http://wiki-dveri.info/w/index.php?feed=atom&target=P%C5%A0_Dubravica&title=Posebno%3ADoprinosi 2026-04-30T17:54:33Z Izvor: Wiki-dveri MediaWiki 1.15.0 http://wiki-dveri.info/wiki/Radni_obi%C4%8Daji 2014-05-27T14:32:04Z

<p>PŠ Dubravica:&#32;</p> <hr /> <div>== Obrađivanje zemlje (sjetva i žetva) ==<br /> <br /> <br /> Ako vremenske prilike dopuste, zemlju je najbolje orati ujesen jer se tada zemlja preko zime smrzne i usitni. Glavno i najvažnije oranje pada u proljeće i u jesen, a ore se ralom. U proljeće se zemlja tanjura ili freza te je tada spremna za sijanje i sađenje proljetnih kultura. Najčešće se sije kukuruz, pšenica i ječam, a u vrtovima se sadi krumpir i sve ostalo povrće po želji. Da bi žitarice uspijevale, potrebno ih je okopati ili špricati protiv korova. Pšenica i ječam su kulture koje dozore u lipnju dok kukuruz dozori u jesen. Da bi biljke na oranicama i vrtovima uspijevale, potrebno je svake godine gnojiti zemlju.<br /> <br /> <br /> '''Sjetva'''<br /> <br /> Da bi oranica bila spremna za sjetvu, najprije se mora izorati. Zatim se pšenica sije tako da se rukom razbacuje sjeme po polju. Kao kod oranja, tako se i kod sijanja drže neki posebni orački i sijački običaji, vjerovanja i vračanja. Kao i u svim hrvatskim krajevima, tako i u našem kraju, sjetva završava brananjem tj. zavlačenjem s pomoću sprave koja ima dva osnovna tipa. Nije svuda uobičajeno da se iza sjetve i brananja poljem povlači velik drven valj (valjanje), no u nekim je hrvatskim krajevima to već dosta stara praksa. <br /> <br /> <br /> '''Žetva'''<br /> <br /> Kada pšenica dozori, počinje žetva. Pšenica se žanje srpovima i rade se snopovi. Snopovi se voze na dreš (dio vršalice) da se zrno odvoji od slame. Slama i čisto zrno voze se kući. Zrno se suši i čisti od pljeve. Slamu jede stoka.<br /> <br /> == Košnja i baliranje trave ==<br /> <br /> Trava se počinje kositi oko 5. mjeseca <br /> <br /> SIJENO - od 1. 5. do 30. 6.<br /> <br /> OTAVA - početak 8. mjeseca do Male Gospe (8. 9.)<br /> <br /> OTAVIĆ - oko kraja 9. mjeseca do Svih svetih<br /> <br /> Trava se kosila ručnim kosama, a to je bio iscrpljiv i mukotrpan rad. Ljeti je s radom trebalo početi rano ujutro da se izbjegnu vrućine. Ako je livada bila velika, trebalo je biti puno kosaca (10 - 12) koji su radili 3-4 sata. Trava se nakon košenja preokretala jer se tako brže sušila. Nakon ručnih kosilica počele su se koristiti kosilice koje su vukli konji. Pokošena i osušena trava nije se balirala jer nije bilo strojeva nego se ručno tovarila na kola i vozila kući. Stavljala se na sjenike ili su se na dvorištu u blizini kuće radili veliki plasti sijena koji su se nazivali ''kopiči''. Danas postoje strojevi koji olakšavaju taj mukotrpan rad - kose travu, skupljaju je u kocke (bale - baliranje), suše travu i drugo.<br /> <br /> == Berba grožđa ==<br /> <br /> Oko 29. rujna počinjale su prve berbe tj. oko Miholja (Sv. Mihael). U prošlosti, kada nije bilo tehnologije ni strojeva, onaj tko je imao veliki vinograd trebao je više radne snage da mu pomogne u berbi. Uglavnom su to bili obitelj, rodbina, susjedi i dobri prijatelji. Na kola koja su vukli konji stavljale su se drvene bačve, a ne velike posude (kao danas) jer je to bilo praktičnije i lakše zbog loših putova kojima se dolazilo do vinograda. U vinogradu su se bačve punile horizontalno, zatvarale i stavljale u prirodni položaj. Kad se došlo kući, u podrumu su se bačve otvarale, a grožđe se mljelo u velike posude. Ostavljalo se da kipi par dana te se zatim prešalo. Poslije prešanja grožđe se vraćalo u bačve da do kraja otkipi i pretvori se u vino. Grožđe iz mošta tijekom procesa kipljenja pretvara se u alkohol. Berba grožđa bila je jedan oblik svečanosti. Žene su pekle kolače, gibanice, orahnjače... Danas konje, a i čovjeka, zamjenjuju traktori, odnosno strojevi. Strojevi danas također sudjeluju i pomažu u procesu proizvodnje vina pa je njegova kvaliteta porasla.<br /> <br /> == Trganje i lupitva kukuruza ==<br /> <br /> Lupitva je skidanje obelinja s klipova kukuruza. Navečer, poslije večere i kad je završio sav vanjski posao, kukuruz bi se lupio. Kod imućnijih gazdi, zbog veće količine kukuruza, bilo bi više radnika. Posjedali bi na hrpe kukuruza ili u obelinje te uz međusobne šale, pošalice, dobacivanja ili pjesmu lupili kukuruz.<br /> <br /> == Čehanje perja ==<br /> <br /> Kad bi se u kasnu jesen i početkom zime završili svi poljoprivredni poslovi, a noći postojale sve duže, bilo je vrijeme čehanje perja. Cijele godine bi se skpljalo perje prilikom klanja životinja ( posebno gušće i pačje perje ) i spremalo bi se u platnene vreće. <br /> Čehanje perja bilo bi nakon večere kada bi se žene prema dogovoru okupile u hiži. U hiži je obično bio dugi stol i klupe oko njega. Gazdarica bi stavila perje u rešeto i na stol, a žene bi posjedale oko stola i čehale. Štrcle su se bacale ispod stola, a čehano perje u novi jastuk. Tijekom čehanja žene su razgovarale o svemu i svačemu, a nije nedostajalo ni pjesme ni šale ni viceva. Na čehanje perja za ženama bi došli muževi, a za curama dečki, ali oni nisu čehali perje već su sjedili za posebnim stolom, razgovarali o važnim stvarima i polako pijuckali. N ačehanju perja našao bi se i neki tamburaš ili harmonikaš pa bi večer završila i plesom. Ako nebi bilo nikakvog instrumenta sviralo bi se na češlj ili na usnu harmoniku. Kada bi se kod jedne hiže isčehalo svo perje, zadnju bi večer bio likof. Tu večer gazdarica bi spekla orehnjaču ili buhtle, skuhala vina s klinčekom i obavezno se pjevalo. Naredne večeri čehanja perja bi se nastavila u drugoj hiži te tako redom kroz cijelu zimu dok svi nebi isčehali perje.<br /> <br /> == Pripremanje ogrjeva za zimu ==<br /> <br /> Priprema ogrjeva za zimu počinje početkom proljeća i završava početkom zime. U općini Dubravica gotovo svaka obitelj ima svoju šumu iz koje doprema drva za zimu. Po drva ide muški dio obitelji. Prvo se pretražuje šuma i ako se nađu drva koja su polomljena, prvo se ruše ta drva. Zatim se drva ručnom ili motornom pilom režu na manje dijelove, stavljaju na prikolicu i odvoze kući. Doma se sijeku sjekirom i spremaju u spremišta.<br /> <br /> == Kolinje ==<br /> <br /> Najprije se stavila voda da zavrije. Zatim je počelo kolinje tako da su tri muškarca držala svinju, četvrti ju je zaklao, a domaćica je držala zdjelicu za krv koja je potrebna da bi se napravile krvavice. Tada se svinja stavljala u korito i polijevala vrućom vodom da joj otpadne dlaka. Dlake koje su ostale strugali su starim žlicama ili tuljcem. Debele dlake koje su rasle na vratu svinje &quot;pukale&quot; su se i koristile kao igle za krpanje cipela. Velike dlake na leđima čupale su se i od njih su se radile &quot;penzle&quot; (kistovi). Na jabučici vrata urezao se križić i stavilo se malo kuhinjske soli za sreću i blagoslov u kući. Svinja se dizala na lance ili kuke (galge) te su joj vadili crijeva i rezali je na pola. Crijeva su se čistila za kobasice i krvavice. Srce, pluća, želudac i glavu stavljalo se kuhati u kotao za krvavice. Tada se svinja rezala na manje komade. Gulila se koža s masti za čvarke, pripremao se nadjev za kobasice i meso za pacanje.<br /> <br /> == Priprema zimnice ==<br /> <br /> Zimnica se može raditi od krastavaca, paprike, mahuna, zelja...<br /> <br /> Recept za zimnicu od krastavaca:<br /> Krastavci se moraju dobro oprati, a za to se vrijeme pripreme staklenke. Stave se u pećnicu da se dobro zagriju. Zatim se kuhaju ocat i voda u omjeru 8 : 2. Kada zakipi, u ocat se stave krastavci i poklope se na 15 minuta. Krastavci se izvade i stavljaju u staklenke. Tada se zaliju vrućim octom, stavi se kopar te se zatvore poklopcem.<br /> <br /> == Priprema mliječnih proizvoda ==<br /> <br /> U prošlosti je gotovo svaka obitelj uzgajala krave. One su služile za obrađivanje zemlje i za prijevoz tereta, a ponajviše radi proizvodnje mlijeka. Nekad su pasle po livadama i pašnjacima, a danas se uzgajaju u stajama. Mlijeko se prerađivalo u sir, vrhnje i maslac. Višak mliječnih proizvoda žene su nosile na prodaju - višak mlijeka na kuntu, a mliječne proizvode na tržnicu.<br /> <br /> <br /> == Radni strojevi ==<br /> <br /> '''Dijelovi pluga'''<br /> <br /> -ručice<br /> <br /> -plaz<br /> <br /> -lemeš<br /> <br /> -gredelj<br /> <br /> -kozlac<br /> <br /> -kozločnjak<br /> <br /> -kurelj<br /> <br /> -gužva oranica<br /> <br /> -zagužnjak<br /> <br /> -daska<br /> <br /> -cimer<br /> <br /> -crtalo<br /> <br /> -zacrtnjak</div>

PŠ Dubravica http://wiki-dveri.info/wiki/Radni_obi%C4%8Daji 2014-05-27T14:31:30Z

<p>PŠ Dubravica:&#32;</p> <hr /> <div>== Obrađivanje zemlje (sjetva i žetva) ==<br /> <br /> <br /> Ako vremenske prilike dopuste, zemlju je najbolje orati ujesen jer se tada zemlja preko zime smrzne i usitni. Glavno i najvažnije oranje pada u proljeće i u jesen, a ore se ralom. U proljeće se zemlja tanjura ili freza te je tada spremna za sijanje i sađenje proljetnih kultura. Najčešće se sije kukuruz, pšenica i ječam, a u vrtovima se sadi krumpir i sve ostalo povrće po želji. Da bi žitarice uspijevale, potrebno ih je okopati ili špricati protiv korova. Pšenica i ječam su kulture koje dozore u lipnju dok kukuruz dozori u jesen. Da bi biljke na oranicama i vrtovima uspijevale, potrebno je svake godine gnojiti zemlju.<br /> <br /> <br /> '''Sjetva'''<br /> <br /> Da bi oranica bila spremna za sjetvu, najprije se mora izorati. Zatim se pšenica sije tako da se rukom razbacuje sjeme po polju. Kao kod oranja, tako se i kod sijanja drže neki posebni orački i sijački običaji, vjerovanja i vračanja. Kao i u svim hrvatskim krajevima, tako i u našem kraju, sjetva završava brananjem tj. zavlačenjem s pomoću sprave koja ima dva osnovna tipa. Nije svuda uobičajeno da se iza sjetve i brananja poljem povlači velik drven valj (valjanje), no u nekim je hrvatskim krajevima to već dosta stara praksa. <br /> <br /> <br /> '''Žetva'''<br /> <br /> Kada pšenica dozori, počinje žetva. Pšenica se žanje srpovima i rade se snopovi. Snopovi se voze na dreš (dio vršalice) da se zrno odvoji od slame. Slama i čisto zrno voze se kući. Zrno se suši i čisti od pljeve. Slamu jede stoka.<br /> <br /> == Košnja i baliranje trave ==<br /> <br /> Trava se počinje kositi oko 5. mjeseca <br /> <br /> SIJENO - od 1. 5. do 30. 6.<br /> <br /> OTAVA - početak 8. mjeseca do Male Gospe (8. 9.)<br /> <br /> OTAVIĆ - oko kraja 9. mjeseca do Svih svetih<br /> <br /> Trava se kosila ručnim kosama, a to je bio iscrpljiv i mukotrpan rad. Ljeti je s radom trebalo početi rano ujutro da se izbjegnu vrućine. Ako je livada bila velika, trebalo je biti puno kosaca (10 - 12) koji su radili 3-4 sata. Trava se nakon košenja preokretala jer se tako brže sušila. Nakon ručnih kosilica počele su se koristiti kosilice koje su vukli konji. Pokošena i osušena trava nije se balirala jer nije bilo strojeva nego se ručno tovarila na kola i vozila kući. Stavljala se na sjenike ili su se na dvorištu u blizini kuće radili veliki plasti sijena koji su se nazivali ''kopiči''. Danas postoje strojevi koji olakšavaju taj mukotrpan rad - kose travu, skupljaju je u kocke (bale - baliranje), suše travu i drugo.<br /> <br /> == Berba grožđa ==<br /> <br /> Oko 29. rujna počinjale su prve berbe tj. oko Miholja (Sv. Mihael). U prošlosti, kada nije bilo tehnologije ni strojeva, onaj tko je imao veliki vinograd trebao je više radne snage da mu pomogne u berbi. Uglavnom su to bili obitelj, rodbina, susjedi i dobri prijatelji. Na kola koja su vukli konji stavljale su se drvene bačve, a ne velike posude (kao danas) jer je to bilo praktičnije i lakše zbog loših putova kojima se dolazilo do vinograda. U vinogradu su se bačve punile horizontalno, zatvarale i stavljale u prirodni položaj. Kad se došlo kući, u podrumu su se bačve otvarale, a grožđe se mljelo u velike posude. Ostavljalo se da kipi par dana te se zatim prešalo. Poslije prešanja grožđe se vraćalo u bačve da do kraja otkipi i pretvori se u vino. Grožđe iz mošta tijekom procesa kipljenja pretvara se u alkohol. Berba grožđa bila je jedan oblik svečanosti. Žene su pekle kolače, gibanice, orahnjače... Danas konje, a i čovjeka, zamjenjuju traktori, odnosno strojevi. Strojevi danas također sudjeluju i pomažu u procesu proizvodnje vina pa je njegova kvaliteta porasla.<br /> <br /> == Trganje i lupitva kukuruza ==<br /> <br /> Lupitva je skidanje obelinja s klipova kukuruza. Navečer, poslije večere i kad je završio sav vanjski posao, kukuruz bi se lupio. Kod imućnijih gazdi, zbog veće količine kukuruza, bilo bi više radnika. Posjedali bi na hrpe kukuruza ili u obelinje te uz međusobne šale, pošalice, dobacivanja ili pjesmu lupili kukuruz.<br /> <br /> == Čehanje perja ==<br /> <br /> Kad bi se u kasnu jesen i početkom zime završili svi poljoprivredni poslovi, a noći postojale sve duže, bilo je vrijeme čehanje perja. Cijele godine bi se skpljalo perje prilikom klanja životinja ( posebno gušće i pačje perje ) i spremalo bi se u platnene vreće. <br /> Čehanje perja bilo bi nakon večere kada bi se žene prema dogovoru okupile u hiži. U hiži je obično bio dugi stol i klupe oko njega. Gazdarica bi stavila perje u rešeto i na stol, a žene bi posjedale oko stola i čehale. Štrcle su se bacale ispod stola, a čehano perje u novi jastuk. Tijekom čehanja žene su razgovarale o svemu i svačemu, a nije nedostajalo ni pjesme ni šale ni viceva. Na čehanje perja za ženama bi došli muževi, a za curama dečki, ali oni nisu čehali perje već su sjedili za posebnim stolom, razgovarali o važnim stvarima i polako pijuckali. N ačehanju perja našao bi se i neki tamburaš ili harmonikaš pa bi večer završila i plesom. Ako nebi bilo nikakvog instrumenta sviralo bi se na češlj ili na usnu harmoniku. Kada bi se kod jedne hiže isčehalo svo perje, zadnju bi večer bio likof. Tu večer gazdarica bi spekla orehnjaču ili buhtle, skuhala vina s klinčekom i obavezno se pjevalo. Naredne večeri čehanja perja bi se nastavila u drugoj hiži te tako redom kroz cijelu zimu dok svi nebi isčehali perje.<br /> <br /> == Pripremanje ogrjeva za zimu ==<br /> <br /> Priprema ogrjeva za zimu počinje početkom proljeća i završava početkom zime. U općini Dubravica gotovo svaka obitelj ima svoju šumu iz koje doprema drva za zimu. Po drva ide muški dio obitelji. Prvo se pretražuje šuma i ako se nađu drva koja su polomljena, prvo se ruše ta drva. Zatim se drva ručnom ili motornom pilom režu na manje dijelove, stavljaju na prikolicu i odvoze kući. Doma se sijeku sjekirom i spremaju u spremišta.<br /> <br /> == Kolinje ==<br /> <br /> Najprije se stavila voda da zavrije. Zatim je počelo kolinje tako da su tri muškarca držala svinju, četvrti ju je zaklao, a domaćica je držala zdjelicu za krv koja je potrebna da bi se napravile krvavice. Tada se svinja stavljala u korito i polijevala vrućom vodom da joj otpadne dlaka. Dlake koje su ostale strugali su starim žlicama ili tuljcem. Debele dlake koje su rasle na vratu svinje &quot;pukale&quot; su se i koristile kao igle za krpanje cipela. Velike dlake na leđima čupale su se i od njih su se radile &quot;penzle&quot; (kistovi). Na jabučici vrata urezao se križić i stavilo se malo kuhinjske soli za sreću i blagoslov u kući. Svinja se dizala na lance ili kuke (galge) te su joj vadili crijeva i rezali je na pola. Crijeva su se čistila za kobasice i krvavice. Srce, pluća, želudac i glavu stavljalo se kuhati u kotao za krvavice. Tada se svinja rezala na manje komade. Gulila se koža s masti za čvarke, pripremao se nadjev za kobasice i meso za pacanje.<br /> <br /> == Priprema zimnice ==<br /> <br /> Zimnica se može raditi od krastavaca, paprike, mahuna, zelja...<br /> <br /> Recept za zimnicu od krastavaca:<br /> Krastavci se moraju dobro oprati, a za to se vrijeme pripreme staklenke. Stave se u pećnicu da se dobro zagriju. Zatim se kuhaju ocat i voda u omjeru 8 : 2. Kada zakipi, u ocat se stave krastavci i poklope se na 15 minuta. Krastavci se izvade i stavljaju u staklenke. Tada se zaliju vrućim octom, stavi se kopar te se zatvore poklopcem.<br /> <br /> == Priprema mliječnih proizvoda ==<br /> <br /> U prošlosti je gotovo svaka obitelj uzgajala krave. One su služile za obrađivanje zemlje i za prijevoz tereta, a ponajviše radi proizvodnje mlijeka. Nekad su pasle po livadama i pašnjacima, a danas se uzgajaju u stajama. Mlijeko se prerađivalo u sir, vrhnje i maslac. Višak mliječnih proizvoda žene su nosile na prodaju - višak mlijeka na kuntu, a mliječne proizvode na tržnicu.<br /> <br /> <br /> == Radni strojevi ==<br /> <br /> '''Dijelovi pluga'''<br /> <br /> -ručice<br /> -plaz<br /> -lemeš<br /> -gredelj<br /> -kozlac<br /> -kozločnjak<br /> -kurelj<br /> -gužva oranica<br /> -zagužnjak<br /> -daska<br /> -cimer<br /> -crtalo<br /> -zacrtnjak</div>

PŠ Dubravica http://wiki-dveri.info/wiki/Radni_obi%C4%8Daji 2014-05-27T14:29:23Z

<p>PŠ Dubravica:&#32;/* Čehanje perja */</p> <hr /> <div>== Obrađivanje zemlje (sjetva i žetva) ==<br /> <br /> <br /> Ako vremenske prilike dopuste, zemlju je najbolje orati ujesen jer se tada zemlja preko zime smrzne i usitni. Glavno i najvažnije oranje pada u proljeće i u jesen, a ore se ralom. U proljeće se zemlja tanjura ili freza te je tada spremna za sijanje i sađenje proljetnih kultura. Najčešće se sije kukuruz, pšenica i ječam, a u vrtovima se sadi krumpir i sve ostalo povrće po želji. Da bi žitarice uspijevale, potrebno ih je okopati ili špricati protiv korova. Pšenica i ječam su kulture koje dozore u lipnju dok kukuruz dozori u jesen. Da bi biljke na oranicama i vrtovima uspijevale, potrebno je svake godine gnojiti zemlju.<br /> <br /> <br /> '''Sjetva'''<br /> <br /> Da bi oranica bila spremna za sjetvu, najprije se mora izorati. Zatim se pšenica sije tako da se rukom razbacuje sjeme po polju. Kao kod oranja, tako se i kod sijanja drže neki posebni orački i sijački običaji, vjerovanja i vračanja. Kao i u svim hrvatskim krajevima, tako i u našem kraju, sjetva završava brananjem tj. zavlačenjem s pomoću sprave koja ima dva osnovna tipa. Nije svuda uobičajeno da se iza sjetve i brananja poljem povlači velik drven valj (valjanje), no u nekim je hrvatskim krajevima to već dosta stara praksa. <br /> <br /> <br /> '''Žetva'''<br /> <br /> Kada pšenica dozori, počinje žetva. Pšenica se žanje srpovima i rade se snopovi. Snopovi se voze na dreš (dio vršalice) da se zrno odvoji od slame. Slama i čisto zrno voze se kući. Zrno se suši i čisti od pljeve. Slamu jede stoka.<br /> <br /> == Košnja i baliranje trave ==<br /> <br /> Trava se počinje kositi oko 5. mjeseca <br /> <br /> SIJENO - od 1. 5. do 30. 6.<br /> <br /> OTAVA - početak 8. mjeseca do Male Gospe (8. 9.)<br /> <br /> OTAVIĆ - oko kraja 9. mjeseca do Svih svetih<br /> <br /> Trava se kosila ručnim kosama, a to je bio iscrpljiv i mukotrpan rad. Ljeti je s radom trebalo početi rano ujutro da se izbjegnu vrućine. Ako je livada bila velika, trebalo je biti puno kosaca (10 - 12) koji su radili 3-4 sata. Trava se nakon košenja preokretala jer se tako brže sušila. Nakon ručnih kosilica počele su se koristiti kosilice koje su vukli konji. Pokošena i osušena trava nije se balirala jer nije bilo strojeva nego se ručno tovarila na kola i vozila kući. Stavljala se na sjenike ili su se na dvorištu u blizini kuće radili veliki plasti sijena koji su se nazivali ''kopiči''. Danas postoje strojevi koji olakšavaju taj mukotrpan rad - kose travu, skupljaju je u kocke (bale - baliranje), suše travu i drugo.<br /> <br /> == Berba grožđa ==<br /> <br /> Oko 29. rujna počinjale su prve berbe tj. oko Miholja (Sv. Mihael). U prošlosti, kada nije bilo tehnologije ni strojeva, onaj tko je imao veliki vinograd trebao je više radne snage da mu pomogne u berbi. Uglavnom su to bili obitelj, rodbina, susjedi i dobri prijatelji. Na kola koja su vukli konji stavljale su se drvene bačve, a ne velike posude (kao danas) jer je to bilo praktičnije i lakše zbog loših putova kojima se dolazilo do vinograda. U vinogradu su se bačve punile horizontalno, zatvarale i stavljale u prirodni položaj. Kad se došlo kući, u podrumu su se bačve otvarale, a grožđe se mljelo u velike posude. Ostavljalo se da kipi par dana te se zatim prešalo. Poslije prešanja grožđe se vraćalo u bačve da do kraja otkipi i pretvori se u vino. Grožđe iz mošta tijekom procesa kipljenja pretvara se u alkohol. Berba grožđa bila je jedan oblik svečanosti. Žene su pekle kolače, gibanice, orahnjače... Danas konje, a i čovjeka, zamjenjuju traktori, odnosno strojevi. Strojevi danas također sudjeluju i pomažu u procesu proizvodnje vina pa je njegova kvaliteta porasla.<br /> <br /> == Trganje i lupitva kukuruza ==<br /> <br /> Lupitva je skidanje obelinja s klipova kukuruza. Navečer, poslije večere i kad je završio sav vanjski posao, kukuruz bi se lupio. Kod imućnijih gazdi, zbog veće količine kukuruza, bilo bi više radnika. Posjedali bi na hrpe kukuruza ili u obelinje te uz međusobne šale, pošalice, dobacivanja ili pjesmu lupili kukuruz.<br /> <br /> == Čehanje perja ==<br /> <br /> Kad bi se u kasnu jesen i početkom zime završili svi poljoprivredni poslovi, a noći postojale sve duže, bilo je vrijeme čehanje perja. Cijele godine bi se skupljalo perje prilikom klanja životinja ( posebno gušće i pačje perje ) i spremalo bi se u platnene vreće. <br /> Čehanje perja bilo bi nakon večere kada bi se žene prema dogovoru okupile u ''hiži''. U ''hiži'' je obično bio dugi stol i klupe oko njega. Gazdarica bi stavila perje u rešeto i na stol, a žene bi posjedale oko stola i čehale. ''Štrcle'' su se bacale ispod stola, a čehano perje u novi jastuk. Tijekom čehanja žene su razgovarale o svemu i svačemu, a nije nedostajalo ni pjesme ni šale ni viceva. Na čehanje perja za ženama bi došli muževi, a za curama dečki, ali oni nisu čehali perje već su sjedili za posebnim stolom, razgovarali o važnim stvarima i polako pijuckali. Na čehanju perja našao bi se i neki tamburaš ili harmonikaš pa bi večer završila i plesom. Ako ne bi bilo nikakvog instrumenta, sviralo bi se na češalj ili na usnu harmoniku. Kada bi se kod jedne ''hiže'' isčehalo sve perje, zadnju bi večer bio ''likof''. Tu večer gazdarica bi spekla orehnjaču ili buhtle, skuhala vina s klinčekom i obavezno se pjevalo. Iduće večeri čehanja perja bi se nastavila u drugoj ''hiži'' te tako redom cijele zime dok svi ne bi ''sčehali'' perje.<br /> <br /> == Pripremanje ogrjeva za zimu ==<br /> <br /> Priprema ogrjeva za zimu počinje početkom proljeća i završava početkom zime. U općini Dubravica gotovo svaka obitelj ima svoju šumu iz koje doprema drva za zimu. Po drva ide muški dio obitelji. Prvo se pretražuje šuma i ako se nađu drva koja su polomljena, prvo se ruše ta drva. Zatim se drva ručnom ili motornom pilom režu na manje dijelove, stavljaju na prikolicu i odvoze kući. Doma se sijeku sjekirom i spremaju u spremišta.<br /> <br /> == Kolinje ==<br /> <br /> Najprije se stavila voda da zavrije. Zatim je počelo kolinje tako da su tri muškarca držala svinju, četvrti ju je zaklao, a domaćica je držala zdjelicu za krv koja je potrebna da bi se napravile krvavice. Tada se svinja stavljala u korito i polijevala vrućom vodom da joj otpadne dlaka. Dlake koje su ostale strugali su starim žlicama ili tuljcem. Debele dlake koje su rasle na vratu svinje &quot;pukale&quot; su se i koristile kao igle za krpanje cipela. Velike dlake na leđima čupale su se i od njih su se radile &quot;penzle&quot; (kistovi). Na jabučici vrata urezao se križić i stavilo se malo kuhinjske soli za sreću i blagoslov u kući. Svinja se dizala na lance ili kuke (galge) te su joj vadili crijeva i rezali je na pola. Crijeva su se čistila za kobasice i krvavice. Srce, pluća, želudac i glavu stavljalo se kuhati u kotao za krvavice. Tada se svinja rezala na manje komade. Gulila se koža s masti za čvarke, pripremao se nadjev za kobasice i meso za pacanje.<br /> <br /> == Priprema zimnice ==<br /> <br /> Zimnica se može raditi od krastavaca, paprike, mahuna, zelja...<br /> <br /> Recept za zimnicu od krastavaca:<br /> Krastavci se moraju dobro oprati, a za to se vrijeme pripreme staklenke. Stave se u pećnicu da se dobro zagriju. Zatim se kuhaju ocat i voda u omjeru 8 : 2. Kada zakipi, u ocat se stave krastavci i poklope se na 15 minuta. Krastavci se izvade i stavljaju u staklenke. Tada se zaliju vrućim octom, stavi se kopar te se zatvore poklopcem.<br /> <br /> == Priprema mliječnih proizvoda ==<br /> <br /> U prošlosti je gotovo svaka obitelj uzgajala krave. One su služile za obrađivanje zemlje i za prijevoz tereta, a ponajviše radi proizvodnje mlijeka. Nekad su pasle po livadama i pašnjacima, a danas se uzgajaju u stajama. Mlijeko se prerađivalo u sir, vrhnje i maslac. Višak mliječnih proizvoda žene su nosile na prodaju - višak mlijeka na kuntu, a mliječne proizvode na tržnicu.</div>

PŠ Dubravica http://wiki-dveri.info/wiki/Radni_obi%C4%8Daji 2014-05-27T14:28:33Z

<p>PŠ Dubravica:&#32;/* Obrađivanje zemlje (sjetva i žetva) */</p> <hr /> <div>== Obrađivanje zemlje (sjetva i žetva) ==<br /> <br /> <br /> Ako vremenske prilike dopuste, zemlju je najbolje orati ujesen jer se tada zemlja preko zime smrzne i usitni. Glavno i najvažnije oranje pada u proljeće i u jesen, a ore se ralom. U proljeće se zemlja tanjura ili freza te je tada spremna za sijanje i sađenje proljetnih kultura. Najčešće se sije kukuruz, pšenica i ječam, a u vrtovima se sadi krumpir i sve ostalo povrće po želji. Da bi žitarice uspijevale, potrebno ih je okopati ili špricati protiv korova. Pšenica i ječam su kulture koje dozore u lipnju dok kukuruz dozori u jesen. Da bi biljke na oranicama i vrtovima uspijevale, potrebno je svake godine gnojiti zemlju.<br /> <br /> <br /> '''Sjetva'''<br /> <br /> Da bi oranica bila spremna za sjetvu, najprije se mora izorati. Zatim se pšenica sije tako da se rukom razbacuje sjeme po polju. Kao kod oranja, tako se i kod sijanja drže neki posebni orački i sijački običaji, vjerovanja i vračanja. Kao i u svim hrvatskim krajevima, tako i u našem kraju, sjetva završava brananjem tj. zavlačenjem s pomoću sprave koja ima dva osnovna tipa. Nije svuda uobičajeno da se iza sjetve i brananja poljem povlači velik drven valj (valjanje), no u nekim je hrvatskim krajevima to već dosta stara praksa. <br /> <br /> <br /> '''Žetva'''<br /> <br /> Kada pšenica dozori, počinje žetva. Pšenica se žanje srpovima i rade se snopovi. Snopovi se voze na dreš (dio vršalice) da se zrno odvoji od slame. Slama i čisto zrno voze se kući. Zrno se suši i čisti od pljeve. Slamu jede stoka.<br /> <br /> == Košnja i baliranje trave ==<br /> <br /> Trava se počinje kositi oko 5. mjeseca <br /> <br /> SIJENO - od 1. 5. do 30. 6.<br /> <br /> OTAVA - početak 8. mjeseca do Male Gospe (8. 9.)<br /> <br /> OTAVIĆ - oko kraja 9. mjeseca do Svih svetih<br /> <br /> Trava se kosila ručnim kosama, a to je bio iscrpljiv i mukotrpan rad. Ljeti je s radom trebalo početi rano ujutro da se izbjegnu vrućine. Ako je livada bila velika, trebalo je biti puno kosaca (10 - 12) koji su radili 3-4 sata. Trava se nakon košenja preokretala jer se tako brže sušila. Nakon ručnih kosilica počele su se koristiti kosilice koje su vukli konji. Pokošena i osušena trava nije se balirala jer nije bilo strojeva nego se ručno tovarila na kola i vozila kući. Stavljala se na sjenike ili su se na dvorištu u blizini kuće radili veliki plasti sijena koji su se nazivali ''kopiči''. Danas postoje strojevi koji olakšavaju taj mukotrpan rad - kose travu, skupljaju je u kocke (bale - baliranje), suše travu i drugo.<br /> <br /> == Berba grožđa ==<br /> <br /> Oko 29. rujna počinjale su prve berbe tj. oko Miholja (Sv. Mihael). U prošlosti, kada nije bilo tehnologije ni strojeva, onaj tko je imao veliki vinograd trebao je više radne snage da mu pomogne u berbi. Uglavnom su to bili obitelj, rodbina, susjedi i dobri prijatelji. Na kola koja su vukli konji stavljale su se drvene bačve, a ne velike posude (kao danas) jer je to bilo praktičnije i lakše zbog loših putova kojima se dolazilo do vinograda. U vinogradu su se bačve punile horizontalno, zatvarale i stavljale u prirodni položaj. Kad se došlo kući, u podrumu su se bačve otvarale, a grožđe se mljelo u velike posude. Ostavljalo se da kipi par dana te se zatim prešalo. Poslije prešanja grožđe se vraćalo u bačve da do kraja otkipi i pretvori se u vino. Grožđe iz mošta tijekom procesa kipljenja pretvara se u alkohol. Berba grožđa bila je jedan oblik svečanosti. Žene su pekle kolače, gibanice, orahnjače... Danas konje, a i čovjeka, zamjenjuju traktori, odnosno strojevi. Strojevi danas također sudjeluju i pomažu u procesu proizvodnje vina pa je njegova kvaliteta porasla.<br /> <br /> == Trganje i lupitva kukuruza ==<br /> <br /> Lupitva je skidanje obelinja s klipova kukuruza. Navečer, poslije večere i kad je završio sav vanjski posao, kukuruz bi se lupio. Kod imućnijih gazdi, zbog veće količine kukuruza, bilo bi više radnika. Posjedali bi na hrpe kukuruza ili u obelinje te uz međusobne šale, pošalice, dobacivanja ili pjesmu lupili kukuruz.<br /> <br /> == Čehanje perja ==<br /> <br /> Kad bi se u kasnu jesen i početkom zime završili svi poljoprivredni poslovi, a noći postojale sve duže, bilo je vrijeme čehanje perja. Cijele godine bi se skpljalo perje prilikom klanja životinja ( posebno gušće i pačje perje ) i spremalo bi se u platnene vreće. <br /> Čehanje perja bilo bi nakon večere kada bi se žene prema dogovoru okupile u hiži. U hiži je obično bio dugi stol i klupe oko njega. Gazdarica bi stavila perje u rešeto i na stol, a žene bi posjedale oko stola i čehale. Štrcle su se bacale ispod stola, a čehano perje u novi jastuk. Tijekom čehanja žene su razgovarale o svemu i svačemu, a nije nedostajalo ni pjesme ni šale ni viceva. Na čehanje perja za ženama bi došli muževi, a za curama dečki, ali oni nisu čehali perje već su sjedili za posebnim stolom, razgovarali o važnim stvarima i polako pijuckali. N ačehanju perja našao bi se i neki tamburaš ili harmonikaš pa bi večer završila i plesom. Ako nebi bilo nikakvog instrumenta sviralo bi se na češlj ili na usnu harmoniku. Kada bi se kod jedne hiže isčehalo svo perje, zadnju bi večer bio likof. Tu večer gazdarica bi spekla orehnjaču ili buhtle, skuhala vina s klinčekom i obavezno se pjevalo. Naredne večeri čehanja perja bi se nastavila u drugoj hiži te tako redom kroz cijelu zimu dok svi nebi isčehali perje.<br /> <br /> == Pripremanje ogrjeva za zimu ==<br /> <br /> Priprema ogrjeva za zimu počinje početkom proljeća i završava početkom zime. U općini Dubravica gotovo svaka obitelj ima svoju šumu iz koje doprema drva za zimu. Po drva ide muški dio obitelji. Prvo se pretražuje šuma i ako se nađu drva koja su polomljena, prvo se ruše ta drva. Zatim se drva ručnom ili motornom pilom režu na manje dijelove, stavljaju na prikolicu i odvoze kući. Doma se sijeku sjekirom i spremaju u spremišta.<br /> <br /> == Kolinje ==<br /> <br /> Najprije se stavila voda da zavrije. Zatim je počelo kolinje tako da su tri muškarca držala svinju, četvrti ju je zaklao, a domaćica je držala zdjelicu za krv koja je potrebna da bi se napravile krvavice. Tada se svinja stavljala u korito i polijevala vrućom vodom da joj otpadne dlaka. Dlake koje su ostale strugali su starim žlicama ili tuljcem. Debele dlake koje su rasle na vratu svinje &quot;pukale&quot; su se i koristile kao igle za krpanje cipela. Velike dlake na leđima čupale su se i od njih su se radile &quot;penzle&quot; (kistovi). Na jabučici vrata urezao se križić i stavilo se malo kuhinjske soli za sreću i blagoslov u kući. Svinja se dizala na lance ili kuke (galge) te su joj vadili crijeva i rezali je na pola. Crijeva su se čistila za kobasice i krvavice. Srce, pluća, želudac i glavu stavljalo se kuhati u kotao za krvavice. Tada se svinja rezala na manje komade. Gulila se koža s masti za čvarke, pripremao se nadjev za kobasice i meso za pacanje.<br /> <br /> == Priprema zimnice ==<br /> <br /> Zimnica se može raditi od krastavaca, paprike, mahuna, zelja...<br /> <br /> Recept za zimnicu od krastavaca:<br /> Krastavci se moraju dobro oprati, a za to se vrijeme pripreme staklenke. Stave se u pećnicu da se dobro zagriju. Zatim se kuhaju ocat i voda u omjeru 8 : 2. Kada zakipi, u ocat se stave krastavci i poklope se na 15 minuta. Krastavci se izvade i stavljaju u staklenke. Tada se zaliju vrućim octom, stavi se kopar te se zatvore poklopcem.<br /> <br /> == Priprema mliječnih proizvoda ==<br /> <br /> U prošlosti je gotovo svaka obitelj uzgajala krave. One su služile za obrađivanje zemlje i za prijevoz tereta, a ponajviše radi proizvodnje mlijeka. Nekad su pasle po livadama i pašnjacima, a danas se uzgajaju u stajama. Mlijeko se prerađivalo u sir, vrhnje i maslac. Višak mliječnih proizvoda žene su nosile na prodaju - višak mlijeka na kuntu, a mliječne proizvode na tržnicu.</div>

PŠ Dubravica http://wiki-dveri.info/wiki/Radni_obi%C4%8Daji 2014-05-27T14:25:07Z

<p>PŠ Dubravica:&#32;/* Žetva */</p> <hr /> <div>== Obrađivanje zemlje (sjetva i žetva) ==<br /> <br /> <br /> Ako vremenske prilike dopuste, zemlju je najbolje orati ujesen jer se tada zemlja preko zime smrzne i usitni. U proljeće se zemlja tanjura ili freza te je tada spremna za sijanje i sađenje proljetnih kultura. Najčešće se sije kukuruz, pšenica i ječam, a u vrtovima se sadi krumpir i sve ostalo povrće po želji. Da bi žitarice uspijevale, potrebno ih je okopati ili špricati protiv korova. Pšenica i ječam su kulture koje dozore u lipnju dok kukuruz dozori u jesen. Da bi biljke na oranicama i vrtovima uspijevale, potrebno je svake godine gnojiti zemlju.<br /> <br /> <br /> '''Sjetva'''<br /> <br /> Da bi oranica bila spremna za sjetvu, najprije se mora izorati. Zatim se pšenica sije tako da se rukom razbacuje sjeme po polju. Kao kod oranja, tako se i kod sijanja drže neki posebni orački i sijački običaji, vjerovanja i vračanja. Kao i u svim hrvatskim krajevima, tako i u našem kraju, sjetva završava brananjem tj. zavlačenjem s pomoću sprave koja ima dva osnovna tipa.<br /> <br /> <br /> '''Žetva'''<br /> <br /> Kada dozori, počinje žetva. Pšenica se žanje srpovima i rade se snopovi. Snopovi se voze na dreš (dio vršalice) da se zrno odvoji od slame. Slama i čisto zrno voze se kući. Zrno se suši i čisti od pljeve. Slamu jede stoka.<br /> <br /> == Košnja i baliranje trave ==<br /> <br /> Trava se počinje kositi oko 5. mjeseca <br /> <br /> SIJENO - od 1. 5. do 30. 6.<br /> <br /> OTAVA - početak 8. mjeseca do Male Gospe (8. 9.)<br /> <br /> OTAVIĆ - oko kraja 9. mjeseca do Svih svetih<br /> <br /> Trava se kosila ručnim kosama, a to je bio iscrpljiv i mukotrpan rad. Ljeti je s radom trebalo početi rano ujutro da se izbjegnu vrućine. Ako je livada bila velika, trebalo je biti puno kosaca (10 - 12) koji su radili 3-4 sata. Trava se nakon košenja preokretala jer se tako brže sušila. Nakon ručnih kosilica počele su se koristiti kosilice koje su vukli konji. Pokošena i osušena trava nije se balirala jer nije bilo strojeva nego se ručno tovarila na kola i vozila kući. Stavljala se na sjenike ili su se na dvorištu u blizini kuće radili veliki plasti sijena koji su se nazivali ''kopiči''. Danas postoje strojevi koji olakšavaju taj mukotrpan rad - kose travu, skupljaju je u kocke (bale - baliranje), suše travu i drugo.<br /> <br /> == Berba grožđa ==<br /> <br /> Oko 29. rujna počinjale su prve berbe tj. oko Miholja (Sv. Mihael). U prošlosti, kada nije bilo tehnologije ni strojeva, onaj tko je imao veliki vinograd trebao je više radne snage da mu pomogne u berbi. Uglavnom su to bili obitelj, rodbina, susjedi i dobri prijatelji. Na kola koja su vukli konji stavljale su se drvene bačve, a ne velike posude (kao danas) jer je to bilo praktičnije i lakše zbog loših putova kojima se dolazilo do vinograda. U vinogradu su se bačve punile horizontalno, zatvarale i stavljale u prirodni položaj. Kad se došlo kući, u podrumu su se bačve otvarale, a grožđe se mljelo u velike posude. Ostavljalo se da kipi par dana te se zatim prešalo. Poslije prešanja grožđe se vraćalo u bačve da do kraja otkipi i pretvori se u vino. Grožđe iz mošta tijekom procesa kipljenja pretvara se u alkohol. Berba grožđa bila je jedan oblik svečanosti. Žene su pekle kolače, gibanice, orahnjače... Danas konje, a i čovjeka, zamjenjuju traktori, odnosno strojevi. Strojevi danas također sudjeluju i pomažu u procesu proizvodnje vina pa je njegova kvaliteta porasla.<br /> <br /> == Trganje i lupitva kukuruza ==<br /> <br /> Lupitva je skidanje obelinja s klipova kukuruza. Navečer, poslije večere i kad je završio sav vanjski posao, kukuruz bi se lupio. Kod imućnijih gazdi, zbog veće količine kukuruza, bilo bi više radnika. Posjedali bi na hrpe kukuruza ili u obelinje te uz međusobne šale, pošalice, dobacivanja ili pjesmu lupili kukuruz.<br /> <br /> == Čehanje perja ==<br /> <br /> Kad bi se u kasnu jesen i početkom zime završili svi poljoprivredni poslovi, a noći postojale sve duže, bilo je vrijeme čehanje perja. Cijele godine bi se skpljalo perje prilikom klanja životinja ( posebno gušće i pačje perje ) i spremalo bi se u platnene vreće. <br /> Čehanje perja bilo bi nakon večere kada bi se žene prema dogovoru okupile u hiži. U hiži je obično bio dugi stol i klupe oko njega. Gazdarica bi stavila perje u rešeto i na stol, a žene bi posjedale oko stola i čehale. Štrcle su se bacale ispod stola, a čehano perje u novi jastuk. Tijekom čehanja žene su razgovarale o svemu i svačemu, a nije nedostajalo ni pjesme ni šale ni viceva. Na čehanje perja za ženama bi došli muževi, a za curama dečki, ali oni nisu čehali perje već su sjedili za posebnim stolom, razgovarali o važnim stvarima i polako pijuckali. N ačehanju perja našao bi se i neki tamburaš ili harmonikaš pa bi večer završila i plesom. Ako nebi bilo nikakvog instrumenta sviralo bi se na češlj ili na usnu harmoniku. Kada bi se kod jedne hiže isčehalo svo perje, zadnju bi večer bio likof. Tu večer gazdarica bi spekla orehnjaču ili buhtle, skuhala vina s klinčekom i obavezno se pjevalo. Naredne večeri čehanja perja bi se nastavila u drugoj hiži te tako redom kroz cijelu zimu dok svi nebi isčehali perje.<br /> <br /> == Pripremanje ogrjeva za zimu ==<br /> <br /> Priprema ogrjeva za zimu počinje početkom proljeća i završava početkom zime. U općini Dubravica gotovo svaka obitelj ima svoju šumu iz koje doprema drva za zimu. Po drva ide muški dio obitelji. Prvo se pretražuje šuma i ako se nađu drva koja su polomljena, prvo se ruše ta drva. Zatim se drva ručnom ili motornom pilom režu na manje dijelove, stavljaju na prikolicu i odvoze kući. Doma se sijeku sjekirom i spremaju u spremišta.<br /> <br /> == Kolinje ==<br /> <br /> Najprije se stavila voda da zavrije. Zatim je počelo kolinje tako da su tri muškarca držala svinju, četvrti ju je zaklao, a domaćica je držala zdjelicu za krv koja je potrebna da bi se napravile krvavice. Tada se svinja stavljala u korito i polijevala vrućom vodom da joj otpadne dlaka. Dlake koje su ostale strugali su starim žlicama ili tuljcem. Debele dlake koje su rasle na vratu svinje &quot;pukale&quot; su se i koristile kao igle za krpanje cipela. Velike dlake na leđima čupale su se i od njih su se radile &quot;penzle&quot; (kistovi). Na jabučici vrata urezao se križić i stavilo se malo kuhinjske soli za sreću i blagoslov u kući. Svinja se dizala na lance ili kuke (galge) te su joj vadili crijeva i rezali je na pola. Crijeva su se čistila za kobasice i krvavice. Srce, pluća, želudac i glavu stavljalo se kuhati u kotao za krvavice. Tada se svinja rezala na manje komade. Gulila se koža s masti za čvarke, pripremao se nadjev za kobasice i meso za pacanje.<br /> <br /> == Priprema zimnice ==<br /> <br /> Zimnica se može raditi od krastavaca, paprike, mahuna, zelja...<br /> <br /> Recept za zimnicu od krastavaca:<br /> Krastavci se moraju dobro oprati, a za to se vrijeme pripreme staklenke. Stave se u pećnicu da se dobro zagriju. Zatim se kuhaju ocat i voda u omjeru 8 : 2. Kada zakipi, u ocat se stave krastavci i poklope se na 15 minuta. Krastavci se izvade i stavljaju u staklenke. Tada se zaliju vrućim octom, stavi se kopar te se zatvore poklopcem.<br /> <br /> == Priprema mliječnih proizvoda ==<br /> <br /> U prošlosti je gotovo svaka obitelj uzgajala krave. One su služile za obrađivanje zemlje i za prijevoz tereta, a ponajviše radi proizvodnje mlijeka. Nekad su pasle po livadama i pašnjacima, a danas se uzgajaju u stajama. Mlijeko se prerađivalo u sir, vrhnje i maslac. Višak mliječnih proizvoda žene su nosile na prodaju - višak mlijeka na kuntu, a mliječne proizvode na tržnicu.</div>

PŠ Dubravica http://wiki-dveri.info/wiki/Radni_obi%C4%8Daji 2014-05-27T14:24:56Z

<p>PŠ Dubravica:&#32;/* Obrađivanje zemlje (sjetva i žetva) */</p> <hr /> <div>== Obrađivanje zemlje (sjetva i žetva) ==<br /> <br /> <br /> Ako vremenske prilike dopuste, zemlju je najbolje orati ujesen jer se tada zemlja preko zime smrzne i usitni. U proljeće se zemlja tanjura ili freza te je tada spremna za sijanje i sađenje proljetnih kultura. Najčešće se sije kukuruz, pšenica i ječam, a u vrtovima se sadi krumpir i sve ostalo povrće po želji. Da bi žitarice uspijevale, potrebno ih je okopati ili špricati protiv korova. Pšenica i ječam su kulture koje dozore u lipnju dok kukuruz dozori u jesen. Da bi biljke na oranicama i vrtovima uspijevale, potrebno je svake godine gnojiti zemlju.<br /> <br /> <br /> '''Sjetva'''<br /> <br /> Da bi oranica bila spremna za sjetvu, najprije se mora izorati. Zatim se pšenica sije tako da se rukom razbacuje sjeme po polju. Kao kod oranja, tako se i kod sijanja drže neki posebni orački i sijački običaji, vjerovanja i vračanja. Kao i u svim hrvatskim krajevima, tako i u našem kraju, sjetva završava brananjem tj. zavlačenjem s pomoću sprave koja ima dva osnovna tipa.<br /> <br /> <br /> '''Žetva'''<br /> <br /> Kada dozori, počinje žetva. Pšenica se žanje srpovima i rade se snopovi. Snopovi se voze na dreš (dio vršalice) da se zrno odvoji od slame. Slama i čisto zrno voze se kući. Zrno se suši i čisti od pljeve. Slamu jede stoka.<br /> <br /> == Žetva ==<br /> <br /> Kada dozori, počinje žetva. Pšenica se žanje srpovima i rade se snopovi. Snopovi se voze na dreš (dio vršalice) da se zrno odvoji od slame. Slama i čisto zrno voze se kući. Zrno se suši i čisti od pljeve. Slamu jede stoka.<br /> <br /> == Košnja i baliranje trave ==<br /> <br /> Trava se počinje kositi oko 5. mjeseca <br /> <br /> SIJENO - od 1. 5. do 30. 6.<br /> <br /> OTAVA - početak 8. mjeseca do Male Gospe (8. 9.)<br /> <br /> OTAVIĆ - oko kraja 9. mjeseca do Svih svetih<br /> <br /> Trava se kosila ručnim kosama, a to je bio iscrpljiv i mukotrpan rad. Ljeti je s radom trebalo početi rano ujutro da se izbjegnu vrućine. Ako je livada bila velika, trebalo je biti puno kosaca (10 - 12) koji su radili 3-4 sata. Trava se nakon košenja preokretala jer se tako brže sušila. Nakon ručnih kosilica počele su se koristiti kosilice koje su vukli konji. Pokošena i osušena trava nije se balirala jer nije bilo strojeva nego se ručno tovarila na kola i vozila kući. Stavljala se na sjenike ili su se na dvorištu u blizini kuće radili veliki plasti sijena koji su se nazivali ''kopiči''. Danas postoje strojevi koji olakšavaju taj mukotrpan rad - kose travu, skupljaju je u kocke (bale - baliranje), suše travu i drugo.<br /> <br /> == Berba grožđa ==<br /> <br /> Oko 29. rujna počinjale su prve berbe tj. oko Miholja (Sv. Mihael). U prošlosti, kada nije bilo tehnologije ni strojeva, onaj tko je imao veliki vinograd trebao je više radne snage da mu pomogne u berbi. Uglavnom su to bili obitelj, rodbina, susjedi i dobri prijatelji. Na kola koja su vukli konji stavljale su se drvene bačve, a ne velike posude (kao danas) jer je to bilo praktičnije i lakše zbog loših putova kojima se dolazilo do vinograda. U vinogradu su se bačve punile horizontalno, zatvarale i stavljale u prirodni položaj. Kad se došlo kući, u podrumu su se bačve otvarale, a grožđe se mljelo u velike posude. Ostavljalo se da kipi par dana te se zatim prešalo. Poslije prešanja grožđe se vraćalo u bačve da do kraja otkipi i pretvori se u vino. Grožđe iz mošta tijekom procesa kipljenja pretvara se u alkohol. Berba grožđa bila je jedan oblik svečanosti. Žene su pekle kolače, gibanice, orahnjače... Danas konje, a i čovjeka, zamjenjuju traktori, odnosno strojevi. Strojevi danas također sudjeluju i pomažu u procesu proizvodnje vina pa je njegova kvaliteta porasla.<br /> <br /> == Trganje i lupitva kukuruza ==<br /> <br /> Lupitva je skidanje obelinja s klipova kukuruza. Navečer, poslije večere i kad je završio sav vanjski posao, kukuruz bi se lupio. Kod imućnijih gazdi, zbog veće količine kukuruza, bilo bi više radnika. Posjedali bi na hrpe kukuruza ili u obelinje te uz međusobne šale, pošalice, dobacivanja ili pjesmu lupili kukuruz.<br /> <br /> == Čehanje perja ==<br /> <br /> Kad bi se u kasnu jesen i početkom zime završili svi poljoprivredni poslovi, a noći postojale sve duže, bilo je vrijeme čehanje perja. Cijele godine bi se skpljalo perje prilikom klanja životinja ( posebno gušće i pačje perje ) i spremalo bi se u platnene vreće. <br /> Čehanje perja bilo bi nakon večere kada bi se žene prema dogovoru okupile u hiži. U hiži je obično bio dugi stol i klupe oko njega. Gazdarica bi stavila perje u rešeto i na stol, a žene bi posjedale oko stola i čehale. Štrcle su se bacale ispod stola, a čehano perje u novi jastuk. Tijekom čehanja žene su razgovarale o svemu i svačemu, a nije nedostajalo ni pjesme ni šale ni viceva. Na čehanje perja za ženama bi došli muževi, a za curama dečki, ali oni nisu čehali perje već su sjedili za posebnim stolom, razgovarali o važnim stvarima i polako pijuckali. N ačehanju perja našao bi se i neki tamburaš ili harmonikaš pa bi večer završila i plesom. Ako nebi bilo nikakvog instrumenta sviralo bi se na češlj ili na usnu harmoniku. Kada bi se kod jedne hiže isčehalo svo perje, zadnju bi večer bio likof. Tu večer gazdarica bi spekla orehnjaču ili buhtle, skuhala vina s klinčekom i obavezno se pjevalo. Naredne večeri čehanja perja bi se nastavila u drugoj hiži te tako redom kroz cijelu zimu dok svi nebi isčehali perje.<br /> <br /> == Pripremanje ogrjeva za zimu ==<br /> <br /> Priprema ogrjeva za zimu počinje početkom proljeća i završava početkom zime. U općini Dubravica gotovo svaka obitelj ima svoju šumu iz koje doprema drva za zimu. Po drva ide muški dio obitelji. Prvo se pretražuje šuma i ako se nađu drva koja su polomljena, prvo se ruše ta drva. Zatim se drva ručnom ili motornom pilom režu na manje dijelove, stavljaju na prikolicu i odvoze kući. Doma se sijeku sjekirom i spremaju u spremišta.<br /> <br /> == Kolinje ==<br /> <br /> Najprije se stavila voda da zavrije. Zatim je počelo kolinje tako da su tri muškarca držala svinju, četvrti ju je zaklao, a domaćica je držala zdjelicu za krv koja je potrebna da bi se napravile krvavice. Tada se svinja stavljala u korito i polijevala vrućom vodom da joj otpadne dlaka. Dlake koje su ostale strugali su starim žlicama ili tuljcem. Debele dlake koje su rasle na vratu svinje &quot;pukale&quot; su se i koristile kao igle za krpanje cipela. Velike dlake na leđima čupale su se i od njih su se radile &quot;penzle&quot; (kistovi). Na jabučici vrata urezao se križić i stavilo se malo kuhinjske soli za sreću i blagoslov u kući. Svinja se dizala na lance ili kuke (galge) te su joj vadili crijeva i rezali je na pola. Crijeva su se čistila za kobasice i krvavice. Srce, pluća, želudac i glavu stavljalo se kuhati u kotao za krvavice. Tada se svinja rezala na manje komade. Gulila se koža s masti za čvarke, pripremao se nadjev za kobasice i meso za pacanje.<br /> <br /> == Priprema zimnice ==<br /> <br /> Zimnica se može raditi od krastavaca, paprike, mahuna, zelja...<br /> <br /> Recept za zimnicu od krastavaca:<br /> Krastavci se moraju dobro oprati, a za to se vrijeme pripreme staklenke. Stave se u pećnicu da se dobro zagriju. Zatim se kuhaju ocat i voda u omjeru 8 : 2. Kada zakipi, u ocat se stave krastavci i poklope se na 15 minuta. Krastavci se izvade i stavljaju u staklenke. Tada se zaliju vrućim octom, stavi se kopar te se zatvore poklopcem.<br /> <br /> == Priprema mliječnih proizvoda ==<br /> <br /> U prošlosti je gotovo svaka obitelj uzgajala krave. One su služile za obrađivanje zemlje i za prijevoz tereta, a ponajviše radi proizvodnje mlijeka. Nekad su pasle po livadama i pašnjacima, a danas se uzgajaju u stajama. Mlijeko se prerađivalo u sir, vrhnje i maslac. Višak mliječnih proizvoda žene su nosile na prodaju - višak mlijeka na kuntu, a mliječne proizvode na tržnicu.</div>

PŠ Dubravica http://wiki-dveri.info/wiki/Radni_obi%C4%8Daji 2014-05-27T14:24:41Z

<p>PŠ Dubravica:&#32;/* Obrađivanje zemlje (sjetva i žetva) */</p> <hr /> <div>== Obrađivanje zemlje (sjetva i žetva) ==<br /> <br /> <br /> Ako vremenske prilike dopuste, zemlju je najbolje orati ujesen jer se tada zemlja preko zime smrzne i usitni. U proljeće se zemlja tanjura ili freza te je tada spremna za sijanje i sađenje proljetnih kultura. Najčešće se sije kukuruz, pšenica i ječam, a u vrtovima se sadi krumpir i sve ostalo povrće po želji. Da bi žitarice uspijevale, potrebno ih je okopati ili špricati protiv korova. Pšenica i ječam su kulture koje dozore u lipnju dok kukuruz dozori u jesen. Da bi biljke na oranicama i vrtovima uspijevale, potrebno je svake godine gnojiti zemlju.<br /> <br /> <br /> '''Sjetva'''<br /> <br /> <br /> Da bi oranica bila spremna za sjetvu, najprije se mora izorati. Zatim se pšenica sije tako da se rukom razbacuje sjeme po polju. Kao kod oranja, tako se i kod sijanja drže neki posebni orački i sijački običaji, vjerovanja i vračanja. Kao i u svim hrvatskim krajevima, tako i u našem kraju, sjetva završava brananjem tj. zavlačenjem s pomoću sprave koja ima dva osnovna tipa.<br /> <br /> <br /> '''Žetva'''<br /> <br /> Kada dozori, počinje žetva. Pšenica se žanje srpovima i rade se snopovi. Snopovi se voze na dreš (dio vršalice) da se zrno odvoji od slame. Slama i čisto zrno voze se kući. Zrno se suši i čisti od pljeve. Slamu jede stoka.<br /> <br /> == Žetva ==<br /> <br /> Kada dozori, počinje žetva. Pšenica se žanje srpovima i rade se snopovi. Snopovi se voze na dreš (dio vršalice) da se zrno odvoji od slame. Slama i čisto zrno voze se kući. Zrno se suši i čisti od pljeve. Slamu jede stoka.<br /> <br /> == Košnja i baliranje trave ==<br /> <br /> Trava se počinje kositi oko 5. mjeseca <br /> <br /> SIJENO - od 1. 5. do 30. 6.<br /> <br /> OTAVA - početak 8. mjeseca do Male Gospe (8. 9.)<br /> <br /> OTAVIĆ - oko kraja 9. mjeseca do Svih svetih<br /> <br /> Trava se kosila ručnim kosama, a to je bio iscrpljiv i mukotrpan rad. Ljeti je s radom trebalo početi rano ujutro da se izbjegnu vrućine. Ako je livada bila velika, trebalo je biti puno kosaca (10 - 12) koji su radili 3-4 sata. Trava se nakon košenja preokretala jer se tako brže sušila. Nakon ručnih kosilica počele su se koristiti kosilice koje su vukli konji. Pokošena i osušena trava nije se balirala jer nije bilo strojeva nego se ručno tovarila na kola i vozila kući. Stavljala se na sjenike ili su se na dvorištu u blizini kuće radili veliki plasti sijena koji su se nazivali ''kopiči''. Danas postoje strojevi koji olakšavaju taj mukotrpan rad - kose travu, skupljaju je u kocke (bale - baliranje), suše travu i drugo.<br /> <br /> == Berba grožđa ==<br /> <br /> Oko 29. rujna počinjale su prve berbe tj. oko Miholja (Sv. Mihael). U prošlosti, kada nije bilo tehnologije ni strojeva, onaj tko je imao veliki vinograd trebao je više radne snage da mu pomogne u berbi. Uglavnom su to bili obitelj, rodbina, susjedi i dobri prijatelji. Na kola koja su vukli konji stavljale su se drvene bačve, a ne velike posude (kao danas) jer je to bilo praktičnije i lakše zbog loših putova kojima se dolazilo do vinograda. U vinogradu su se bačve punile horizontalno, zatvarale i stavljale u prirodni položaj. Kad se došlo kući, u podrumu su se bačve otvarale, a grožđe se mljelo u velike posude. Ostavljalo se da kipi par dana te se zatim prešalo. Poslije prešanja grožđe se vraćalo u bačve da do kraja otkipi i pretvori se u vino. Grožđe iz mošta tijekom procesa kipljenja pretvara se u alkohol. Berba grožđa bila je jedan oblik svečanosti. Žene su pekle kolače, gibanice, orahnjače... Danas konje, a i čovjeka, zamjenjuju traktori, odnosno strojevi. Strojevi danas također sudjeluju i pomažu u procesu proizvodnje vina pa je njegova kvaliteta porasla.<br /> <br /> == Trganje i lupitva kukuruza ==<br /> <br /> Lupitva je skidanje obelinja s klipova kukuruza. Navečer, poslije večere i kad je završio sav vanjski posao, kukuruz bi se lupio. Kod imućnijih gazdi, zbog veće količine kukuruza, bilo bi više radnika. Posjedali bi na hrpe kukuruza ili u obelinje te uz međusobne šale, pošalice, dobacivanja ili pjesmu lupili kukuruz.<br /> <br /> == Čehanje perja ==<br /> <br /> Kad bi se u kasnu jesen i početkom zime završili svi poljoprivredni poslovi, a noći postojale sve duže, bilo je vrijeme čehanje perja. Cijele godine bi se skpljalo perje prilikom klanja životinja ( posebno gušće i pačje perje ) i spremalo bi se u platnene vreće. <br /> Čehanje perja bilo bi nakon večere kada bi se žene prema dogovoru okupile u hiži. U hiži je obično bio dugi stol i klupe oko njega. Gazdarica bi stavila perje u rešeto i na stol, a žene bi posjedale oko stola i čehale. Štrcle su se bacale ispod stola, a čehano perje u novi jastuk. Tijekom čehanja žene su razgovarale o svemu i svačemu, a nije nedostajalo ni pjesme ni šale ni viceva. Na čehanje perja za ženama bi došli muževi, a za curama dečki, ali oni nisu čehali perje već su sjedili za posebnim stolom, razgovarali o važnim stvarima i polako pijuckali. N ačehanju perja našao bi se i neki tamburaš ili harmonikaš pa bi večer završila i plesom. Ako nebi bilo nikakvog instrumenta sviralo bi se na češlj ili na usnu harmoniku. Kada bi se kod jedne hiže isčehalo svo perje, zadnju bi večer bio likof. Tu večer gazdarica bi spekla orehnjaču ili buhtle, skuhala vina s klinčekom i obavezno se pjevalo. Naredne večeri čehanja perja bi se nastavila u drugoj hiži te tako redom kroz cijelu zimu dok svi nebi isčehali perje.<br /> <br /> == Pripremanje ogrjeva za zimu ==<br /> <br /> Priprema ogrjeva za zimu počinje početkom proljeća i završava početkom zime. U općini Dubravica gotovo svaka obitelj ima svoju šumu iz koje doprema drva za zimu. Po drva ide muški dio obitelji. Prvo se pretražuje šuma i ako se nađu drva koja su polomljena, prvo se ruše ta drva. Zatim se drva ručnom ili motornom pilom režu na manje dijelove, stavljaju na prikolicu i odvoze kući. Doma se sijeku sjekirom i spremaju u spremišta.<br /> <br /> == Kolinje ==<br /> <br /> Najprije se stavila voda da zavrije. Zatim je počelo kolinje tako da su tri muškarca držala svinju, četvrti ju je zaklao, a domaćica je držala zdjelicu za krv koja je potrebna da bi se napravile krvavice. Tada se svinja stavljala u korito i polijevala vrućom vodom da joj otpadne dlaka. Dlake koje su ostale strugali su starim žlicama ili tuljcem. Debele dlake koje su rasle na vratu svinje &quot;pukale&quot; su se i koristile kao igle za krpanje cipela. Velike dlake na leđima čupale su se i od njih su se radile &quot;penzle&quot; (kistovi). Na jabučici vrata urezao se križić i stavilo se malo kuhinjske soli za sreću i blagoslov u kući. Svinja se dizala na lance ili kuke (galge) te su joj vadili crijeva i rezali je na pola. Crijeva su se čistila za kobasice i krvavice. Srce, pluća, želudac i glavu stavljalo se kuhati u kotao za krvavice. Tada se svinja rezala na manje komade. Gulila se koža s masti za čvarke, pripremao se nadjev za kobasice i meso za pacanje.<br /> <br /> == Priprema zimnice ==<br /> <br /> Zimnica se može raditi od krastavaca, paprike, mahuna, zelja...<br /> <br /> Recept za zimnicu od krastavaca:<br /> Krastavci se moraju dobro oprati, a za to se vrijeme pripreme staklenke. Stave se u pećnicu da se dobro zagriju. Zatim se kuhaju ocat i voda u omjeru 8 : 2. Kada zakipi, u ocat se stave krastavci i poklope se na 15 minuta. Krastavci se izvade i stavljaju u staklenke. Tada se zaliju vrućim octom, stavi se kopar te se zatvore poklopcem.<br /> <br /> == Priprema mliječnih proizvoda ==<br /> <br /> U prošlosti je gotovo svaka obitelj uzgajala krave. One su služile za obrađivanje zemlje i za prijevoz tereta, a ponajviše radi proizvodnje mlijeka. Nekad su pasle po livadama i pašnjacima, a danas se uzgajaju u stajama. Mlijeko se prerađivalo u sir, vrhnje i maslac. Višak mliječnih proizvoda žene su nosile na prodaju - višak mlijeka na kuntu, a mliječne proizvode na tržnicu.</div>

PŠ Dubravica http://wiki-dveri.info/wiki/Radni_obi%C4%8Daji 2014-05-27T14:23:17Z

<p>PŠ Dubravica:&#32;/* Sjetva */</p> <hr /> <div>== Obrađivanje zemlje (sjetva i žetva) ==<br /> <br /> <br /> Ako vremenske prilike dopuste, zemlju je najbolje orati ujesen jer se tada zemlja preko zime smrzne i usitni. U proljeće se zemlja tanjura ili freza te je tada spremna za sijanje i sađenje proljetnih kultura. Najčešće se sije kukuruz, pšenica i ječam, a u vrtovima se sadi krumpir i sve ostalo povrće po želji. Da bi žitarice uspijevale, potrebno ih je okopati ili špricati protiv korova. Pšenica i ječam su kulture koje dozore u lipnju dok kukuruz dozori u jesen. Da bi biljke na oranicama i vrtovima uspijevale, potrebno je svake godine gnojiti zemlju.<br /> <br /> Sjetva<br /> <br /> Da bi oranica bila spremna za sjetvu, najprije se mora izorati. Zatim se pšenica sije tako da se rukom razbacuje sjeme po polju. Kao kod oranja, tako se i kod sijanja drže neki posebni orački i sijački običaji, vjerovanja i vračanja. Kao i u svim hrvatskim krajevima, tako i u našem kraju, sjetva završava brananjem tj. zavlačenjem s pomoću sprave koja ima dva osnovna tipa.<br /> <br /> == Žetva ==<br /> <br /> Kada dozori, počinje žetva. Pšenica se žanje srpovima i rade se snopovi. Snopovi se voze na dreš (dio vršalice) da se zrno odvoji od slame. Slama i čisto zrno voze se kući. Zrno se suši i čisti od pljeve. Slamu jede stoka.<br /> <br /> == Košnja i baliranje trave ==<br /> <br /> Trava se počinje kositi oko 5. mjeseca <br /> <br /> SIJENO - od 1. 5. do 30. 6.<br /> <br /> OTAVA - početak 8. mjeseca do Male Gospe (8. 9.)<br /> <br /> OTAVIĆ - oko kraja 9. mjeseca do Svih svetih<br /> <br /> Trava se kosila ručnim kosama, a to je bio iscrpljiv i mukotrpan rad. Ljeti je s radom trebalo početi rano ujutro da se izbjegnu vrućine. Ako je livada bila velika, trebalo je biti puno kosaca (10 - 12) koji su radili 3-4 sata. Trava se nakon košenja preokretala jer se tako brže sušila. Nakon ručnih kosilica počele su se koristiti kosilice koje su vukli konji. Pokošena i osušena trava nije se balirala jer nije bilo strojeva nego se ručno tovarila na kola i vozila kući. Stavljala se na sjenike ili su se na dvorištu u blizini kuće radili veliki plasti sijena koji su se nazivali ''kopiči''. Danas postoje strojevi koji olakšavaju taj mukotrpan rad - kose travu, skupljaju je u kocke (bale - baliranje), suše travu i drugo.<br /> <br /> == Berba grožđa ==<br /> <br /> Oko 29. rujna počinjale su prve berbe tj. oko Miholja (Sv. Mihael). U prošlosti, kada nije bilo tehnologije ni strojeva, onaj tko je imao veliki vinograd trebao je više radne snage da mu pomogne u berbi. Uglavnom su to bili obitelj, rodbina, susjedi i dobri prijatelji. Na kola koja su vukli konji stavljale su se drvene bačve, a ne velike posude (kao danas) jer je to bilo praktičnije i lakše zbog loših putova kojima se dolazilo do vinograda. U vinogradu su se bačve punile horizontalno, zatvarale i stavljale u prirodni položaj. Kad se došlo kući, u podrumu su se bačve otvarale, a grožđe se mljelo u velike posude. Ostavljalo se da kipi par dana te se zatim prešalo. Poslije prešanja grožđe se vraćalo u bačve da do kraja otkipi i pretvori se u vino. Grožđe iz mošta tijekom procesa kipljenja pretvara se u alkohol. Berba grožđa bila je jedan oblik svečanosti. Žene su pekle kolače, gibanice, orahnjače... Danas konje, a i čovjeka, zamjenjuju traktori, odnosno strojevi. Strojevi danas također sudjeluju i pomažu u procesu proizvodnje vina pa je njegova kvaliteta porasla.<br /> <br /> == Trganje i lupitva kukuruza ==<br /> <br /> Lupitva je skidanje obelinja s klipova kukuruza. Navečer, poslije večere i kad je završio sav vanjski posao, kukuruz bi se lupio. Kod imućnijih gazdi, zbog veće količine kukuruza, bilo bi više radnika. Posjedali bi na hrpe kukuruza ili u obelinje te uz međusobne šale, pošalice, dobacivanja ili pjesmu lupili kukuruz.<br /> <br /> == Čehanje perja ==<br /> <br /> Kad bi se u kasnu jesen i početkom zime završili svi poljoprivredni poslovi, a noći postojale sve duže, bilo je vrijeme čehanje perja. Cijele godine bi se skpljalo perje prilikom klanja životinja ( posebno gušće i pačje perje ) i spremalo bi se u platnene vreće. <br /> Čehanje perja bilo bi nakon večere kada bi se žene prema dogovoru okupile u hiži. U hiži je obično bio dugi stol i klupe oko njega. Gazdarica bi stavila perje u rešeto i na stol, a žene bi posjedale oko stola i čehale. Štrcle su se bacale ispod stola, a čehano perje u novi jastuk. Tijekom čehanja žene su razgovarale o svemu i svačemu, a nije nedostajalo ni pjesme ni šale ni viceva. Na čehanje perja za ženama bi došli muževi, a za curama dečki, ali oni nisu čehali perje već su sjedili za posebnim stolom, razgovarali o važnim stvarima i polako pijuckali. N ačehanju perja našao bi se i neki tamburaš ili harmonikaš pa bi večer završila i plesom. Ako nebi bilo nikakvog instrumenta sviralo bi se na češlj ili na usnu harmoniku. Kada bi se kod jedne hiže isčehalo svo perje, zadnju bi večer bio likof. Tu večer gazdarica bi spekla orehnjaču ili buhtle, skuhala vina s klinčekom i obavezno se pjevalo. Naredne večeri čehanja perja bi se nastavila u drugoj hiži te tako redom kroz cijelu zimu dok svi nebi isčehali perje.<br /> <br /> == Pripremanje ogrjeva za zimu ==<br /> <br /> Priprema ogrjeva za zimu počinje početkom proljeća i završava početkom zime. U općini Dubravica gotovo svaka obitelj ima svoju šumu iz koje doprema drva za zimu. Po drva ide muški dio obitelji. Prvo se pretražuje šuma i ako se nađu drva koja su polomljena, prvo se ruše ta drva. Zatim se drva ručnom ili motornom pilom režu na manje dijelove, stavljaju na prikolicu i odvoze kući. Doma se sijeku sjekirom i spremaju u spremišta.<br /> <br /> == Kolinje ==<br /> <br /> Najprije se stavila voda da zavrije. Zatim je počelo kolinje tako da su tri muškarca držala svinju, četvrti ju je zaklao, a domaćica je držala zdjelicu za krv koja je potrebna da bi se napravile krvavice. Tada se svinja stavljala u korito i polijevala vrućom vodom da joj otpadne dlaka. Dlake koje su ostale strugali su starim žlicama ili tuljcem. Debele dlake koje su rasle na vratu svinje &quot;pukale&quot; su se i koristile kao igle za krpanje cipela. Velike dlake na leđima čupale su se i od njih su se radile &quot;penzle&quot; (kistovi). Na jabučici vrata urezao se križić i stavilo se malo kuhinjske soli za sreću i blagoslov u kući. Svinja se dizala na lance ili kuke (galge) te su joj vadili crijeva i rezali je na pola. Crijeva su se čistila za kobasice i krvavice. Srce, pluća, želudac i glavu stavljalo se kuhati u kotao za krvavice. Tada se svinja rezala na manje komade. Gulila se koža s masti za čvarke, pripremao se nadjev za kobasice i meso za pacanje.<br /> <br /> == Priprema zimnice ==<br /> <br /> Zimnica se može raditi od krastavaca, paprike, mahuna, zelja...<br /> <br /> Recept za zimnicu od krastavaca:<br /> Krastavci se moraju dobro oprati, a za to se vrijeme pripreme staklenke. Stave se u pećnicu da se dobro zagriju. Zatim se kuhaju ocat i voda u omjeru 8 : 2. Kada zakipi, u ocat se stave krastavci i poklope se na 15 minuta. Krastavci se izvade i stavljaju u staklenke. Tada se zaliju vrućim octom, stavi se kopar te se zatvore poklopcem.<br /> <br /> == Priprema mliječnih proizvoda ==<br /> <br /> U prošlosti je gotovo svaka obitelj uzgajala krave. One su služile za obrađivanje zemlje i za prijevoz tereta, a ponajviše radi proizvodnje mlijeka. Nekad su pasle po livadama i pašnjacima, a danas se uzgajaju u stajama. Mlijeko se prerađivalo u sir, vrhnje i maslac. Višak mliječnih proizvoda žene su nosile na prodaju - višak mlijeka na kuntu, a mliječne proizvode na tržnicu.</div>

PŠ Dubravica http://wiki-dveri.info/wiki/Radni_obi%C4%8Daji 2014-05-27T14:23:07Z

<p>PŠ Dubravica:&#32;/* Čehanje perja */</p> <hr /> <div>== Obrađivanje zemlje (sjetva i žetva) ==<br /> <br /> <br /> Ako vremenske prilike dopuste, zemlju je najbolje orati ujesen jer se tada zemlja preko zime smrzne i usitni. U proljeće se zemlja tanjura ili freza te je tada spremna za sijanje i sađenje proljetnih kultura. Najčešće se sije kukuruz, pšenica i ječam, a u vrtovima se sadi krumpir i sve ostalo povrće po želji. Da bi žitarice uspijevale, potrebno ih je okopati ili špricati protiv korova. Pšenica i ječam su kulture koje dozore u lipnju dok kukuruz dozori u jesen. Da bi biljke na oranicama i vrtovima uspijevale, potrebno je svake godine gnojiti zemlju.<br /> <br /> Sjetva<br /> <br /> Da bi oranica bila spremna za sjetvu, najprije se mora izorati. Zatim se pšenica sije tako da se rukom razbacuje sjeme po polju. Kao kod oranja, tako se i kod sijanja drže neki posebni orački i sijački običaji, vjerovanja i vračanja. Kao i u svim hrvatskim krajevima, tako i u našem kraju, sjetva završava brananjem tj. zavlačenjem s pomoću sprave koja ima dva osnovna tipa.<br /> <br /> == Sjetva ==<br /> <br /> <br /> Da bi oranica bila spremna za sjetvu, najprije se mora izorati. Zatim se pšenica sije tako da se rukom razbacuje sjeme po polju. Kao kod oranja, tako se i kod sijanja drže neki posebni orački i sijački običaji, vjerovanja i vračanja. Kao i u svim hrvatskim krajevima, tako i u našem kraju, sjetva završava brananjem tj. zavlačenjem s pomoću sprave koja ima dva osnovna tipa.<br /> <br /> == Žetva ==<br /> <br /> Kada dozori, počinje žetva. Pšenica se žanje srpovima i rade se snopovi. Snopovi se voze na dreš (dio vršalice) da se zrno odvoji od slame. Slama i čisto zrno voze se kući. Zrno se suši i čisti od pljeve. Slamu jede stoka.<br /> <br /> == Košnja i baliranje trave ==<br /> <br /> Trava se počinje kositi oko 5. mjeseca <br /> <br /> SIJENO - od 1. 5. do 30. 6.<br /> <br /> OTAVA - početak 8. mjeseca do Male Gospe (8. 9.)<br /> <br /> OTAVIĆ - oko kraja 9. mjeseca do Svih svetih<br /> <br /> Trava se kosila ručnim kosama, a to je bio iscrpljiv i mukotrpan rad. Ljeti je s radom trebalo početi rano ujutro da se izbjegnu vrućine. Ako je livada bila velika, trebalo je biti puno kosaca (10 - 12) koji su radili 3-4 sata. Trava se nakon košenja preokretala jer se tako brže sušila. Nakon ručnih kosilica počele su se koristiti kosilice koje su vukli konji. Pokošena i osušena trava nije se balirala jer nije bilo strojeva nego se ručno tovarila na kola i vozila kući. Stavljala se na sjenike ili su se na dvorištu u blizini kuće radili veliki plasti sijena koji su se nazivali ''kopiči''. Danas postoje strojevi koji olakšavaju taj mukotrpan rad - kose travu, skupljaju je u kocke (bale - baliranje), suše travu i drugo.<br /> <br /> == Berba grožđa ==<br /> <br /> Oko 29. rujna počinjale su prve berbe tj. oko Miholja (Sv. Mihael). U prošlosti, kada nije bilo tehnologije ni strojeva, onaj tko je imao veliki vinograd trebao je više radne snage da mu pomogne u berbi. Uglavnom su to bili obitelj, rodbina, susjedi i dobri prijatelji. Na kola koja su vukli konji stavljale su se drvene bačve, a ne velike posude (kao danas) jer je to bilo praktičnije i lakše zbog loših putova kojima se dolazilo do vinograda. U vinogradu su se bačve punile horizontalno, zatvarale i stavljale u prirodni položaj. Kad se došlo kući, u podrumu su se bačve otvarale, a grožđe se mljelo u velike posude. Ostavljalo se da kipi par dana te se zatim prešalo. Poslije prešanja grožđe se vraćalo u bačve da do kraja otkipi i pretvori se u vino. Grožđe iz mošta tijekom procesa kipljenja pretvara se u alkohol. Berba grožđa bila je jedan oblik svečanosti. Žene su pekle kolače, gibanice, orahnjače... Danas konje, a i čovjeka, zamjenjuju traktori, odnosno strojevi. Strojevi danas također sudjeluju i pomažu u procesu proizvodnje vina pa je njegova kvaliteta porasla.<br /> <br /> == Trganje i lupitva kukuruza ==<br /> <br /> Lupitva je skidanje obelinja s klipova kukuruza. Navečer, poslije večere i kad je završio sav vanjski posao, kukuruz bi se lupio. Kod imućnijih gazdi, zbog veće količine kukuruza, bilo bi više radnika. Posjedali bi na hrpe kukuruza ili u obelinje te uz međusobne šale, pošalice, dobacivanja ili pjesmu lupili kukuruz.<br /> <br /> == Čehanje perja ==<br /> <br /> Kad bi se u kasnu jesen i početkom zime završili svi poljoprivredni poslovi, a noći postojale sve duže, bilo je vrijeme čehanje perja. Cijele godine bi se skpljalo perje prilikom klanja životinja ( posebno gušće i pačje perje ) i spremalo bi se u platnene vreće. <br /> Čehanje perja bilo bi nakon večere kada bi se žene prema dogovoru okupile u hiži. U hiži je obično bio dugi stol i klupe oko njega. Gazdarica bi stavila perje u rešeto i na stol, a žene bi posjedale oko stola i čehale. Štrcle su se bacale ispod stola, a čehano perje u novi jastuk. Tijekom čehanja žene su razgovarale o svemu i svačemu, a nije nedostajalo ni pjesme ni šale ni viceva. Na čehanje perja za ženama bi došli muževi, a za curama dečki, ali oni nisu čehali perje već su sjedili za posebnim stolom, razgovarali o važnim stvarima i polako pijuckali. N ačehanju perja našao bi se i neki tamburaš ili harmonikaš pa bi večer završila i plesom. Ako nebi bilo nikakvog instrumenta sviralo bi se na češlj ili na usnu harmoniku. Kada bi se kod jedne hiže isčehalo svo perje, zadnju bi večer bio likof. Tu večer gazdarica bi spekla orehnjaču ili buhtle, skuhala vina s klinčekom i obavezno se pjevalo. Naredne večeri čehanja perja bi se nastavila u drugoj hiži te tako redom kroz cijelu zimu dok svi nebi isčehali perje.<br /> <br /> == Pripremanje ogrjeva za zimu ==<br /> <br /> Priprema ogrjeva za zimu počinje početkom proljeća i završava početkom zime. U općini Dubravica gotovo svaka obitelj ima svoju šumu iz koje doprema drva za zimu. Po drva ide muški dio obitelji. Prvo se pretražuje šuma i ako se nađu drva koja su polomljena, prvo se ruše ta drva. Zatim se drva ručnom ili motornom pilom režu na manje dijelove, stavljaju na prikolicu i odvoze kući. Doma se sijeku sjekirom i spremaju u spremišta.<br /> <br /> == Kolinje ==<br /> <br /> Najprije se stavila voda da zavrije. Zatim je počelo kolinje tako da su tri muškarca držala svinju, četvrti ju je zaklao, a domaćica je držala zdjelicu za krv koja je potrebna da bi se napravile krvavice. Tada se svinja stavljala u korito i polijevala vrućom vodom da joj otpadne dlaka. Dlake koje su ostale strugali su starim žlicama ili tuljcem. Debele dlake koje su rasle na vratu svinje &quot;pukale&quot; su se i koristile kao igle za krpanje cipela. Velike dlake na leđima čupale su se i od njih su se radile &quot;penzle&quot; (kistovi). Na jabučici vrata urezao se križić i stavilo se malo kuhinjske soli za sreću i blagoslov u kući. Svinja se dizala na lance ili kuke (galge) te su joj vadili crijeva i rezali je na pola. Crijeva su se čistila za kobasice i krvavice. Srce, pluća, želudac i glavu stavljalo se kuhati u kotao za krvavice. Tada se svinja rezala na manje komade. Gulila se koža s masti za čvarke, pripremao se nadjev za kobasice i meso za pacanje.<br /> <br /> == Priprema zimnice ==<br /> <br /> Zimnica se može raditi od krastavaca, paprike, mahuna, zelja...<br /> <br /> Recept za zimnicu od krastavaca:<br /> Krastavci se moraju dobro oprati, a za to se vrijeme pripreme staklenke. Stave se u pećnicu da se dobro zagriju. Zatim se kuhaju ocat i voda u omjeru 8 : 2. Kada zakipi, u ocat se stave krastavci i poklope se na 15 minuta. Krastavci se izvade i stavljaju u staklenke. Tada se zaliju vrućim octom, stavi se kopar te se zatvore poklopcem.<br /> <br /> == Priprema mliječnih proizvoda ==<br /> <br /> U prošlosti je gotovo svaka obitelj uzgajala krave. One su služile za obrađivanje zemlje i za prijevoz tereta, a ponajviše radi proizvodnje mlijeka. Nekad su pasle po livadama i pašnjacima, a danas se uzgajaju u stajama. Mlijeko se prerađivalo u sir, vrhnje i maslac. Višak mliječnih proizvoda žene su nosile na prodaju - višak mlijeka na kuntu, a mliječne proizvode na tržnicu.</div>

PŠ Dubravica http://wiki-dveri.info/wiki/Radni_obi%C4%8Daji 2014-05-27T14:23:00Z

<p>PŠ Dubravica:&#32;/* Obrađivanje zemlje (sjetva i žetva) */</p> <hr /> <div>== Obrađivanje zemlje (sjetva i žetva) ==<br /> <br /> <br /> Ako vremenske prilike dopuste, zemlju je najbolje orati ujesen jer se tada zemlja preko zime smrzne i usitni. U proljeće se zemlja tanjura ili freza te je tada spremna za sijanje i sađenje proljetnih kultura. Najčešće se sije kukuruz, pšenica i ječam, a u vrtovima se sadi krumpir i sve ostalo povrće po želji. Da bi žitarice uspijevale, potrebno ih je okopati ili špricati protiv korova. Pšenica i ječam su kulture koje dozore u lipnju dok kukuruz dozori u jesen. Da bi biljke na oranicama i vrtovima uspijevale, potrebno je svake godine gnojiti zemlju.<br /> <br /> Sjetva<br /> <br /> Da bi oranica bila spremna za sjetvu, najprije se mora izorati. Zatim se pšenica sije tako da se rukom razbacuje sjeme po polju. Kao kod oranja, tako se i kod sijanja drže neki posebni orački i sijački običaji, vjerovanja i vračanja. Kao i u svim hrvatskim krajevima, tako i u našem kraju, sjetva završava brananjem tj. zavlačenjem s pomoću sprave koja ima dva osnovna tipa.<br /> <br /> == Sjetva ==<br /> <br /> <br /> Da bi oranica bila spremna za sjetvu, najprije se mora izorati. Zatim se pšenica sije tako da se rukom razbacuje sjeme po polju. Kao kod oranja, tako se i kod sijanja drže neki posebni orački i sijački običaji, vjerovanja i vračanja. Kao i u svim hrvatskim krajevima, tako i u našem kraju, sjetva završava brananjem tj. zavlačenjem s pomoću sprave koja ima dva osnovna tipa.<br /> <br /> == Žetva ==<br /> <br /> Kada dozori, počinje žetva. Pšenica se žanje srpovima i rade se snopovi. Snopovi se voze na dreš (dio vršalice) da se zrno odvoji od slame. Slama i čisto zrno voze se kući. Zrno se suši i čisti od pljeve. Slamu jede stoka.<br /> <br /> == Košnja i baliranje trave ==<br /> <br /> Trava se počinje kositi oko 5. mjeseca <br /> <br /> SIJENO - od 1. 5. do 30. 6.<br /> <br /> OTAVA - početak 8. mjeseca do Male Gospe (8. 9.)<br /> <br /> OTAVIĆ - oko kraja 9. mjeseca do Svih svetih<br /> <br /> Trava se kosila ručnim kosama, a to je bio iscrpljiv i mukotrpan rad. Ljeti je s radom trebalo početi rano ujutro da se izbjegnu vrućine. Ako je livada bila velika, trebalo je biti puno kosaca (10 - 12) koji su radili 3-4 sata. Trava se nakon košenja preokretala jer se tako brže sušila. Nakon ručnih kosilica počele su se koristiti kosilice koje su vukli konji. Pokošena i osušena trava nije se balirala jer nije bilo strojeva nego se ručno tovarila na kola i vozila kući. Stavljala se na sjenike ili su se na dvorištu u blizini kuće radili veliki plasti sijena koji su se nazivali ''kopiči''. Danas postoje strojevi koji olakšavaju taj mukotrpan rad - kose travu, skupljaju je u kocke (bale - baliranje), suše travu i drugo.<br /> <br /> == Berba grožđa ==<br /> <br /> Oko 29. rujna počinjale su prve berbe tj. oko Miholja (Sv. Mihael). U prošlosti, kada nije bilo tehnologije ni strojeva, onaj tko je imao veliki vinograd trebao je više radne snage da mu pomogne u berbi. Uglavnom su to bili obitelj, rodbina, susjedi i dobri prijatelji. Na kola koja su vukli konji stavljale su se drvene bačve, a ne velike posude (kao danas) jer je to bilo praktičnije i lakše zbog loših putova kojima se dolazilo do vinograda. U vinogradu su se bačve punile horizontalno, zatvarale i stavljale u prirodni položaj. Kad se došlo kući, u podrumu su se bačve otvarale, a grožđe se mljelo u velike posude. Ostavljalo se da kipi par dana te se zatim prešalo. Poslije prešanja grožđe se vraćalo u bačve da do kraja otkipi i pretvori se u vino. Grožđe iz mošta tijekom procesa kipljenja pretvara se u alkohol. Berba grožđa bila je jedan oblik svečanosti. Žene su pekle kolače, gibanice, orahnjače... Danas konje, a i čovjeka, zamjenjuju traktori, odnosno strojevi. Strojevi danas također sudjeluju i pomažu u procesu proizvodnje vina pa je njegova kvaliteta porasla.<br /> <br /> == Trganje i lupitva kukuruza ==<br /> <br /> Lupitva je skidanje obelinja s klipova kukuruza. Navečer, poslije večere i kad je završio sav vanjski posao, kukuruz bi se lupio. Kod imućnijih gazdi, zbog veće količine kukuruza, bilo bi više radnika. Posjedali bi na hrpe kukuruza ili u obelinje te uz međusobne šale, pošalice, dobacivanja ili pjesmu lupili kukuruz.<br /> <br /> == Čehanje perja ==<br /> <br /> Kad bi se u kasnu jesen i početkom zime završili svi poljoprivredni poslovi, a noći postojale sve duže, bilo je vrijeme čehanje perja. Cijele godine bi se skpljalo perje prilikom klanja životinja ( posebno gušće i pačje perje ) i spremalo bi se u platnene vreće. <br /> Čehanje perja bilo bi nakon večere kada bi se žene prema dogovoru okupile u hiži. U hiži je obično bio dugi stol i klupe oko njega. Gazdarica bi stavila perje u rešeto i na stol, a žene bi posjedale oko stola i čehale. Štrcle su se bacale ispod stola, a čehano perje u novi jastuk. Tijekom čehanja žene su razgovarale o svemu i svačemu, a nije nedostajalo ni pjesme ni šale ni viceva. Na čehanje perja za ženama bi došli muževi, a za curama dečki, ali oni nisu čehali perje već su sjedili za posebnim stolom, razgovarali o važnim stvarima i polako pijuckali. N ačehanju perja našao bi se i neki tamburaš ili harmonikaš pa bi večer završila i plesom. Ako nebi bilo nikakvog instrumenta sviralo bi se na češlj ili na usnu harmoniku. Kada bi se kod jedne hiže isčehalo svo perje, zadnju bi večer bio likof. Tu večer gazdarica bi spekla orehnjaču ili buhtle, skuhala vina s klinčekom i obavezno se pjevalo. Naredne večeri čehanja perja bi se nastavila u drugoj hiži te tako redom kroz cijelu zimu dok svi nebi isčehali perje<br /> <br /> == Pripremanje ogrjeva za zimu ==<br /> <br /> Priprema ogrjeva za zimu počinje početkom proljeća i završava početkom zime. U općini Dubravica gotovo svaka obitelj ima svoju šumu iz koje doprema drva za zimu. Po drva ide muški dio obitelji. Prvo se pretražuje šuma i ako se nađu drva koja su polomljena, prvo se ruše ta drva. Zatim se drva ručnom ili motornom pilom režu na manje dijelove, stavljaju na prikolicu i odvoze kući. Doma se sijeku sjekirom i spremaju u spremišta.<br /> <br /> == Kolinje ==<br /> <br /> Najprije se stavila voda da zavrije. Zatim je počelo kolinje tako da su tri muškarca držala svinju, četvrti ju je zaklao, a domaćica je držala zdjelicu za krv koja je potrebna da bi se napravile krvavice. Tada se svinja stavljala u korito i polijevala vrućom vodom da joj otpadne dlaka. Dlake koje su ostale strugali su starim žlicama ili tuljcem. Debele dlake koje su rasle na vratu svinje &quot;pukale&quot; su se i koristile kao igle za krpanje cipela. Velike dlake na leđima čupale su se i od njih su se radile &quot;penzle&quot; (kistovi). Na jabučici vrata urezao se križić i stavilo se malo kuhinjske soli za sreću i blagoslov u kući. Svinja se dizala na lance ili kuke (galge) te su joj vadili crijeva i rezali je na pola. Crijeva su se čistila za kobasice i krvavice. Srce, pluća, želudac i glavu stavljalo se kuhati u kotao za krvavice. Tada se svinja rezala na manje komade. Gulila se koža s masti za čvarke, pripremao se nadjev za kobasice i meso za pacanje.<br /> <br /> == Priprema zimnice ==<br /> <br /> Zimnica se može raditi od krastavaca, paprike, mahuna, zelja...<br /> <br /> Recept za zimnicu od krastavaca:<br /> Krastavci se moraju dobro oprati, a za to se vrijeme pripreme staklenke. Stave se u pećnicu da se dobro zagriju. Zatim se kuhaju ocat i voda u omjeru 8 : 2. Kada zakipi, u ocat se stave krastavci i poklope se na 15 minuta. Krastavci se izvade i stavljaju u staklenke. Tada se zaliju vrućim octom, stavi se kopar te se zatvore poklopcem.<br /> <br /> == Priprema mliječnih proizvoda ==<br /> <br /> U prošlosti je gotovo svaka obitelj uzgajala krave. One su služile za obrađivanje zemlje i za prijevoz tereta, a ponajviše radi proizvodnje mlijeka. Nekad su pasle po livadama i pašnjacima, a danas se uzgajaju u stajama. Mlijeko se prerađivalo u sir, vrhnje i maslac. Višak mliječnih proizvoda žene su nosile na prodaju - višak mlijeka na kuntu, a mliječne proizvode na tržnicu.</div>

PŠ Dubravica http://wiki-dveri.info/wiki/Radni_obi%C4%8Daji 2014-05-27T14:22:39Z

<p>PŠ Dubravica:&#32;/* Čehanje perja */</p> <hr /> <div>== Obrađivanje zemlje (sjetva i žetva) ==<br /> <br /> <br /> Ako vremenske prilike dopuste, zemlju je najbolje orati ujesen jer se tada zemlja preko zime smrzne i usitni. U proljeće se zemlja tanjura ili freza te je tada spremna za sijanje i sađenje proljetnih kultura. Najčešće se sije kukuruz, pšenica i ječam, a u vrtovima se sadi krumpir i sve ostalo povrće po želji. Da bi žitarice uspijevale, potrebno ih je okopati ili špricati protiv korova. Pšenica i ječam su kulture koje dozore u lipnju dok kukuruz dozori u jesen. Da bi biljke na oranicama i vrtovima uspijevale, potrebno je svake godine gnojiti zemlju.<br /> <br /> == Sjetva ==<br /> <br /> <br /> Da bi oranica bila spremna za sjetvu, najprije se mora izorati. Zatim se pšenica sije tako da se rukom razbacuje sjeme po polju. Kao kod oranja, tako se i kod sijanja drže neki posebni orački i sijački običaji, vjerovanja i vračanja. Kao i u svim hrvatskim krajevima, tako i u našem kraju, sjetva završava brananjem tj. zavlačenjem s pomoću sprave koja ima dva osnovna tipa.<br /> <br /> == Žetva ==<br /> <br /> Kada dozori, počinje žetva. Pšenica se žanje srpovima i rade se snopovi. Snopovi se voze na dreš (dio vršalice) da se zrno odvoji od slame. Slama i čisto zrno voze se kući. Zrno se suši i čisti od pljeve. Slamu jede stoka.<br /> <br /> == Košnja i baliranje trave ==<br /> <br /> Trava se počinje kositi oko 5. mjeseca <br /> <br /> SIJENO - od 1. 5. do 30. 6.<br /> <br /> OTAVA - početak 8. mjeseca do Male Gospe (8. 9.)<br /> <br /> OTAVIĆ - oko kraja 9. mjeseca do Svih svetih<br /> <br /> Trava se kosila ručnim kosama, a to je bio iscrpljiv i mukotrpan rad. Ljeti je s radom trebalo početi rano ujutro da se izbjegnu vrućine. Ako je livada bila velika, trebalo je biti puno kosaca (10 - 12) koji su radili 3-4 sata. Trava se nakon košenja preokretala jer se tako brže sušila. Nakon ručnih kosilica počele su se koristiti kosilice koje su vukli konji. Pokošena i osušena trava nije se balirala jer nije bilo strojeva nego se ručno tovarila na kola i vozila kući. Stavljala se na sjenike ili su se na dvorištu u blizini kuće radili veliki plasti sijena koji su se nazivali ''kopiči''. Danas postoje strojevi koji olakšavaju taj mukotrpan rad - kose travu, skupljaju je u kocke (bale - baliranje), suše travu i drugo.<br /> <br /> == Berba grožđa ==<br /> <br /> Oko 29. rujna počinjale su prve berbe tj. oko Miholja (Sv. Mihael). U prošlosti, kada nije bilo tehnologije ni strojeva, onaj tko je imao veliki vinograd trebao je više radne snage da mu pomogne u berbi. Uglavnom su to bili obitelj, rodbina, susjedi i dobri prijatelji. Na kola koja su vukli konji stavljale su se drvene bačve, a ne velike posude (kao danas) jer je to bilo praktičnije i lakše zbog loših putova kojima se dolazilo do vinograda. U vinogradu su se bačve punile horizontalno, zatvarale i stavljale u prirodni položaj. Kad se došlo kući, u podrumu su se bačve otvarale, a grožđe se mljelo u velike posude. Ostavljalo se da kipi par dana te se zatim prešalo. Poslije prešanja grožđe se vraćalo u bačve da do kraja otkipi i pretvori se u vino. Grožđe iz mošta tijekom procesa kipljenja pretvara se u alkohol. Berba grožđa bila je jedan oblik svečanosti. Žene su pekle kolače, gibanice, orahnjače... Danas konje, a i čovjeka, zamjenjuju traktori, odnosno strojevi. Strojevi danas također sudjeluju i pomažu u procesu proizvodnje vina pa je njegova kvaliteta porasla.<br /> <br /> == Trganje i lupitva kukuruza ==<br /> <br /> Lupitva je skidanje obelinja s klipova kukuruza. Navečer, poslije večere i kad je završio sav vanjski posao, kukuruz bi se lupio. Kod imućnijih gazdi, zbog veće količine kukuruza, bilo bi više radnika. Posjedali bi na hrpe kukuruza ili u obelinje te uz međusobne šale, pošalice, dobacivanja ili pjesmu lupili kukuruz.<br /> <br /> == Čehanje perja ==<br /> <br /> Kad bi se u kasnu jesen i početkom zime završili svi poljoprivredni poslovi, a noći postojale sve duže, bilo je vrijeme čehanje perja. Cijele godine bi se skpljalo perje prilikom klanja životinja ( posebno gušće i pačje perje ) i spremalo bi se u platnene vreće. <br /> Čehanje perja bilo bi nakon večere kada bi se žene prema dogovoru okupile u hiži. U hiži je obično bio dugi stol i klupe oko njega. Gazdarica bi stavila perje u rešeto i na stol, a žene bi posjedale oko stola i čehale. Štrcle su se bacale ispod stola, a čehano perje u novi jastuk. Tijekom čehanja žene su razgovarale o svemu i svačemu, a nije nedostajalo ni pjesme ni šale ni viceva. Na čehanje perja za ženama bi došli muževi, a za curama dečki, ali oni nisu čehali perje već su sjedili za posebnim stolom, razgovarali o važnim stvarima i polako pijuckali. N ačehanju perja našao bi se i neki tamburaš ili harmonikaš pa bi večer završila i plesom. Ako nebi bilo nikakvog instrumenta sviralo bi se na češlj ili na usnu harmoniku. Kada bi se kod jedne hiže isčehalo svo perje, zadnju bi večer bio likof. Tu večer gazdarica bi spekla orehnjaču ili buhtle, skuhala vina s klinčekom i obavezno se pjevalo. Naredne večeri čehanja perja bi se nastavila u drugoj hiži te tako redom kroz cijelu zimu dok svi nebi isčehali perje<br /> <br /> == Pripremanje ogrjeva za zimu ==<br /> <br /> Priprema ogrjeva za zimu počinje početkom proljeća i završava početkom zime. U općini Dubravica gotovo svaka obitelj ima svoju šumu iz koje doprema drva za zimu. Po drva ide muški dio obitelji. Prvo se pretražuje šuma i ako se nađu drva koja su polomljena, prvo se ruše ta drva. Zatim se drva ručnom ili motornom pilom režu na manje dijelove, stavljaju na prikolicu i odvoze kući. Doma se sijeku sjekirom i spremaju u spremišta.<br /> <br /> == Kolinje ==<br /> <br /> Najprije se stavila voda da zavrije. Zatim je počelo kolinje tako da su tri muškarca držala svinju, četvrti ju je zaklao, a domaćica je držala zdjelicu za krv koja je potrebna da bi se napravile krvavice. Tada se svinja stavljala u korito i polijevala vrućom vodom da joj otpadne dlaka. Dlake koje su ostale strugali su starim žlicama ili tuljcem. Debele dlake koje su rasle na vratu svinje &quot;pukale&quot; su se i koristile kao igle za krpanje cipela. Velike dlake na leđima čupale su se i od njih su se radile &quot;penzle&quot; (kistovi). Na jabučici vrata urezao se križić i stavilo se malo kuhinjske soli za sreću i blagoslov u kući. Svinja se dizala na lance ili kuke (galge) te su joj vadili crijeva i rezali je na pola. Crijeva su se čistila za kobasice i krvavice. Srce, pluća, želudac i glavu stavljalo se kuhati u kotao za krvavice. Tada se svinja rezala na manje komade. Gulila se koža s masti za čvarke, pripremao se nadjev za kobasice i meso za pacanje.<br /> <br /> == Priprema zimnice ==<br /> <br /> Zimnica se može raditi od krastavaca, paprike, mahuna, zelja...<br /> <br /> Recept za zimnicu od krastavaca:<br /> Krastavci se moraju dobro oprati, a za to se vrijeme pripreme staklenke. Stave se u pećnicu da se dobro zagriju. Zatim se kuhaju ocat i voda u omjeru 8 : 2. Kada zakipi, u ocat se stave krastavci i poklope se na 15 minuta. Krastavci se izvade i stavljaju u staklenke. Tada se zaliju vrućim octom, stavi se kopar te se zatvore poklopcem.<br /> <br /> == Priprema mliječnih proizvoda ==<br /> <br /> U prošlosti je gotovo svaka obitelj uzgajala krave. One su služile za obrađivanje zemlje i za prijevoz tereta, a ponajviše radi proizvodnje mlijeka. Nekad su pasle po livadama i pašnjacima, a danas se uzgajaju u stajama. Mlijeko se prerađivalo u sir, vrhnje i maslac. Višak mliječnih proizvoda žene su nosile na prodaju - višak mlijeka na kuntu, a mliječne proizvode na tržnicu.</div>

PŠ Dubravica http://wiki-dveri.info/wiki/Radni_obi%C4%8Daji 2014-05-27T14:22:02Z

<p>PŠ Dubravica:&#32;/* Obrađivanje zemlje (sjetva i žetva) */</p> <hr /> <div>== Obrađivanje zemlje (sjetva i žetva) ==<br /> <br /> <br /> Ako vremenske prilike dopuste, zemlju je najbolje orati ujesen jer se tada zemlja preko zime smrzne i usitni. U proljeće se zemlja tanjura ili freza te je tada spremna za sijanje i sađenje proljetnih kultura. Najčešće se sije kukuruz, pšenica i ječam, a u vrtovima se sadi krumpir i sve ostalo povrće po želji. Da bi žitarice uspijevale, potrebno ih je okopati ili špricati protiv korova. Pšenica i ječam su kulture koje dozore u lipnju dok kukuruz dozori u jesen. Da bi biljke na oranicama i vrtovima uspijevale, potrebno je svake godine gnojiti zemlju.<br /> <br /> == Sjetva ==<br /> <br /> <br /> Da bi oranica bila spremna za sjetvu, najprije se mora izorati. Zatim se pšenica sije tako da se rukom razbacuje sjeme po polju. Kao kod oranja, tako se i kod sijanja drže neki posebni orački i sijački običaji, vjerovanja i vračanja. Kao i u svim hrvatskim krajevima, tako i u našem kraju, sjetva završava brananjem tj. zavlačenjem s pomoću sprave koja ima dva osnovna tipa.<br /> <br /> == Žetva ==<br /> <br /> Kada dozori, počinje žetva. Pšenica se žanje srpovima i rade se snopovi. Snopovi se voze na dreš (dio vršalice) da se zrno odvoji od slame. Slama i čisto zrno voze se kući. Zrno se suši i čisti od pljeve. Slamu jede stoka.<br /> <br /> == Košnja i baliranje trave ==<br /> <br /> Trava se počinje kositi oko 5. mjeseca <br /> <br /> SIJENO - od 1. 5. do 30. 6.<br /> <br /> OTAVA - početak 8. mjeseca do Male Gospe (8. 9.)<br /> <br /> OTAVIĆ - oko kraja 9. mjeseca do Svih svetih<br /> <br /> Trava se kosila ručnim kosama, a to je bio iscrpljiv i mukotrpan rad. Ljeti je s radom trebalo početi rano ujutro da se izbjegnu vrućine. Ako je livada bila velika, trebalo je biti puno kosaca (10 - 12) koji su radili 3-4 sata. Trava se nakon košenja preokretala jer se tako brže sušila. Nakon ručnih kosilica počele su se koristiti kosilice koje su vukli konji. Pokošena i osušena trava nije se balirala jer nije bilo strojeva nego se ručno tovarila na kola i vozila kući. Stavljala se na sjenike ili su se na dvorištu u blizini kuće radili veliki plasti sijena koji su se nazivali ''kopiči''. Danas postoje strojevi koji olakšavaju taj mukotrpan rad - kose travu, skupljaju je u kocke (bale - baliranje), suše travu i drugo.<br /> <br /> == Berba grožđa ==<br /> <br /> Oko 29. rujna počinjale su prve berbe tj. oko Miholja (Sv. Mihael). U prošlosti, kada nije bilo tehnologije ni strojeva, onaj tko je imao veliki vinograd trebao je više radne snage da mu pomogne u berbi. Uglavnom su to bili obitelj, rodbina, susjedi i dobri prijatelji. Na kola koja su vukli konji stavljale su se drvene bačve, a ne velike posude (kao danas) jer je to bilo praktičnije i lakše zbog loših putova kojima se dolazilo do vinograda. U vinogradu su se bačve punile horizontalno, zatvarale i stavljale u prirodni položaj. Kad se došlo kući, u podrumu su se bačve otvarale, a grožđe se mljelo u velike posude. Ostavljalo se da kipi par dana te se zatim prešalo. Poslije prešanja grožđe se vraćalo u bačve da do kraja otkipi i pretvori se u vino. Grožđe iz mošta tijekom procesa kipljenja pretvara se u alkohol. Berba grožđa bila je jedan oblik svečanosti. Žene su pekle kolače, gibanice, orahnjače... Danas konje, a i čovjeka, zamjenjuju traktori, odnosno strojevi. Strojevi danas također sudjeluju i pomažu u procesu proizvodnje vina pa je njegova kvaliteta porasla.<br /> <br /> == Trganje i lupitva kukuruza ==<br /> <br /> Lupitva je skidanje obelinja s klipova kukuruza. Navečer, poslije večere i kad je završio sav vanjski posao, kukuruz bi se lupio. Kod imućnijih gazdi, zbog veće količine kukuruza, bilo bi više radnika. Posjedali bi na hrpe kukuruza ili u obelinje te uz međusobne šale, pošalice, dobacivanja ili pjesmu lupili kukuruz.<br /> <br /> == Čehanje perja ==<br /> <br /> Kad bi se u kasnu jesen i početkom zime završili svi poljoprivredni poslovi, a noći postojale sve duže, bilo je vrijeme čehanje perja. Cijele godine bi se skpljalo perje prilikom klanja životinja ( posebno gušće i pačje perje ) i spremalo bi se u platnene vreće. <br /> Čehanje perja bilo bi nakon večere kada bi se žene prema dogovoru okupile u hiži. U hiži je obično bio dugi stol i klupe oko njega. Gazdarica bi stavila perje u rešeto i na stol, a žene bi posjedale oko stola i čehale. Štrcle su se bacale ispod stola, a čehano perje u novi jastuk. Tijekom čehanja žene su razgovarale o svemu i svačemu, a nije nedostajalo ni pjesme ni šale ni viceva. Na čehanje perja za ženama bi došli muževi, a za curama dečki, ali oni nisu čehali perje već su sjedili za posebnim stolom, razgovarali o važnim stvarima i polako pijuckali. N ačehanju perja našao bi se i neki tamburaš ili harmonikaš pa bi večer završila i plesom.<br /> <br /> == Pripremanje ogrjeva za zimu ==<br /> <br /> Priprema ogrjeva za zimu počinje početkom proljeća i završava početkom zime. U općini Dubravica gotovo svaka obitelj ima svoju šumu iz koje doprema drva za zimu. Po drva ide muški dio obitelji. Prvo se pretražuje šuma i ako se nađu drva koja su polomljena, prvo se ruše ta drva. Zatim se drva ručnom ili motornom pilom režu na manje dijelove, stavljaju na prikolicu i odvoze kući. Doma se sijeku sjekirom i spremaju u spremišta.<br /> <br /> == Kolinje ==<br /> <br /> Najprije se stavila voda da zavrije. Zatim je počelo kolinje tako da su tri muškarca držala svinju, četvrti ju je zaklao, a domaćica je držala zdjelicu za krv koja je potrebna da bi se napravile krvavice. Tada se svinja stavljala u korito i polijevala vrućom vodom da joj otpadne dlaka. Dlake koje su ostale strugali su starim žlicama ili tuljcem. Debele dlake koje su rasle na vratu svinje &quot;pukale&quot; su se i koristile kao igle za krpanje cipela. Velike dlake na leđima čupale su se i od njih su se radile &quot;penzle&quot; (kistovi). Na jabučici vrata urezao se križić i stavilo se malo kuhinjske soli za sreću i blagoslov u kući. Svinja se dizala na lance ili kuke (galge) te su joj vadili crijeva i rezali je na pola. Crijeva su se čistila za kobasice i krvavice. Srce, pluća, želudac i glavu stavljalo se kuhati u kotao za krvavice. Tada se svinja rezala na manje komade. Gulila se koža s masti za čvarke, pripremao se nadjev za kobasice i meso za pacanje.<br /> <br /> == Priprema zimnice ==<br /> <br /> Zimnica se može raditi od krastavaca, paprike, mahuna, zelja...<br /> <br /> Recept za zimnicu od krastavaca:<br /> Krastavci se moraju dobro oprati, a za to se vrijeme pripreme staklenke. Stave se u pećnicu da se dobro zagriju. Zatim se kuhaju ocat i voda u omjeru 8 : 2. Kada zakipi, u ocat se stave krastavci i poklope se na 15 minuta. Krastavci se izvade i stavljaju u staklenke. Tada se zaliju vrućim octom, stavi se kopar te se zatvore poklopcem.<br /> <br /> == Priprema mliječnih proizvoda ==<br /> <br /> U prošlosti je gotovo svaka obitelj uzgajala krave. One su služile za obrađivanje zemlje i za prijevoz tereta, a ponajviše radi proizvodnje mlijeka. Nekad su pasle po livadama i pašnjacima, a danas se uzgajaju u stajama. Mlijeko se prerađivalo u sir, vrhnje i maslac. Višak mliječnih proizvoda žene su nosile na prodaju - višak mlijeka na kuntu, a mliječne proizvode na tržnicu.</div>

PŠ Dubravica http://wiki-dveri.info/wiki/Radni_obi%C4%8Daji 2014-05-27T14:18:54Z

<p>PŠ Dubravica:&#32;/* Obrađivanje zemlje (sjetva i žetva) */</p> <hr /> <div>== Obrađivanje zemlje (sjetva i žetva) ==<br /> Ako vremenske prilike dopuste, zemlju je najbolje orati ujesen jer se tada zemlja preko zime smrzne i usitni. U proljeće se zemlja tanjura ili freza te je tada spremna za sijanje i sađenje proljetnih kultura. Najčešće se sije kukuruz, pšenica i ječam, a u vrtovima se sadi krumpir i sve ostalo povrće po želji. Da bi žitarice uspijevale, potrebno ih je okopati ili špricati protiv korova. Pšenica i ječam su kulture koje dozore u lipnju dok kukuruz dozori u jesen. Da bi biljke na oranicama i vrtovima uspijevale, potrebno je svake godine gnojiti zemlju.<br /> <br /> Da bi oranica bila spremna za sjetvu, najprije se mora izorati. Zatim se pšenica sije tako da se rukom razbacuje sjeme po polju. Kada dozori, počinje žetva. Pšenica se žanje srpovima i rade se snopovi. Snopovi se voze na dreš (dio vršalice) da se zrno odvoji od slame. Slama i čisto zrno voze se kući. Zrno se suši i čisti od pljeve. Slamu jede stoka.<br /> Kao kod oranja, tako se i kod sijanja drže neki posebni orački i sijački običaji, vjerovanja i vračanja. Kao i u svim hrvatskim krajevima, tako i u našem kraju, sjetva završava brananjem tj. zavlačenjem s pomoću sprave koja ima dva osnovna tipa.<br /> <br /> == Košnja i baliranje trave ==<br /> <br /> Trava se počinje kositi oko 5. mjeseca <br /> <br /> SIJENO - od 1. 5. do 30. 6.<br /> <br /> OTAVA - početak 8. mjeseca do Male Gospe (8. 9.)<br /> <br /> OTAVIĆ - oko kraja 9. mjeseca do Svih svetih<br /> <br /> Trava se kosila ručnim kosama, a to je bio iscrpljiv i mukotrpan rad. Ljeti je s radom trebalo početi rano ujutro da se izbjegnu vrućine. Ako je livada bila velika, trebalo je biti puno kosaca (10 - 12) koji su radili 3-4 sata. Trava se nakon košenja preokretala jer se tako brže sušila. Nakon ručnih kosilica počele su se koristiti kosilice koje su vukli konji. Pokošena i osušena trava nije se balirala jer nije bilo strojeva nego se ručno tovarila na kola i vozila kući. Stavljala se na sjenike ili su se na dvorištu u blizini kuće radili veliki plasti sijena koji su se nazivali ''kopiči''. Danas postoje strojevi koji olakšavaju taj mukotrpan rad - kose travu, skupljaju je u kocke (bale - baliranje), suše travu i drugo.<br /> <br /> == Berba grožđa ==<br /> <br /> Oko 29. rujna počinjale su prve berbe tj. oko Miholja (Sv. Mihael). U prošlosti, kada nije bilo tehnologije ni strojeva, onaj tko je imao veliki vinograd trebao je više radne snage da mu pomogne u berbi. Uglavnom su to bili obitelj, rodbina, susjedi i dobri prijatelji. Na kola koja su vukli konji stavljale su se drvene bačve, a ne velike posude (kao danas) jer je to bilo praktičnije i lakše zbog loših putova kojima se dolazilo do vinograda. U vinogradu su se bačve punile horizontalno, zatvarale i stavljale u prirodni položaj. Kad se došlo kući, u podrumu su se bačve otvarale, a grožđe se mljelo u velike posude. Ostavljalo se da kipi par dana te se zatim prešalo. Poslije prešanja grožđe se vraćalo u bačve da do kraja otkipi i pretvori se u vino. Grožđe iz mošta tijekom procesa kipljenja pretvara se u alkohol. Berba grožđa bila je jedan oblik svečanosti. Žene su pekle kolače, gibanice, orahnjače... Danas konje, a i čovjeka, zamjenjuju traktori, odnosno strojevi. Strojevi danas također sudjeluju i pomažu u procesu proizvodnje vina pa je njegova kvaliteta porasla.<br /> <br /> == Trganje i lupitva kukuruza ==<br /> <br /> Lupitva je skidanje obelinja s klipova kukuruza. Navečer, poslije večere i kad je završio sav vanjski posao, kukuruz bi se lupio. Kod imućnijih gazdi, zbog veće količine kukuruza, bilo bi više radnika. Posjedali bi na hrpe kukuruza ili u obelinje te uz međusobne šale, pošalice, dobacivanja ili pjesmu lupili kukuruz.<br /> <br /> == Čehanje perja ==<br /> <br /> Kad bi se u kasnu jesen i početkom zime završili svi poljoprivredni poslovi, a noći postojale sve duže, bilo je vrijeme čehanje perja. Cijele godine bi se skpljalo perje prilikom klanja životinja ( posebno gušće i pačje perje ) i spremalo bi se u platnene vreće. <br /> Čehanje perja bilo bi nakon večere kada bi se žene prema dogovoru okupile u hiži. U hiži je obično bio dugi stol i klupe oko njega. Gazdarica bi stavila perje u rešeto i na stol, a žene bi posjedale oko stola i čehale. Štrcle su se bacale ispod stola, a čehano perje u novi jastuk. Tijekom čehanja žene su razgovarale o svemu i svačemu, a nije nedostajalo ni pjesme ni šale ni viceva. Na čehanje perja za ženama bi došli muževi, a za curama dečki, ali oni nisu čehali perje već su sjedili za posebnim stolom, razgovarali o važnim stvarima i polako pijuckali. N ačehanju perja našao bi se i neki tamburaš ili harmonikaš pa bi večer završila i plesom.<br /> <br /> == Pripremanje ogrjeva za zimu ==<br /> <br /> Priprema ogrjeva za zimu počinje početkom proljeća i završava početkom zime. U općini Dubravica gotovo svaka obitelj ima svoju šumu iz koje doprema drva za zimu. Po drva ide muški dio obitelji. Prvo se pretražuje šuma i ako se nađu drva koja su polomljena, prvo se ruše ta drva. Zatim se drva ručnom ili motornom pilom režu na manje dijelove, stavljaju na prikolicu i odvoze kući. Doma se sijeku sjekirom i spremaju u spremišta.<br /> <br /> == Kolinje ==<br /> <br /> Najprije se stavila voda da zavrije. Zatim je počelo kolinje tako da su tri muškarca držala svinju, četvrti ju je zaklao, a domaćica je držala zdjelicu za krv koja je potrebna da bi se napravile krvavice. Tada se svinja stavljala u korito i polijevala vrućom vodom da joj otpadne dlaka. Dlake koje su ostale strugali su starim žlicama ili tuljcem. Debele dlake koje su rasle na vratu svinje &quot;pukale&quot; su se i koristile kao igle za krpanje cipela. Velike dlake na leđima čupale su se i od njih su se radile &quot;penzle&quot; (kistovi). Na jabučici vrata urezao se križić i stavilo se malo kuhinjske soli za sreću i blagoslov u kući. Svinja se dizala na lance ili kuke (galge) te su joj vadili crijeva i rezali je na pola. Crijeva su se čistila za kobasice i krvavice. Srce, pluća, želudac i glavu stavljalo se kuhati u kotao za krvavice. Tada se svinja rezala na manje komade. Gulila se koža s masti za čvarke, pripremao se nadjev za kobasice i meso za pacanje.<br /> <br /> == Priprema zimnice ==<br /> <br /> Zimnica se može raditi od krastavaca, paprike, mahuna, zelja...<br /> <br /> Recept za zimnicu od krastavaca:<br /> Krastavci se moraju dobro oprati, a za to se vrijeme pripreme staklenke. Stave se u pećnicu da se dobro zagriju. Zatim se kuhaju ocat i voda u omjeru 8 : 2. Kada zakipi, u ocat se stave krastavci i poklope se na 15 minuta. Krastavci se izvade i stavljaju u staklenke. Tada se zaliju vrućim octom, stavi se kopar te se zatvore poklopcem.<br /> <br /> == Priprema mliječnih proizvoda ==<br /> <br /> U prošlosti je gotovo svaka obitelj uzgajala krave. One su služile za obrađivanje zemlje i za prijevoz tereta, a ponajviše radi proizvodnje mlijeka. Nekad su pasle po livadama i pašnjacima, a danas se uzgajaju u stajama. Mlijeko se prerađivalo u sir, vrhnje i maslac. Višak mliječnih proizvoda žene su nosile na prodaju - višak mlijeka na kuntu, a mliječne proizvode na tržnicu.</div>

PŠ Dubravica http://wiki-dveri.info/wiki/Radni_obi%C4%8Daji 2014-05-27T14:17:53Z

<p>PŠ Dubravica:&#32;/* Čehanje perja */</p> <hr /> <div>== Obrađivanje zemlje (sjetva i žetva) ==<br /> <br /> Da bi oranica bila spremna za sjetvu, najprije se mora izorati. Zatim se pšenica sije tako da se rukom razbacuje sjeme po polju. Kada dozori, počinje žetva. Pšenica se žanje srpovima i rade se snopovi. Snopovi se voze na dreš (dio vršalice) da se zrno odvoji od slame. Slama i čisto zrno voze se kući. Zrno se suši i čisti od pljeve. Slamu jede stoka.<br /> Kao kod oranja, tako se i kod sijanja drže neki posebni orački i sijački običaji, vjerovanja i vračanja. Kao i u svim hrvatskim krajevima, tako i u našem kraju, sjetva završava brananjem tj. zavlačenjem s pomoću sprave koja ima dva osnovna tipa.<br /> <br /> <br /> Ako vremenske prilike dopuste, zemlju je najbolje orati ujesen jer se tada zemlja preko zime smrzne i usitni. U proljeće se zemlja tanjura ili freza te je tada spremna za sijanje i sađenje proljetnih kultura. Najčešće se sije kukuruz, pšenica i ječam, a u vrtovima se sadi krumpir i sve ostalo povrće po želji. Da bi žitarice uspijevale, potrebno ih je okopati ili špricati protiv korova. Pšenica i ječam su kulture koje dozore u lipnju dok kukuruz dozori u jesen. Da bi biljke na oranicama i vrtovima uspijevale, potrebno je svake godine gnojiti zemlju.<br /> <br /> == Košnja i baliranje trave ==<br /> <br /> Trava se počinje kositi oko 5. mjeseca <br /> <br /> SIJENO - od 1. 5. do 30. 6.<br /> <br /> OTAVA - početak 8. mjeseca do Male Gospe (8. 9.)<br /> <br /> OTAVIĆ - oko kraja 9. mjeseca do Svih svetih<br /> <br /> Trava se kosila ručnim kosama, a to je bio iscrpljiv i mukotrpan rad. Ljeti je s radom trebalo početi rano ujutro da se izbjegnu vrućine. Ako je livada bila velika, trebalo je biti puno kosaca (10 - 12) koji su radili 3-4 sata. Trava se nakon košenja preokretala jer se tako brže sušila. Nakon ručnih kosilica počele su se koristiti kosilice koje su vukli konji. Pokošena i osušena trava nije se balirala jer nije bilo strojeva nego se ručno tovarila na kola i vozila kući. Stavljala se na sjenike ili su se na dvorištu u blizini kuće radili veliki plasti sijena koji su se nazivali ''kopiči''. Danas postoje strojevi koji olakšavaju taj mukotrpan rad - kose travu, skupljaju je u kocke (bale - baliranje), suše travu i drugo.<br /> <br /> == Berba grožđa ==<br /> <br /> Oko 29. rujna počinjale su prve berbe tj. oko Miholja (Sv. Mihael). U prošlosti, kada nije bilo tehnologije ni strojeva, onaj tko je imao veliki vinograd trebao je više radne snage da mu pomogne u berbi. Uglavnom su to bili obitelj, rodbina, susjedi i dobri prijatelji. Na kola koja su vukli konji stavljale su se drvene bačve, a ne velike posude (kao danas) jer je to bilo praktičnije i lakše zbog loših putova kojima se dolazilo do vinograda. U vinogradu su se bačve punile horizontalno, zatvarale i stavljale u prirodni položaj. Kad se došlo kući, u podrumu su se bačve otvarale, a grožđe se mljelo u velike posude. Ostavljalo se da kipi par dana te se zatim prešalo. Poslije prešanja grožđe se vraćalo u bačve da do kraja otkipi i pretvori se u vino. Grožđe iz mošta tijekom procesa kipljenja pretvara se u alkohol. Berba grožđa bila je jedan oblik svečanosti. Žene su pekle kolače, gibanice, orahnjače... Danas konje, a i čovjeka, zamjenjuju traktori, odnosno strojevi. Strojevi danas također sudjeluju i pomažu u procesu proizvodnje vina pa je njegova kvaliteta porasla.<br /> <br /> == Trganje i lupitva kukuruza ==<br /> <br /> Lupitva je skidanje obelinja s klipova kukuruza. Navečer, poslije večere i kad je završio sav vanjski posao, kukuruz bi se lupio. Kod imućnijih gazdi, zbog veće količine kukuruza, bilo bi više radnika. Posjedali bi na hrpe kukuruza ili u obelinje te uz međusobne šale, pošalice, dobacivanja ili pjesmu lupili kukuruz.<br /> <br /> == Čehanje perja ==<br /> <br /> Kad bi se u kasnu jesen i početkom zime završili svi poljoprivredni poslovi, a noći postojale sve duže, bilo je vrijeme čehanje perja. Cijele godine bi se skpljalo perje prilikom klanja životinja ( posebno gušće i pačje perje ) i spremalo bi se u platnene vreće. <br /> Čehanje perja bilo bi nakon večere kada bi se žene prema dogovoru okupile u hiži. U hiži je obično bio dugi stol i klupe oko njega. Gazdarica bi stavila perje u rešeto i na stol, a žene bi posjedale oko stola i čehale. Štrcle su se bacale ispod stola, a čehano perje u novi jastuk. Tijekom čehanja žene su razgovarale o svemu i svačemu, a nije nedostajalo ni pjesme ni šale ni viceva. Na čehanje perja za ženama bi došli muževi, a za curama dečki, ali oni nisu čehali perje već su sjedili za posebnim stolom, razgovarali o važnim stvarima i polako pijuckali. N ačehanju perja našao bi se i neki tamburaš ili harmonikaš pa bi večer završila i plesom.<br /> <br /> == Pripremanje ogrjeva za zimu ==<br /> <br /> Priprema ogrjeva za zimu počinje početkom proljeća i završava početkom zime. U općini Dubravica gotovo svaka obitelj ima svoju šumu iz koje doprema drva za zimu. Po drva ide muški dio obitelji. Prvo se pretražuje šuma i ako se nađu drva koja su polomljena, prvo se ruše ta drva. Zatim se drva ručnom ili motornom pilom režu na manje dijelove, stavljaju na prikolicu i odvoze kući. Doma se sijeku sjekirom i spremaju u spremišta.<br /> <br /> == Kolinje ==<br /> <br /> Najprije se stavila voda da zavrije. Zatim je počelo kolinje tako da su tri muškarca držala svinju, četvrti ju je zaklao, a domaćica je držala zdjelicu za krv koja je potrebna da bi se napravile krvavice. Tada se svinja stavljala u korito i polijevala vrućom vodom da joj otpadne dlaka. Dlake koje su ostale strugali su starim žlicama ili tuljcem. Debele dlake koje su rasle na vratu svinje &quot;pukale&quot; su se i koristile kao igle za krpanje cipela. Velike dlake na leđima čupale su se i od njih su se radile &quot;penzle&quot; (kistovi). Na jabučici vrata urezao se križić i stavilo se malo kuhinjske soli za sreću i blagoslov u kući. Svinja se dizala na lance ili kuke (galge) te su joj vadili crijeva i rezali je na pola. Crijeva su se čistila za kobasice i krvavice. Srce, pluća, želudac i glavu stavljalo se kuhati u kotao za krvavice. Tada se svinja rezala na manje komade. Gulila se koža s masti za čvarke, pripremao se nadjev za kobasice i meso za pacanje.<br /> <br /> == Priprema zimnice ==<br /> <br /> Zimnica se može raditi od krastavaca, paprike, mahuna, zelja...<br /> <br /> Recept za zimnicu od krastavaca:<br /> Krastavci se moraju dobro oprati, a za to se vrijeme pripreme staklenke. Stave se u pećnicu da se dobro zagriju. Zatim se kuhaju ocat i voda u omjeru 8 : 2. Kada zakipi, u ocat se stave krastavci i poklope se na 15 minuta. Krastavci se izvade i stavljaju u staklenke. Tada se zaliju vrućim octom, stavi se kopar te se zatvore poklopcem.<br /> <br /> == Priprema mliječnih proizvoda ==<br /> <br /> U prošlosti je gotovo svaka obitelj uzgajala krave. One su služile za obrađivanje zemlje i za prijevoz tereta, a ponajviše radi proizvodnje mlijeka. Nekad su pasle po livadama i pašnjacima, a danas se uzgajaju u stajama. Mlijeko se prerađivalo u sir, vrhnje i maslac. Višak mliječnih proizvoda žene su nosile na prodaju - višak mlijeka na kuntu, a mliječne proizvode na tržnicu.</div>

PŠ Dubravica http://wiki-dveri.info/wiki/Radni_obi%C4%8Daji 2014-05-27T14:17:44Z

<p>PŠ Dubravica:&#32;/* Obrađivanje zemlje */</p> <hr /> <div>== Obrađivanje zemlje (sjetva i žetva) ==<br /> <br /> Da bi oranica bila spremna za sjetvu, najprije se mora izorati. Zatim se pšenica sije tako da se rukom razbacuje sjeme po polju. Kada dozori, počinje žetva. Pšenica se žanje srpovima i rade se snopovi. Snopovi se voze na dreš (dio vršalice) da se zrno odvoji od slame. Slama i čisto zrno voze se kući. Zrno se suši i čisti od pljeve. Slamu jede stoka.<br /> Kao kod oranja, tako se i kod sijanja drže neki posebni orački i sijački običaji, vjerovanja i vračanja. Kao i u svim hrvatskim krajevima, tako i u našem kraju, sjetva završava brananjem tj. zavlačenjem s pomoću sprave koja ima dva osnovna tipa.<br /> <br /> <br /> Ako vremenske prilike dopuste, zemlju je najbolje orati ujesen jer se tada zemlja preko zime smrzne i usitni. U proljeće se zemlja tanjura ili freza te je tada spremna za sijanje i sađenje proljetnih kultura. Najčešće se sije kukuruz, pšenica i ječam, a u vrtovima se sadi krumpir i sve ostalo povrće po želji. Da bi žitarice uspijevale, potrebno ih je okopati ili špricati protiv korova. Pšenica i ječam su kulture koje dozore u lipnju dok kukuruz dozori u jesen. Da bi biljke na oranicama i vrtovima uspijevale, potrebno je svake godine gnojiti zemlju.<br /> <br /> == Košnja i baliranje trave ==<br /> <br /> Trava se počinje kositi oko 5. mjeseca <br /> <br /> SIJENO - od 1. 5. do 30. 6.<br /> <br /> OTAVA - početak 8. mjeseca do Male Gospe (8. 9.)<br /> <br /> OTAVIĆ - oko kraja 9. mjeseca do Svih svetih<br /> <br /> Trava se kosila ručnim kosama, a to je bio iscrpljiv i mukotrpan rad. Ljeti je s radom trebalo početi rano ujutro da se izbjegnu vrućine. Ako je livada bila velika, trebalo je biti puno kosaca (10 - 12) koji su radili 3-4 sata. Trava se nakon košenja preokretala jer se tako brže sušila. Nakon ručnih kosilica počele su se koristiti kosilice koje su vukli konji. Pokošena i osušena trava nije se balirala jer nije bilo strojeva nego se ručno tovarila na kola i vozila kući. Stavljala se na sjenike ili su se na dvorištu u blizini kuće radili veliki plasti sijena koji su se nazivali ''kopiči''. Danas postoje strojevi koji olakšavaju taj mukotrpan rad - kose travu, skupljaju je u kocke (bale - baliranje), suše travu i drugo.<br /> <br /> == Berba grožđa ==<br /> <br /> Oko 29. rujna počinjale su prve berbe tj. oko Miholja (Sv. Mihael). U prošlosti, kada nije bilo tehnologije ni strojeva, onaj tko je imao veliki vinograd trebao je više radne snage da mu pomogne u berbi. Uglavnom su to bili obitelj, rodbina, susjedi i dobri prijatelji. Na kola koja su vukli konji stavljale su se drvene bačve, a ne velike posude (kao danas) jer je to bilo praktičnije i lakše zbog loših putova kojima se dolazilo do vinograda. U vinogradu su se bačve punile horizontalno, zatvarale i stavljale u prirodni položaj. Kad se došlo kući, u podrumu su se bačve otvarale, a grožđe se mljelo u velike posude. Ostavljalo se da kipi par dana te se zatim prešalo. Poslije prešanja grožđe se vraćalo u bačve da do kraja otkipi i pretvori se u vino. Grožđe iz mošta tijekom procesa kipljenja pretvara se u alkohol. Berba grožđa bila je jedan oblik svečanosti. Žene su pekle kolače, gibanice, orahnjače... Danas konje, a i čovjeka, zamjenjuju traktori, odnosno strojevi. Strojevi danas također sudjeluju i pomažu u procesu proizvodnje vina pa je njegova kvaliteta porasla.<br /> <br /> == Trganje i lupitva kukuruza ==<br /> <br /> Lupitva je skidanje obelinja s klipova kukuruza. Navečer, poslije večere i kad je završio sav vanjski posao, kukuruz bi se lupio. Kod imućnijih gazdi, zbog veće količine kukuruza, bilo bi više radnika. Posjedali bi na hrpe kukuruza ili u obelinje te uz međusobne šale, pošalice, dobacivanja ili pjesmu lupili kukuruz.<br /> <br /> == Čehanje perja ==<br /> <br /> Kad bi se u kasnu jesen i početkom zime završili svi poljoprivredni poslovi, a noći postojale sve duže, bilo je vrijeme čehanje perja. Cijele godine bi se skpljalo perje prilikom klanja životinja ( posebno gušće i pačje perje ) i spremalo bi se u platnene vreće. <br /> Čehanje perja bilo bi nakon večere kada bi se žene prema dogovoru okupile u hiži. U hiži je obično bio dugi stol i klupe oko njega. Gazdarica bi stavila perje u rešeto i na stol, a žene bi posjedale oko stola i čehale. Štrcle su se bacale ispod stola, a čehano perje u novi jastuk. Tijekom čehanja žene su razgovarale o svemu i svačemu, a nije nedostajalo ni pjesme ni šale ni viceva. Na čehanje perja za ženama bi došli muževi, a za curama dečki, ali oni nisu čehali perje već su sjedili za posebnim stolom, razgovarali o važnim stvarima i polako pijuckali d<br /> <br /> == Pripremanje ogrjeva za zimu ==<br /> <br /> Priprema ogrjeva za zimu počinje početkom proljeća i završava početkom zime. U općini Dubravica gotovo svaka obitelj ima svoju šumu iz koje doprema drva za zimu. Po drva ide muški dio obitelji. Prvo se pretražuje šuma i ako se nađu drva koja su polomljena, prvo se ruše ta drva. Zatim se drva ručnom ili motornom pilom režu na manje dijelove, stavljaju na prikolicu i odvoze kući. Doma se sijeku sjekirom i spremaju u spremišta.<br /> <br /> == Kolinje ==<br /> <br /> Najprije se stavila voda da zavrije. Zatim je počelo kolinje tako da su tri muškarca držala svinju, četvrti ju je zaklao, a domaćica je držala zdjelicu za krv koja je potrebna da bi se napravile krvavice. Tada se svinja stavljala u korito i polijevala vrućom vodom da joj otpadne dlaka. Dlake koje su ostale strugali su starim žlicama ili tuljcem. Debele dlake koje su rasle na vratu svinje &quot;pukale&quot; su se i koristile kao igle za krpanje cipela. Velike dlake na leđima čupale su se i od njih su se radile &quot;penzle&quot; (kistovi). Na jabučici vrata urezao se križić i stavilo se malo kuhinjske soli za sreću i blagoslov u kući. Svinja se dizala na lance ili kuke (galge) te su joj vadili crijeva i rezali je na pola. Crijeva su se čistila za kobasice i krvavice. Srce, pluća, želudac i glavu stavljalo se kuhati u kotao za krvavice. Tada se svinja rezala na manje komade. Gulila se koža s masti za čvarke, pripremao se nadjev za kobasice i meso za pacanje.<br /> <br /> == Priprema zimnice ==<br /> <br /> Zimnica se može raditi od krastavaca, paprike, mahuna, zelja...<br /> <br /> Recept za zimnicu od krastavaca:<br /> Krastavci se moraju dobro oprati, a za to se vrijeme pripreme staklenke. Stave se u pećnicu da se dobro zagriju. Zatim se kuhaju ocat i voda u omjeru 8 : 2. Kada zakipi, u ocat se stave krastavci i poklope se na 15 minuta. Krastavci se izvade i stavljaju u staklenke. Tada se zaliju vrućim octom, stavi se kopar te se zatvore poklopcem.<br /> <br /> == Priprema mliječnih proizvoda ==<br /> <br /> U prošlosti je gotovo svaka obitelj uzgajala krave. One su služile za obrađivanje zemlje i za prijevoz tereta, a ponajviše radi proizvodnje mlijeka. Nekad su pasle po livadama i pašnjacima, a danas se uzgajaju u stajama. Mlijeko se prerađivalo u sir, vrhnje i maslac. Višak mliječnih proizvoda žene su nosile na prodaju - višak mlijeka na kuntu, a mliječne proizvode na tržnicu.</div>

PŠ Dubravica http://wiki-dveri.info/wiki/Radni_obi%C4%8Daji 2014-05-27T14:17:18Z

<p>PŠ Dubravica:&#32;/* Sjetva i žetva */</p> <hr /> <div>== Obrađivanje zemlje (sjetva i žetva) ==<br /> <br /> Da bi oranica bila spremna za sjetvu, najprije se mora izorati. Zatim se pšenica sije tako da se rukom razbacuje sjeme po polju. Kada dozori, počinje žetva. Pšenica se žanje srpovima i rade se snopovi. Snopovi se voze na dreš (dio vršalice) da se zrno odvoji od slame. Slama i čisto zrno voze se kući. Zrno se suši i čisti od pljeve. Slamu jede stoka.<br /> Kao kod oranja, tako se i kod sijanja drže neki posebni orački i sijački običaji, vjerovanja i vračanja. Kao i u svim hrvatskim krajevima, tako i u našem kraju, sjetva završava brananjem tj. zavlačenjem s pomoću sprave koja ima dva osnovna tipa.<br /> <br /> <br /> Ako vremenske prilike dopuste, zemlju je najbolje orati ujesen jer se tada zemlja preko zime smrzne i usitni. U proljeće se zemlja tanjura ili freza te je tada spremna za sijanje i sađenje proljetnih kultura. Najčešće se sije kukuruz, pšenica i ječam, a u vrtovima se sadi krumpir i sve ostalo povrće po želji. Da bi žitarice uspijevale, potrebno ih je okopati ili špricati protiv korova. Pšenica i ječam su kulture koje dozore u lipnju dok kukuruz dozori u jesen. Da bi biljke na oranicama i vrtovima uspijevale, potrebno je svake godine gnojiti zemlju.<br /> <br /> == Košnja i baliranje trave ==<br /> <br /> Trava se počinje kositi oko 5. mjeseca <br /> <br /> SIJENO - od 1. 5. do 30. 6.<br /> <br /> OTAVA - početak 8. mjeseca do Male Gospe (8. 9.)<br /> <br /> OTAVIĆ - oko kraja 9. mjeseca do Svih svetih<br /> <br /> Trava se kosila ručnim kosama, a to je bio iscrpljiv i mukotrpan rad. Ljeti je s radom trebalo početi rano ujutro da se izbjegnu vrućine. Ako je livada bila velika, trebalo je biti puno kosaca (10 - 12) koji su radili 3-4 sata. Trava se nakon košenja preokretala jer se tako brže sušila. Nakon ručnih kosilica počele su se koristiti kosilice koje su vukli konji. Pokošena i osušena trava nije se balirala jer nije bilo strojeva nego se ručno tovarila na kola i vozila kući. Stavljala se na sjenike ili su se na dvorištu u blizini kuće radili veliki plasti sijena koji su se nazivali ''kopiči''. Danas postoje strojevi koji olakšavaju taj mukotrpan rad - kose travu, skupljaju je u kocke (bale - baliranje), suše travu i drugo.<br /> <br /> == Berba grožđa ==<br /> <br /> Oko 29. rujna počinjale su prve berbe tj. oko Miholja (Sv. Mihael). U prošlosti, kada nije bilo tehnologije ni strojeva, onaj tko je imao veliki vinograd trebao je više radne snage da mu pomogne u berbi. Uglavnom su to bili obitelj, rodbina, susjedi i dobri prijatelji. Na kola koja su vukli konji stavljale su se drvene bačve, a ne velike posude (kao danas) jer je to bilo praktičnije i lakše zbog loših putova kojima se dolazilo do vinograda. U vinogradu su se bačve punile horizontalno, zatvarale i stavljale u prirodni položaj. Kad se došlo kući, u podrumu su se bačve otvarale, a grožđe se mljelo u velike posude. Ostavljalo se da kipi par dana te se zatim prešalo. Poslije prešanja grožđe se vraćalo u bačve da do kraja otkipi i pretvori se u vino. Grožđe iz mošta tijekom procesa kipljenja pretvara se u alkohol. Berba grožđa bila je jedan oblik svečanosti. Žene su pekle kolače, gibanice, orahnjače... Danas konje, a i čovjeka, zamjenjuju traktori, odnosno strojevi. Strojevi danas također sudjeluju i pomažu u procesu proizvodnje vina pa je njegova kvaliteta porasla.<br /> <br /> == Trganje i lupitva kukuruza ==<br /> <br /> Lupitva je skidanje obelinja s klipova kukuruza. Navečer, poslije večere i kad je završio sav vanjski posao, kukuruz bi se lupio. Kod imućnijih gazdi, zbog veće količine kukuruza, bilo bi više radnika. Posjedali bi na hrpe kukuruza ili u obelinje te uz međusobne šale, pošalice, dobacivanja ili pjesmu lupili kukuruz.<br /> <br /> == Obrađivanje zemlje ==<br /> <br /> Ako vremenske prilike dopuste, zemlju je najbolje orati ujesen jer se tada zemlja preko zime smrzne i usitni. U proljeće se zemlja tanjura ili freza te je tada spremna za sijanje i sađenje proljetnih kultura. Najčešće se sije kukuruz, pšenica i ječam, a u vrtovima se sadi krumpir i sve ostalo povrće po želji. Da bi žitarice uspijevale, potrebno ih je okopati ili špricati protiv korova. Pšenica i ječam su kulture koje dozore u lipnju dok kukuruz dozori u jesen. Da bi biljke na oranicama i vrtovima uspijevale, potrebno je svake godine gnojiti zemlju.<br /> <br /> == Čehanje perja ==<br /> <br /> Kad bi se u kasnu jesen i početkom zime završili svi poljoprivredni poslovi, a noći postojale sve duže, bilo je vrijeme čehanje perja. Cijele godine bi se skpljalo perje prilikom klanja životinja ( posebno gušće i pačje perje ) i spremalo bi se u platnene vreće. <br /> Čehanje perja bilo bi nakon večere kada bi se žene prema dogovoru okupile u hiži. U hiži je obično bio dugi stol i klupe oko njega. Gazdarica bi stavila perje u rešeto i na stol, a žene bi posjedale oko stola i čehale. Štrcle su se bacale ispod stola, a čehano perje u novi jastuk. Tijekom čehanja žene su razgovarale o svemu i svačemu, a nije nedostajalo ni pjesme ni šale ni viceva. Na čehanje perja za ženama bi došli muževi, a za curama dečki, ali oni nisu čehali perje već su sjedili za posebnim stolom, razgovarali o važnim stvarima i polako pijuckali d<br /> <br /> == Pripremanje ogrjeva za zimu ==<br /> <br /> Priprema ogrjeva za zimu počinje početkom proljeća i završava početkom zime. U općini Dubravica gotovo svaka obitelj ima svoju šumu iz koje doprema drva za zimu. Po drva ide muški dio obitelji. Prvo se pretražuje šuma i ako se nađu drva koja su polomljena, prvo se ruše ta drva. Zatim se drva ručnom ili motornom pilom režu na manje dijelove, stavljaju na prikolicu i odvoze kući. Doma se sijeku sjekirom i spremaju u spremišta.<br /> <br /> == Kolinje ==<br /> <br /> Najprije se stavila voda da zavrije. Zatim je počelo kolinje tako da su tri muškarca držala svinju, četvrti ju je zaklao, a domaćica je držala zdjelicu za krv koja je potrebna da bi se napravile krvavice. Tada se svinja stavljala u korito i polijevala vrućom vodom da joj otpadne dlaka. Dlake koje su ostale strugali su starim žlicama ili tuljcem. Debele dlake koje su rasle na vratu svinje &quot;pukale&quot; su se i koristile kao igle za krpanje cipela. Velike dlake na leđima čupale su se i od njih su se radile &quot;penzle&quot; (kistovi). Na jabučici vrata urezao se križić i stavilo se malo kuhinjske soli za sreću i blagoslov u kući. Svinja se dizala na lance ili kuke (galge) te su joj vadili crijeva i rezali je na pola. Crijeva su se čistila za kobasice i krvavice. Srce, pluća, želudac i glavu stavljalo se kuhati u kotao za krvavice. Tada se svinja rezala na manje komade. Gulila se koža s masti za čvarke, pripremao se nadjev za kobasice i meso za pacanje.<br /> <br /> == Priprema zimnice ==<br /> <br /> Zimnica se može raditi od krastavaca, paprike, mahuna, zelja...<br /> <br /> Recept za zimnicu od krastavaca:<br /> Krastavci se moraju dobro oprati, a za to se vrijeme pripreme staklenke. Stave se u pećnicu da se dobro zagriju. Zatim se kuhaju ocat i voda u omjeru 8 : 2. Kada zakipi, u ocat se stave krastavci i poklope se na 15 minuta. Krastavci se izvade i stavljaju u staklenke. Tada se zaliju vrućim octom, stavi se kopar te se zatvore poklopcem.<br /> <br /> == Priprema mliječnih proizvoda ==<br /> <br /> U prošlosti je gotovo svaka obitelj uzgajala krave. One su služile za obrađivanje zemlje i za prijevoz tereta, a ponajviše radi proizvodnje mlijeka. Nekad su pasle po livadama i pašnjacima, a danas se uzgajaju u stajama. Mlijeko se prerađivalo u sir, vrhnje i maslac. Višak mliječnih proizvoda žene su nosile na prodaju - višak mlijeka na kuntu, a mliječne proizvode na tržnicu.</div>

PŠ Dubravica http://wiki-dveri.info/wiki/Radni_obi%C4%8Daji 2014-05-27T14:14:33Z

<p>PŠ Dubravica:&#32;/* Sjetva i žetva */</p> <hr /> <div>== Sjetva i žetva ==<br /> <br /> Da bi oranica bila spremna za sjetvu, najprije se mora izorati. Zatim se pšenica sije tako da se rukom razbacuje sjeme po polju. Kada dozori, počinje žetva. Pšenica se žanje srpovima i rade se snopovi. Snopovi se voze na dreš (dio vršalice) da se zrno odvoji od slame. Slama i čisto zrno voze se kući. Zrno se suši i čisti od pljeve. Slamu jede stoka.<br /> Kao kod oranja, tako se i kod sijanja drže neki posebni orački i sijački običaji, vjerovanja i vračanja. Kao i u svim hrvatskim krajevima, tako i u našem kraju, sjetva završava brananjem tj. zavlačenjem s pomoću sprave koja ima dva osnovna tipa.<br /> <br /> == Košnja i baliranje trave ==<br /> <br /> Trava se počinje kositi oko 5. mjeseca <br /> <br /> SIJENO - od 1. 5. do 30. 6.<br /> <br /> OTAVA - početak 8. mjeseca do Male Gospe (8. 9.)<br /> <br /> OTAVIĆ - oko kraja 9. mjeseca do Svih svetih<br /> <br /> Trava se kosila ručnim kosama, a to je bio iscrpljiv i mukotrpan rad. Ljeti je s radom trebalo početi rano ujutro da se izbjegnu vrućine. Ako je livada bila velika, trebalo je biti puno kosaca (10 - 12) koji su radili 3-4 sata. Trava se nakon košenja preokretala jer se tako brže sušila. Nakon ručnih kosilica počele su se koristiti kosilice koje su vukli konji. Pokošena i osušena trava nije se balirala jer nije bilo strojeva nego se ručno tovarila na kola i vozila kući. Stavljala se na sjenike ili su se na dvorištu u blizini kuće radili veliki plasti sijena koji su se nazivali ''kopiči''. Danas postoje strojevi koji olakšavaju taj mukotrpan rad - kose travu, skupljaju je u kocke (bale - baliranje), suše travu i drugo.<br /> <br /> == Berba grožđa ==<br /> <br /> Oko 29. rujna počinjale su prve berbe tj. oko Miholja (Sv. Mihael). U prošlosti, kada nije bilo tehnologije ni strojeva, onaj tko je imao veliki vinograd trebao je više radne snage da mu pomogne u berbi. Uglavnom su to bili obitelj, rodbina, susjedi i dobri prijatelji. Na kola koja su vukli konji stavljale su se drvene bačve, a ne velike posude (kao danas) jer je to bilo praktičnije i lakše zbog loših putova kojima se dolazilo do vinograda. U vinogradu su se bačve punile horizontalno, zatvarale i stavljale u prirodni položaj. Kad se došlo kući, u podrumu su se bačve otvarale, a grožđe se mljelo u velike posude. Ostavljalo se da kipi par dana te se zatim prešalo. Poslije prešanja grožđe se vraćalo u bačve da do kraja otkipi i pretvori se u vino. Grožđe iz mošta tijekom procesa kipljenja pretvara se u alkohol. Berba grožđa bila je jedan oblik svečanosti. Žene su pekle kolače, gibanice, orahnjače... Danas konje, a i čovjeka, zamjenjuju traktori, odnosno strojevi. Strojevi danas također sudjeluju i pomažu u procesu proizvodnje vina pa je njegova kvaliteta porasla.<br /> <br /> == Trganje i lupitva kukuruza ==<br /> <br /> Lupitva je skidanje obelinja s klipova kukuruza. Navečer, poslije večere i kad je završio sav vanjski posao, kukuruz bi se lupio. Kod imućnijih gazdi, zbog veće količine kukuruza, bilo bi više radnika. Posjedali bi na hrpe kukuruza ili u obelinje te uz međusobne šale, pošalice, dobacivanja ili pjesmu lupili kukuruz.<br /> <br /> == Obrađivanje zemlje ==<br /> <br /> Ako vremenske prilike dopuste, zemlju je najbolje orati ujesen jer se tada zemlja preko zime smrzne i usitni. U proljeće se zemlja tanjura ili freza te je tada spremna za sijanje i sađenje proljetnih kultura. Najčešće se sije kukuruz, pšenica i ječam, a u vrtovima se sadi krumpir i sve ostalo povrće po želji. Da bi žitarice uspijevale, potrebno ih je okopati ili špricati protiv korova. Pšenica i ječam su kulture koje dozore u lipnju dok kukuruz dozori u jesen. Da bi biljke na oranicama i vrtovima uspijevale, potrebno je svake godine gnojiti zemlju.<br /> <br /> == Čehanje perja ==<br /> <br /> Kad bi se u kasnu jesen i početkom zime završili svi poljoprivredni poslovi, a noći postojale sve duže, bilo je vrijeme čehanje perja. Cijele godine bi se skpljalo perje prilikom klanja životinja ( posebno gušće i pačje perje ) i spremalo bi se u platnene vreće. <br /> Čehanje perja bilo bi nakon večere kada bi se žene prema dogovoru okupile u hiži. U hiži je obično bio dugi stol i klupe oko njega. Gazdarica bi stavila perje u rešeto i na stol, a žene bi posjedale oko stola i čehale. Štrcle su se bacale ispod stola, a čehano perje u novi jastuk. Tijekom čehanja žene su razgovarale o svemu i svačemu, a nije nedostajalo ni pjesme ni šale ni viceva. Na čehanje perja za ženama bi došli muževi, a za curama dečki, ali oni nisu čehali perje već su sjedili za posebnim stolom, razgovarali o važnim stvarima i polako pijuckali d<br /> <br /> == Pripremanje ogrjeva za zimu ==<br /> <br /> Priprema ogrjeva za zimu počinje početkom proljeća i završava početkom zime. U općini Dubravica gotovo svaka obitelj ima svoju šumu iz koje doprema drva za zimu. Po drva ide muški dio obitelji. Prvo se pretražuje šuma i ako se nađu drva koja su polomljena, prvo se ruše ta drva. Zatim se drva ručnom ili motornom pilom režu na manje dijelove, stavljaju na prikolicu i odvoze kući. Doma se sijeku sjekirom i spremaju u spremišta.<br /> <br /> == Kolinje ==<br /> <br /> Najprije se stavila voda da zavrije. Zatim je počelo kolinje tako da su tri muškarca držala svinju, četvrti ju je zaklao, a domaćica je držala zdjelicu za krv koja je potrebna da bi se napravile krvavice. Tada se svinja stavljala u korito i polijevala vrućom vodom da joj otpadne dlaka. Dlake koje su ostale strugali su starim žlicama ili tuljcem. Debele dlake koje su rasle na vratu svinje &quot;pukale&quot; su se i koristile kao igle za krpanje cipela. Velike dlake na leđima čupale su se i od njih su se radile &quot;penzle&quot; (kistovi). Na jabučici vrata urezao se križić i stavilo se malo kuhinjske soli za sreću i blagoslov u kući. Svinja se dizala na lance ili kuke (galge) te su joj vadili crijeva i rezali je na pola. Crijeva su se čistila za kobasice i krvavice. Srce, pluća, želudac i glavu stavljalo se kuhati u kotao za krvavice. Tada se svinja rezala na manje komade. Gulila se koža s masti za čvarke, pripremao se nadjev za kobasice i meso za pacanje.<br /> <br /> == Priprema zimnice ==<br /> <br /> Zimnica se može raditi od krastavaca, paprike, mahuna, zelja...<br /> <br /> Recept za zimnicu od krastavaca:<br /> Krastavci se moraju dobro oprati, a za to se vrijeme pripreme staklenke. Stave se u pećnicu da se dobro zagriju. Zatim se kuhaju ocat i voda u omjeru 8 : 2. Kada zakipi, u ocat se stave krastavci i poklope se na 15 minuta. Krastavci se izvade i stavljaju u staklenke. Tada se zaliju vrućim octom, stavi se kopar te se zatvore poklopcem.<br /> <br /> == Priprema mliječnih proizvoda ==<br /> <br /> U prošlosti je gotovo svaka obitelj uzgajala krave. One su služile za obrađivanje zemlje i za prijevoz tereta, a ponajviše radi proizvodnje mlijeka. Nekad su pasle po livadama i pašnjacima, a danas se uzgajaju u stajama. Mlijeko se prerađivalo u sir, vrhnje i maslac. Višak mliječnih proizvoda žene su nosile na prodaju - višak mlijeka na kuntu, a mliječne proizvode na tržnicu.</div>

PŠ Dubravica http://wiki-dveri.info/wiki/Radni_obi%C4%8Daji 2014-05-27T14:14:18Z

<p>PŠ Dubravica:&#32;/* Čehanje perja */</p> <hr /> <div>== Sjetva i žetva ==<br /> <br /> Da bi oranica bila spremna za sjetvu, najprije se mora izorati. Zatim se pšenica sije tako da se rukom razbacuje sjeme po polju. Kada dozori, počinje žetva. Pšenica se žanje srpovima i rade se snopovi. Snopovi se voze na dreš (dio vršalice) da se zrno odvoji od slame. Slama i čisto zrno voze se kući. Zrno se suši i čisti od pljeve. Slamu jede stoka.<br /> <br /> == Košnja i baliranje trave ==<br /> <br /> Trava se počinje kositi oko 5. mjeseca <br /> <br /> SIJENO - od 1. 5. do 30. 6.<br /> <br /> OTAVA - početak 8. mjeseca do Male Gospe (8. 9.)<br /> <br /> OTAVIĆ - oko kraja 9. mjeseca do Svih svetih<br /> <br /> Trava se kosila ručnim kosama, a to je bio iscrpljiv i mukotrpan rad. Ljeti je s radom trebalo početi rano ujutro da se izbjegnu vrućine. Ako je livada bila velika, trebalo je biti puno kosaca (10 - 12) koji su radili 3-4 sata. Trava se nakon košenja preokretala jer se tako brže sušila. Nakon ručnih kosilica počele su se koristiti kosilice koje su vukli konji. Pokošena i osušena trava nije se balirala jer nije bilo strojeva nego se ručno tovarila na kola i vozila kući. Stavljala se na sjenike ili su se na dvorištu u blizini kuće radili veliki plasti sijena koji su se nazivali ''kopiči''. Danas postoje strojevi koji olakšavaju taj mukotrpan rad - kose travu, skupljaju je u kocke (bale - baliranje), suše travu i drugo.<br /> <br /> == Berba grožđa ==<br /> <br /> Oko 29. rujna počinjale su prve berbe tj. oko Miholja (Sv. Mihael). U prošlosti, kada nije bilo tehnologije ni strojeva, onaj tko je imao veliki vinograd trebao je više radne snage da mu pomogne u berbi. Uglavnom su to bili obitelj, rodbina, susjedi i dobri prijatelji. Na kola koja su vukli konji stavljale su se drvene bačve, a ne velike posude (kao danas) jer je to bilo praktičnije i lakše zbog loših putova kojima se dolazilo do vinograda. U vinogradu su se bačve punile horizontalno, zatvarale i stavljale u prirodni položaj. Kad se došlo kući, u podrumu su se bačve otvarale, a grožđe se mljelo u velike posude. Ostavljalo se da kipi par dana te se zatim prešalo. Poslije prešanja grožđe se vraćalo u bačve da do kraja otkipi i pretvori se u vino. Grožđe iz mošta tijekom procesa kipljenja pretvara se u alkohol. Berba grožđa bila je jedan oblik svečanosti. Žene su pekle kolače, gibanice, orahnjače... Danas konje, a i čovjeka, zamjenjuju traktori, odnosno strojevi. Strojevi danas također sudjeluju i pomažu u procesu proizvodnje vina pa je njegova kvaliteta porasla.<br /> <br /> == Trganje i lupitva kukuruza ==<br /> <br /> Lupitva je skidanje obelinja s klipova kukuruza. Navečer, poslije večere i kad je završio sav vanjski posao, kukuruz bi se lupio. Kod imućnijih gazdi, zbog veće količine kukuruza, bilo bi više radnika. Posjedali bi na hrpe kukuruza ili u obelinje te uz međusobne šale, pošalice, dobacivanja ili pjesmu lupili kukuruz.<br /> <br /> == Obrađivanje zemlje ==<br /> <br /> Ako vremenske prilike dopuste, zemlju je najbolje orati ujesen jer se tada zemlja preko zime smrzne i usitni. U proljeće se zemlja tanjura ili freza te je tada spremna za sijanje i sađenje proljetnih kultura. Najčešće se sije kukuruz, pšenica i ječam, a u vrtovima se sadi krumpir i sve ostalo povrće po želji. Da bi žitarice uspijevale, potrebno ih je okopati ili špricati protiv korova. Pšenica i ječam su kulture koje dozore u lipnju dok kukuruz dozori u jesen. Da bi biljke na oranicama i vrtovima uspijevale, potrebno je svake godine gnojiti zemlju.<br /> <br /> == Čehanje perja ==<br /> <br /> Kad bi se u kasnu jesen i početkom zime završili svi poljoprivredni poslovi, a noći postojale sve duže, bilo je vrijeme čehanje perja. Cijele godine bi se skpljalo perje prilikom klanja životinja ( posebno gušće i pačje perje ) i spremalo bi se u platnene vreće. <br /> Čehanje perja bilo bi nakon večere kada bi se žene prema dogovoru okupile u hiži. U hiži je obično bio dugi stol i klupe oko njega. Gazdarica bi stavila perje u rešeto i na stol, a žene bi posjedale oko stola i čehale. Štrcle su se bacale ispod stola, a čehano perje u novi jastuk. Tijekom čehanja žene su razgovarale o svemu i svačemu, a nije nedostajalo ni pjesme ni šale ni viceva. Na čehanje perja za ženama bi došli muževi, a za curama dečki, ali oni nisu čehali perje već su sjedili za posebnim stolom, razgovarali o važnim stvarima i polako pijuckali d<br /> <br /> == Pripremanje ogrjeva za zimu ==<br /> <br /> Priprema ogrjeva za zimu počinje početkom proljeća i završava početkom zime. U općini Dubravica gotovo svaka obitelj ima svoju šumu iz koje doprema drva za zimu. Po drva ide muški dio obitelji. Prvo se pretražuje šuma i ako se nađu drva koja su polomljena, prvo se ruše ta drva. Zatim se drva ručnom ili motornom pilom režu na manje dijelove, stavljaju na prikolicu i odvoze kući. Doma se sijeku sjekirom i spremaju u spremišta.<br /> <br /> == Kolinje ==<br /> <br /> Najprije se stavila voda da zavrije. Zatim je počelo kolinje tako da su tri muškarca držala svinju, četvrti ju je zaklao, a domaćica je držala zdjelicu za krv koja je potrebna da bi se napravile krvavice. Tada se svinja stavljala u korito i polijevala vrućom vodom da joj otpadne dlaka. Dlake koje su ostale strugali su starim žlicama ili tuljcem. Debele dlake koje su rasle na vratu svinje &quot;pukale&quot; su se i koristile kao igle za krpanje cipela. Velike dlake na leđima čupale su se i od njih su se radile &quot;penzle&quot; (kistovi). Na jabučici vrata urezao se križić i stavilo se malo kuhinjske soli za sreću i blagoslov u kući. Svinja se dizala na lance ili kuke (galge) te su joj vadili crijeva i rezali je na pola. Crijeva su se čistila za kobasice i krvavice. Srce, pluća, želudac i glavu stavljalo se kuhati u kotao za krvavice. Tada se svinja rezala na manje komade. Gulila se koža s masti za čvarke, pripremao se nadjev za kobasice i meso za pacanje.<br /> <br /> == Priprema zimnice ==<br /> <br /> Zimnica se može raditi od krastavaca, paprike, mahuna, zelja...<br /> <br /> Recept za zimnicu od krastavaca:<br /> Krastavci se moraju dobro oprati, a za to se vrijeme pripreme staklenke. Stave se u pećnicu da se dobro zagriju. Zatim se kuhaju ocat i voda u omjeru 8 : 2. Kada zakipi, u ocat se stave krastavci i poklope se na 15 minuta. Krastavci se izvade i stavljaju u staklenke. Tada se zaliju vrućim octom, stavi se kopar te se zatvore poklopcem.<br /> <br /> == Priprema mliječnih proizvoda ==<br /> <br /> U prošlosti je gotovo svaka obitelj uzgajala krave. One su služile za obrađivanje zemlje i za prijevoz tereta, a ponajviše radi proizvodnje mlijeka. Nekad su pasle po livadama i pašnjacima, a danas se uzgajaju u stajama. Mlijeko se prerađivalo u sir, vrhnje i maslac. Višak mliječnih proizvoda žene su nosile na prodaju - višak mlijeka na kuntu, a mliječne proizvode na tržnicu.</div>

PŠ Dubravica http://wiki-dveri.info/wiki/Radni_obi%C4%8Daji 2014-05-27T14:03:33Z

<p>PŠ Dubravica:&#32;/* Kolinje */</p> <hr /> <div>== Sjetva i žetva ==<br /> <br /> Da bi oranica bila spremna za sjetvu, najprije se mora izorati. Zatim se pšenica sije tako da se rukom razbacuje sjeme po polju. Kada dozori, počinje žetva. Pšenica se žanje srpovima i rade se snopovi. Snopovi se voze na dreš (dio vršalice) da se zrno odvoji od slame. Slama i čisto zrno voze se kući. Zrno se suši i čisti od pljeve. Slamu jede stoka.<br /> <br /> == Košnja i baliranje trave ==<br /> <br /> Trava se počinje kositi oko 5. mjeseca <br /> <br /> SIJENO - od 1. 5. do 30. 6.<br /> <br /> OTAVA - početak 8. mjeseca do Male Gospe (8. 9.)<br /> <br /> OTAVIĆ - oko kraja 9. mjeseca do Svih svetih<br /> <br /> Trava se kosila ručnim kosama, a to je bio iscrpljiv i mukotrpan rad. Ljeti je s radom trebalo početi rano ujutro da se izbjegnu vrućine. Ako je livada bila velika, trebalo je biti puno kosaca (10 - 12) koji su radili 3-4 sata. Trava se nakon košenja preokretala jer se tako brže sušila. Nakon ručnih kosilica počele su se koristiti kosilice koje su vukli konji. Pokošena i osušena trava nije se balirala jer nije bilo strojeva nego se ručno tovarila na kola i vozila kući. Stavljala se na sjenike ili su se na dvorištu u blizini kuće radili veliki plasti sijena koji su se nazivali ''kopiči''. Danas postoje strojevi koji olakšavaju taj mukotrpan rad - kose travu, skupljaju je u kocke (bale - baliranje), suše travu i drugo.<br /> <br /> == Berba grožđa ==<br /> <br /> Oko 29. rujna počinjale su prve berbe tj. oko Miholja (Sv. Mihael). U prošlosti, kada nije bilo tehnologije ni strojeva, onaj tko je imao veliki vinograd trebao je više radne snage da mu pomogne u berbi. Uglavnom su to bili obitelj, rodbina, susjedi i dobri prijatelji. Na kola koja su vukli konji stavljale su se drvene bačve, a ne velike posude (kao danas) jer je to bilo praktičnije i lakše zbog loših putova kojima se dolazilo do vinograda. U vinogradu su se bačve punile horizontalno, zatvarale i stavljale u prirodni položaj. Kad se došlo kući, u podrumu su se bačve otvarale, a grožđe se mljelo u velike posude. Ostavljalo se da kipi par dana te se zatim prešalo. Poslije prešanja grožđe se vraćalo u bačve da do kraja otkipi i pretvori se u vino. Grožđe iz mošta tijekom procesa kipljenja pretvara se u alkohol. Berba grožđa bila je jedan oblik svečanosti. Žene su pekle kolače, gibanice, orahnjače... Danas konje, a i čovjeka, zamjenjuju traktori, odnosno strojevi. Strojevi danas također sudjeluju i pomažu u procesu proizvodnje vina pa je njegova kvaliteta porasla.<br /> <br /> == Trganje i lupitva kukuruza ==<br /> <br /> Lupitva je skidanje obelinja s klipova kukuruza. Navečer, poslije večere i kad je završio sav vanjski posao, kukuruz bi se lupio. Kod imućnijih gazdi, zbog veće količine kukuruza, bilo bi više radnika. Posjedali bi na hrpe kukuruza ili u obelinje te uz međusobne šale, pošalice, dobacivanja ili pjesmu lupili kukuruz.<br /> <br /> == Obrađivanje zemlje ==<br /> <br /> Ako vremenske prilike dopuste, zemlju je najbolje orati ujesen jer se tada zemlja preko zime smrzne i usitni. U proljeće se zemlja tanjura ili freza te je tada spremna za sijanje i sađenje proljetnih kultura. Najčešće se sije kukuruz, pšenica i ječam, a u vrtovima se sadi krumpir i sve ostalo povrće po želji. Da bi žitarice uspijevale, potrebno ih je okopati ili špricati protiv korova. Pšenica i ječam su kulture koje dozore u lipnju dok kukuruz dozori u jesen. Da bi biljke na oranicama i vrtovima uspijevale, potrebno je svake godine gnojiti zemlju.<br /> <br /> == Čehanje perja ==<br /> <br /> <br /> == Pripremanje ogrjeva za zimu ==<br /> <br /> Priprema ogrjeva za zimu počinje početkom proljeća i završava početkom zime. U općini Dubravica gotovo svaka obitelj ima svoju šumu iz koje doprema drva za zimu. Po drva ide muški dio obitelji. Prvo se pretražuje šuma i ako se nađu drva koja su polomljena, prvo se ruše ta drva. Zatim se drva ručnom ili motornom pilom režu na manje dijelove, stavljaju na prikolicu i odvoze kući. Doma se sijeku sjekirom i spremaju u spremišta.<br /> <br /> == Kolinje ==<br /> <br /> Najprije se stavila voda da zavrije. Zatim je počelo kolinje tako da su tri muškarca držala svinju, četvrti ju je zaklao, a domaćica je držala zdjelicu za krv koja je potrebna da bi se napravile krvavice. Tada se svinja stavljala u korito i polijevala vrućom vodom da joj otpadne dlaka. Dlake koje su ostale strugali su starim žlicama ili tuljcem. Debele dlake koje su rasle na vratu svinje &quot;pukale&quot; su se i koristile kao igle za krpanje cipela. Velike dlake na leđima čupale su se i od njih su se radile &quot;penzle&quot; (kistovi). Na jabučici vrata urezao se križić i stavilo se malo kuhinjske soli za sreću i blagoslov u kući. Svinja se dizala na lance ili kuke (galge) te su joj vadili crijeva i rezali je na pola. Crijeva su se čistila za kobasice i krvavice. Srce, pluća, želudac i glavu stavljalo se kuhati u kotao za krvavice. Tada se svinja rezala na manje komade. Gulila se koža s masti za čvarke, pripremao se nadjev za kobasice i meso za pacanje.<br /> <br /> == Priprema zimnice ==<br /> <br /> Zimnica se može raditi od krastavaca, paprike, mahuna, zelja...<br /> <br /> Recept za zimnicu od krastavaca:<br /> Krastavci se moraju dobro oprati, a za to se vrijeme pripreme staklenke. Stave se u pećnicu da se dobro zagriju. Zatim se kuhaju ocat i voda u omjeru 8 : 2. Kada zakipi, u ocat se stave krastavci i poklope se na 15 minuta. Krastavci se izvade i stavljaju u staklenke. Tada se zaliju vrućim octom, stavi se kopar te se zatvore poklopcem.<br /> <br /> == Priprema mliječnih proizvoda ==<br /> <br /> U prošlosti je gotovo svaka obitelj uzgajala krave. One su služile za obrađivanje zemlje i za prijevoz tereta, a ponajviše radi proizvodnje mlijeka. Nekad su pasle po livadama i pašnjacima, a danas se uzgajaju u stajama. Mlijeko se prerađivalo u sir, vrhnje i maslac. Višak mliječnih proizvoda žene su nosile na prodaju - višak mlijeka na kuntu, a mliječne proizvode na tržnicu.</div>

PŠ Dubravica http://wiki-dveri.info/wiki/Radni_obi%C4%8Daji 2014-05-22T07:59:56Z

<p>PŠ Dubravica:&#32;/* Priprema zimnice */</p> <hr /> <div>== Sjetva i žetva ==<br /> <br /> Da bi oranica bila spremna za sjetvu, najprije se mora izorati. Zatim se pšenica sije tako da se rukom razbacuje sjeme po polju. Kada dozori, počinje žetva. Pšenica se žanje srpovima i rade se snopovi. Snopovi se voze na dreš (dio vršalice) da se zrno odvoji od slame. Slama i čisto zrno voze se kući. Zrno se suši i čisti od pljeve. Slamu jede stoka.<br /> <br /> == Košnja i baliranje trave ==<br /> <br /> Trava se počinje kositi oko 5. mjeseca <br /> <br /> SIJENO - od 1. 5. do 30. 6.<br /> <br /> OTAVA - početak 8. mjeseca do Male Gospe (8. 9.)<br /> <br /> OTAVIĆ - oko kraja 9. mjeseca do Svih svetih<br /> <br /> Trava se kosila ručnim kosama, a to je bio iscrpljiv i mukotrpan rad. Ljeti je s radom trebalo početi rano ujutro da se izbjegnu vrućine. Ako je livada bila velika, trebalo je biti puno kosaca (10 - 12) koji su radili 3-4 sata. Trava se nakon košenja preokretala jer se tako brže sušila. Nakon ručnih kosilica počele su se koristiti kosilice koje su vukli konji. Pokošena i osušena trava nije se balirala jer nije bilo strojeva nego se ručno tovarila na kola i vozila kući. Stavljala se na sjenike ili su se na dvorištu u blizini kuće radili veliki plasti sijena koji su se nazivali ''kopiči''. Danas postoje strojevi koji olakšavaju taj mukotrpan rad - kose travu, skupljaju je u kocke (bale - baliranje), suše travu i drugo.<br /> <br /> == Berba grožđa ==<br /> <br /> Oko 29. rujna počinjale su prve berbe tj. oko Miholja (Sv. Mihael). U prošlosti, kada nije bilo tehnologije ni strojeva, onaj tko je imao veliki vinograd trebao je više radne snage da mu pomogne u berbi. Uglavnom su to bili obitelj, rodbina, susjedi i dobri prijatelji. Na kola koja su vukli konji stavljale su se drvene bačve, a ne velike posude (kao danas) jer je to bilo praktičnije i lakše zbog loših putova kojima se dolazilo do vinograda. U vinogradu su se bačve punile horizontalno, zatvarale i stavljale u prirodni položaj. Kad se došlo kući, u podrumu su se bačve otvarale, a grožđe se mljelo u velike posude. Ostavljalo se da kipi par dana te se zatim prešalo. Poslije prešanja grožđe se vraćalo u bačve da do kraja otkipi i pretvori se u vino. Grožđe iz mošta tijekom procesa kipljenja pretvara se u alkohol. Berba grožđa bila je jedan oblik svečanosti. Žene su pekle kolače, gibanice, orahnjače... Danas konje, a i čovjeka, zamjenjuju traktori, odnosno strojevi. Strojevi danas također sudjeluju i pomažu u procesu proizvodnje vina pa je njegova kvaliteta porasla.<br /> <br /> == Trganje i lupitva kukuruza ==<br /> <br /> Lupitva je skidanje obelinja s klipova kukuruza. Navečer, poslije večere i kad je završio sav vanjski posao, kukuruz bi se lupio. Kod imućnijih gazdi, zbog veće količine kukuruza, bilo bi više radnika. Posjedali bi na hrpe kukuruza ili u obelinje te uz međusobne šale, pošalice, dobacivanja ili pjesmu lupili kukuruz.<br /> <br /> == Obrađivanje zemlje ==<br /> <br /> Ako vremenske prilike dopuste, zemlju je najbolje orati ujesen jer se tada zemlja preko zime smrzne i usitni. U proljeće se zemlja tanjura ili freza te je tada spremna za sijanje i sađenje proljetnih kultura. Najčešće se sije kukuruz, pšenica i ječam, a u vrtovima se sadi krumpir i sve ostalo povrće po želji. Da bi žitarice uspijevale, potrebno ih je okopati ili špricati protiv korova. Pšenica i ječam su kulture koje dozore u lipnju dok kukuruz dozori u jesen. Da bi biljke na oranicama i vrtovima uspijevale, potrebno je svake godine gnojiti zemlju.<br /> <br /> == Čehanje perja ==<br /> <br /> <br /> == Pripremanje ogrjeva za zimu ==<br /> <br /> Priprema ogrjeva za zimu počinje početkom proljeća i završava početkom zime. U općini Dubravica gotovo svaka obitelj ima svoju šumu iz koje doprema drva za zimu. Po drva ide muški dio obitelji. Prvo se pretražuje šuma i ako se nađu drva koja su polomljena, prvo se ruše ta drva. Zatim se drva ručnom ili motornom pilom režu na manje dijelove, stavljaju na prikolicu i odvoze kući. Doma se sijeku sjekirom i spremaju u spremišta.<br /> <br /> == Kolinje ==<br /> <br /> Najprije se stavila voda da zavrije. Zatim je počelo kolinje tako da su tri muškarca držala svinju, četvrti ju je zaklao, a domaćica je držala zdjelicu za krv koja je potrebna da bi se napravile krvavice. Tada se svinja stavljala u korito i polijevala vrućom vodom da joj otpadne dlaka. Dlake koje su ostale strugali su starim žlicama ili tuljcem. Svinja se dizala na lance ili kuke (galge) te su joj vadili crijeva i rezali je na pola. Crijeva su se čistila za kobasice i krvavice. Srce, pluća, želudac i glavu stavljalo se kuhati u kotao za krvavice. Tada se svinja rezala na manje komade. Gulila se koža s masti za čvarke, pripremao nadjev za kobasice i meso za pacanje.<br /> <br /> == Priprema zimnice ==<br /> <br /> Zimnica se može raditi od krastavaca, paprike, mahuna, zelja...<br /> <br /> Recept za zimnicu od krastavaca:<br /> Krastavci se moraju dobro oprati, a za to se vrijeme pripreme staklenke. Stave se u pećnicu da se dobro zagriju. Zatim se kuhaju ocat i voda u omjeru 8 : 2. Kada zakipi, u ocat se stave krastavci i poklope se na 15 minuta. Krastavci se izvade i stavljaju u staklenke. Tada se zaliju vrućim octom, stavi se kopar te se zatvore poklopcem.<br /> <br /> == Priprema mliječnih proizvoda ==<br /> <br /> U prošlosti je gotovo svaka obitelj uzgajala krave. One su služile za obrađivanje zemlje i za prijevoz tereta, a ponajviše radi proizvodnje mlijeka. Nekad su pasle po livadama i pašnjacima, a danas se uzgajaju u stajama. Mlijeko se prerađivalo u sir, vrhnje i maslac. Višak mliječnih proizvoda žene su nosile na prodaju - višak mlijeka na kuntu, a mliječne proizvode na tržnicu.</div>

PŠ Dubravica http://wiki-dveri.info/wiki/Radni_obi%C4%8Daji 2014-05-22T07:57:09Z

<p>PŠ Dubravica:&#32;/* Trganje i lupitva kukuruza */</p> <hr /> <div>== Sjetva i žetva ==<br /> <br /> Da bi oranica bila spremna za sjetvu, najprije se mora izorati. Zatim se pšenica sije tako da se rukom razbacuje sjeme po polju. Kada dozori, počinje žetva. Pšenica se žanje srpovima i rade se snopovi. Snopovi se voze na dreš (dio vršalice) da se zrno odvoji od slame. Slama i čisto zrno voze se kući. Zrno se suši i čisti od pljeve. Slamu jede stoka.<br /> <br /> == Košnja i baliranje trave ==<br /> <br /> Trava se počinje kositi oko 5. mjeseca <br /> <br /> SIJENO - od 1. 5. do 30. 6.<br /> <br /> OTAVA - početak 8. mjeseca do Male Gospe (8. 9.)<br /> <br /> OTAVIĆ - oko kraja 9. mjeseca do Svih svetih<br /> <br /> Trava se kosila ručnim kosama, a to je bio iscrpljiv i mukotrpan rad. Ljeti je s radom trebalo početi rano ujutro da se izbjegnu vrućine. Ako je livada bila velika, trebalo je biti puno kosaca (10 - 12) koji su radili 3-4 sata. Trava se nakon košenja preokretala jer se tako brže sušila. Nakon ručnih kosilica počele su se koristiti kosilice koje su vukli konji. Pokošena i osušena trava nije se balirala jer nije bilo strojeva nego se ručno tovarila na kola i vozila kući. Stavljala se na sjenike ili su se na dvorištu u blizini kuće radili veliki plasti sijena koji su se nazivali ''kopiči''. Danas postoje strojevi koji olakšavaju taj mukotrpan rad - kose travu, skupljaju je u kocke (bale - baliranje), suše travu i drugo.<br /> <br /> == Berba grožđa ==<br /> <br /> Oko 29. rujna počinjale su prve berbe tj. oko Miholja (Sv. Mihael). U prošlosti, kada nije bilo tehnologije ni strojeva, onaj tko je imao veliki vinograd trebao je više radne snage da mu pomogne u berbi. Uglavnom su to bili obitelj, rodbina, susjedi i dobri prijatelji. Na kola koja su vukli konji stavljale su se drvene bačve, a ne velike posude (kao danas) jer je to bilo praktičnije i lakše zbog loših putova kojima se dolazilo do vinograda. U vinogradu su se bačve punile horizontalno, zatvarale i stavljale u prirodni položaj. Kad se došlo kući, u podrumu su se bačve otvarale, a grožđe se mljelo u velike posude. Ostavljalo se da kipi par dana te se zatim prešalo. Poslije prešanja grožđe se vraćalo u bačve da do kraja otkipi i pretvori se u vino. Grožđe iz mošta tijekom procesa kipljenja pretvara se u alkohol. Berba grožđa bila je jedan oblik svečanosti. Žene su pekle kolače, gibanice, orahnjače... Danas konje, a i čovjeka, zamjenjuju traktori, odnosno strojevi. Strojevi danas također sudjeluju i pomažu u procesu proizvodnje vina pa je njegova kvaliteta porasla.<br /> <br /> == Trganje i lupitva kukuruza ==<br /> <br /> Lupitva je skidanje obelinja s klipova kukuruza. Navečer, poslije večere i kad je završio sav vanjski posao, kukuruz bi se lupio. Kod imućnijih gazdi, zbog veće količine kukuruza, bilo bi više radnika. Posjedali bi na hrpe kukuruza ili u obelinje te uz međusobne šale, pošalice, dobacivanja ili pjesmu lupili kukuruz.<br /> <br /> == Obrađivanje zemlje ==<br /> <br /> Ako vremenske prilike dopuste, zemlju je najbolje orati ujesen jer se tada zemlja preko zime smrzne i usitni. U proljeće se zemlja tanjura ili freza te je tada spremna za sijanje i sađenje proljetnih kultura. Najčešće se sije kukuruz, pšenica i ječam, a u vrtovima se sadi krumpir i sve ostalo povrće po želji. Da bi žitarice uspijevale, potrebno ih je okopati ili špricati protiv korova. Pšenica i ječam su kulture koje dozore u lipnju dok kukuruz dozori u jesen. Da bi biljke na oranicama i vrtovima uspijevale, potrebno je svake godine gnojiti zemlju.<br /> <br /> == Čehanje perja ==<br /> <br /> <br /> == Pripremanje ogrjeva za zimu ==<br /> <br /> Priprema ogrjeva za zimu počinje početkom proljeća i završava početkom zime. U općini Dubravica gotovo svaka obitelj ima svoju šumu iz koje doprema drva za zimu. Po drva ide muški dio obitelji. Prvo se pretražuje šuma i ako se nađu drva koja su polomljena, prvo se ruše ta drva. Zatim se drva ručnom ili motornom pilom režu na manje dijelove, stavljaju na prikolicu i odvoze kući. Doma se sijeku sjekirom i spremaju u spremišta.<br /> <br /> == Kolinje ==<br /> <br /> Najprije se stavila voda da zavrije. Zatim je počelo kolinje tako da su tri muškarca držala svinju, četvrti ju je zaklao, a domaćica je držala zdjelicu za krv koja je potrebna da bi se napravile krvavice. Tada se svinja stavljala u korito i polijevala vrućom vodom da joj otpadne dlaka. Dlake koje su ostale strugali su starim žlicama ili tuljcem. Svinja se dizala na lance ili kuke (galge) te su joj vadili crijeva i rezali je na pola. Crijeva su se čistila za kobasice i krvavice. Srce, pluća, želudac i glavu stavljalo se kuhati u kotao za krvavice. Tada se svinja rezala na manje komade. Gulila se koža s masti za čvarke, pripremao nadjev za kobasice i meso za pacanje.<br /> <br /> == Priprema zimnice ==<br /> <br /> Zimnica se može raditi od krastavaca, paprike, mahuna, zelja...<br /> <br /> Recept za zimnicu od krastavaca:<br /> Krastavci se moraju dobro oprati, a za to se vrijeme pripreme staklenke. Stave se u pećnicu da se dobro zagriju. Zatim se kuhaju ocat i voda u omjeru 8 : 2. Kada zakipi, u ocat se stave krastavci i poklope se da se dunstaju 15 minuta. Krastavci se izvade i stavljaju u staklenke. Tada se zaliju vrućim octom, stavi se kopar te se zatvore poklopcem.<br /> <br /> == Priprema mliječnih proizvoda ==<br /> <br /> U prošlosti je gotovo svaka obitelj uzgajala krave. One su služile za obrađivanje zemlje i za prijevoz tereta, a ponajviše radi proizvodnje mlijeka. Nekad su pasle po livadama i pašnjacima, a danas se uzgajaju u stajama. Mlijeko se prerađivalo u sir, vrhnje i maslac. Višak mliječnih proizvoda žene su nosile na prodaju - višak mlijeka na kuntu, a mliječne proizvode na tržnicu.</div>

PŠ Dubravica http://wiki-dveri.info/wiki/Radni_obi%C4%8Daji 2014-05-22T07:54:43Z

<p>PŠ Dubravica:&#32;/* Sjetva i žetva */</p> <hr /> <div>== Sjetva i žetva ==<br /> <br /> Da bi oranica bila spremna za sjetvu, najprije se mora izorati. Zatim se pšenica sije tako da se rukom razbacuje sjeme po polju. Kada dozori, počinje žetva. Pšenica se žanje srpovima i rade se snopovi. Snopovi se voze na dreš (dio vršalice) da se zrno odvoji od slame. Slama i čisto zrno voze se kući. Zrno se suši i čisti od pljeve. Slamu jede stoka.<br /> <br /> == Košnja i baliranje trave ==<br /> <br /> Trava se počinje kositi oko 5. mjeseca <br /> <br /> SIJENO - od 1. 5. do 30. 6.<br /> <br /> OTAVA - početak 8. mjeseca do Male Gospe (8. 9.)<br /> <br /> OTAVIĆ - oko kraja 9. mjeseca do Svih svetih<br /> <br /> Trava se kosila ručnim kosama, a to je bio iscrpljiv i mukotrpan rad. Ljeti je s radom trebalo početi rano ujutro da se izbjegnu vrućine. Ako je livada bila velika, trebalo je biti puno kosaca (10 - 12) koji su radili 3-4 sata. Trava se nakon košenja preokretala jer se tako brže sušila. Nakon ručnih kosilica počele su se koristiti kosilice koje su vukli konji. Pokošena i osušena trava nije se balirala jer nije bilo strojeva nego se ručno tovarila na kola i vozila kući. Stavljala se na sjenike ili su se na dvorištu u blizini kuće radili veliki plasti sijena koji su se nazivali ''kopiči''. Danas postoje strojevi koji olakšavaju taj mukotrpan rad - kose travu, skupljaju je u kocke (bale - baliranje), suše travu i drugo.<br /> <br /> == Berba grožđa ==<br /> <br /> Oko 29. rujna počinjale su prve berbe tj. oko Miholja (Sv. Mihael). U prošlosti, kada nije bilo tehnologije ni strojeva, onaj tko je imao veliki vinograd trebao je više radne snage da mu pomogne u berbi. Uglavnom su to bili obitelj, rodbina, susjedi i dobri prijatelji. Na kola koja su vukli konji stavljale su se drvene bačve, a ne velike posude (kao danas) jer je to bilo praktičnije i lakše zbog loših putova kojima se dolazilo do vinograda. U vinogradu su se bačve punile horizontalno, zatvarale i stavljale u prirodni položaj. Kad se došlo kući, u podrumu su se bačve otvarale, a grožđe se mljelo u velike posude. Ostavljalo se da kipi par dana te se zatim prešalo. Poslije prešanja grožđe se vraćalo u bačve da do kraja otkipi i pretvori se u vino. Grožđe iz mošta tijekom procesa kipljenja pretvara se u alkohol. Berba grožđa bila je jedan oblik svečanosti. Žene su pekle kolače, gibanice, orahnjače... Danas konje, a i čovjeka, zamjenjuju traktori, odnosno strojevi. Strojevi danas također sudjeluju i pomažu u procesu proizvodnje vina pa je njegova kvaliteta porasla.<br /> <br /> == Trganje i lupitva kukuruza ==<br /> <br /> Lupitva je skidanje ''obilanja'' s klipova kukuruza. Navečer, poslije večere i kad je završio sav vanjski posao, kukuruz bi se lupio. Kod imućnijih gazdi, zbog veće količine kukuruza, bilo bi više radnika. Posjedali bi na hrpe kukuruza ili u obelinje te uz međusobne šale, pošalice, dobacivanja ili pjesmu lupili kukuruz.<br /> <br /> == Obrađivanje zemlje ==<br /> <br /> Ako vremenske prilike dopuste, zemlju je najbolje orati ujesen jer se tada zemlja preko zime smrzne i usitni. U proljeće se zemlja tanjura ili freza te je tada spremna za sijanje i sađenje proljetnih kultura. Najčešće se sije kukuruz, pšenica i ječam, a u vrtovima se sadi krumpir i sve ostalo povrće po želji. Da bi žitarice uspijevale, potrebno ih je okopati ili špricati protiv korova. Pšenica i ječam su kulture koje dozore u lipnju dok kukuruz dozori u jesen. Da bi biljke na oranicama i vrtovima uspijevale, potrebno je svake godine gnojiti zemlju.<br /> <br /> == Čehanje perja ==<br /> <br /> <br /> == Pripremanje ogrjeva za zimu ==<br /> <br /> Priprema ogrjeva za zimu počinje početkom proljeća i završava početkom zime. U općini Dubravica gotovo svaka obitelj ima svoju šumu iz koje doprema drva za zimu. Po drva ide muški dio obitelji. Prvo se pretražuje šuma i ako se nađu drva koja su polomljena, prvo se ruše ta drva. Zatim se drva ručnom ili motornom pilom režu na manje dijelove, stavljaju na prikolicu i odvoze kući. Doma se sijeku sjekirom i spremaju u spremišta.<br /> <br /> == Kolinje ==<br /> <br /> Najprije se stavila voda da zavrije. Zatim je počelo kolinje tako da su tri muškarca držala svinju, četvrti ju je zaklao, a domaćica je držala zdjelicu za krv koja je potrebna da bi se napravile krvavice. Tada se svinja stavljala u korito i polijevala vrućom vodom da joj otpadne dlaka. Dlake koje su ostale strugali su starim žlicama ili tuljcem. Svinja se dizala na lance ili kuke (galge) te su joj vadili crijeva i rezali je na pola. Crijeva su se čistila za kobasice i krvavice. Srce, pluća, želudac i glavu stavljalo se kuhati u kotao za krvavice. Tada se svinja rezala na manje komade. Gulila se koža s masti za čvarke, pripremao nadjev za kobasice i meso za pacanje.<br /> <br /> == Priprema zimnice ==<br /> <br /> Zimnica se može raditi od krastavaca, paprike, mahuna, zelja...<br /> <br /> Recept za zimnicu od krastavaca:<br /> Krastavci se moraju dobro oprati, a za to se vrijeme pripreme staklenke. Stave se u pećnicu da se dobro zagriju. Zatim se kuhaju ocat i voda u omjeru 8 : 2. Kada zakipi, u ocat se stave krastavci i poklope se da se dunstaju 15 minuta. Krastavci se izvade i stavljaju u staklenke. Tada se zaliju vrućim octom, stavi se kopar te se zatvore poklopcem.<br /> <br /> == Priprema mliječnih proizvoda ==<br /> <br /> U prošlosti je gotovo svaka obitelj uzgajala krave. One su služile za obrađivanje zemlje i za prijevoz tereta, a ponajviše radi proizvodnje mlijeka. Nekad su pasle po livadama i pašnjacima, a danas se uzgajaju u stajama. Mlijeko se prerađivalo u sir, vrhnje i maslac. Višak mliječnih proizvoda žene su nosile na prodaju - višak mlijeka na kuntu, a mliječne proizvode na tržnicu.</div>

PŠ Dubravica http://wiki-dveri.info/wiki/Radni_obi%C4%8Daji 2014-05-14T11:35:24Z

<p>PŠ Dubravica:&#32;/* Priprema mliječnih proizvoda */</p> <hr /> <div>== Sjetva i žetva ==<br /> <br /> Da bi oranica bila spremna za sjetvu, najprije se mora izorati. Zatim se pšenica sije tako da se rukom razbacuje sjeme po polju. Kada dozori, počinje žetva. Pšenica se žanje srpovima i rade se snopovi. Snopovi se voze na dreš da se zrno odvoji od slame. Slama i čisto zrno voze se kući. Zrno se suši i čisti od pljeve. Slamu jede stoka.<br /> <br /> == Košnja i baliranje trave ==<br /> <br /> Trava se počinje kositi oko 5. mjeseca <br /> <br /> SIJENO - od 1. 5. do 30. 6.<br /> <br /> OTAVA - početak 8. mjeseca do Male Gospe (8. 9.)<br /> <br /> OTAVIĆ - oko kraja 9. mjeseca do Svih svetih<br /> <br /> Trava se kosila ručnim kosama, a to je bio iscrpljiv i mukotrpan rad. Ljeti je s radom trebalo početi rano ujutro da se izbjegnu vrućine. Ako je livada bila velika, trebalo je biti puno kosaca (10 - 12) koji su radili 3-4 sata. Trava se nakon košenja preokretala jer se tako brže sušila. Nakon ručnih kosilica počele su se koristiti kosilice koje su vukli konji. Pokošena i osušena trava nije se balirala jer nije bilo strojeva nego se ručno tovarila na kola i vozila kući. Stavljala se na sjenike ili su se na dvorištu u blizini kuće radili veliki plasti sijena koji su se nazivali ''kopiči''. Danas postoje strojevi koji olakšavaju taj mukotrpan rad - kose travu, skupljaju je u kocke (bale - baliranje), suše travu i drugo.<br /> <br /> == Berba grožđa ==<br /> <br /> Oko 29. rujna počinjale su prve berbe tj. oko Miholja (Sv. Mihael). U prošlosti, kada nije bilo tehnologije ni strojeva, onaj tko je imao veliki vinograd trebao je više radne snage da mu pomogne u berbi. Uglavnom su to bili obitelj, rodbina, susjedi i dobri prijatelji. Na kola koja su vukli konji stavljale su se drvene bačve, a ne velike posude (kao danas) jer je to bilo praktičnije i lakše zbog loših putova kojima se dolazilo do vinograda. U vinogradu su se bačve punile horizontalno, zatvarale i stavljale u prirodni položaj. Kad se došlo kući, u podrumu su se bačve otvarale, a grožđe se mljelo u velike posude. Ostavljalo se da kipi par dana te se zatim prešalo. Poslije prešanja grožđe se vraćalo u bačve da do kraja otkipi i pretvori se u vino. Grožđe iz mošta tijekom procesa kipljenja pretvara se u alkohol. Berba grožđa bila je jedan oblik svečanosti. Žene su pekle kolače, gibanice, orahnjače... Danas konje, a i čovjeka, zamjenjuju traktori, odnosno strojevi. Strojevi danas također sudjeluju i pomažu u procesu proizvodnje vina pa je njegova kvaliteta porasla.<br /> <br /> == Trganje i lupitva kukuruza ==<br /> <br /> Lupitva je skidanje ''obilanja'' s klipova kukuruza. Navečer, poslije večere i kad je završio sav vanjski posao, kukuruz bi se lupio. Kod imućnijih gazdi, zbog veće količine kukuruza, bilo bi više radnika. Posjedali bi na hrpe kukuruza ili u obelinje te uz međusobne šale, pošalice, dobacivanja ili pjesmu lupili kukuruz.<br /> <br /> == Obrađivanje zemlje ==<br /> <br /> Ako vremenske prilike dopuste, zemlju je najbolje orati ujesen jer se tada zemlja preko zime smrzne i usitni. U proljeće se zemlja tanjura ili freza te je tada spremna za sijanje i sađenje proljetnih kultura. Najčešće se sije kukuruz, pšenica i ječam, a u vrtovima se sadi krumpir i sve ostalo povrće po želji. Da bi žitarice uspijevale, potrebno ih je okopati ili špricati protiv korova. Pšenica i ječam su kulture koje dozore u lipnju dok kukuruz dozori u jesen. Da bi biljke na oranicama i vrtovima uspijevale, potrebno je svake godine gnojiti zemlju.<br /> <br /> == Čehanje perja ==<br /> <br /> <br /> == Pripremanje ogrjeva za zimu ==<br /> <br /> Priprema ogrjeva za zimu počinje početkom proljeća i završava početkom zime. U općini Dubravica gotovo svaka obitelj ima svoju šumu iz koje doprema drva za zimu. Po drva ide muški dio obitelji. Prvo se pretražuje šuma i ako se nađu drva koja su polomljena, prvo se ruše ta drva. Zatim se drva ručnom ili motornom pilom režu na manje dijelove, stavljaju na prikolicu i odvoze kući. Doma se sijeku sjekirom i spremaju u spremišta.<br /> <br /> == Kolinje ==<br /> <br /> Najprije se stavila voda da zavrije. Zatim je počelo kolinje tako da su tri muškarca držala svinju, četvrti ju je zaklao, a domaćica je držala zdjelicu za krv koja je potrebna da bi se napravile krvavice. Tada se svinja stavljala u korito i polijevala vrućom vodom da joj otpadne dlaka. Dlake koje su ostale strugali su starim žlicama ili tuljcem. Svinja se dizala na lance ili kuke (galge) te su joj vadili crijeva i rezali je na pola. Crijeva su se čistila za kobasice i krvavice. Srce, pluća, želudac i glavu stavljalo se kuhati u kotao za krvavice. Tada se svinja rezala na manje komade. Gulila se koža s masti za čvarke, pripremao nadjev za kobasice i meso za pacanje.<br /> <br /> == Priprema zimnice ==<br /> <br /> Zimnica se može raditi od krastavaca, paprike, mahuna, zelja...<br /> <br /> Recept za zimnicu od krastavaca:<br /> Krastavci se moraju dobro oprati, a za to se vrijeme pripreme staklenke. Stave se u pećnicu da se dobro zagriju. Zatim se kuhaju ocat i voda u omjeru 8 : 2. Kada zakipi, u ocat se stave krastavci i poklope se da se dunstaju 15 minuta. Krastavci se izvade i stavljaju u staklenke. Tada se zaliju vrućim octom, stavi se kopar te se zatvore poklopcem.<br /> <br /> == Priprema mliječnih proizvoda ==<br /> <br /> U prošlosti je gotovo svaka obitelj uzgajala krave. One su služile za obrađivanje zemlje i za prijevoz tereta, a ponajviše radi proizvodnje mlijeka. Nekad su pasle po livadama i pašnjacima, a danas se uzgajaju u stajama. Mlijeko se prerađivalo u sir, vrhnje i maslac. Višak mliječnih proizvoda žene su nosile na prodaju - višak mlijeka na kuntu, a mliječne proizvode na tržnicu.</div>

PŠ Dubravica http://wiki-dveri.info/wiki/Radni_obi%C4%8Daji 2014-05-14T11:34:43Z

<p>PŠ Dubravica:&#32;/* Priprema mliječnih proizvoda */</p> <hr /> <div>== Sjetva i žetva ==<br /> <br /> Da bi oranica bila spremna za sjetvu, najprije se mora izorati. Zatim se pšenica sije tako da se rukom razbacuje sjeme po polju. Kada dozori, počinje žetva. Pšenica se žanje srpovima i rade se snopovi. Snopovi se voze na dreš da se zrno odvoji od slame. Slama i čisto zrno voze se kući. Zrno se suši i čisti od pljeve. Slamu jede stoka.<br /> <br /> == Košnja i baliranje trave ==<br /> <br /> Trava se počinje kositi oko 5. mjeseca <br /> <br /> SIJENO - od 1. 5. do 30. 6.<br /> <br /> OTAVA - početak 8. mjeseca do Male Gospe (8. 9.)<br /> <br /> OTAVIĆ - oko kraja 9. mjeseca do Svih svetih<br /> <br /> Trava se kosila ručnim kosama, a to je bio iscrpljiv i mukotrpan rad. Ljeti je s radom trebalo početi rano ujutro da se izbjegnu vrućine. Ako je livada bila velika, trebalo je biti puno kosaca (10 - 12) koji su radili 3-4 sata. Trava se nakon košenja preokretala jer se tako brže sušila. Nakon ručnih kosilica počele su se koristiti kosilice koje su vukli konji. Pokošena i osušena trava nije se balirala jer nije bilo strojeva nego se ručno tovarila na kola i vozila kući. Stavljala se na sjenike ili su se na dvorištu u blizini kuće radili veliki plasti sijena koji su se nazivali ''kopiči''. Danas postoje strojevi koji olakšavaju taj mukotrpan rad - kose travu, skupljaju je u kocke (bale - baliranje), suše travu i drugo.<br /> <br /> == Berba grožđa ==<br /> <br /> Oko 29. rujna počinjale su prve berbe tj. oko Miholja (Sv. Mihael). U prošlosti, kada nije bilo tehnologije ni strojeva, onaj tko je imao veliki vinograd trebao je više radne snage da mu pomogne u berbi. Uglavnom su to bili obitelj, rodbina, susjedi i dobri prijatelji. Na kola koja su vukli konji stavljale su se drvene bačve, a ne velike posude (kao danas) jer je to bilo praktičnije i lakše zbog loših putova kojima se dolazilo do vinograda. U vinogradu su se bačve punile horizontalno, zatvarale i stavljale u prirodni položaj. Kad se došlo kući, u podrumu su se bačve otvarale, a grožđe se mljelo u velike posude. Ostavljalo se da kipi par dana te se zatim prešalo. Poslije prešanja grožđe se vraćalo u bačve da do kraja otkipi i pretvori se u vino. Grožđe iz mošta tijekom procesa kipljenja pretvara se u alkohol. Berba grožđa bila je jedan oblik svečanosti. Žene su pekle kolače, gibanice, orahnjače... Danas konje, a i čovjeka, zamjenjuju traktori, odnosno strojevi. Strojevi danas također sudjeluju i pomažu u procesu proizvodnje vina pa je njegova kvaliteta porasla.<br /> <br /> == Trganje i lupitva kukuruza ==<br /> <br /> Lupitva je skidanje ''obilanja'' s klipova kukuruza. Navečer, poslije večere i kad je završio sav vanjski posao, kukuruz bi se lupio. Kod imućnijih gazdi, zbog veće količine kukuruza, bilo bi više radnika. Posjedali bi na hrpe kukuruza ili u obelinje te uz međusobne šale, pošalice, dobacivanja ili pjesmu lupili kukuruz.<br /> <br /> == Obrađivanje zemlje ==<br /> <br /> Ako vremenske prilike dopuste, zemlju je najbolje orati ujesen jer se tada zemlja preko zime smrzne i usitni. U proljeće se zemlja tanjura ili freza te je tada spremna za sijanje i sađenje proljetnih kultura. Najčešće se sije kukuruz, pšenica i ječam, a u vrtovima se sadi krumpir i sve ostalo povrće po želji. Da bi žitarice uspijevale, potrebno ih je okopati ili špricati protiv korova. Pšenica i ječam su kulture koje dozore u lipnju dok kukuruz dozori u jesen. Da bi biljke na oranicama i vrtovima uspijevale, potrebno je svake godine gnojiti zemlju.<br /> <br /> == Čehanje perja ==<br /> <br /> <br /> == Pripremanje ogrjeva za zimu ==<br /> <br /> Priprema ogrjeva za zimu počinje početkom proljeća i završava početkom zime. U općini Dubravica gotovo svaka obitelj ima svoju šumu iz koje doprema drva za zimu. Po drva ide muški dio obitelji. Prvo se pretražuje šuma i ako se nađu drva koja su polomljena, prvo se ruše ta drva. Zatim se drva ručnom ili motornom pilom režu na manje dijelove, stavljaju na prikolicu i odvoze kući. Doma se sijeku sjekirom i spremaju u spremišta.<br /> <br /> == Kolinje ==<br /> <br /> Najprije se stavila voda da zavrije. Zatim je počelo kolinje tako da su tri muškarca držala svinju, četvrti ju je zaklao, a domaćica je držala zdjelicu za krv koja je potrebna da bi se napravile krvavice. Tada se svinja stavljala u korito i polijevala vrućom vodom da joj otpadne dlaka. Dlake koje su ostale strugali su starim žlicama ili tuljcem. Svinja se dizala na lance ili kuke (galge) te su joj vadili crijeva i rezali je na pola. Crijeva su se čistila za kobasice i krvavice. Srce, pluća, želudac i glavu stavljalo se kuhati u kotao za krvavice. Tada se svinja rezala na manje komade. Gulila se koža s masti za čvarke, pripremao nadjev za kobasice i meso za pacanje.<br /> <br /> == Priprema zimnice ==<br /> <br /> Zimnica se može raditi od krastavaca, paprike, mahuna, zelja...<br /> <br /> Recept za zimnicu od krastavaca:<br /> Krastavci se moraju dobro oprati, a za to se vrijeme pripreme staklenke. Stave se u pećnicu da se dobro zagriju. Zatim se kuhaju ocat i voda u omjeru 8 : 2. Kada zakipi, u ocat se stave krastavci i poklope se da se dunstaju 15 minuta. Krastavci se izvade i stavljaju u staklenke. Tada se zaliju vrućim octom, stavi se kopar te se zatvore poklopcem.<br /> <br /> == Priprema mliječnih proizvoda ==<br /> <br /> U prošlosti je gotovo svaka obitelj uzgajala krave. One su služile za obrađivanje zemlje i za prijevoz tereta, a ponajviše radi proizvodnje mlijeka. Nekad su pasle su po livadama i pašnjacima, a danas se uzgajaju u stajama. Mlijeko se prerađivalo u sir, vrhnje i maslac. Višak mliječnih proizvoda žene su nosile na prodaju - višak mlijeka na kuntu, a mliječne proizvode na tržnicu.</div>

PŠ Dubravica http://wiki-dveri.info/wiki/Radni_obi%C4%8Daji 2014-05-14T11:30:44Z

<p>PŠ Dubravica:&#32;/* Priprema zimnice */</p> <hr /> <div>== Sjetva i žetva ==<br /> <br /> Da bi oranica bila spremna za sjetvu, najprije se mora izorati. Zatim se pšenica sije tako da se rukom razbacuje sjeme po polju. Kada dozori, počinje žetva. Pšenica se žanje srpovima i rade se snopovi. Snopovi se voze na dreš da se zrno odvoji od slame. Slama i čisto zrno voze se kući. Zrno se suši i čisti od pljeve. Slamu jede stoka.<br /> <br /> == Košnja i baliranje trave ==<br /> <br /> Trava se počinje kositi oko 5. mjeseca <br /> <br /> SIJENO - od 1. 5. do 30. 6.<br /> <br /> OTAVA - početak 8. mjeseca do Male Gospe (8. 9.)<br /> <br /> OTAVIĆ - oko kraja 9. mjeseca do Svih svetih<br /> <br /> Trava se kosila ručnim kosama, a to je bio iscrpljiv i mukotrpan rad. Ljeti je s radom trebalo početi rano ujutro da se izbjegnu vrućine. Ako je livada bila velika, trebalo je biti puno kosaca (10 - 12) koji su radili 3-4 sata. Trava se nakon košenja preokretala jer se tako brže sušila. Nakon ručnih kosilica počele su se koristiti kosilice koje su vukli konji. Pokošena i osušena trava nije se balirala jer nije bilo strojeva nego se ručno tovarila na kola i vozila kući. Stavljala se na sjenike ili su se na dvorištu u blizini kuće radili veliki plasti sijena koji su se nazivali ''kopiči''. Danas postoje strojevi koji olakšavaju taj mukotrpan rad - kose travu, skupljaju je u kocke (bale - baliranje), suše travu i drugo.<br /> <br /> == Berba grožđa ==<br /> <br /> Oko 29. rujna počinjale su prve berbe tj. oko Miholja (Sv. Mihael). U prošlosti, kada nije bilo tehnologije ni strojeva, onaj tko je imao veliki vinograd trebao je više radne snage da mu pomogne u berbi. Uglavnom su to bili obitelj, rodbina, susjedi i dobri prijatelji. Na kola koja su vukli konji stavljale su se drvene bačve, a ne velike posude (kao danas) jer je to bilo praktičnije i lakše zbog loših putova kojima se dolazilo do vinograda. U vinogradu su se bačve punile horizontalno, zatvarale i stavljale u prirodni položaj. Kad se došlo kući, u podrumu su se bačve otvarale, a grožđe se mljelo u velike posude. Ostavljalo se da kipi par dana te se zatim prešalo. Poslije prešanja grožđe se vraćalo u bačve da do kraja otkipi i pretvori se u vino. Grožđe iz mošta tijekom procesa kipljenja pretvara se u alkohol. Berba grožđa bila je jedan oblik svečanosti. Žene su pekle kolače, gibanice, orahnjače... Danas konje, a i čovjeka, zamjenjuju traktori, odnosno strojevi. Strojevi danas također sudjeluju i pomažu u procesu proizvodnje vina pa je njegova kvaliteta porasla.<br /> <br /> == Trganje i lupitva kukuruza ==<br /> <br /> Lupitva je skidanje ''obilanja'' s klipova kukuruza. Navečer, poslije večere i kad je završio sav vanjski posao, kukuruz bi se lupio. Kod imućnijih gazdi, zbog veće količine kukuruza, bilo bi više radnika. Posjedali bi na hrpe kukuruza ili u obelinje te uz međusobne šale, pošalice, dobacivanja ili pjesmu lupili kukuruz.<br /> <br /> == Obrađivanje zemlje ==<br /> <br /> Ako vremenske prilike dopuste, zemlju je najbolje orati ujesen jer se tada zemlja preko zime smrzne i usitni. U proljeće se zemlja tanjura ili freza te je tada spremna za sijanje i sađenje proljetnih kultura. Najčešće se sije kukuruz, pšenica i ječam, a u vrtovima se sadi krumpir i sve ostalo povrće po želji. Da bi žitarice uspijevale, potrebno ih je okopati ili špricati protiv korova. Pšenica i ječam su kulture koje dozore u lipnju dok kukuruz dozori u jesen. Da bi biljke na oranicama i vrtovima uspijevale, potrebno je svake godine gnojiti zemlju.<br /> <br /> == Čehanje perja ==<br /> <br /> <br /> == Pripremanje ogrjeva za zimu ==<br /> <br /> Priprema ogrjeva za zimu počinje početkom proljeća i završava početkom zime. U općini Dubravica gotovo svaka obitelj ima svoju šumu iz koje doprema drva za zimu. Po drva ide muški dio obitelji. Prvo se pretražuje šuma i ako se nađu drva koja su polomljena, prvo se ruše ta drva. Zatim se drva ručnom ili motornom pilom režu na manje dijelove, stavljaju na prikolicu i odvoze kući. Doma se sijeku sjekirom i spremaju u spremišta.<br /> <br /> == Kolinje ==<br /> <br /> Najprije se stavila voda da zavrije. Zatim je počelo kolinje tako da su tri muškarca držala svinju, četvrti ju je zaklao, a domaćica je držala zdjelicu za krv koja je potrebna da bi se napravile krvavice. Tada se svinja stavljala u korito i polijevala vrućom vodom da joj otpadne dlaka. Dlake koje su ostale strugali su starim žlicama ili tuljcem. Svinja se dizala na lance ili kuke (galge) te su joj vadili crijeva i rezali je na pola. Crijeva su se čistila za kobasice i krvavice. Srce, pluća, želudac i glavu stavljalo se kuhati u kotao za krvavice. Tada se svinja rezala na manje komade. Gulila se koža s masti za čvarke, pripremao nadjev za kobasice i meso za pacanje.<br /> <br /> == Priprema zimnice ==<br /> <br /> Zimnica se može raditi od krastavaca, paprike, mahuna, zelja...<br /> <br /> Recept za zimnicu od krastavaca:<br /> Krastavci se moraju dobro oprati, a za to se vrijeme pripreme staklenke. Stave se u pećnicu da se dobro zagriju. Zatim se kuhaju ocat i voda u omjeru 8 : 2. Kada zakipi, u ocat se stave krastavci i poklope se da se dunstaju 15 minuta. Krastavci se izvade i stavljaju u staklenke. Tada se zaliju vrućim octom, stavi se kopar te se zatvore poklopcem.<br /> <br /> == Priprema mliječnih proizvoda ==<br /> <br /> U prošlosti je gotovo svaka obitelj uzgajala krave. Krave su služile za obrađivanje zemlje i za prijevoz tereta, a ponajviše radi proizvodnje mlijeka. U prošlosti su se krave pasle po livadama i pašnjacima, a danas se uzgajaju u stajama. Iz mlijeka se prerađivalo u sir,vrhnje i maslac. Višak mliječnih proizvoda koje nije trebalo u kučanstvu žene su nosile na prodaju. Višak mlijeka su žene nosile na kuntu, a mliječne proizvode na tržnicu.</div>

PŠ Dubravica http://wiki-dveri.info/wiki/Radni_obi%C4%8Daji 2014-05-14T11:21:40Z

<p>PŠ Dubravica:&#32;/* Kolinje */</p> <hr /> <div>== Sjetva i žetva ==<br /> <br /> Da bi oranica bila spremna za sjetvu, najprije se mora izorati. Zatim se pšenica sije tako da se rukom razbacuje sjeme po polju. Kada dozori, počinje žetva. Pšenica se žanje srpovima i rade se snopovi. Snopovi se voze na dreš da se zrno odvoji od slame. Slama i čisto zrno voze se kući. Zrno se suši i čisti od pljeve. Slamu jede stoka.<br /> <br /> == Košnja i baliranje trave ==<br /> <br /> Trava se počinje kositi oko 5. mjeseca <br /> <br /> SIJENO - od 1. 5. do 30. 6.<br /> <br /> OTAVA - početak 8. mjeseca do Male Gospe (8. 9.)<br /> <br /> OTAVIĆ - oko kraja 9. mjeseca do Svih svetih<br /> <br /> Trava se kosila ručnim kosama, a to je bio iscrpljiv i mukotrpan rad. Ljeti je s radom trebalo početi rano ujutro da se izbjegnu vrućine. Ako je livada bila velika, trebalo je biti puno kosaca (10 - 12) koji su radili 3-4 sata. Trava se nakon košenja preokretala jer se tako brže sušila. Nakon ručnih kosilica počele su se koristiti kosilice koje su vukli konji. Pokošena i osušena trava nije se balirala jer nije bilo strojeva nego se ručno tovarila na kola i vozila kući. Stavljala se na sjenike ili su se na dvorištu u blizini kuće radili veliki plasti sijena koji su se nazivali ''kopiči''. Danas postoje strojevi koji olakšavaju taj mukotrpan rad - kose travu, skupljaju je u kocke (bale - baliranje), suše travu i drugo.<br /> <br /> == Berba grožđa ==<br /> <br /> Oko 29. rujna počinjale su prve berbe tj. oko Miholja (Sv. Mihael). U prošlosti, kada nije bilo tehnologije ni strojeva, onaj tko je imao veliki vinograd trebao je više radne snage da mu pomogne u berbi. Uglavnom su to bili obitelj, rodbina, susjedi i dobri prijatelji. Na kola koja su vukli konji stavljale su se drvene bačve, a ne velike posude (kao danas) jer je to bilo praktičnije i lakše zbog loših putova kojima se dolazilo do vinograda. U vinogradu su se bačve punile horizontalno, zatvarale i stavljale u prirodni položaj. Kad se došlo kući, u podrumu su se bačve otvarale, a grožđe se mljelo u velike posude. Ostavljalo se da kipi par dana te se zatim prešalo. Poslije prešanja grožđe se vraćalo u bačve da do kraja otkipi i pretvori se u vino. Grožđe iz mošta tijekom procesa kipljenja pretvara se u alkohol. Berba grožđa bila je jedan oblik svečanosti. Žene su pekle kolače, gibanice, orahnjače... Danas konje, a i čovjeka, zamjenjuju traktori, odnosno strojevi. Strojevi danas također sudjeluju i pomažu u procesu proizvodnje vina pa je njegova kvaliteta porasla.<br /> <br /> == Trganje i lupitva kukuruza ==<br /> <br /> Lupitva je skidanje ''obilanja'' s klipova kukuruza. Navečer, poslije večere i kad je završio sav vanjski posao, kukuruz bi se lupio. Kod imućnijih gazdi, zbog veće količine kukuruza, bilo bi više radnika. Posjedali bi na hrpe kukuruza ili u obelinje te uz međusobne šale, pošalice, dobacivanja ili pjesmu lupili kukuruz.<br /> <br /> == Obrađivanje zemlje ==<br /> <br /> Ako vremenske prilike dopuste, zemlju je najbolje orati ujesen jer se tada zemlja preko zime smrzne i usitni. U proljeće se zemlja tanjura ili freza te je tada spremna za sijanje i sađenje proljetnih kultura. Najčešće se sije kukuruz, pšenica i ječam, a u vrtovima se sadi krumpir i sve ostalo povrće po želji. Da bi žitarice uspijevale, potrebno ih je okopati ili špricati protiv korova. Pšenica i ječam su kulture koje dozore u lipnju dok kukuruz dozori u jesen. Da bi biljke na oranicama i vrtovima uspijevale, potrebno je svake godine gnojiti zemlju.<br /> <br /> == Čehanje perja ==<br /> <br /> <br /> == Pripremanje ogrjeva za zimu ==<br /> <br /> Priprema ogrjeva za zimu počinje početkom proljeća i završava početkom zime. U općini Dubravica gotovo svaka obitelj ima svoju šumu iz koje doprema drva za zimu. Po drva ide muški dio obitelji. Prvo se pretražuje šuma i ako se nađu drva koja su polomljena, prvo se ruše ta drva. Zatim se drva ručnom ili motornom pilom režu na manje dijelove, stavljaju na prikolicu i odvoze kući. Doma se sijeku sjekirom i spremaju u spremišta.<br /> <br /> == Kolinje ==<br /> <br /> Najprije se stavila voda da zavrije. Zatim je počelo kolinje tako da su tri muškarca držala svinju, četvrti ju je zaklao, a domaćica je držala zdjelicu za krv koja je potrebna da bi se napravile krvavice. Tada se svinja stavljala u korito i polijevala vrućom vodom da joj otpadne dlaka. Dlake koje su ostale strugali su starim žlicama ili tuljcem. Svinja se dizala na lance ili kuke (galge) te su joj vadili crijeva i rezali je na pola. Crijeva su se čistila za kobasice i krvavice. Srce, pluća, želudac i glavu stavljalo se kuhati u kotao za krvavice. Tada se svinja rezala na manje komade. Gulila se koža s masti za čvarke, pripremao nadjev za kobasice i meso za pacanje.<br /> <br /> == Priprema zimnice ==<br /> <br /> Zimnica može biti od krastavaca, paprike, mahuna, zelja...<br /> <br /> Zimnica od krastava se radi:<br /> Krastavci se moraju dobro oprati, a za to vrijeme se pripreme staklenke. Stave se u rol da se dobro zagriju. Stavi se kuhati omjer 8:2 octa. Kada zakipi unutra se stave krastavci i poklopi da se dunstaju 15 minuta. Krastavci se izvade van i stavljaju u staklenke. Kad se pune staklenke sa krastavcima ponovno ocat zagrijemo da zakipi i sa vrućim octom se zaliju krastavci, koji se zatvore poklopcem. Prije nego što ih zatvorimo poklopcem u staklene se stavi kopar.<br /> <br /> == Priprema mliječnih proizvoda ==<br /> <br /> U prošlosti je gotovo svaka obitelj uzgajala krave. Krave su služile za obrađivanje zemlje i za prijevoz tereta, a ponajviše radi proizvodnje mlijeka. U prošlosti su se krave pasle po livadama i pašnjacima, a danas se uzgajaju u stajama. Iz mlijeka se prerađivalo u sir,vrhnje i maslac. Višak mliječnih proizvoda koje nije trebalo u kučanstvu žene su nosile na prodaju. Višak mlijeka su žene nosile na kuntu, a mliječne proizvode na tržnicu.</div>

PŠ Dubravica http://wiki-dveri.info/wiki/Radni_obi%C4%8Daji 2014-05-14T11:06:02Z

<p>PŠ Dubravica:&#32;/* Obrađivanje zemlje */</p> <hr /> <div>== Sjetva i žetva ==<br /> <br /> Da bi oranica bila spremna za sjetvu, najprije se mora izorati. Zatim se pšenica sije tako da se rukom razbacuje sjeme po polju. Kada dozori, počinje žetva. Pšenica se žanje srpovima i rade se snopovi. Snopovi se voze na dreš da se zrno odvoji od slame. Slama i čisto zrno voze se kući. Zrno se suši i čisti od pljeve. Slamu jede stoka.<br /> <br /> == Košnja i baliranje trave ==<br /> <br /> Trava se počinje kositi oko 5. mjeseca <br /> <br /> SIJENO - od 1. 5. do 30. 6.<br /> <br /> OTAVA - početak 8. mjeseca do Male Gospe (8. 9.)<br /> <br /> OTAVIĆ - oko kraja 9. mjeseca do Svih svetih<br /> <br /> Trava se kosila ručnim kosama, a to je bio iscrpljiv i mukotrpan rad. Ljeti je s radom trebalo početi rano ujutro da se izbjegnu vrućine. Ako je livada bila velika, trebalo je biti puno kosaca (10 - 12) koji su radili 3-4 sata. Trava se nakon košenja preokretala jer se tako brže sušila. Nakon ručnih kosilica počele su se koristiti kosilice koje su vukli konji. Pokošena i osušena trava nije se balirala jer nije bilo strojeva nego se ručno tovarila na kola i vozila kući. Stavljala se na sjenike ili su se na dvorištu u blizini kuće radili veliki plasti sijena koji su se nazivali ''kopiči''. Danas postoje strojevi koji olakšavaju taj mukotrpan rad - kose travu, skupljaju je u kocke (bale - baliranje), suše travu i drugo.<br /> <br /> == Berba grožđa ==<br /> <br /> Oko 29. rujna počinjale su prve berbe tj. oko Miholja (Sv. Mihael). U prošlosti, kada nije bilo tehnologije ni strojeva, onaj tko je imao veliki vinograd trebao je više radne snage da mu pomogne u berbi. Uglavnom su to bili obitelj, rodbina, susjedi i dobri prijatelji. Na kola koja su vukli konji stavljale su se drvene bačve, a ne velike posude (kao danas) jer je to bilo praktičnije i lakše zbog loših putova kojima se dolazilo do vinograda. U vinogradu su se bačve punile horizontalno, zatvarale i stavljale u prirodni položaj. Kad se došlo kući, u podrumu su se bačve otvarale, a grožđe se mljelo u velike posude. Ostavljalo se da kipi par dana te se zatim prešalo. Poslije prešanja grožđe se vraćalo u bačve da do kraja otkipi i pretvori se u vino. Grožđe iz mošta tijekom procesa kipljenja pretvara se u alkohol. Berba grožđa bila je jedan oblik svečanosti. Žene su pekle kolače, gibanice, orahnjače... Danas konje, a i čovjeka, zamjenjuju traktori, odnosno strojevi. Strojevi danas također sudjeluju i pomažu u procesu proizvodnje vina pa je njegova kvaliteta porasla.<br /> <br /> == Trganje i lupitva kukuruza ==<br /> <br /> Lupitva je skidanje ''obilanja'' s klipova kukuruza. Navečer, poslije večere i kad je završio sav vanjski posao, kukuruz bi se lupio. Kod imućnijih gazdi, zbog veće količine kukuruza, bilo bi više radnika. Posjedali bi na hrpe kukuruza ili u obelinje te uz međusobne šale, pošalice, dobacivanja ili pjesmu lupili kukuruz.<br /> <br /> == Obrađivanje zemlje ==<br /> <br /> Ako vremenske prilike dopuste, zemlju je najbolje orati ujesen jer se tada zemlja preko zime smrzne i usitni. U proljeće se zemlja tanjura ili freza te je tada spremna za sijanje i sađenje proljetnih kultura. Najčešće se sije kukuruz, pšenica i ječam, a u vrtovima se sadi krumpir i sve ostalo povrće po želji. Da bi žitarice uspijevale, potrebno ih je okopati ili špricati protiv korova. Pšenica i ječam su kulture koje dozore u lipnju dok kukuruz dozori u jesen. Da bi biljke na oranicama i vrtovima uspijevale, potrebno je svake godine gnojiti zemlju.<br /> <br /> == Čehanje perja ==<br /> <br /> <br /> == Pripremanje ogrjeva za zimu ==<br /> <br /> Priprema ogrjeva za zimu počinje početkom proljeća i završava početkom zime. U općini Dubravica gotovo svaka obitelj ima svoju šumu iz koje doprema drva za zimu. Po drva ide muški dio obitelji. Prvo se pretražuje šuma i ako se nađu drva koja su polomljena, prvo se ruše ta drva. Zatim se drva ručnom ili motornom pilom režu na manje dijelove, stavljaju na prikolicu i odvoze kući. Doma se sijeku sjekirom i spremaju u spremišta.<br /> <br /> == Kolinje ==<br /> <br /> Prvo su stavili vodu da zavrije. Ztim su otišli u staju po svinje. 3 osobe su držale svinju, 4. ju zaklo, a domačica je držala zdjelicu za krv. Svinju stavljaju u korito i poljevaju vručom vodom da joj otpadne dlaka. Dlake koje su ostale strugali su starim žlicama ili tulcom. Svinju dižu na lance ili kuke (galge) te vade crijeva i režu na pola. Crijeva čiste za kobasice i krvavice. Srce, pluća, želudac i glavu stavljaju kuhati u kotao za krvavice. Svinju komadaju na manje komade. Gule kožu s masti za čvarke, pripremaju nadjev za kobasice i meso za pacanje.<br /> <br /> == Priprema zimnice ==<br /> <br /> Zimnica može biti od krastavaca, paprike, mahuna, zelja...<br /> <br /> Zimnica od krastava se radi:<br /> Krastavci se moraju dobro oprati, a za to vrijeme se pripreme staklenke. Stave se u rol da se dobro zagriju. Stavi se kuhati omjer 8:2 octa. Kada zakipi unutra se stave krastavci i poklopi da se dunstaju 15 minuta. Krastavci se izvade van i stavljaju u staklenke. Kad se pune staklenke sa krastavcima ponovno ocat zagrijemo da zakipi i sa vrućim octom se zaliju krastavci, koji se zatvore poklopcem. Prije nego što ih zatvorimo poklopcem u staklene se stavi kopar.<br /> <br /> == Priprema mliječnih proizvoda ==<br /> <br /> U prošlosti je gotovo svaka obitelj uzgajala krave. Krave su služile za obrađivanje zemlje i za prijevoz tereta, a ponajviše radi proizvodnje mlijeka. U prošlosti su se krave pasle po livadama i pašnjacima, a danas se uzgajaju u stajama. Iz mlijeka se prerađivalo u sir,vrhnje i maslac. Višak mliječnih proizvoda koje nije trebalo u kučanstvu žene su nosile na prodaju. Višak mlijeka su žene nosile na kuntu, a mliječne proizvode na tržnicu.</div>

PŠ Dubravica http://wiki-dveri.info/wiki/Radni_obi%C4%8Daji 2014-05-14T11:00:03Z

<p>PŠ Dubravica:&#32;/* Trganje i lupitva kukuruza */</p> <hr /> <div>== Sjetva i žetva ==<br /> <br /> Da bi oranica bila spremna za sjetvu, najprije se mora izorati. Zatim se pšenica sije tako da se rukom razbacuje sjeme po polju. Kada dozori, počinje žetva. Pšenica se žanje srpovima i rade se snopovi. Snopovi se voze na dreš da se zrno odvoji od slame. Slama i čisto zrno voze se kući. Zrno se suši i čisti od pljeve. Slamu jede stoka.<br /> <br /> == Košnja i baliranje trave ==<br /> <br /> Trava se počinje kositi oko 5. mjeseca <br /> <br /> SIJENO - od 1. 5. do 30. 6.<br /> <br /> OTAVA - početak 8. mjeseca do Male Gospe (8. 9.)<br /> <br /> OTAVIĆ - oko kraja 9. mjeseca do Svih svetih<br /> <br /> Trava se kosila ručnim kosama, a to je bio iscrpljiv i mukotrpan rad. Ljeti je s radom trebalo početi rano ujutro da se izbjegnu vrućine. Ako je livada bila velika, trebalo je biti puno kosaca (10 - 12) koji su radili 3-4 sata. Trava se nakon košenja preokretala jer se tako brže sušila. Nakon ručnih kosilica počele su se koristiti kosilice koje su vukli konji. Pokošena i osušena trava nije se balirala jer nije bilo strojeva nego se ručno tovarila na kola i vozila kući. Stavljala se na sjenike ili su se na dvorištu u blizini kuće radili veliki plasti sijena koji su se nazivali ''kopiči''. Danas postoje strojevi koji olakšavaju taj mukotrpan rad - kose travu, skupljaju je u kocke (bale - baliranje), suše travu i drugo.<br /> <br /> == Berba grožđa ==<br /> <br /> Oko 29. rujna počinjale su prve berbe tj. oko Miholja (Sv. Mihael). U prošlosti, kada nije bilo tehnologije ni strojeva, onaj tko je imao veliki vinograd trebao je više radne snage da mu pomogne u berbi. Uglavnom su to bili obitelj, rodbina, susjedi i dobri prijatelji. Na kola koja su vukli konji stavljale su se drvene bačve, a ne velike posude (kao danas) jer je to bilo praktičnije i lakše zbog loših putova kojima se dolazilo do vinograda. U vinogradu su se bačve punile horizontalno, zatvarale i stavljale u prirodni položaj. Kad se došlo kući, u podrumu su se bačve otvarale, a grožđe se mljelo u velike posude. Ostavljalo se da kipi par dana te se zatim prešalo. Poslije prešanja grožđe se vraćalo u bačve da do kraja otkipi i pretvori se u vino. Grožđe iz mošta tijekom procesa kipljenja pretvara se u alkohol. Berba grožđa bila je jedan oblik svečanosti. Žene su pekle kolače, gibanice, orahnjače... Danas konje, a i čovjeka, zamjenjuju traktori, odnosno strojevi. Strojevi danas također sudjeluju i pomažu u procesu proizvodnje vina pa je njegova kvaliteta porasla.<br /> <br /> == Trganje i lupitva kukuruza ==<br /> <br /> Lupitva je skidanje ''obilanja'' s klipova kukuruza. Navečer, poslije večere i kad je završio sav vanjski posao, kukuruz bi se lupio. Kod imućnijih gazdi, zbog veće količine kukuruza, bilo bi više radnika. Posjedali bi na hrpe kukuruza ili u obelinje te uz međusobne šale, pošalice, dobacivanja ili pjesmu lupili kukuruz.<br /> <br /> == Obrađivanje zemlje ==<br /> <br /> Ako vremenske prilike dozvole, zemlju je najbolje orati u jesen jer je tada zemlja preko zime razebe i usitni. U proljeće se zemlja tanjura ili freza i takva je zemlja spremna za sijanje i sađenje proljetnih kultura. Najčešće se sije kukuruz, pšenica i ječam, a u vrtovima se sadi krumpir i svo ostalo povrće po želji. Da bi žitarice uspijevale potrebno ih je okopati ili špricati protiv korova. Pšenica i ječam su kulture koje dozore u lipnju dok kukuruz dozori u jesen. Da bi biljke na oranicama i vrtovima uspijevale potrebno je svake godine gnojiti zemlju.<br /> <br /> == Čehanje perja ==<br /> <br /> <br /> == Pripremanje ogrjeva za zimu ==<br /> <br /> Priprema ogrjeva za zimu počinje početkom proljeća i završava početkom zime. U općini Dubravica gotovo svaka obitelj ima svoju šumu iz koje doprema drva za zimu. Po drva ide muški dio obitelji. Prvo se pretražuje šuma i ako se nađu drva koja su polomljena, prvo se ruše ta drva. Zatim se drva ručnom ili motornom pilom režu na manje dijelove, stavljaju na prikolicu i odvoze kući. Doma se sijeku sjekirom i spremaju u spremišta.<br /> <br /> == Kolinje ==<br /> <br /> Prvo su stavili vodu da zavrije. Ztim su otišli u staju po svinje. 3 osobe su držale svinju, 4. ju zaklo, a domačica je držala zdjelicu za krv. Svinju stavljaju u korito i poljevaju vručom vodom da joj otpadne dlaka. Dlake koje su ostale strugali su starim žlicama ili tulcom. Svinju dižu na lance ili kuke (galge) te vade crijeva i režu na pola. Crijeva čiste za kobasice i krvavice. Srce, pluća, želudac i glavu stavljaju kuhati u kotao za krvavice. Svinju komadaju na manje komade. Gule kožu s masti za čvarke, pripremaju nadjev za kobasice i meso za pacanje.<br /> <br /> == Priprema zimnice ==<br /> <br /> Zimnica može biti od krastavaca, paprike, mahuna, zelja...<br /> <br /> Zimnica od krastava se radi:<br /> Krastavci se moraju dobro oprati, a za to vrijeme se pripreme staklenke. Stave se u rol da se dobro zagriju. Stavi se kuhati omjer 8:2 octa. Kada zakipi unutra se stave krastavci i poklopi da se dunstaju 15 minuta. Krastavci se izvade van i stavljaju u staklenke. Kad se pune staklenke sa krastavcima ponovno ocat zagrijemo da zakipi i sa vrućim octom se zaliju krastavci, koji se zatvore poklopcem. Prije nego što ih zatvorimo poklopcem u staklene se stavi kopar.<br /> <br /> == Priprema mliječnih proizvoda ==<br /> <br /> U prošlosti je gotovo svaka obitelj uzgajala krave. Krave su služile za obrađivanje zemlje i za prijevoz tereta, a ponajviše radi proizvodnje mlijeka. U prošlosti su se krave pasle po livadama i pašnjacima, a danas se uzgajaju u stajama. Iz mlijeka se prerađivalo u sir,vrhnje i maslac. Višak mliječnih proizvoda koje nije trebalo u kučanstvu žene su nosile na prodaju. Višak mlijeka su žene nosile na kuntu, a mliječne proizvode na tržnicu.</div>

PŠ Dubravica http://wiki-dveri.info/wiki/Radni_obi%C4%8Daji 2014-05-14T10:54:57Z

<p>PŠ Dubravica:&#32;/* Berba grožđa */</p> <hr /> <div>== Sjetva i žetva ==<br /> <br /> Da bi oranica bila spremna za sjetvu, najprije se mora izorati. Zatim se pšenica sije tako da se rukom razbacuje sjeme po polju. Kada dozori, počinje žetva. Pšenica se žanje srpovima i rade se snopovi. Snopovi se voze na dreš da se zrno odvoji od slame. Slama i čisto zrno voze se kući. Zrno se suši i čisti od pljeve. Slamu jede stoka.<br /> <br /> == Košnja i baliranje trave ==<br /> <br /> Trava se počinje kositi oko 5. mjeseca <br /> <br /> SIJENO - od 1. 5. do 30. 6.<br /> <br /> OTAVA - početak 8. mjeseca do Male Gospe (8. 9.)<br /> <br /> OTAVIĆ - oko kraja 9. mjeseca do Svih svetih<br /> <br /> Trava se kosila ručnim kosama, a to je bio iscrpljiv i mukotrpan rad. Ljeti je s radom trebalo početi rano ujutro da se izbjegnu vrućine. Ako je livada bila velika, trebalo je biti puno kosaca (10 - 12) koji su radili 3-4 sata. Trava se nakon košenja preokretala jer se tako brže sušila. Nakon ručnih kosilica počele su se koristiti kosilice koje su vukli konji. Pokošena i osušena trava nije se balirala jer nije bilo strojeva nego se ručno tovarila na kola i vozila kući. Stavljala se na sjenike ili su se na dvorištu u blizini kuće radili veliki plasti sijena koji su se nazivali ''kopiči''. Danas postoje strojevi koji olakšavaju taj mukotrpan rad - kose travu, skupljaju je u kocke (bale - baliranje), suše travu i drugo.<br /> <br /> == Berba grožđa ==<br /> <br /> Oko 29. rujna počinjale su prve berbe tj. oko Miholja (Sv. Mihael). U prošlosti, kada nije bilo tehnologije ni strojeva, onaj tko je imao veliki vinograd trebao je više radne snage da mu pomogne u berbi. Uglavnom su to bili obitelj, rodbina, susjedi i dobri prijatelji. Na kola koja su vukli konji stavljale su se drvene bačve, a ne velike posude (kao danas) jer je to bilo praktičnije i lakše zbog loših putova kojima se dolazilo do vinograda. U vinogradu su se bačve punile horizontalno, zatvarale i stavljale u prirodni položaj. Kad se došlo kući, u podrumu su se bačve otvarale, a grožđe se mljelo u velike posude. Ostavljalo se da kipi par dana te se zatim prešalo. Poslije prešanja grožđe se vraćalo u bačve da do kraja otkipi i pretvori se u vino. Grožđe iz mošta tijekom procesa kipljenja pretvara se u alkohol. Berba grožđa bila je jedan oblik svečanosti. Žene su pekle kolače, gibanice, orahnjače... Danas konje, a i čovjeka, zamjenjuju traktori, odnosno strojevi. Strojevi danas također sudjeluju i pomažu u procesu proizvodnje vina pa je njegova kvaliteta porasla.<br /> <br /> == Trganje i lupitva kukuruza ==<br /> <br /> Lupatva je skidanje obilanja sa kupova kukuruza. Uvečer, poslije večere i kad je bio završen sav vanjski posao kukuruz bi se lupio. Kod močnih gazdi kukuruza bi bilo više radnika. Posjedali bi na hrpe kukuruza ili u obelinje te uz međusobne šale, pošalice i dobacivanja ili pjesmu lupili.<br /> <br /> == Obrađivanje zemlje ==<br /> <br /> Ako vremenske prilike dozvole, zemlju je najbolje orati u jesen jer je tada zemlja preko zime razebe i usitni. U proljeće se zemlja tanjura ili freza i takva je zemlja spremna za sijanje i sađenje proljetnih kultura. Najčešće se sije kukuruz, pšenica i ječam, a u vrtovima se sadi krumpir i svo ostalo povrće po želji. Da bi žitarice uspijevale potrebno ih je okopati ili špricati protiv korova. Pšenica i ječam su kulture koje dozore u lipnju dok kukuruz dozori u jesen. Da bi biljke na oranicama i vrtovima uspijevale potrebno je svake godine gnojiti zemlju.<br /> <br /> == Čehanje perja ==<br /> <br /> <br /> == Pripremanje ogrjeva za zimu ==<br /> <br /> Priprema ogrjeva za zimu počinje početkom proljeća i završava početkom zime. U općini Dubravica gotovo svaka obitelj ima svoju šumu iz koje doprema drva za zimu. Po drva ide muški dio obitelji. Prvo se pretražuje šuma i ako se nađu drva koja su polomljena, prvo se ruše ta drva. Zatim se drva ručnom ili motornom pilom režu na manje dijelove, stavljaju na prikolicu i odvoze kući. Doma se sijeku sjekirom i spremaju u spremišta.<br /> <br /> == Kolinje ==<br /> <br /> Prvo su stavili vodu da zavrije. Ztim su otišli u staju po svinje. 3 osobe su držale svinju, 4. ju zaklo, a domačica je držala zdjelicu za krv. Svinju stavljaju u korito i poljevaju vručom vodom da joj otpadne dlaka. Dlake koje su ostale strugali su starim žlicama ili tulcom. Svinju dižu na lance ili kuke (galge) te vade crijeva i režu na pola. Crijeva čiste za kobasice i krvavice. Srce, pluća, želudac i glavu stavljaju kuhati u kotao za krvavice. Svinju komadaju na manje komade. Gule kožu s masti za čvarke, pripremaju nadjev za kobasice i meso za pacanje.<br /> <br /> == Priprema zimnice ==<br /> <br /> Zimnica može biti od krastavaca, paprike, mahuna, zelja...<br /> <br /> Zimnica od krastava se radi:<br /> Krastavci se moraju dobro oprati, a za to vrijeme se pripreme staklenke. Stave se u rol da se dobro zagriju. Stavi se kuhati omjer 8:2 octa. Kada zakipi unutra se stave krastavci i poklopi da se dunstaju 15 minuta. Krastavci se izvade van i stavljaju u staklenke. Kad se pune staklenke sa krastavcima ponovno ocat zagrijemo da zakipi i sa vrućim octom se zaliju krastavci, koji se zatvore poklopcem. Prije nego što ih zatvorimo poklopcem u staklene se stavi kopar.<br /> <br /> == Priprema mliječnih proizvoda ==<br /> <br /> U prošlosti je gotovo svaka obitelj uzgajala krave. Krave su služile za obrađivanje zemlje i za prijevoz tereta, a ponajviše radi proizvodnje mlijeka. U prošlosti su se krave pasle po livadama i pašnjacima, a danas se uzgajaju u stajama. Iz mlijeka se prerađivalo u sir,vrhnje i maslac. Višak mliječnih proizvoda koje nije trebalo u kučanstvu žene su nosile na prodaju. Višak mlijeka su žene nosile na kuntu, a mliječne proizvode na tržnicu.</div>

PŠ Dubravica http://wiki-dveri.info/wiki/Radni_obi%C4%8Daji 2014-05-14T10:33:54Z

<p>PŠ Dubravica:&#32;/* Košnja i baliranje trave */</p> <hr /> <div>== Sjetva i žetva ==<br /> <br /> Da bi oranica bila spremna za sjetvu, najprije se mora izorati. Zatim se pšenica sije tako da se rukom razbacuje sjeme po polju. Kada dozori, počinje žetva. Pšenica se žanje srpovima i rade se snopovi. Snopovi se voze na dreš da se zrno odvoji od slame. Slama i čisto zrno voze se kući. Zrno se suši i čisti od pljeve. Slamu jede stoka.<br /> <br /> == Košnja i baliranje trave ==<br /> <br /> Trava se počinje kositi oko 5. mjeseca <br /> <br /> SIJENO - od 1. 5. do 30. 6.<br /> <br /> OTAVA - početak 8. mjeseca do Male Gospe (8. 9.)<br /> <br /> OTAVIĆ - oko kraja 9. mjeseca do Svih svetih<br /> <br /> Trava se kosila ručnim kosama, a to je bio iscrpljiv i mukotrpan rad. Ljeti je s radom trebalo početi rano ujutro da se izbjegnu vrućine. Ako je livada bila velika, trebalo je biti puno kosaca (10 - 12) koji su radili 3-4 sata. Trava se nakon košenja preokretala jer se tako brže sušila. Nakon ručnih kosilica počele su se koristiti kosilice koje su vukli konji. Pokošena i osušena trava nije se balirala jer nije bilo strojeva nego se ručno tovarila na kola i vozila kući. Stavljala se na sjenike ili su se na dvorištu u blizini kuće radili veliki plasti sijena koji su se nazivali ''kopiči''. Danas postoje strojevi koji olakšavaju taj mukotrpan rad - kose travu, skupljaju je u kocke (bale - baliranje), suše travu i drugo.<br /> <br /> == Berba grožđa ==<br /> <br /> Oko 29.9. su počele prve berbe tj. oko Miholja (Sv. Mihael). U prošlosti kada nije bilo tehnologije ni strojeva onaj tko je imao velik vinograd trebao je više radne snage da mu pomognu u berbi. Uglavnom su to bili: obitelj, rodbina, susjedi i dobri prijatelji. Na kola koja su vukli konji stavljale su se drvene bačve, a ne velike posude (kao danas) jer je to bilo praktičnije i lakše zbog loših puteva kojima se dolazilo do vinograda. U vinogradu su se bačve horizontalno punile, zatvarale i stavljale u prirodni položaj. Kad se došlo doma u podrumu su se bačve otvarale, a grožđe se mljelo u velike posude pa se to ostavljalo par dana da kipi te se zatim grožđe preša. Poslije prešanja grožđe se vraćalo u bačve da do kraja otkipi i pretvori se u vino. Grožđe iz mošta tijekom procesa kipljenja pretvara se u alkohol. Berba grožđa bila je jedna vrsta svečanosti. Žene su pekle kolače, gibanice, orahnjače... Danas konje, a i čovjeka zamjenjuju traktori odnosno strojevi. U procesu proizvodnje vina danas također sudjeluju i potpomažu strojevi pa je kvaliteta vina porasla.<br /> <br /> == Trganje i lupitva kukuruza ==<br /> <br /> Lupatva je skidanje obilanja sa kupova kukuruza. Uvečer, poslije večere i kad je bio završen sav vanjski posao kukuruz bi se lupio. Kod močnih gazdi kukuruza bi bilo više radnika. Posjedali bi na hrpe kukuruza ili u obelinje te uz međusobne šale, pošalice i dobacivanja ili pjesmu lupili.<br /> <br /> == Obrađivanje zemlje ==<br /> <br /> Ako vremenske prilike dozvole, zemlju je najbolje orati u jesen jer je tada zemlja preko zime razebe i usitni. U proljeće se zemlja tanjura ili freza i takva je zemlja spremna za sijanje i sađenje proljetnih kultura. Najčešće se sije kukuruz, pšenica i ječam, a u vrtovima se sadi krumpir i svo ostalo povrće po želji. Da bi žitarice uspijevale potrebno ih je okopati ili špricati protiv korova. Pšenica i ječam su kulture koje dozore u lipnju dok kukuruz dozori u jesen. Da bi biljke na oranicama i vrtovima uspijevale potrebno je svake godine gnojiti zemlju.<br /> <br /> == Čehanje perja ==<br /> <br /> <br /> == Pripremanje ogrjeva za zimu ==<br /> <br /> Priprema ogrjeva za zimu počinje početkom proljeća i završava početkom zime. U općini Dubravica gotovo svaka obitelj ima svoju šumu iz koje doprema drva za zimu. Po drva ide muški dio obitelji. Prvo se pretražuje šuma i ako se nađu drva koja su polomljena, prvo se ruše ta drva. Zatim se drva ručnom ili motornom pilom režu na manje dijelove, stavljaju na prikolicu i odvoze kući. Doma se sijeku sjekirom i spremaju u spremišta.<br /> <br /> == Kolinje ==<br /> <br /> Prvo su stavili vodu da zavrije. Ztim su otišli u staju po svinje. 3 osobe su držale svinju, 4. ju zaklo, a domačica je držala zdjelicu za krv. Svinju stavljaju u korito i poljevaju vručom vodom da joj otpadne dlaka. Dlake koje su ostale strugali su starim žlicama ili tulcom. Svinju dižu na lance ili kuke (galge) te vade crijeva i režu na pola. Crijeva čiste za kobasice i krvavice. Srce, pluća, želudac i glavu stavljaju kuhati u kotao za krvavice. Svinju komadaju na manje komade. Gule kožu s masti za čvarke, pripremaju nadjev za kobasice i meso za pacanje.<br /> <br /> == Priprema zimnice ==<br /> <br /> Zimnica može biti od krastavaca, paprike, mahuna, zelja...<br /> <br /> Zimnica od krastava se radi:<br /> Krastavci se moraju dobro oprati, a za to vrijeme se pripreme staklenke. Stave se u rol da se dobro zagriju. Stavi se kuhati omjer 8:2 octa. Kada zakipi unutra se stave krastavci i poklopi da se dunstaju 15 minuta. Krastavci se izvade van i stavljaju u staklenke. Kad se pune staklenke sa krastavcima ponovno ocat zagrijemo da zakipi i sa vrućim octom se zaliju krastavci, koji se zatvore poklopcem. Prije nego što ih zatvorimo poklopcem u staklene se stavi kopar.<br /> <br /> == Priprema mliječnih proizvoda ==<br /> <br /> U prošlosti je gotovo svaka obitelj uzgajala krave. Krave su služile za obrađivanje zemlje i za prijevoz tereta, a ponajviše radi proizvodnje mlijeka. U prošlosti su se krave pasle po livadama i pašnjacima, a danas se uzgajaju u stajama. Iz mlijeka se prerađivalo u sir,vrhnje i maslac. Višak mliječnih proizvoda koje nije trebalo u kučanstvu žene su nosile na prodaju. Višak mlijeka su žene nosile na kuntu, a mliječne proizvode na tržnicu.</div>

PŠ Dubravica http://wiki-dveri.info/wiki/Radni_obi%C4%8Daji 2014-05-14T10:33:35Z

<p>PŠ Dubravica:&#32;/* Sjetva i žetva */</p> <hr /> <div>== Sjetva i žetva ==<br /> <br /> Da bi oranica bila spremna za sjetvu, najprije se mora izorati. Zatim se pšenica sije tako da se rukom razbacuje sjeme po polju. Kada dozori, počinje žetva. Pšenica se žanje srpovima i rade se snopovi. Snopovi se voze na dreš da se zrno odvoji od slame. Slama i čisto zrno voze se kući. Zrno se suši i čisti od pljeve. Slamu jede stoka.<br /> <br /> == Košnja i baliranje trave ==<br /> <br /> Trava se počinje kositi oko 5. mjeseca <br /> <br /> SIJENO - od 1.5. do 30.6.<br /> <br /> OTAVA - početak 8. mjeseca do Male Gospe (8.9.)<br /> <br /> OTAVIĆ - oko kraja 9. mjeseca do Svih svetih<br /> <br /> Trava se kosila ručnim kosama, a to je bio iscrpljiv i mukotrpan rad. Ljeti je s radom trebalo početi rano ujutro da se izbjegnu vrućine. Ako je livada bila velika, trebalo je biti puno kosaca (10 - 12) koji su radili 3-4 sata. Trava se nakon košenja preokretala jer se tako brže sušila. Nakon ručnih kosilica počele su se koristiti kosilice koje su vukli konji. Pokošena i osušena trava nije se balirala jer nije bilo strojeva nego se ručno tovarila na kola i vozila kući. Stavljala se na sjenike ili su se na dvorištu u blizini kuće radili veliki plasti sijena koji su se nazivali ''kopiči''. Danas postoje strojevi koji olakšavaju taj mukotrpan rad - kose travu, skupljaju je u kocke (bale - baliranje), suše travu i drugo.<br /> <br /> == Berba grožđa ==<br /> <br /> Oko 29.9. su počele prve berbe tj. oko Miholja (Sv. Mihael). U prošlosti kada nije bilo tehnologije ni strojeva onaj tko je imao velik vinograd trebao je više radne snage da mu pomognu u berbi. Uglavnom su to bili: obitelj, rodbina, susjedi i dobri prijatelji. Na kola koja su vukli konji stavljale su se drvene bačve, a ne velike posude (kao danas) jer je to bilo praktičnije i lakše zbog loših puteva kojima se dolazilo do vinograda. U vinogradu su se bačve horizontalno punile, zatvarale i stavljale u prirodni položaj. Kad se došlo doma u podrumu su se bačve otvarale, a grožđe se mljelo u velike posude pa se to ostavljalo par dana da kipi te se zatim grožđe preša. Poslije prešanja grožđe se vraćalo u bačve da do kraja otkipi i pretvori se u vino. Grožđe iz mošta tijekom procesa kipljenja pretvara se u alkohol. Berba grožđa bila je jedna vrsta svečanosti. Žene su pekle kolače, gibanice, orahnjače... Danas konje, a i čovjeka zamjenjuju traktori odnosno strojevi. U procesu proizvodnje vina danas također sudjeluju i potpomažu strojevi pa je kvaliteta vina porasla.<br /> <br /> == Trganje i lupitva kukuruza ==<br /> <br /> Lupatva je skidanje obilanja sa kupova kukuruza. Uvečer, poslije večere i kad je bio završen sav vanjski posao kukuruz bi se lupio. Kod močnih gazdi kukuruza bi bilo više radnika. Posjedali bi na hrpe kukuruza ili u obelinje te uz međusobne šale, pošalice i dobacivanja ili pjesmu lupili.<br /> <br /> == Obrađivanje zemlje ==<br /> <br /> Ako vremenske prilike dozvole, zemlju je najbolje orati u jesen jer je tada zemlja preko zime razebe i usitni. U proljeće se zemlja tanjura ili freza i takva je zemlja spremna za sijanje i sađenje proljetnih kultura. Najčešće se sije kukuruz, pšenica i ječam, a u vrtovima se sadi krumpir i svo ostalo povrće po želji. Da bi žitarice uspijevale potrebno ih je okopati ili špricati protiv korova. Pšenica i ječam su kulture koje dozore u lipnju dok kukuruz dozori u jesen. Da bi biljke na oranicama i vrtovima uspijevale potrebno je svake godine gnojiti zemlju.<br /> <br /> == Čehanje perja ==<br /> <br /> <br /> == Pripremanje ogrjeva za zimu ==<br /> <br /> Priprema ogrjeva za zimu počinje početkom proljeća i završava početkom zime. U općini Dubravica gotovo svaka obitelj ima svoju šumu iz koje doprema drva za zimu. Po drva ide muški dio obitelji. Prvo se pretražuje šuma i ako se nađu drva koja su polomljena, prvo se ruše ta drva. Zatim se drva ručnom ili motornom pilom režu na manje dijelove, stavljaju na prikolicu i odvoze kući. Doma se sijeku sjekirom i spremaju u spremišta.<br /> <br /> == Kolinje ==<br /> <br /> Prvo su stavili vodu da zavrije. Ztim su otišli u staju po svinje. 3 osobe su držale svinju, 4. ju zaklo, a domačica je držala zdjelicu za krv. Svinju stavljaju u korito i poljevaju vručom vodom da joj otpadne dlaka. Dlake koje su ostale strugali su starim žlicama ili tulcom. Svinju dižu na lance ili kuke (galge) te vade crijeva i režu na pola. Crijeva čiste za kobasice i krvavice. Srce, pluća, želudac i glavu stavljaju kuhati u kotao za krvavice. Svinju komadaju na manje komade. Gule kožu s masti za čvarke, pripremaju nadjev za kobasice i meso za pacanje.<br /> <br /> == Priprema zimnice ==<br /> <br /> Zimnica može biti od krastavaca, paprike, mahuna, zelja...<br /> <br /> Zimnica od krastava se radi:<br /> Krastavci se moraju dobro oprati, a za to vrijeme se pripreme staklenke. Stave se u rol da se dobro zagriju. Stavi se kuhati omjer 8:2 octa. Kada zakipi unutra se stave krastavci i poklopi da se dunstaju 15 minuta. Krastavci se izvade van i stavljaju u staklenke. Kad se pune staklenke sa krastavcima ponovno ocat zagrijemo da zakipi i sa vrućim octom se zaliju krastavci, koji se zatvore poklopcem. Prije nego što ih zatvorimo poklopcem u staklene se stavi kopar.<br /> <br /> == Priprema mliječnih proizvoda ==<br /> <br /> U prošlosti je gotovo svaka obitelj uzgajala krave. Krave su služile za obrađivanje zemlje i za prijevoz tereta, a ponajviše radi proizvodnje mlijeka. U prošlosti su se krave pasle po livadama i pašnjacima, a danas se uzgajaju u stajama. Iz mlijeka se prerađivalo u sir,vrhnje i maslac. Višak mliječnih proizvoda koje nije trebalo u kučanstvu žene su nosile na prodaju. Višak mlijeka su žene nosile na kuntu, a mliječne proizvode na tržnicu.</div>

PŠ Dubravica http://wiki-dveri.info/wiki/P%C5%A0_Pavla_%C5%A0toosa,_Dubravica 2014-05-14T10:24:58Z

<p>PŠ Dubravica:&#32;</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Slika_škole_u_Dubravici1.JPG|200px|mini|right|PŠ Pavla Štoosa, Dubravica]]<br /> [[Datoteka:Slika_škole_u_Dubravici2.JPG|200px|mini|left|PŠ Pavla Štoosa, Dubravica]]<br /> [[Datoteka:Slika_škole_u_Dubravici3.JPG|200px|mini|right|PŠ Pavla Štoosa, Dubravica]] <br /> <br /> Prva školska zgrada bila je unutar Župnog ureda u Rozgi, oko 1720. godine, pokrivena šopom i građena od hrastovine. Imala je dvije sobe. Djecu je podučavao svećenik kapelan te je to bila crkvena ili župna škola.<br /> <br /> Jedno vrijeme škola je bila u kući trgovca Antuna Baršića u Rozgi.<br /> <br /> Osnivanjem pučkih škola i u Dubravici je osnovana jedna takva u zgradi u kojoj su nekada bili učiteljski stanovi, a koja je bila ljetnikovac grofova Oršić.<br /> <br /> 1910. godine škola se seli u novu zgradu u Dubravici koja je posebno izgrađena za tu namjenu. U njoj se održavala redovita nastava do 1964. Danas je znamo pod nazivom &quot;Stara škola&quot;.<br /> <br /> 7. ožujka 1926. godine u Dubravici je otvorena Katolička čitaonica koju je osnovao bogoslov Ivica Vukina. Upisalo se samo nekoliko članova, ali su i oni vrlo brzo odustali.<br /> <br /> 26. rujna 1965. svečano je otvorena nova škola u adaptiranom Zadružnom domu.<br /> <br /> 1. siječnja 1978. godine škola postaje Područna škola Dubravica Osnovne škole Šenkovec. Loša prometna i teritorijalna povezanost uzrokovala je negodovanje roditelja i nastavnika, tako da slijedi novo pripojenje.<br /> <br /> 9. srpnja 1980. Skupština općine Zaprešić donijela je odluku, koja vrijedi još i danas, da se škola u Dubravici pripoji Osnovnoj školi Pušća. <br /> <br /> 12. prosinca 2010. godine otvorena je nova školska zgrada s dvoranom.<br /> <br /> Škola danas nosi ime preporoditelja Pavla Štoosa.<br /> <br /> <br /> http://os-pusca-donja.skole.hr/<br /> ----<br /> PŠ Pavla Štoosa Dubravica sudjeluje u projektu ''Wiki-dveri IV'' uređivanjem stranice [[Radni običaji]]. <br /> <br /> <br /> Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri IV'': <br /> <br /> *Karlo Čuk<br /> <br /> *Lovro Harapin<br /> <br /> *Josipa Horvat<br /> <br /> *Valentina Stiperski<br /> <br /> *Laura Vukić<br /> <br /> <br /> Koordinatorica projekta u školi:<br /> <br /> *knjižničarka Renata Mihalić Dobrić, prof.<br /> <br /> <br /> ----<br /> <br /> <br /> PŠ Pavla Štoosa Dubravica sudjeluje u projektu ''Wiki-dveri II'' uređivanjem stranice [[Sava-Zaprešić]]. <br /> <br /> <br /> Učenici uključeni u projekt ''Wiki-dveri II'': <br /> <br /> *Barbara Milić <br /> *Nikola Rak <br /> *Iva Slatković <br /> <br /> <br /> Koordinator projekta u školi: <br /> <br /> *Franjo Percela, prof. geografije</div>

PŠ Dubravica http://wiki-dveri.info/wiki/Radni_obi%C4%8Daji 2014-05-13T11:17:01Z

<p>PŠ Dubravica:&#32;/* Košnja i baliranje trave */</p> <hr /> <div>== Sjetva i žetva ==<br /> <br /> Izoraju oranicu i pripreme za sjetvu. Zatim uzmu kantu i krenu ručno sijati razbacujuči sjeme po polju. Kada pšenica dozor kreće žetva. Pšenicu režu srpovima i prave snopove. Snopove voze na dreš da ih osuše. Slamu i čisto zrno voze kući. Zrno ponovno suše i čiste od pljeve. Slamu daju stoci da jedu.<br /> <br /> == Košnja i baliranje trave ==<br /> <br /> Trava se počinje kositi oko 5. mjeseca <br /> <br /> SIJENO - od 1.5. do 30.6.<br /> <br /> OTAVA - početak 8. mjeseca do Male Gospe (8.9.)<br /> <br /> OTAVIĆ - oko kraja 9. mjeseca do Svih svetih<br /> <br /> Trava se kosila ručnim kosama, a to je bio iscrpljiv i mukotrpan rad. Ljeti je s radom trebalo početi rano ujutro da se izbjegnu vrućine. Ako je livada bila velika, trebalo je biti puno kosaca (10 - 12) koji su radili 3-4 sata. Trava se nakon košenja preokretala jer se tako brže sušila. Nakon ručnih kosilica počele su se koristiti kosilice koje su vukli konji. Pokošena i osušena trava nije se balirala jer nije bilo strojeva nego se ručno tovarila na kola i vozila kući. Stavljala se na sjenike ili su se na dvorištu u blizini kuće radili veliki plasti sijena koji su se nazivali ''kopiči''. Danas postoje strojevi koji olakšavaju taj mukotrpan rad - kose travu, skupljaju je u kocke (bale - baliranje), suše travu i drugo.<br /> <br /> == Berba grožđa ==<br /> <br /> Oko 29.9. su počele prve berbe tj. oko Miholja (Sv. Mihael). U prošlosti kada nije bilo tehnologije ni strojeva onaj tko je imao velik vinograd trebao je više radne snage da mu pomognu u berbi. Uglavnom su to bili: obitelj, rodbina, susjedi i dobri prijatelji. Na kola koja su vukli konji stavljale su se drvene bačve, a ne velike posude (kao danas) jer je to bilo praktičnije i lakše zbog loših puteva kojima se dolazilo do vinograda. U vinogradu su se bačve horizontalno punile, zatvarale i stavljale u prirodni položaj. Kad se došlo doma u podrumu su se bačve otvarale, a grožđe se mljelo u velike posude pa se to ostavljalo par dana da kipi te se zatim grožđe preša. Poslije prešanja grožđe se vraćalo u bačve da do kraja otkipi i pretvori se u vino. Grožđe iz mošta tijekom procesa kipljenja pretvara se u alkohol. Berba grožđa bila je jedna vrsta svečanosti. Žene su pekle kolače, gibanice, orahnjače... Danas konje, a i čovjeka zamjenjuju traktori odnosno strojevi. U procesu proizvodnje vina danas također sudjeluju i potpomažu strojevi pa je kvaliteta vina porasla.<br /> <br /> == Trganje i lupitva kukuruza ==<br /> <br /> Lupatva je skidanje obilanja sa kupova kukuruza. Uvečer, poslije večere i kad je bio završen sav vanjski posao kukuruz bi se lupio. Kod močnih gazdi kukuruza bi bilo više radnika. Posjedali bi na hrpe kukuruza ili u obelinje te uz međusobne šale, pošalice i dobacivanja ili pjesmu lupili.<br /> <br /> == Obrađivanje zemlje ==<br /> <br /> Ako vremenske prilike dozvole, zemlju je najbolje orati u jesen jer je tada zemlja preko zime razebe i usitni. U proljeće se zemlja tanjura ili freza i takva je zemlja spremna za sijanje i sađenje proljetnih kultura. Najčešće se sije kukuruz, pšenica i ječam, a u vrtovima se sadi krumpir i svo ostalo povrće po želji. Da bi žitarice uspijevale potrebno ih je okopati ili špricati protiv korova. Pšenica i ječam su kulture koje dozore u lipnju dok kukuruz dozori u jesen. Da bi biljke na oranicama i vrtovima uspijevale potrebno je svake godine gnojiti zemlju.<br /> <br /> == Čehanje perja ==<br /> <br /> <br /> == Pripremanje ogrjeva za zimu ==<br /> <br /> Priprema ogrjeva za zimu počinje početkom proljeća i završava početkom zime. U općini Dubravica gotovo svaka obitelj ima svoju šumu iz koje doprema drva za zimu. Po drva ide muški dio obitelji. Prvo se pretražuje šuma i ako se nađu drva koja su polomljena, prvo se ruše ta drva. Zatim se drva ručnom ili motornom pilom režu na manje dijelove, stavljaju na prikolicu i odvoze kući. Doma se sijeku sjekirom i spremaju u spremišta.<br /> <br /> == Kolinje ==<br /> <br /> Prvo su stavili vodu da zavrije. Ztim su otišli u staju po svinje. 3 osobe su držale svinju, 4. ju zaklo, a domačica je držala zdjelicu za krv. Svinju stavljaju u korito i poljevaju vručom vodom da joj otpadne dlaka. Dlake koje su ostale strugali su starim žlicama ili tulcom. Svinju dižu na lance ili kuke (galge) te vade crijeva i režu na pola. Crijeva čiste za kobasice i krvavice. Srce, pluća, želudac i glavu stavljaju kuhati u kotao za krvavice. Svinju komadaju na manje komade. Gule kožu s masti za čvarke, pripremaju nadjev za kobasice i meso za pacanje.<br /> <br /> == Priprema zimnice ==<br /> <br /> Zimnica može biti od krastavaca, paprike, mahuna, zelja...<br /> <br /> Zimnica od krastava se radi:<br /> Krastavci se moraju dobro oprati, a za to vrijeme se pripreme staklenke. Stave se u rol da se dobro zagriju. Stavi se kuhati omjer 8:2 octa. Kada zakipi unutra se stave krastavci i poklopi da se dunstaju 15 minuta. Krastavci se izvade van i stavljaju u staklenke. Kad se pune staklenke sa krastavcima ponovno ocat zagrijemo da zakipi i sa vrućim octom se zaliju krastavci, koji se zatvore poklopcem. Prije nego što ih zatvorimo poklopcem u staklene se stavi kopar.<br /> <br /> == Priprema mliječnih proizvoda ==<br /> <br /> U prošlosti je gotovo svaka obitelj uzgajala krave. Krave su služile za obrađivanje zemlje i za prijevoz tereta, a ponajviše radi proizvodnje mlijeka. U prošlosti su se krave pasle po livadama i pašnjacima, a danas se uzgajaju u stajama. Iz mlijeka se prerađivalo u sir,vrhnje i maslac. Višak mliječnih proizvoda koje nije trebalo u kučanstvu žene su nosile na prodaju. Višak mlijeka su žene nosile na kuntu, a mliječne proizvode na tržnicu.</div>

PŠ Dubravica