Wiki-dveri - Doprinosi suradnika [hr]

Pavao Štoos

2013-01-25T13:16:45Z

Osljgaj:

Pavao Štoos rođen je u Rozgi kraj Dubravice,10. prosinca 1806. godine. Živio je u seljačkoj obitelji. Roditelji su mu bili imućniji seljaci koji su u ovaj došli s csargradskog imanja. Čitati i pisati naučio je od župnjika Franje Đurašina jer pučke škole nije bilo u njegovom kraju. Do svoje 15. godine živio je s roditeljima koji ga usprokos nadarenosti za učenje nisu dali na daljnje školovanje .
U Zagrebu je završio gimnaziju i studirao filozofiju.
1828. godine je stupio u u sjemenište u Zagrebu i 1833. se zaredio. Od 1842. je župnik u Pokupskom. Godine 1858. izdai je u Zagrebu pjesmaricu " Kitice crkvenih pjesama" .

Bio je vrlo obrazovan. Znao je pet jezika; hrvatksi,latinski,njemački,francuski i mađarski. U životu je radio kao biskupski tajnik,župnik, glazbeni amater i pjesnik.
Štoos je bio veliki rodoljub i ilirac. Pisao je mnoge rodoljubne pjesme a među najpoznatije pjesme ubraja se "Kip domovine" koja je objavljena u Gajevoj "Danici".

U godini svoje smrti primio je priznanje za svoj rad. Nadbiskip Juraj Haulik imeonovao ga 1862.goine Prvostolnog kaptola zagrebačkog.
Umro je 1862. u Pokupskom od upale pluća. U Dubravici je izdignut spomenik u njegovu čast.
Štoos spada među one Hrvate koji su već prije Gaja radili o preporodu Hrvatske.

'''Literatura'''
----

Štoos,Pavao.//Hrvatska enciklopedija.Zagreb : Leksikografski zavod "miroslav Krleža",2008.Sv.10.

Pavao Štoos

2013-01-25T13:06:52Z

Osljgaj:

Stjepan Jakševac

2013-01-25T12:50:25Z

Osljgaj: /* Književna djela */

Stjepan Jakševac bio je pjesnik i dječji pisac. Rodio se u Brdovečkom Svetom Križu(Zaprešić). Završio je trgovačku školu i studirao režiju na Akademiji za kazališnu umjetnost.Nakon toga je radio u Središnjem uredu za osiguranje radnika. Također je radio i kao radijski spiker,povjerenstvu za prosvjetu Gradskog NO, kao planer programa, odgojitelj mladih spikera te je iskušao još brojna druga zanimanja.Okušao se čak i u glumi i to u "Radium-izvor zraka", kratkometražnom igrano-dokumentarnom filmu u ulozi P. Curieja 1944.godine. Njegovo prvo književno ostvarenje u obliku stihova pojavilo se 1934. godine u srednjoškolskom listu "Mladost". Potvrdio se kao dječji pisac. Osim što je pisao pjesme, drame i igrokaze, isto je tako dramatizirao bajke W.Grimma i C.Perraulta.Pisao je i komentare o dječjim knjigama.Bio je jedan od prvih pisaca koji je unio kajkavski jezični izričaj.Na velikim pločama "Jugotona" dramatizirao je u stihovima najpoznatije dječje bajke. Dobio je brojne nagrade i prevođen je na: slovenski, makedonski, njemački, češki, poljski, talijanski, engleski,švedski, mađarski jezik te esperanto. Uglazbljeno mu je više od 130 dječjih i oko 100 ostalih tekstova, a mnoge njegove pjesme izvođene su na festivalima, snimljene na LP pločama, kasetama i CD-ima.
Osim navedene književne i ostale aktivnosti Jakševac se najviše bavi stvaranjem dječje poezije jer se najviše psihološki i emotivno poistovječuje s osnovnoškolcima između 8. i 12. godine. U tim djelima njegovi su najčešći motivi vazani uz razred, školu, obitelj i prirodu. Iako se tematska individualnost njegove dječje poezije najviše otkriva u njezinoj zavičajnoj obojenosti i izvorištu, Jakševac nije ni "regionalni", niti sentimentalni pjesnik davnog i prošlog djetinstva, on svoje dječje stvaralaštvo, fokusira na suvremeni život kako seoskog tako i gradskog djetinjstva.
Strukturna lakoća, lepršavost, ritmički preljevi i nijanse, akustika i melodija kojima je izvor u onomatopeji i aliteraciji karakteriziraju na izražajno-formalnom planu stih i pjesmu Stjepana Jakševca.U Jakšićevu stihu možemo primjetiti da je artistički izbrušen. Pjesnik se vrlo uspješno koristi raznolikošću i bogatstvu srofnih oblika. Jakševac je u svojem najboljim kajkavskim ostvarenjima izbjegao domjaničevsku sentimentalnost,ali je ostao blizak melodici te akustici svoga stiha kojeg je oplemenio vrlo autentinčnim zavičajnim govorom te kajkavskom ikavicom rodnog mjesta.Jakševčeva dječja-ljubavna poezija je poezija u kojoj nema provale emocija, već je sve podređeno zbivanjima u nutrini.Pjesnik ljubav prikazuje kao lijep,dragocjen i uzbudljiv doživljaj što se najbolje može vidjeti u petoj zbirci dječje poezije "Zlatna ptica sunca".

== Književna djela ==

'''Literatura'''

----

Hrvatski biografski leksikon.Zagreb : Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2005.

Hrvatska književna enciklopedija,Zagreb : Leksikografski zavod Miroslav Krleža,2010.

Brdovečki zbornik 2007.-2008.,Zaprešić : Ogranak Matice Hrvatske Zaprešić, 2009.

Adam Baltazar Krčelić

2013-01-25T12:44:40Z

Osljgaj: /* Djela B. A. Krčelića */

[[Datoteka:200px-Balthasar_Adamus_Kercselics.jpg|200px|mini|left|Adam Baltazar Krčelić]]

Adam Baltazar Krčelić rodio se 5. veljače 1715. godine u Šenkovcu (Zaprešić) kao prvorođeni sin oca Nikole i majke Judite. Obitelj je bila dovoljno imućna da omogući visoko školovanje svim sinovima. Baltazara su 1722. godine poslali na zagrebačku isusovačku gimnaziju, gdje je proveo šest godina. Vrlo rano, još kao dječak, odabrao je svećeničko zvanje i prešao na zagrebačko sjemenište. Od 1731.- 1734. godine studira filozofiju u Beču.
Zanimao se za najšira područja znanja, ne samo za književnost i povijest, već i za fiziku, matematiku, društveno i državno uređenje.
Vratio se u domovinu kao doktor filozofije i teologije (1734.-1738.). Bio je dobar znalac prava, a osim latinskog poznavao je talijanski i francuski jezik.

Svećeničke dužnosti obavljao je u Sv. Martinu pod Okićem (1738.-1739.), i u Selima kraj Siska (1739.-1745.). Zagrebačkim kanonikom postaje u siječnju 1747. godine u 32. godini života. Iste godine, u rujnu, imenovan je rektorom Htvatskog kolegija u Beču i tamo ostaje do lipnja 1749. godine. Vrativši se u Zagreb dovršava prvi dio svoje povijesti zagrebačke biskupije i daje ga tiskati 1754. godine., no tiskanje nije dovršeno zbog zabrane Krčeličevih protivnika. U to vrijeme zagrebački biskup bio je Franjo Thauszy (1751.-1769.), s kojim je Krčelić bio u vrlo lošim odnosima. Adam Baltazar Krčelić zalago se za reforme na svim područjim školstva, gospodarstva i upravnog uređenja, ne samo zalagao, već je u tom pravcu i djelovao, a naročito odgojem mladeži u tom duhu. Ovakvo Krčelićevo mišljenje i djelovanje dovelo je do sudskog procesa u kojem se tereti da je u Beču radio protiv hrvatskih interesa te ukrao i pronevjerio novac. Biskupski sud je osudio Krčelića, ali ga je drugostepeni sud oslobodio. Iako oslobođen insinuacija, Krčelić je na dulje vrijeme izgubio mogućnost napredovanja u crkvenoj hijerarhiji.
Krčelić je kao intelektualac, sa znanjem filozofije i prava bio jači od svoje sredine. Izazivao je otpor i bio više omražen nego cijenjen. Svojim idejama i otvorenom kritikom bio je značajan predstavnik terezijanskog vremena u Hrvatskoj. Usprkos svemu, u javnoj misli Hrvatske Krečić je bio uvijek korak ispred.

Imao je najveću privatnu knjižnicu u Hrvatskoj. Osobito je bila bogata rukopisima. Svoje knjige prije smrti ostavio je zagrebačkoj Akademiji iz koje se razvila Sveučilišna knjižnica u Zagrebu(NSK). Umro je 29.ožujka 1778. u Zagrebu i pokopan u zagrebačkoj katedrali.

== Djela B. A. Krčelića ==

'''Annuae ili Ljetopis'''

Annuae su godišnji izvještaji ili još točnije memoari. Tu je autor opisao događaje vlastitog života skupa s onima u gradu Zagrebu i Hrvatskoj u razdoblju od 1748. do 1767. godine., kao npr. crkvena i politička zbivanja i novosti, te mnoge zgode, glasine, a i praznovjerja vezane i uz poznate osobe onog vremena. Annuae su na prvi pogled knjiga intriga i ogovaranja, ali i puno više, dragocjena društvena i politička povijest Hrvatske sredinom 18. st. Krčelič je inzistirao da se ovo njegovo djelo, koje je ostavio u rukopisu i zapečatio, otvori tek poslije njegove smrti.Tako je i učinjeno, no oni dijelovi teksta koje je Nikola Škrlec,kao šef nastave Namjesničkog vijeća proglasio najuvredljivijim, precrtani su crnom tintom. Annuae su tiskane tek 1902. godine u Smičiklasovu izdanju. Neke precrtane dijelove teksta mogao je pročitati, ali ih je ipak izostavio. Zanimljivo je da su Annuae nadahnule Augusta Šenou, te je on napisao jedan od svojih najboljih romana '''Diogenes''' (1878.).

'''Literatura'''
----

Georgijević,K.Hrvatska književnost od 16. do 18. stoljeća u sjevernoj Hrvatskoj i Bosni.Zagreb:Matica Hrvatska,1969.

Prosperov-Novak,S.Povijest hrvatske književnosti,Split:Marjan tisak,2004.

Zaprešićki godišnjak 1993.Zaprešić : Matica Hrvatska Zaprešić,1993.

Zaprešićki godišnjak 1995.Zaprešić : Matica Hrvatska Zaprešić,1996.

Hrvatska književna enciklopedija.Zagreb : Leksikografski zavod Miroslav Krleža,2010.

Ban Josip Jelačić

2013-01-25T12:37:03Z

Osljgaj: /* Posthumne počasti */

[[Datoteka:Jelačić.jpg|200px|mini|left|Ban Josip Jelačić]]

== Djetinjstvo i školovanje ==

== Vojnička služba ==

== Banska čast ==

== Društveno djelovanje ==

== Obitelj ==

== Posthumne počasti ==

'''Literatura'''

----

Hrvatski biografski leksikon.Zagreb : Leksikografski zavod Miroslav Krleža,2005.

Mijatović,A.Ban Jelačić.Zagreb : Mladost,1990.

Ante Kovačić

2013-01-25T12:20:21Z

Osljgaj: /* Djetinjstvo i školovanje */

== Ante Kovačić ==

[[Datoteka:Kovačić.jpg|200px|mini|left|Ante Kovačić]]

== Djetinjstvo i školovanje ==

Hrvatski književnik Ante Kovačić rodio se 6.lipnja 1854. u Oplazniku (pokraj Marije Gorice). Ante Kovačić potječe iz siromašne seljačke obitelji koja nije imala novaca da ga pošalje na daljnje školovanje. Na sreću, seoski župnik imenom Tomo Gajdek kasnije i zagrebački kanonik zapazio je bistrog i nadarenog seoskog dječaka i osigurao mu školovanje u Zagrebu. Nakon završenog sjemeništa,
diplomirao je (1878) i doktorirao (1887) na Pravnome fakultetu u Zagrebu te je također za vrijeme studija aktivno sudjelovao u radu studentskog društva pod nazivom Hrvatski dom (1877).

'''Literatura'''

----

Hrvatska književna enciklopedija.Zagreb : Leksikografski zavod Miroslav Krleža,2010.

Stjepan Jakševac

2013-01-25T12:15:45Z

Osljgaj: /* Književna djela */

Adam Baltazar Krčelić

2013-01-25T12:14:08Z

Osljgaj: /* Djela B. A. Krčelića */

[[Datoteka:200px-Balthasar_Adamus_Kercselics.jpg|200px|mini|left|Adam Baltazar Krčelić]]

Adam Baltazar Krčelić rodio se 5. veljače 1715. godine u Šenkovcu (Zaprešić) kao prvorođeni sin oca Nikole i majke Judite. Obitelj je bila dovoljno imućna da omogući visoko školovanje svim sinovima. Baltazara su 1722. godine poslali na zagrebačku isusovačku gimnaziju, gdje je proveo šest godina. Vrlo rano, još kao dječak, odabrao je svećeničko zvanje i prešao na zagrebačko sjemenište. Od 1731.- 1734. godine studira filozofiju u Beču.
Zanimao se za najšira područja znanja, ne samo za književnost i povijest, već i za fiziku, matematiku, društveno i državno uređenje.
Vratio se u domovinu kao doktor filozofije i teologije (1734.-1738.). Bio je dobar znalac prava, a osim latinskog poznavao je talijanski i francuski jezik.

Svećeničke dužnosti obavljao je u Sv. Martinu pod Okićem (1738.-1739.), i u Selima kraj Siska (1739.-1745.). Zagrebačkim kanonikom postaje u siječnju 1747. godine u 32. godini života. Iste godine, u rujnu, imenovan je rektorom Htvatskog kolegija u Beču i tamo ostaje do lipnja 1749. godine. Vrativši se u Zagreb dovršava prvi dio svoje povijesti zagrebačke biskupije i daje ga tiskati 1754. godine., no tiskanje nije dovršeno zbog zabrane Krčeličevih protivnika. U to vrijeme zagrebački biskup bio je Franjo Thauszy (1751.-1769.), s kojim je Krčelić bio u vrlo lošim odnosima. Adam Baltazar Krčelić zalago se za reforme na svim područjim školstva, gospodarstva i upravnog uređenja, ne samo zalagao, već je u tom pravcu i djelovao, a naročito odgojem mladeži u tom duhu. Ovakvo Krčelićevo mišljenje i djelovanje dovelo je do sudskog procesa u kojem se tereti da je u Beču radio protiv hrvatskih interesa te ukrao i pronevjerio novac. Biskupski sud je osudio Krčelića, ali ga je drugostepeni sud oslobodio. Iako oslobođen insinuacija, Krčelić je na dulje vrijeme izgubio mogućnost napredovanja u crkvenoj hijerarhiji.
Krčelić je kao intelektualac, sa znanjem filozofije i prava bio jači od svoje sredine. Izazivao je otpor i bio više omražen nego cijenjen. Svojim idejama i otvorenom kritikom bio je značajan predstavnik terezijanskog vremena u Hrvatskoj. Usprkos svemu, u javnoj misli Hrvatske Krečić je bio uvijek korak ispred.

Imao je najveću privatnu knjižnicu u Hrvatskoj. Osobito je bila bogata rukopisima. Svoje knjige prije smrti ostavio je zagrebačkoj Akademiji iz koje se razvila Sveučilišna knjižnica u Zagrebu(NSK). Umro je 29.ožujka 1778. u Zagrebu i pokopan u zagrebačkoj katedrali.

== Djela B. A. Krčelića ==

'''Annuae ili Ljetopis'''

Annuae su godišnji izvještaji ili još točnije memoari. Tu je autor opisao događaje vlastitog života skupa s onima u gradu Zagrebu i Hrvatskoj u razdoblju od 1748. do 1767. godine., kao npr. crkvena i politička zbivanja i novosti, te mnoge zgode, glasine, a i praznovjerja vezane i uz poznate osobe onog vremena. Annuae su na prvi pogled knjiga intriga i ogovaranja, ali i puno više, dragocjena društvena i politička povijest Hrvatske sredinom 18. st. Krčelič je inzistirao da se ovo njegovo djelo, koje je ostavio u rukopisu i zapečatio, otvori tek poslije njegove smrti.Tako je i učinjeno, no oni dijelovi teksta koje je Nikola Škrlec,kao šef nastave Namjesničkog vijeća proglasio najuvredljivijim, precrtani su crnom tintom. Annuae su tiskane tek 1902. godine u Smičiklasovu izdanju. Neke precrtane dijelove teksta mogao je pročitati, ali ih je ipak izostavio. Zanimljivo je da su Annuae nadahnule Augusta Šenou, te je on napisao jedan od svojih najboljih romana '''Diogenes''' (1878.).

'''Literatura'''
----

Georgijević,K.Hrvatska književnost od 16. do 18. stoljeća u sjevernoj Hrvatskoj i Bosni.Zagreb:Matica Hrvatska,1969.

Prosperov-Novak,S.Povijest hrvatske književnosti,Split:Marjan tisak,2004.

Hrvatska književna enciklopedija.Zagreb : Leksikografski zavod Miroslav Krleža,2010.

Ban Josip Jelačić

2013-01-25T12:08:56Z

Osljgaj: /* Posthumne počasti */

Stjepan Jakševac

2013-01-25T12:07:23Z

Osljgaj: /* Književna djela */

Stjepan Jakševac

2013-01-25T12:06:59Z

Osljgaj: /* Književna djela */

Stjepan Jakševac bio je pjesnik i dječji pisac. Rodio se u Brdovečkom Svetom Križu(Zaprešić). Završio je trgovačku školu i studirao režiju na Akademiji za kazališnu umjetnost.Nakon toga je radio u Središnjem uredu za osiguranje radnika. Također je radio i kao radijski spiker,povjerenstvu za prosvjetu Gradskog NO, kao planer programa, odgojitelj mladih spikera te je iskušao još brojna druga zanimanja.Okušao se čak i u glumi i to u "Radium-izvor zraka", kratkometražnom igrano-dokumentarnom filmu u ulozi P. Curieja 1944.godine. Njegovo prvo književno ostvarenje u obliku stihova pojavilo se 1934. godine u srednjoškolskom listu "Mladost". Potvrdio se kao dječji pisac. Osim što je pisao pjesme, drame i igrokaze, isto je tako dramatizirao bajke W.Grimma i C.Perraulta.Pisao je i komentare o dječjim knjigama.Bio je jedan od prvih pisaca koji je unio kajkavski jezični izričaj.Na velikim pločama "Jugotona" dramatizirao je u stihovima najpoznatije dječje bajke. Dobio je brojne nagrade i prevođen je na: slovenski, makedonski, njemački, češki, poljski, talijanski, engleski,švedski, mađarski jezik te esperanto. Uglazbljeno mu je više od 130 dječjih i oko 100 ostalih tekstova, a mnoge njegove pjesme izvođene su na festivalima, snimljene na LP pločama, kasetama i CD-ima.
Osim navedene književne i ostale aktivnosti Jakševac se najviše bavi stvaranjem dječje poezije jer se najviše psihološki i emotivno poistovječuje s osnovnoškolcima između 8. i 12. godine. U tim djelima njegovi su najčešći motivi vazani uz razred, školu, obitelj i prirodu. Iako se tematska individualnost njegove dječje poezije najviše otkriva u njezinoj zavičajnoj obojenosti i izvorištu, Jakševac nije ni "regionalni", niti sentimentalni pjesnik davnog i prošlog djetinstva, on svoje dječje stvaralaštvo, fokusira na suvremeni život kako seoskog tako i gradskog djetinjstva.
Strukturna lakoća, lepršavost, ritmički preljevi i nijanse, akustika i melodija kojima je izvor u onomatopeji i aliteraciji karakteriziraju na izražajno-formalnom planu stih i pjesmu Stjepana Jakševca.U Jakšićevu stihu možemo primjetiti da je artistički izbrušen. Pjesnik se vrlo uspješno koristi raznolikošću i bogatstvu srofnih oblika. Jakševac je u svojem najboljim kajkavskim ostvarenjima izbjegao domjaničevsku sentimentalnost,ali je ostao blizak melodici te akustici svoga stiha kojeg je oplemenio vrlo autentinčnim zavičajnim govorom te kajkavskom ikavicom rodnog mjesta.Jakševčeva dječja-ljubavna poezija je poezija u kojoj nema provale emocija, već je sve podređeno zbivanjima u nutrini.Pjesnik ljubav prikazuje kao lijep,dragocjen i uzbudljiv doživljaj što se najbolje može vidjeti u petoj zbirci dječje poezije "Zlatna ptica sunca".

== Književna djela ==

'''Literatura'''

Hrvatski biografski leksikon.Zagreb : Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2005.

2013-01-24T13:28:04Z

Osljgaj:

2013-01-10T08:21:41Z

Osljgaj: /* Mladost */

Adam Baltazar Krčelić

2013-01-10T07:30:02Z

Osljgaj: /* Mladost */

== Mladost ==

Adam Baltazar Krčelić rodio se 5. veljače 1715. godine u Šenkovcu (Zaprešić) kao prvorođeni sin oca Nikole i majke Judite. Obitelj je bila dovoljno imućna da omogući visoko školovanje svim sinovima. 1722. Baltazar je krenuo u zagrebačku isusovačku gimnaziju, gdje je proveo šest godina. Vrlo rano, još kao dječak, odabrao je svećeničko zvanje i prešao na zagrebačko sjemenište. Od 1731.- 1734. godine studira filozofiju u Beču.
Baltazar je pohađao školu u Zargebu;najprije na Gornjem gradu, a zatim na Kaptolu.Filozofiju studirao u Beču,a teologiju u Bologni. Zanimao se za najšira područja znanja, ne samo za književnost i povijest, već i za fiziku, matematiku, društveno i državno uređenje.
Vratio se u domovinu kao doktor filozofije i teologije. Svećeničke dužnosti obavljao je u Sv. Martinu pod Okićem, i u Selima kraj Siska. Zagrebačkim kanonikom postaje 1747. godine u 32. godini života.

Krčelić je jedan od značajnijih pisaca 18 stoljeća u sjevernoj Hrvatskoj
Vrhunac njegove karijere je imenovanje za čazmanskog arhiđakona.Kao mladi kanonik poslan je u Beč za rektora Hrvatskog kolegija.Krčelić je oštro kritizirao ljude u Hrvatskoj pa je stoga stekao mnogo domaćih neprijatelja.Krčelić je bio otvoreni i ustrani protivnik predrasuda.Branio je M.A. Reljkovića i Vida Došena. Na to je pristao uz tzv. reformni katolicizam.Bavio se odgojem mladeži.Njegovo najveće postignuće bilo je političko-kameralna škola u Varaždinu.Osnovana je zaslugom Krčelićeva vjernoga učenika Nikole Škrlca.

Krčelić je bio za reforme u svim područjima školstva,gospodarstva, upravnog uređenja, za reforme pravnog poretka u feudalizmu.On nije bio vizionar,nije bio revolucionar, ali je bio protiv konzervatizma svojeg doba u Hrvatskoj.Imao je Najveću privatnu individualnu knjižnicu u Hrvatskoj. Svoje knjige prije smrti ostavio je zagrebačkoj Akademiji iz koje se razvila Sveučilišna knjižnica u Zagrebu(NSK).Umro je 29.ožujka 1778. u Zagrebu i pokopan u zagrebačkoj katedrali.

Adam Baltazar Krčelić

2012-12-20T14:42:03Z

Osljgaj: /* Mladost */

== Mladost ==

Adam Baltazar Krčelić rodio se 5. veljače 1715. godine u Šenkovcu(Zaprešić) kao prvorođeni sin oca Nikole i majke Judite.
Baltazar je pohađao školu u Zargebu;najprije na Gornjem gradu, a zatim na Kaptolu.Filozofiju studirao u Beču,a teologiju u Bologni. Zanimao se za najšira područja znanja, ne samo za književnost i povijest, već i za fiziku, matematiku, društveno i državno uređenje.
Vratio se u domovinu kao doktor filozofije i teologije. Svećeničke dužnosti obavljao je u Sv. Martinu pod Okićem, i u Selima kraj Siska.Zagrebačkim kanonikom postaje 1747. godine u 32. godini života.

Krčelić je jedan od značajnijih pisaca 18 stoljeća u sjevernoj Hrvatskoj
Vrhunac njegove karijere je imenovanje za čazmanskog arhiđakona.Kao mladi kanonik poslan je u Beč za rektora Hrvatskog kolegija.Krčelić je oštro kritizirao ljude u Hrvatskoj pa je stoga stekao mnogo domaćih neprijatelja.Krčelić je bio otvoreni i ustrani protivnik predrasuda.Branio je M.A. Reljkovića i Vida Došena. Na to je pristao uz tzv. reformni katolicizam.Bavio se odgojem mladeži.Njegovo najveće postignuće bilo je političko-kameralna škola u Varaždinu.Osnovana je zaslugom Krčelićeva vjernoga učenika Nikole Škrlca.

Krčelić je bio za reforme u svim područjima školstva,gospodarstva, upravnog uređenja, za reforme pravnog poretka u feudalizmu.On nije bio vizionar,nije bio revolucionar, ali je bio protiv konzervatizma svojeg doba u Hrvatskoj.Imao je Najveću privatnu individualnu knjižnicu u Hrvatskoj. Svoje knjige prije smrti ostavio je zagrebačkoj Akademiji iz koje se razvila Sveučilišna knjižnica u Zagrebu(NSK).Umro je 29.ožujka 1778. u Zagrebu i pokopan u zagrebačkoj katedrali.

Adam Baltazar Krčelić

2012-12-20T14:27:33Z

Osljgaj: /* Mladost */

== Mladost ==

Adam Baltazar Krčelić rodio se 5. veljače 1715. godine u Šenkovcu(Zaprešić) kao prvorođeni sin oca Nikole i majke Judite.
Baltazar je pohađao školu u Zargebu;najprije na Gornjem gradu, a zatim na Kaptolu.Filozofiju studirao u Beču,a teologiju u Bologni. Zanimao se za najšira područja znanja, ne samo za književnost i povijest, već i za fiziku, matematiku, društveno i državno uređenje.
Vratio se u domovinu kao doktor filozofije i teologije. Svećeničke dužnosti obavljao je u Sv. Martinu pod Okićem, i u Selima kraj Siska.Zagrebačkim kanonikom postaje 1747. godine u 32. godini života.

Krčelić je jedan od značajnijih pisaca 18 stoljeća u sjevernoj Hrvatskoj
Vrhunac njegove karijere je imenovanje za čazmanskog arhiđakona.Kao mladi kanonik poslan je u Beč za rektora Hrvatskog kolegija.Krčelić je oštro kritizirao ljude u Hrvatskoj pa je stoga stekao mnogo domaćih neprijatelja.Krčelić je bio otvoreni i ustrani protivnik predrasuda.Branio je M.A. Reljkovića i Vida Došena.Krčelić je bio za reforme u svim područjima školstva, gospodarstva, upravnog uređenja, za reforme pravnog poretka u feudalizmu.Na to je pristao uz tzv. reformni katolicizam.Bavio se odgojem mladeži.Njegovo najveće postignuće bilo je političko-kameralna škola u Varaždinu.Osnovana je zaslugom Krčelićeva vjernoga učenika Nikole Škrlca.

Adam Baltazar Krčelić

2012-12-20T14:16:36Z

Osljgaj: /* Mladost */

Adam Baltazar Krčelić

2012-12-20T14:09:41Z

Osljgaj: /* Mladost */

Adam Baltazar Krčelić

2012-12-20T14:08:33Z

Osljgaj: /* Mladost */

Adam Baltazar Krčelić

2012-12-20T14:06:01Z

Osljgaj: /* Mladost */

Adam Baltazar Krčelić

2012-12-20T14:04:28Z

Osljgaj: /* Mladost */