /> Datoteka:Novi Dvori-vršilnica2.jpg|Vršilnica u Novim Dvorima<br /> Datoteka:Novi Dvori-vršilnica3.jpg|Vršilnica u Novi Dvorima<br /> Datoteka:Novi Dvori-dvorac.jpg|Dvorac Novi dvori<br /> Datoteka:Novi Dvori-dvorac2.jpg|Dvorac Novi dvori<br /> Datoteka:Novi Dvori-golf teren.jpg|Golf-teren u Novim Dvorima<br /> Datoteka:Novi Dvori-vodoskok.jpg|Vodoskok na golf-terenu<br /> Datoteka:Novi Dvori- golfni teren.jpg|Golf-teren<br /> <br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> == Kapelica sv. Josipa ==<br /> <br /> Neogotička kapelica sv. Josipa datira iz 1885. godine. Sagrađena je na brzinu zbog smrti Jelačićeve devetomjesečne kćeri Anke. Razdijeljenja je lijepom pregradom na prednji dio za svetište i stražnji za vjernike.<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Novi Dvori-kapelica4.jpg| Kapelica sv. Josipa u Novim Dvorima s bočne strane<br /> Datoteka:Novi Dvori-kapelica3.jpg| Kapelica sv. Josipa u Novim Dvorima<br /> <br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> == Grobnica obitelji Jelačić ==<br /> <br /> Grobnicu obitelji Jelačić izgradio je Đuro Jelačić u gotičkom stilu 1884. godine u skladu s oporukom svoga brata Josipa. Jednim dijelom grobnica je sagrađena od kamena iz kamenoloma u Vrapču, a drugim dijelom od neupotrebljivog kamena sa zagrebačke stolne crkve. Može se podijeliti u dvije cjeline: podzemnu, u kojoj se nalaze ljesovi, i nadzemnu, koju čine dva polukružna stubišta koja vode na terasu. Na lijevoj strani urezan je naziv na latinskom kojim se upozorava da je ovo posljednje počivalište obitelji Jelačić od Bužina: &quot;Familiae Jelačić de Buzin&quot;. U veljači 1991. godine, prije početka obnove kapele, ostaci pokojnih privremeno su preneseni na groblje Mirogoj, a u listopadu 1992. vraćeni su nazad u obiteljsku grobnicu. U grobnicu su više puta provaljivali kriminalci u potrazi za dragocjenostima.<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Novi dvori ulaz u grobnicu.jpg|Vrata grobnice obitelji Jelačić<br /> Datoteka:Novi dvori grb3.jpg|Grb obitelji Jelačić s natpisom &quot;Što bog dade i sreća junačka&quot;<br /> Datoteka:Novi Dvori-grobnica .jpg|Grobnica obitelj Jelačić<br /> Datoteka:Novi Dvori-grobnica iz bliza.jpg|Grobnica obitelj Jelačić izbliza<br /> Datoteka:Novi Dvori-grobnica iz daljine.jpg| Grobnica obitelj Jelačić izdaleka<br /> Datoteka:Novi dvori spomenici.jpg|Spomenici Jeli, Jurici i Marku Jelačić <br /> Datoteka:Novi Dvori.Paula,Antun.jpg|Spomenik Pauli i Antunu Jelačić <br /> Datoteka:Novi dvori Marija.jpg|Spomenik Mariji Jelačić <br /> Datoteka:Novi dvori Anka.jpg|Spomenik Anki Jelačić <br /> Datoteka:Novi dvori Vera.jpg|Spomenik Veri Jelačić <br /> Datoteka:Novi dvori spomenik.jpg|Spomenik Ani, Ceciliji i Ani <br /> Datoteka:Novi dvori natpis.jpg|Natpis<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> == Muzej &quot;Matija Skurjeni&quot; ==<br /> Nastanak Muzeja &quot;Matija Skurjeni&quot; počiva na prvom ugovoru između Matije Skurjenija i Skupštine općine Zaprešić potpisanog 2.7.1984. Galerija je nazvana po zaprešićkom slikaru Matiji Skurjeniju. Galerija &quot;Matija Skurjeni&quot; otvorena je 1987. godine, a 2000. godine Ministarstvo kulture odobrilo je prerastanje galerije u Muzej &quot;Matija Skurjeni&quot;.<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Novi Dvori-Muzej Matija Skurjeni.jpg|Muzej Matija Skurjeni u Novim dvorima <br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> *Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990. <br /> *Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003. <br /> *Gostl, I. Jelačićevi Novi Dvori : dobro bana Jelačića nekad i sad. Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1990. <br /> *Laljak, S. Novi Dvori : od Jelačića bana do naših dana. Zaprešić : Matica hrvatska, 1991. <br /> *Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991. <br /> *Zagreb hrvatska metropola : turistički vodič 92/93. Zagreb : Turistička zajednica grada Zagreba : Masmedia, 1992. <br /> http://www.muzej-matija-skurjeni.hr/omuzeju.swf</div> Wed, 29 Sep 2010 23:17:43 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Dvorac_Novi_dvori http://wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Novi_dvori <p>Marija Bartolic:&#32;</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Novi Dvori-dvorac 3.jpg|200px|mini|right|Obnova dvorca Novi dvori]] <br /> <br /> <br /> == Geografski položaj==<br /> <br /> [[Datoteka:Novi dvori plan dvorca i parka2.jpg|200px|mini|right|Novi Dvori]] <br /> <br /> Jedinstvena kulturno-povijesna spomenička baština Novi Dvori nalazi se uz cestu koja od Zagreba vodi prema Hrvatskom zagorju kroz Zaprešić. Od središta Zagreba Novi su Dvori udaljeni 20-ak kilometara, a od središta Zaprešića 1,5 km. Spomeničku i gospodarsku cjelinu Novi Dvori čine dvorac Novi dvori, Kapelica sv. Josipa, grobnica obitelji Jelačić, perivoj, voćnjak, stambene i gospodarske zgrade, povrtnjak, obradivo zemljište i park-šuma.<br /> <br /> <br /> == Povijest dvorca ==<br /> <br /> [[Datoteka:Novi Dvori-stara slika.jpg|200px|mini|left|Stara slika Novih dvora, Femen 1897.]]<br /> [[Datoteka:Novi Dvori-potvrda vlasništva Novih Dvora.jpg|200px|mini|right|Vjerodostojni ispis vlasništva (ovjeren na Zemaljskom sudu 23.III.1852.)]]<br /> <br /> Dvorac Novi dvori nekada je pripadao obitelji Čikulin, koja ga je ukrala Zrinskima poslije njihove propasti. Zatim su ga posjedovali Sermaži, Festetići pa Aleksandar Erdődy. Ban Josip Jelačić kupio ga je od jednog od grofova Erdődy 1851. godine. Grof Erdődy izjavljuje da je 16. srpnja 1851. primio od bana 175 000 forinti srebra za dvorac. Danas su Novi dvori u vlasništvu grada Zaprešića.<br /> <br /> <br /> ==Ban Josip Jelačić==<br /> <br /> [[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-litografija.jpg|200px|mini|left|Slika bana Jelačića, litografija]]<br /> [[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-grb.jpg|200px|mini|right|Grofovski grb bana Josipa Jelačića]]<br /> <br /> Ban Josip Jelačić rođen je 1801. u Petrovaradinu, a umro 1859. u Zagrebu. Bio je pristaša Hrvatskog narodnog preporoda te je njegovo imenovanje za hrvatskog bana 1848. godine i unaprjeđenje u generala izazvalo opće oduševljenje. Ukinuo je kmetstvo 9. srpnja 1848. u prvom mjesecu svog vladanja. Borio se protiv germanizacije i mađarizacije Hrvatske. Uveo je u škole i u urede umjesto njemačkog hrvatski kao službeni jezik. Postao je vrhovni vojni zapovjednik civilne Banske Hrvatske i Vojne krajine, a kasnije i guverner Rijeke. Nakon više stoljeća ujedinio je Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Rijeku i Međimurje.<br /> <br /> Nakom smrti njegovi su posmrtni ostaci sahranjeni u Novim Dvorima, gdje su mirno počivali sve do nakon Drugoga svjetskog rata kada je čitav posjed, zajedno s kapelicom i naknadno izgrađenom obiteljskom grobnicom, bio devastiran.<br /> <br /> <br /> == Arhitektura dvorca==<br /> <br /> [[Datoteka:Novi Dvori-prije renoviranja 001.jpg|200px|mini|left|Novi dvori prije renoviranja]]<br /> <br /> Dvorac Novi dvori sagrađen je u klasicističkom stilu, a sredinom XIX. stoljeća u negotičkom ga je stilu dao nadograditi grof Josip Jelačić. Današnji tlocrt dvorca rezultat je građevinskih zahvata izvedenih krajem XVIII. i početkom XIX. stoljeća. Prizemlje je veličine 44,45x12,70 metara. Iznad vanjskog ulaza u podrum uređena je terasa. Ograđena je stupovima, a s južne i sjeverne strane banov brat Juro izgradio je ukrasna vrata od željeza. Na prvom katu nekada je bio drveni dio koji je ban povisio i izgradio od cigle, tako da može zadovoljiti potrebe stanovanja u XIX. stoljeću. Podrum zauzima gotovo cijelo podzemlje dvorca. Njegove dimenzije su 43,5x7 m. Fasada dvorca u neogotičkom obličju potječe iz banova vremena, točnije iz 1853. godine. Iznad glavnog ulaza dvorac je imao toranj sa satom.<br /> <br /> Perivoj površine pet hektara u XIX. je stoljeću uređen na temelju autohtone šume hrasta kitnjaka i graba. Dvorcu se prilazi kroz drvored kestena dug 200 metara, koji je očuvan i danas. U obnovljenom dvokatnom gospodarskom objektu danas je smješten muzej &quot;Matija Skurjeni&quot;. Od građevina na imanju Novi Dvori najveću kulturno-povijesnu vrijednost ima vršilnica, najstariji objekt na imanju, koji se spominje još u XVII. st. <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Novi Dvori-perivoj i vršilnica.jpg|Detalj perivoja<br /> Datoteka:Novi Dvori-vršilnica.jpg|Vršilnica u Novim Dvorima<br /> Datoteka:Novi Dvori-obnova dvorca.jpg|Dvorac Novi dvori - obnova<br /> Datoteka:Novi Dvori-dvorac2.jpg|Dvorac Novi dvori - obnova<br /> Datoteka:Novi Dvori-dvorac4.jpg|Dvorac Novi dvori - obnova<br /> Datoteka:Novi Dvori-vršilnica2.jpg|Vršilnica u Novim Dvorima<br /> Datoteka:Novi Dvori-vršilnica3.jpg|Vršilnica u Novi Dvorima<br /> Datoteka:Novi Dvori-dvorac.jpg|Dvorac Novi dvori<br /> Datoteka:Novi Dvori-dvorac2.jpg|Dvorac Novi dvori<br /> Datoteka:Novi Dvori-golf teren.jpg|Golf-teren u Novim Dvorima<br /> Datoteka:Novi Dvori-vodoskok.jpg|Vodoskok na golf-terenu<br /> Datoteka:Novi Dvori- golfni teren.jpg|Golf-teren<br /> <br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> == Kapelica sv. Josipa ==<br /> <br /> Neogotička kapelica sv. Josipa datira iz 1885. godine. Sagrađena je na brzinu zbog smrti Jelačićeve devetomjesečne kćeri Anke. Razdijeljenja je lijepom pregradom na prednji dio za svetište i stražnji za vjernike.<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Novi Dvori-kapelica4.jpg| Kapelica sv. Josipa u Novim Dvorima s bočne strane<br /> Datoteka:Novi Dvori-kapelica3.jpg| Kapelica sv. Josipa u Novim Dvorima<br /> <br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> == Grobnica obitelji Jelačić ==<br /> <br /> Grobnicu obitelji Jelačić izgradio je Đuro Jelačić u gotičkom stilu 1884. godine u skladu s oporukom svoga brata Josipa. Jednim dijelom grobnica je sagrađena od kamena iz kamenoloma u Vrapču, a drugim dijelom od neupotrebljivog kamena sa zagrebačke stolne crkve. Može se podijeliti u dvije cjeline: podzemnu, u kojoj se nalaze ljesovi, i nadzemnu, koju čine dva polukružna stubišta koja vode na terasu. Na lijevoj strani urezan je naziv na latinskom kojim se upozorava da je ovo posljednje počivalište obitelji Jelačić od Bužina: &quot;Familiae Jelačić de Buzin&quot;. U veljači 1991. godine, prije početka obnove kapele, ostaci pokojnih privremeno su preneseni na groblje Mirogoj, a u listopadu 1992. vraćeni su nazad u obiteljsku grobnicu. U grobnicu su više puta provaljivali kriminalci u potrazi za dragocjenostima.<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Novi dvori ulaz u grobnicu.jpg|Vrata grobnice obitelji Jelačić<br /> Datoteka:Novi dvori grb3.jpg|Grb obitelji Jelačić s natpisom &quot;Što bog dade i sreća junačka&quot;<br /> Datoteka:Novi Dvori-grobnica .jpg|Grobnica obitelj Jelačić<br /> Datoteka:Novi Dvori-grobnica iz bliza.jpg|Grobnica obitelj Jelačić izbliza<br /> Datoteka:Novi Dvori-grobnica iz daljine.jpg| Grobnica obitelj Jelačić izdaleka<br /> Datoteka:Novi dvori spomenici.jpg|Spomenici Jeli, Jurici i Marku Jelačić <br /> Datoteka:Novi Dvori.Paula,Antun.jpg|Spomenik Pauli i Antunu Jelačić <br /> Datoteka:Novi dvori Marija.jpg|Spomenik Mariji Jelačić <br /> Datoteka:Novi dvori Anka.jpg|Spomenik Anki Jelačić <br /> Datoteka:Novi dvori Vera.jpg|Spomenik Veri Jelačić <br /> Datoteka:Novi dvori spomenik.jpg|Spomenik Ani, Ceciliji i Ani <br /> Datoteka:Novi dvori natpis.jpg|Natpis<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> == Muzej &quot;Matija Skurjeni&quot; ==<br /> Nastanak Muzeja &quot;Matija Skurjeni&quot; počiva u prvom ugovoru između Matije Skurjenija i Skupštine općine Zaprešić potpisanog 2.7.1984.g. Galerija je nazvana po zaprešićkom slikaru Matiji Skurjeniju. Galerija &quot;Matija Skurjeni&quot; otvorena je 1987. godine, a 2000. godine Ministarstvo kulture odobrilo je prerastanje Galerije u Muzej &quot;Matija Skurjeni&quot;.<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Novi Dvori-Muzej Matija Skurjeni.jpg|Muzej Matija Skurjeni u Novim dvorima <br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> *Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990. <br /> *Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003. <br /> *Gostl, I. Jelačićevi Novi Dvori : dobro bana Jelačića nekad i sad. Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1990. <br /> *Laljak, S. Novi Dvori : od Jelačića bana do naših dana. Zaprešić : Matica hrvatska, 1991. <br /> *Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991. <br /> *Zagreb hrvatska metropola : turistički vodič 92/93. Zagreb : Turistička zajednica grada Zagreba : Masmedia, 1992. <br /> http://www.muzej-matija-skurjeni.hr/omuzeju.swf</div> Wed, 29 Sep 2010 23:16:35 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Dvorac_Novi_dvori http://wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Novi_dvori <p>Marija Bartolic:&#32;</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Novi Dvori-dvorac 3.jpg|200px|mini|right|Obnova dvorca Novi dvori]] <br /> <br /> <br /> == Geografski položaj==<br /> <br /> [[Datoteka:Novi dvori plan dvorca i parka2.jpg|200px|mini|right|Novi Dvori]] <br /> <br /> Jedinstvena kulturno-povijesna spomenička baština Novi Dvori nalazi se uz cestu koja od Zagreba vodi prema Hrvatskom zagorju kroz Zaprešić. Od središta Zagreba Novi su Dvori udaljeni 20-ak kilometara, a od središta Zaprešića 1,5 km. Spomeničku i gospodarsku cjelinu Novi Dvori čine dvorac Novi dvori, Kapelica sv. Josipa, grobnica obitelji Jelačić, perivoj, voćnjak, stambene i gospodarske zgrade, povrtnjak, obradivo zemljište i park-šuma.<br /> <br /> <br /> == Povijest dvorca ==<br /> <br /> [[Datoteka:Novi Dvori-stara slika.jpg|200px|mini|left|Stara slika Novih dvora, Femen 1897.]]<br /> [[Datoteka:Novi Dvori-potvrda vlasništva Novih Dvora.jpg|200px|mini|right|Vjerodostojni ispis vlasništva (ovjeren na Zemaljskom sudu 23.III.1852.)]]<br /> <br /> Dvorac Novi dvori nekada je pripadao obitelji Čikulin, koja ga je ukrala Zrinskima poslije njihove propasti. Zatim su ga posjedovali Sermaži, Festetići pa Aleksandar Erdődy. Ban Josip Jelačić kupio ga je od jednog od grofova Erdődy 1851. godine. Grof Erdődy izjavljuje da je 16. srpnja 1851. primio od bana 175 000 forinti srebra za dvorac. Danas su Novi dvori u vlasništvu grada Zaprešića.<br /> <br /> <br /> ==Ban Josip Jelačić==<br /> <br /> [[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-litografija.jpg|200px|mini|left|Slika bana Jelačića, litografija]]<br /> [[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-grb.jpg|200px|mini|right|Grofovski grb bana Josipa Jelačića]]<br /> <br /> Ban Josip Jelačić rođen je 1801. u Petrovaradinu, a umro 1859. u Zagrebu. Bio je pristaša Hrvatskog narodnog preporoda te je njegovo imenovanje za hrvatskog bana 1848. godine i unaprjeđenje u generala izazvalo opće oduševljenje. Ukinuo je kmetstvo 9. srpnja 1848. u prvom mjesecu svog vladanja. Borio se protiv germanizacije i mađarizacije Hrvatske. Uveo je u škole i u urede umjesto njemačkog hrvatski kao službeni jezik. Postao je vrhovni vojni zapovjednik civilne Banske Hrvatske i Vojne krajine, a kasnije i guverner Rijeke. Nakon više stoljeća ujedinio je Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Rijeku i Međimurje.<br /> <br /> Nakom smrti njegovi su posmrtni ostaci sahranjeni u Novim Dvorima, gdje su mirno počivali sve do nakon Drugoga svjetskog rata kada je čitav posjed, zajedno s kapelicom i naknadno izgrađenom obiteljskom grobnicom, bio devastiran.<br /> <br /> <br /> == Arhitektura dvorca==<br /> <br /> [[Datoteka:Novi Dvori-prije renoviranja 001.jpg|200px|mini|left|Novi dvori prije renoviranja]]<br /> <br /> Dvorac Novi dvori sagrađen je u klasicističkom stilu, a sredinom XIX. stoljeća u negotičkom ga je stilu dao nadograditi grof Josip Jelačić. Današnji tlocrt dvorca rezultat je građevinskih zahvata izvedenih krajem XVIII. i početkom XIX. stoljeća. Prizemlje je veličine 44,45x12,70 metara. Iznad vanjskog ulaza u podrum uređena je terasa. Ograđena je stupovima, a s južne i sjeverne strane banov brat Juro izgradio je ukrasna vrata od željeza. Na prvom katu nekada je bio drveni dio koji je ban povisio i izgradio od cigle, tako da može zadovoljiti potrebe stanovanja u XIX. stoljeću. Podrum zauzima gotovo cijelo podzemlje dvorca. Njegove dimenzije su 43,5x7 m. Fasada dvorca u neogotičkom obličju potječe iz banova vremena, točnije iz 1853. godine. Iznad glavnog ulaza dvorac je imao toranj sa satom.<br /> <br /> Perivoj površine pet hektara u XIX. je stoljeću uređen na temelju autohtone šume hrasta kitnjaka i graba. Dvorcu se prilazi kroz drvored kestena dug 200 metara, koji je očuvan i danas. U obnovljenom dvokatnom gospodarskom objektu danas je smješten muzej &quot;Matija Skurjeni&quot;. Od građevina na imanju Novi Dvori najveću kulturno-povijesnu vrijednost ima vršilnica, najstariji objekt na imanju, koji se spominje još u XVII. st. <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Novi Dvori-perivoj i vršilnica.jpg|Detalj perivoja<br /> Datoteka:Novi Dvori-vršilnica.jpg|Vršilnica u Novim Dvorima<br /> Datoteka:Novi Dvori-obnova dvorca.jpg|Dvorac Novi dvori - obnova<br /> Datoteka:Novi Dvori-dvorac2.jpg|Dvorac Novi dvori - obnova<br /> Datoteka:Novi Dvori-dvorac4.jpg|Dvorac Novi dvori - obnova<br /> Datoteka:Novi Dvori-vršilnica2.jpg|Vršilnica u Novim Dvorima<br /> Datoteka:Novi Dvori-vršilnica3.jpg|Vršilnica u Novi Dvorima<br /> Datoteka:Novi Dvori-dvorac.jpg|Dvorac Novi dvori<br /> Datoteka:Novi Dvori-dvorac2.jpg|Dvorac Novi dvori<br /> Datoteka:Novi Dvori-golf teren.jpg|Golf-teren u Novim Dvorima<br /> Datoteka:Novi Dvori-vodoskok.jpg|Vodoskok na golf-terenu<br /> Datoteka:Novi Dvori- golfni teren.jpg|Golf-teren<br /> <br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> == Kapelica sv. Josipa ==<br /> <br /> Neogotička kapelica sv. Josipa datira iz 1885. godine. Sagrađena je na brzinu zbog smrti Jelačićeve devetomjesečne kćeri Anke. Razdijeljenja je lijepom pregradom na prednji dio za svetište i stražnji za vjernike.<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Novi Dvori-kapelica4.jpg| Kapelica sv. Josipa u Novim Dvorima s bočne strane<br /> Datoteka:Novi Dvori-kapelica3.jpg| Kapelica sv. Josipa u Novim Dvorima<br /> <br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> == Grobnica obitelji Jelačić ==<br /> <br /> Grobnicu obitelji Jelačić izgradio je Đuro Jelačić u gotičkom stilu 1884. godine u skladu s oporukom svoga brata Josipa. Jednim dijelom grobnica je sagrađena od kamena iz kamenoloma u Vrapču, a drugim dijelom od neupotrebljivog kamena sa zagrebačke stolne crkve. Može se podijeliti u dvije cjeline: podzemnu, u kojoj se nalaze ljesovi, i nadzemnu, koju čine dva polukružna stubišta koja vode na terasu. Na lijevoj strani urezan je naziv na latinskom kojim se upozorava da je ovo posljednje počivalište grofa obitlji Jelačić od Bužina: &quot;Familiae Jelačić de Buzin&quot;. U veljači 1991. godine, prije početka obnove kapele, ostaci pokojnih privremeno su preneseni na groblje Mirogoj, a u listopadu 1992. vraćeni su nazad u obiteljsku grobnicu. U grobnicu su više puta provaljivali kriminalci u potrazi za dragocjenostima.<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Novi dvori ulaz u grobnicu.jpg|Vrata grobnice obitelji Jelačić<br /> Datoteka:Novi dvori grb3.jpg|Grb obitelji Jelačić s natpisom &quot;Što bog dade i sreća junačka&quot;<br /> Datoteka:Novi Dvori-grobnica .jpg|Grobnica obitelj Jelačić<br /> Datoteka:Novi Dvori-grobnica iz bliza.jpg|Grobnica obitelj Jelačić izbliza<br /> Datoteka:Novi Dvori-grobnica iz daljine.jpg| Grobnica obitelj Jelačić izdaleka<br /> Datoteka:Novi dvori spomenici.jpg|Spomenici Jeli, Jurici i Marku Jelačić <br /> Datoteka:Novi Dvori.Paula,Antun.jpg|Spomenik Pauli i Antunu Jelačić <br /> Datoteka:Novi dvori Marija.jpg|Spomenik Mariji Jelačić <br /> Datoteka:Novi dvori Anka.jpg|Spomenik Anki Jelačić <br /> Datoteka:Novi dvori Vera.jpg|Spomenik Veri Jelačić <br /> Datoteka:Novi dvori spomenik.jpg|Spomenik Ani, Ceciliji i Ani <br /> Datoteka:Novi dvori natpis.jpg|Natpis<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> == Muzej &quot;Matija Skurjeni&quot; ==<br /> Nastanak Muzeja &quot;Matija Skurjeni&quot; počiva u prvom ugovoru između Matije Skurjenija i Skupštine općine Zaprešić potpisanog 2.7.1984.g. Galerija je nazvana po zaprešićkom slikaru Matiji Skurjeniju. Galerija &quot;Matija Skurjeni&quot; otvorena je 1987. godine, a 2000. godine Ministarstvo kulture odobrilo je prerastanje Galerije u Muzej &quot;Matija Skurjeni&quot;.<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Novi Dvori-Muzej Matija Skurjeni.jpg|Muzej Matija Skurjeni u Novim dvorima <br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> *Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990. <br /> *Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003. <br /> *Gostl, I. Jelačićevi Novi Dvori : dobro bana Jelačića nekad i sad. Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1990. <br /> *Laljak, S. Novi Dvori : od Jelačića bana do naših dana. Zaprešić : Matica hrvatska, 1991. <br /> *Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991. <br /> *Zagreb hrvatska metropola : turistički vodič 92/93. Zagreb : Turistička zajednica grada Zagreba : Masmedia, 1992. <br /> http://www.muzej-matija-skurjeni.hr/omuzeju.swf</div> Wed, 29 Sep 2010 23:15:02 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Dvorac_Novi_dvori http://wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Novi_dvori <p>Marija Bartolic:&#32;</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Novi Dvori-dvorac 3.jpg|200px|mini|right|Obnova dvorca Novi dvori]] <br /> <br /> <br /> == Geografski položaj==<br /> <br /> [[Datoteka:Novi dvori plan dvorca i parka2.jpg|200px|mini|right|Novi Dvori]] <br /> <br /> Jedinstvena kulturno-povijesna spomenička baština Novi Dvori nalazi se uz cestu koja od Zagreba vodi prema Hrvatskom zagorju kroz Zaprešić. Od središta Zagreba Novi su Dvori udaljeni 20-ak kilometara, a od središta Zaprešića 1,5 km. Spomeničku i gospodarsku cjelinu Novi Dvori čine dvorac Novi dvori, Kapelica sv. Josipa, grobnica obitelji Jelačić, perivoj, voćnjak, stambene i gospodarske zgrade, povrtnjak, obradivo zemljište i park-šuma.<br /> <br /> <br /> == Povijest dvorca ==<br /> <br /> [[Datoteka:Novi Dvori-stara slika.jpg|200px|mini|left|Stara slika Novih dvora, Femen 1897.]]<br /> [[Datoteka:Novi Dvori-potvrda vlasništva Novih Dvora.jpg|200px|mini|right|Vjerodostojni ispis vlasništva (ovjeren na Zemaljskom sudu 23.III.1852.)]]<br /> <br /> Dvorac Novi dvori nekada je pripadao obitelji Čikulin, koja ga je ukrala Zrinskima poslije njihove propasti. Zatim su ga posjedovali Sermaži, Festetići pa Aleksandar Erdődy. Ban Josip Jelačić kupio ga je od jednog od grofova Erdődy 1851. godine. Grof Erdődy izjavljuje da je 16. srpnja 1851. primio od bana 175 000 forinti srebra za dvorac. Danas su Novi dvori u vlasništvu grada Zaprešića.<br /> <br /> <br /> ==Ban Josip Jelačić==<br /> <br /> [[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-litografija.jpg|200px|mini|left|Slika bana Jelačića, litografija]]<br /> [[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-grb.jpg|200px|mini|right|Grofovski grb bana Josipa Jelačića]]<br /> <br /> Ban Josip Jelačić rođen je 1801. u Petrovaradinu, a umro 1859. u Zagrebu. Bio je pristaša Hrvatskog narodnog preporoda te je njegovo imenovanje za hrvatskog bana 1848. godine i unaprjeđenje u generala izazvalo opće oduševljenje. Ukinuo je kmetstvo 9. srpnja 1848. u prvom mjesecu svog vladanja. Borio se protiv germanizacije i mađarizacije Hrvatske. Uveo je u škole i u urede umjesto njemačkog hrvatski kao službeni jezik. Postao je vrhovni vojni zapovjednik civilne Banske Hrvatske i Vojne krajine, a kasnije i guverner Rijeke. Nakon više stoljeća ujedinio je Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Rijeku i Međimurje.<br /> <br /> Nakom smrti njegovi su posmrtni ostaci sahranjeni u Novim Dvorima, gdje su mirno počivali sve do nakon Drugoga svjetskog rata kada je čitav posjed, zajedno s kapelicom i naknadno izgrađenom obiteljskom grobnicom, bio devastiran.<br /> <br /> <br /> == Arhitektura dvorca==<br /> <br /> [[Datoteka:Novi Dvori-prije renoviranja 001.jpg|200px|mini|left|Novi dvori prije renoviranja]]<br /> <br /> Dvorac Novi dvori sagrađen je u klasicističkom stilu, a sredinom XIX. stoljeća u negotičkom ga je stilu dao nadograditi grof Josip Jelačić. Današnji tlocrt dvorca rezultat je građevinskih zahvata izvedenih krajem XVIII. i početkom XIX. stoljeća. Prizemlje je veličine 44,45x12,70 metara. Iznad vanjskog ulaza u podrum uređena je terasa. Ograđena je stupovima, a s južne i sjeverne strane banov brat Juro izgradio je ukrasna vrata od željeza. Na prvom katu nekada je bio drveni dio koji je ban povisio i izgradio od cigle, tako da može zadovoljiti potrebe stanovanja u XIX. stoljeću. Podrum zauzima gotovo cijelo podzemlje dvorca. Njegove dimenzije su 43,5x7 m. Fasada dvorca u neogotičkom obličju potječe iz banova vremena, točnije iz 1853. godine. Iznad glavnog ulaza dvorac je imao toranj sa satom.<br /> <br /> Perivoj površine pet hektara u XIX. je stoljeću uređen na temelju autohtone šume hrasta kitnjaka i graba. Dvorcu se prilazi kroz drvored kestena dug 200 metara, koji je očuvan i danas. U obnovljenom dvokatnom gospodarskom objektu danas je smješten muzej &quot;Matija Skurjeni&quot;. Od građevina na imanju Novi Dvori najveću kulturno-povijesnu vrijednost ima vršilnica, najstariji objekt na imanju, koji se spominje još u XVII. st. <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Novi Dvori-perivoj i vršilnica.jpg|Detalj perivoja<br /> Datoteka:Novi Dvori-vršilnica.jpg|Vršilnica u Novim Dvorima<br /> Datoteka:Novi Dvori-obnova dvorca.jpg|Dvorac Novi dvori - obnova<br /> Datoteka:Novi Dvori-dvorac2.jpg|Dvorac Novi dvori - obnova<br /> Datoteka:Novi Dvori-dvorac4.jpg|Dvorac Novi dvori - obnova<br /> Datoteka:Novi Dvori-vršilnica2.jpg|Vršilnica u Novim Dvorima<br /> Datoteka:Novi Dvori-vršilnica3.jpg|Vršilnica u Novi Dvorima<br /> Datoteka:Novi Dvori-dvorac.jpg|Dvorac Novi dvori<br /> Datoteka:Novi Dvori-dvorac2.jpg|Dvorac Novi dvori<br /> Datoteka:Novi Dvori-golf teren.jpg|Golf-teren u Novim Dvorima<br /> Datoteka:Novi Dvori-vodoskok.jpg|Vodoskok na golf-terenu<br /> Datoteka:Novi Dvori- golfni teren.jpg|Golf-teren<br /> <br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> == Kapelica sv. Josipa ==<br /> <br /> Neogotička kapelica sv. Josipa datira iz 1885. godine. Sagrađena na brzinu zbog smrti Jelačićeve devetomjesečne kćeri Anke. Razdijeljenja je lijepom pregradom na prednji dio za svetište i stražnji za vjernike.<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Novi Dvori-kapelica4.jpg| Kapelica sv. Josipa u Novim Dvorima s bočne strane<br /> Datoteka:Novi Dvori-kapelica3.jpg| Kapelica sv. Josipa u Novim Dvorima<br /> <br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> == Grobnica obitelji Jelačić ==<br /> <br /> Grobnicu obitelji Jelačić izgradio je Đuro Jelačić u gotičkom stilu 1884. godine u skladu s oporukom svoga brata Josipa. Jednim dijelom grobnica je sagrađena od kamena iz kamenoloma u Vrapču, a drugim dijelom od neupotrebljivog kamena sa zagrebačke stolne crkve. Može se podijeliti u dvije cjeline: podzemnu, u kojoj se nalaze ljesovi, i nadzemnu, koju čine dva polukružna stubišta koja vode na terasu. Na lijevoj strani urezan je naziv na latinskom kojim se upozorava da je ovo posljednje počivalište grofa obitlji Jelačić od Bužina: &quot;Familiae Jelačić de Buzin&quot;. U veljači 1991. godine, prije početka obnove kapele, ostaci pokojnih privremeno su preneseni na groblje Mirogoj, a u listopadu 1992. vraćeni su nazad u obiteljsku grobnicu. U grobnicu su više puta provaljivali kriminalci u potrazi za dragocjenostima.<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Novi dvori ulaz u grobnicu.jpg|Vrata grobnice obitelji Jelačić<br /> Datoteka:Novi dvori grb3.jpg|Grb obitelji Jelačić s natpisom &quot;Što bog dade i sreća junačka&quot;<br /> Datoteka:Novi Dvori-grobnica .jpg|Grobnica obitelj Jelačić<br /> Datoteka:Novi Dvori-grobnica iz bliza.jpg|Grobnica obitelj Jelačić izbliza<br /> Datoteka:Novi Dvori-grobnica iz daljine.jpg| Grobnica obitelj Jelačić izdaleka<br /> Datoteka:Novi dvori spomenici.jpg|Spomenici Jeli, Jurici i Marku Jelačić <br /> Datoteka:Novi Dvori.Paula,Antun.jpg|Spomenik Pauli i Antunu Jelačić <br /> Datoteka:Novi dvori Marija.jpg|Spomenik Mariji Jelačić <br /> Datoteka:Novi dvori Anka.jpg|Spomenik Anki Jelačić <br /> Datoteka:Novi dvori Vera.jpg|Spomenik Veri Jelačić <br /> Datoteka:Novi dvori spomenik.jpg|Spomenik Ani, Ceciliji i Ani <br /> Datoteka:Novi dvori natpis.jpg|Natpis<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> == Muzej &quot;Matija Skurjeni&quot; ==<br /> Nastanak Muzeja &quot;Matija Skurjeni&quot; počiva u prvom ugovoru između Matije Skurjenija i Skupštine općine Zaprešić potpisanog 2.7.1984.g. Galerija je nazvana po zaprešićkom slikaru Matiji Skurjeniju. Galerija &quot;Matija Skurjeni&quot; otvorena je 1987. godine, a 2000. godine Ministarstvo kulture odobrilo je prerastanje Galerije u Muzej &quot;Matija Skurjeni&quot;.<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Novi Dvori-Muzej Matija Skurjeni.jpg|Muzej Matija Skurjeni u Novim dvorima <br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> *Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990. <br /> *Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003. <br /> *Gostl, I. Jelačićevi Novi Dvori : dobro bana Jelačića nekad i sad. Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1990. <br /> *Laljak, S. Novi Dvori : od Jelačića bana do naših dana. Zaprešić : Matica hrvatska, 1991. <br /> *Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991. <br /> *Zagreb hrvatska metropola : turistički vodič 92/93. Zagreb : Turistička zajednica grada Zagreba : Masmedia, 1992. <br /> http://www.muzej-matija-skurjeni.hr/omuzeju.swf</div> Wed, 29 Sep 2010 23:12:51 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Dvorac_Novi_dvori http://wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Novi_dvori <p>Marija Bartolic:&#32;</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Novi Dvori-dvorac 3.jpg|200px|mini|right|Obnova dvorca Novi dvori]] <br /> <br /> <br /> == Geografski položaj==<br /> <br /> [[Datoteka:Novi dvori plan dvorca i parka2.jpg|200px|mini|right|Novi Dvori]] <br /> <br /> Jedinstvena kulturno-povijesna spomenička baština Novi Dvori nalazi se uz cestu koja od Zagreba vodi prema Hrvatskom zagorju kroz Zaprešić. Od središta Zagreba Novi su Dvori udaljeni 20-ak kilometara, a od središta Zaprešića 1,5 km. Spomeničku i gospodarsku cjelinu Novi Dvori čine dvorac Novi dvori, Kapelica sv. Josipa, grobnica obitelji Jelačić, perivoj, voćnjak, stambene i gospodarske zgrade, povrtnjak, obradivo zemljište i park-šuma.<br /> <br /> <br /> == Povijest dvorca ==<br /> <br /> [[Datoteka:Novi Dvori-stara slika.jpg|200px|mini|left|Stara slika Novih dvora, Femen 1897.]]<br /> [[Datoteka:Novi Dvori-potvrda vlasništva Novih Dvora.jpg|200px|mini|right|Vjerodostojni ispis vlasništva (ovjeren na Zemaljskom sudu 23.III.1852.)]]<br /> <br /> Dvorac Novi dvori nekada je pripadao obitelji Čikulin, koja ga je ukrala Zrinskima poslije njihove propasti. Zatim su ga posjedovali Sermaži, Festetići pa Aleksandar Erdődy. Ban Josip Jelačić kupio ga je od jednog od grofova Erdődy 1851. godine. Grof Erdődy izjavljuje da je 16. srpnja 1851. primio od bana 175 000 forinti srebra za dvorac. Danas su Novi dvori u vlasništvu grada Zaprešića.<br /> <br /> <br /> ==Ban Josip Jelačić==<br /> <br /> [[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-litografija.jpg|200px|mini|left|Slika bana Jelačića, litografija]]<br /> [[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-grb.jpg|200px|mini|right|Grofovski grb bana Josipa Jelačića]]<br /> <br /> Ban Josip Jelačić rođen je 1801. u Petrovaradinu, a umro 1859.u Zagrebu. Bio je pristaša Hrvatskog narodnog preporoda te je njegovo imenovanje za hrvatskog bana 1848. godine i unaprjeđenje u generala izazvalo opće oduševljenje. Ukinuo je kmetstvo 9. srpnja 1848. u prvom mjesecu svog vladanja. Borio se protiv germanizacije i mađarizacije Hrvatske. Uveo je u škole i u urede umjesto njemačkog hrvatski kao službeni jezik. Postao je vrhovni vojni zapovjednik civilne Banske Hrvatske i Vojne krajine, a kasnije i guverner Rijeke. Nakon više stoljeća ujedinio je Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Rijeku i Međimurje.<br /> <br /> Nakom smrti njegovi su posmrtni ostaci sahranjeni u Novim Dvorima, gdje su mirno počivali sve do nakon Drugoga svjetskog rata kada je čitav posjed, zajedno s kapelicom i naknadno izgrađenom obiteljskom grobnicom, bio devastiran.<br /> <br /> <br /> == Arhitektura dvorca==<br /> <br /> [[Datoteka:Novi Dvori-prije renoviranja 001.jpg|200px|mini|left|Novi dvori prije renoviranja]]<br /> <br /> Dvorac Novi dvori sagrađen je u klasicističkom stilu, a sredinom XIX. stoljeća u negotičkom ga je stilu dao nadograditi grof Josip Jelačić. Današnji tlocrt dvorca rezultat je građevinskih zahvata izvedenih krajem XVIII. i početkom XIX. stoljeća. Prizemlje je veličine 44,45x12,70 metara. Iznad vanjskog ulaza u podrum uređena je terasa. Ograđena je stupovima, a s južne i sjeverne strane banov brat Juro izgradio je ukrasna vrata od željeza. Na prvom katu nekada je bio drveni dio koji je ban povisio i izgradio od cigle, tako da može zadovoljiti potrebe stanovanja u XIX. stoljeću. Podrum zauzima gotovo cijelo podzemlje dvorca. Njegove dimenzije su 43,5x7 m. Fasada dvorca u neogotičkom obličju potječe iz banova vremena, točnije iz 1853. godine. Iznad glavnog ulaza dvorac je imao toranj sa satom.<br /> <br /> Perivoj površine pet hektara u XIX. je stoljeću uređen na temelju autohtone šume hrasta kitnjaka i graba. Dvorcu se prilazi kroz drvored kestena dug 200 metara, koji je očuvan i danas. U obnovljenom dvokatnom gospodarskom objektu danas je smješten muzej &quot;Matija Skurjeni&quot;. Od građevina na imanju Novi Dvori najveću kulturno-povijesnu vrijednost ima vršilnica, najstariji objekt na imanju, koji se spominje još u XVII. st. <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Novi Dvori-perivoj i vršilnica.jpg|Detalj perivoja<br /> Datoteka:Novi Dvori-vršilnica.jpg|Vršilnica u Novim Dvorima<br /> Datoteka:Novi Dvori-obnova dvorca.jpg|Dvorac Novi dvori - obnova<br /> Datoteka:Novi Dvori-dvorac2.jpg|Dvorac Novi dvori - obnova<br /> Datoteka:Novi Dvori-dvorac4.jpg|Dvorac Novi dvori - obnova<br /> Datoteka:Novi Dvori-vršilnica2.jpg|Vršilnica u Novim Dvorima<br /> Datoteka:Novi Dvori-vršilnica3.jpg|Vršilnica u Novi Dvorima<br /> Datoteka:Novi Dvori-dvorac.jpg|Dvorac Novi dvori<br /> Datoteka:Novi Dvori-dvorac2.jpg|Dvorac Novi dvori<br /> Datoteka:Novi Dvori-golf teren.jpg|Golf-teren u Novim Dvorima<br /> Datoteka:Novi Dvori-vodoskok.jpg|Vodoskok na golf-terenu<br /> Datoteka:Novi Dvori- golfni teren.jpg|Golf-teren<br /> <br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> == Kapelica sv. Josipa ==<br /> <br /> Neogotička kapelica sv. Josipa datira iz 1885. godine. Sagrađena na brzinu zbog smrti Jelačićeve devetomjesečne kćeri Anke. Razdijeljenja je lijepom pregradom na prednji dio za svetište i stražnji za vjernike.<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Novi Dvori-kapelica4.jpg| Kapelica sv. Josipa u Novim Dvorima s bočne strane<br /> Datoteka:Novi Dvori-kapelica3.jpg| Kapelica sv. Josipa u Novim Dvorima<br /> <br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> == Grobnica obitelji Jelačić ==<br /> <br /> Grobnicu obitelji Jelačić izgradio je Đuro Jelačić u gotičkom stilu 1884. godine u skladu s oporukom svoga brata Josipa. Jednim dijelom grobnica je sagrađena od kamena iz kamenoloma u Vrapču, a drugim dijelom od neupotrebljivog kamena sa zagrebačke stolne crkve. Može se podijeliti u dvije cjeline: podzemnu, u kojoj se nalaze ljesovi, i nadzemnu, koju čine dva polukružna stubišta koja vode na terasu. Na lijevoj strani urezan je naziv na latinskom kojim se upozorava da je ovo posljednje počivalište grofa obitlji Jelačić od Bužina: &quot;Familiae Jelačić de Buzin&quot;. U veljači 1991. godine, prije početka obnove kapele, ostaci pokojnih privremeno su preneseni na groblje Mirogoj, a u listopadu 1992. vraćeni su nazad u obiteljsku grobnicu. U grobnicu su više puta provaljivali kriminalci u potrazi za dragocjenostima.<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Novi dvori ulaz u grobnicu.jpg|Vrata grobnice obitelji Jelačić<br /> Datoteka:Novi dvori grb3.jpg|Grb obitelji Jelačić s natpisom &quot;Što bog dade i sreća junačka&quot;<br /> Datoteka:Novi Dvori-grobnica .jpg|Grobnica obitelj Jelačić<br /> Datoteka:Novi Dvori-grobnica iz bliza.jpg|Grobnica obitelj Jelačić izbliza<br /> Datoteka:Novi Dvori-grobnica iz daljine.jpg| Grobnica obitelj Jelačić izdaleka<br /> Datoteka:Novi dvori spomenici.jpg|Spomenici Jeli, Jurici i Marku Jelačić <br /> Datoteka:Novi Dvori.Paula,Antun.jpg|Spomenik Pauli i Antunu Jelačić <br /> Datoteka:Novi dvori Marija.jpg|Spomenik Mariji Jelačić <br /> Datoteka:Novi dvori Anka.jpg|Spomenik Anki Jelačić <br /> Datoteka:Novi dvori Vera.jpg|Spomenik Veri Jelačić <br /> Datoteka:Novi dvori spomenik.jpg|Spomenik Ani, Ceciliji i Ani <br /> Datoteka:Novi dvori natpis.jpg|Natpis<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> == Muzej &quot;Matija Skurjeni&quot; ==<br /> Nastanak Muzeja &quot;Matija Skurjeni&quot; počiva u prvom ugovoru između Matije Skurjenija i Skupštine općine Zaprešić potpisanog 2.7.1984.g. Galerija je nazvana po zaprešićkom slikaru Matiji Skurjeniju. Galerija &quot;Matija Skurjeni&quot; otvorena je 1987. godine, a 2000. godine Ministarstvo kulture odobrilo je prerastanje Galerije u Muzej &quot;Matija Skurjeni&quot;.<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Novi Dvori-Muzej Matija Skurjeni.jpg|Muzej Matija Skurjeni u Novim dvorima <br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> *Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990. <br /> *Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003. <br /> *Gostl, I. Jelačićevi Novi Dvori : dobro bana Jelačića nekad i sad. Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1990. <br /> *Laljak, S. Novi Dvori : od Jelačića bana do naših dana. Zaprešić : Matica hrvatska, 1991. <br /> *Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991. <br /> *Zagreb hrvatska metropola : turistički vodič 92/93. Zagreb : Turistička zajednica grada Zagreba : Masmedia, 1992. <br /> http://www.muzej-matija-skurjeni.hr/omuzeju.swf</div> Wed, 29 Sep 2010 23:12:26 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Dvorac_Novi_dvori http://wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Novi_dvori <p>Marija Bartolic:&#32;</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Novi Dvori-dvorac 3.jpg|200px|mini|right|Obnova dvorca Novi dvori]] <br /> <br /> <br /> == Geografski položaj==<br /> <br /> [[Datoteka:Novi dvori plan dvorca i parka2.jpg|200px|mini|right|Novi Dvori]] <br /> <br /> Jedinstvena kulturno-povijesna spomenička baština Novi Dvori nalazi se uz cestu koja od Zagreba vodi prema Hrvatskom zagorju kroz Zaprešić. Od središta Zagreba Novi su Dvori udaljeni 20-ak kilometara, a od središta Zaprešića 1,5 km. Spomeničku i gospodarsku cjelinu Novi Dvori čine dvorac Novi dvori, Kapelica sv. Josipa, grobnica obitelji Jelačić, perivoj, voćnjak, stambene i gospodarske zgrade, povrtnjak, obradivo zemljište i park-šuma.<br /> <br /> <br /> == Povijest dvorca ==<br /> <br /> [[Datoteka:Novi Dvori-stara slika.jpg|200px|mini|left|Stara slika Novih dvora, Femen 1897.]]<br /> [[Datoteka:Novi Dvori-potvrda vlasništva Novih Dvora.jpg|200px|mini|right|Vjerodostojni ispis vlasništva (ovjeren na Zemaljskom sudu 23.III.1852.)]]<br /> <br /> Dvorac Novi dvori nekada je pripadao obitelji Čikulin, koja ga je ukrala Zrinskima poslije njihove propasti. Zatim su ga posjedovali Sermaži, Festetići pa Aleksandar Erdődy. Ban Josip Jelačić kupio ga je od jednog od grofova Erdődy 1851. godine. Grof Erdődy izjavljuje da je 16. srpnja 1851. primio od bana 175 000 forinti srebra za dvorac. Danas su Novi dvori u vlasništvu grada Zaprešića.<br /> <br /> <br /> ==Ban Josip Jelačić==<br /> <br /> [[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-litografija.jpg|200px|mini|left|Slika bana Jelačića, litografija]]<br /> [[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-grb.jpg|200px|mini|right|Grofovski grb bana Josipa Jelačića]]<br /> <br /> Ban Josip Jelačić rođen je 1801. u Petrovaradinu, umro 1859.u Zagrebu. Bio je pristaša Hrvatskog narodnog preporoda te je njegovo imenovanje za hrvatskog bana 1848. godine i unaprjeđenje u generala izazvalo opće oduševljenje. Ukinuo je kmetstvo 9. srpnja 1848. u prvom mjesecu svog vladanja. Borio se protiv germanizacije i mađarizacije Hrvatske. Uveo je u škole i u urede umjesto njemačkog hrvatski kao službeni jezik. Postao je vrhovni vojni zapovjednik civilne Banske Hrvatske i Vojne krajine, a kasnije i guverner Rijeke. Nakon više stoljeća ujedinio je Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Rijeku i Međimurje.<br /> <br /> Nakom smrti njegovi su posmrtni ostaci sahranjeni u Novim Dvorima, gdje su mirno počivali sve do nakon Drugoga svjetskog rata kada je čitav posjed, zajedno s kapelicom i naknadno izgrađenom obiteljskom grobnicom, bio devastiran.<br /> <br /> <br /> == Arhitektura dvorca==<br /> <br /> [[Datoteka:Novi Dvori-prije renoviranja 001.jpg|200px|mini|left|Novi dvori prije renoviranja]]<br /> <br /> Dvorac Novi dvori sagrađen je u klasicističkom stilu, a sredinom XIX. stoljeća u negotičkom ga je stilu dao nadograditi grof Josip Jelačić. Današnji tlocrt dvorca rezultat je građevinskih zahvata izvedenih krajem XVIII. i početkom XIX. stoljeća. Prizemlje je veličine 44,45x12,70 metara. Iznad vanjskog ulaza u podrum uređena je terasa. Ograđena je stupovima, a s južne i sjeverne strane banov brat Juro izgradio je ukrasna vrata od željeza. Na prvom katu nekada je bio drveni dio koji je ban povisio i izgradio od cigle, tako da može zadovoljiti potrebe stanovanja u XIX. stoljeću. Podrum zauzima gotovo cijelo podzemlje dvorca. Njegove dimenzije su 43,5x7 m. Fasada dvorca u neogotičkom obličju potječe iz banova vremena, točnije iz 1853. godine. Iznad glavnog ulaza dvorac je imao toranj sa satom.<br /> <br /> Perivoj površine pet hektara u XIX. je stoljeću uređen na temelju autohtone šume hrasta kitnjaka i graba. Dvorcu se prilazi kroz drvored kestena dug 200 metara, koji je očuvan i danas. U obnovljenom dvokatnom gospodarskom objektu danas je smješten muzej &quot;Matija Skurjeni&quot;. Od građevina na imanju Novi Dvori najveću kulturno-povijesnu vrijednost ima vršilnica, najstariji objekt na imanju, koji se spominje još u XVII. st. <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Novi Dvori-perivoj i vršilnica.jpg|Detalj perivoja<br /> Datoteka:Novi Dvori-vršilnica.jpg|Vršilnica u Novim Dvorima<br /> Datoteka:Novi Dvori-obnova dvorca.jpg|Dvorac Novi dvori - obnova<br /> Datoteka:Novi Dvori-dvorac2.jpg|Dvorac Novi dvori - obnova<br /> Datoteka:Novi Dvori-dvorac4.jpg|Dvorac Novi dvori - obnova<br /> Datoteka:Novi Dvori-vršilnica2.jpg|Vršilnica u Novim Dvorima<br /> Datoteka:Novi Dvori-vršilnica3.jpg|Vršilnica u Novi Dvorima<br /> Datoteka:Novi Dvori-dvorac.jpg|Dvorac Novi dvori<br /> Datoteka:Novi Dvori-dvorac2.jpg|Dvorac Novi dvori<br /> Datoteka:Novi Dvori-golf teren.jpg|Golf-teren u Novim Dvorima<br /> Datoteka:Novi Dvori-vodoskok.jpg|Vodoskok na golf-terenu<br /> Datoteka:Novi Dvori- golfni teren.jpg|Golf-teren<br /> <br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> == Kapelica sv. Josipa ==<br /> <br /> Neogotička kapelica sv. Josipa datira iz 1885. godine. Sagrađena na brzinu zbog smrti Jelačićeve devetomjesečne kćeri Anke. Razdijeljenja je lijepom pregradom na prednji dio za svetište i stražnji za vjernike.<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Novi Dvori-kapelica4.jpg| Kapelica sv. Josipa u Novim Dvorima s bočne strane<br /> Datoteka:Novi Dvori-kapelica3.jpg| Kapelica sv. Josipa u Novim Dvorima<br /> <br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> == Grobnica obitelji Jelačić ==<br /> <br /> Grobnicu obitelji Jelačić izgradio je Đuro Jelačić u gotičkom stilu 1884. godine u skladu s oporukom svoga brata Josipa. Jednim dijelom grobnica je sagrađena od kamena iz kamenoloma u Vrapču, a drugim dijelom od neupotrebljivog kamena sa zagrebačke stolne crkve. Može se podijeliti u dvije cjeline: podzemnu, u kojoj se nalaze ljesovi, i nadzemnu, koju čine dva polukružna stubišta koja vode na terasu. Na lijevoj strani urezan je naziv na latinskom kojim se upozorava da je ovo posljednje počivalište grofa obitlji Jelačić od Bužina: &quot;Familiae Jelačić de Buzin&quot;. U veljači 1991. godine, prije početka obnove kapele, ostaci pokojnih privremeno su preneseni na groblje Mirogoj, a u listopadu 1992. vraćeni su nazad u obiteljsku grobnicu. U grobnicu su više puta provaljivali kriminalci u potrazi za dragocjenostima.<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Novi dvori ulaz u grobnicu.jpg|Vrata grobnice obitelji Jelačić<br /> Datoteka:Novi dvori grb3.jpg|Grb obitelji Jelačić s natpisom &quot;Što bog dade i sreća junačka&quot;<br /> Datoteka:Novi Dvori-grobnica .jpg|Grobnica obitelj Jelačić<br /> Datoteka:Novi Dvori-grobnica iz bliza.jpg|Grobnica obitelj Jelačić izbliza<br /> Datoteka:Novi Dvori-grobnica iz daljine.jpg| Grobnica obitelj Jelačić izdaleka<br /> Datoteka:Novi dvori spomenici.jpg|Spomenici Jeli, Jurici i Marku Jelačić <br /> Datoteka:Novi Dvori.Paula,Antun.jpg|Spomenik Pauli i Antunu Jelačić <br /> Datoteka:Novi dvori Marija.jpg|Spomenik Mariji Jelačić <br /> Datoteka:Novi dvori Anka.jpg|Spomenik Anki Jelačić <br /> Datoteka:Novi dvori Vera.jpg|Spomenik Veri Jelačić <br /> Datoteka:Novi dvori spomenik.jpg|Spomenik Ani, Ceciliji i Ani <br /> Datoteka:Novi dvori natpis.jpg|Natpis<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> == Muzej &quot;Matija Skurjeni&quot; ==<br /> Nastanak Muzeja &quot;Matija Skurjeni&quot; počiva u prvom ugovoru između Matije Skurjenija i Skupštine općine Zaprešić potpisanog 2.7.1984.g. Galerija je nazvana po zaprešićkom slikaru Matiji Skurjeniju. Galerija &quot;Matija Skurjeni&quot; otvorena je 1987. godine, a 2000. godine Ministarstvo kulture odobrilo je prerastanje Galerije u Muzej &quot;Matija Skurjeni&quot;.<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Novi Dvori-Muzej Matija Skurjeni.jpg|Muzej Matija Skurjeni u Novim dvorima <br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> *Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990. <br /> *Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003. <br /> *Gostl, I. Jelačićevi Novi Dvori : dobro bana Jelačića nekad i sad. Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1990. <br /> *Laljak, S. Novi Dvori : od Jelačića bana do naših dana. Zaprešić : Matica hrvatska, 1991. <br /> *Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991. <br /> *Zagreb hrvatska metropola : turistički vodič 92/93. Zagreb : Turistička zajednica grada Zagreba : Masmedia, 1992. <br /> http://www.muzej-matija-skurjeni.hr/omuzeju.swf</div> Wed, 29 Sep 2010 23:10:45 GMT Marija Bartolic http://wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Dvorac_Novi_dvori