Wiki-dveri - Doprinosi suradnika [hr]

Perivoj dvorca Lužnica

2012-05-24T08:37:06Z

OŠLjGaja: /* Galerija */

== Perivoj dvorca Lužnica ==

[[Datoteka:Lužnica3.JPG|200px|mini|left|Okoliš oko dvorca]]
[[Datoteka:Lužnica5.JPG|200px|mini|right|Jezerce]]

Perivoj dvorca Lužnica smješten je na prijelazu Savske doline u Marijagoričko pobrđe. Nalazi se zapadno od Zaprešića. Jedinstven je, prilično dobro očuvan te prostornim planom Zagrebačke županije predložen za zaštitu kao posebno zaštićena prirodna vrijednost u kategoriji spomenika parkovne arhitekture. To je pejzažan engleski perivoj, s lijepo uređenim i njegovanim šumarcima, gredicama s cvijećem i šišanim grmljem, šetnicama, sjenicama, stolovima i klupama. Veličine je 8 ha i jedan je od najljepših perivoja u Hrvatskom zagorju. Vjerojatno je nastao potkraj 18. st., nakon što je izgrađen dvorac. Ima romantičarske elemente, npr. kamene gromade, agavu i jezero koje je smješteno nedaleko od dvorca. Od drveća dominira velika platana pri ulazu u dvorac.

== Lužnička šuma ==

Lužnička šuma nalazi se na brežuljku sjeverno od dvorca Lužnica, udaljena je svega pet-deset minuta hoda od ulaza. Šuma je bila satavni dio nekadašnjega imanja Lužnica, potom je jedno vrijeme bila nacionalizirana te su njome upravljale Hrvatske šume. Danas je šuma ponovo vraćena pod upravu dvorca. Površina šume je 35 ha, očuvana je, zdrava i dobro održavana. Bogata je životinjskim i biljnim vrstama, a veći su dio drveća hrast lužnjak, običan grab i bukva. Sloj drveća pokriva 90-100% glavne i sporedne etaže. Sloj grmlja je slabo razvijen - pokriva 2-10% površine. Tvore ga: glogovi, klen, obična kurika, divlja kruška, pazdrijen, svib i dr.

== Hrast lužnjak (lat. ''Quercus Robur'')==

[[Datoteka:Lužnica8.jpg|200px|mini|left|Perivoj dvorca Lužnice]]
[[Datoteka:Lužnica2.JPG|200px|mini|right|Hrast lužnjak]]

Hrast lužnjak europska je biljka. Staništa su mu brežuljkasta, ponekad i brdska područja, nizine i padine, a voli vlagu i visoke podzemne vode. Vrlo je širok, ima uzdužno ispucanu koru široku oko 10 cm. Listovi su mu goli i dugi od 10 do 15 cm, a pupovi su žutosmeđi s bijelom dlakom. Ugrožen je i služi za ukras. Kora hrasta lužnjaka je smeđesiva do tamnosiva. Peteljka mu je duga 7 mm. Režnjevi su mu zaobljeni, a obris plojke obrnuto jajast do jajast. Na vrhu grana su mu vršni pupovi zbijeni, širokojajasti, ušiljeni ili zaobljeni. Hrast lužnjak najmanje naraste do 40 m, a najviše do 50 m, dok stablo može doseći promjer do 3m. Može doseći starost od 500 do 800 godina. Plod hrasta je žir, naraste od 1,5-5 cm. Razmožavanje može biti spolno - sjemenom i nespolno - vegetativno. Hrast lužnjak koristi se kao građevinsko drvo, za željeznicu, grede i stupove.

== Galerija ==

<center><gallery perrow="4">
Datoteka:Lužnica1.JPG|Dvorac
Datoteka:Lužnica4.JPG|Kip
Datoteka:Lužnica6.JPG|Livada ispred dvorca
Datoteka:Lužnica7.jpg|Puteljak do dvorca
Datoteka:Lužnica9.jpg|Okoliš dvorvca
Datoteka:Lužnica10.jpg|Marijin kip
Datoteka:Lužnica11.jpg| Perivoj dvorca Lužnice
Datoteka:Lužnica12.JPG|
Datoteka:Lužnica13.jpg|
Datoteka:Lužnica14.jpg|
Datoteka:Lužnica15.jpg|
Datoteka:Lužnica16.jpg|
Datoteka:Lužnica17.jpg|
Datoteka:Lužnica18.jpg|
Datoteka:Lužnica19.jpg|
Datoteka:Lužnica20.jpg|
</gallery></center>

== Literatura ==

*Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990.

*Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003.

*Godet, J.-D. Drveće i grmlje : cvjetovi, listovi, pupovi i kora : Godetov vodič. Zagreb : Naklada C, 2000.

*Čegir, T., Grabovac, B., Kapec, D. Park i šuma. http://www.luznica.com/istrazite-luznicu/park-i-suma/

*Lužnica : perivoj. / Dvorci.hr. http://www.dvorci.hr/page.aspx?PageID=134

*Obad-Šćitaroci, M. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991.

Perivoj dvorca Lužnica

2012-05-24T08:36:46Z

OŠLjGaja: /* Galerija */

== Perivoj dvorca Lužnica ==

[[Datoteka:Lužnica3.JPG|200px|mini|left|Okoliš oko dvorca]]
[[Datoteka:Lužnica5.JPG|200px|mini|right|Jezerce]]

Perivoj dvorca Lužnica smješten je na prijelazu Savske doline u Marijagoričko pobrđe. Nalazi se zapadno od Zaprešića. Jedinstven je, prilično dobro očuvan te prostornim planom Zagrebačke županije predložen za zaštitu kao posebno zaštićena prirodna vrijednost u kategoriji spomenika parkovne arhitekture. To je pejzažan engleski perivoj, s lijepo uređenim i njegovanim šumarcima, gredicama s cvijećem i šišanim grmljem, šetnicama, sjenicama, stolovima i klupama. Veličine je 8 ha i jedan je od najljepših perivoja u Hrvatskom zagorju. Vjerojatno je nastao potkraj 18. st., nakon što je izgrađen dvorac. Ima romantičarske elemente, npr. kamene gromade, agavu i jezero koje je smješteno nedaleko od dvorca. Od drveća dominira velika platana pri ulazu u dvorac.

== Lužnička šuma ==

Lužnička šuma nalazi se na brežuljku sjeverno od dvorca Lužnica, udaljena je svega pet-deset minuta hoda od ulaza. Šuma je bila satavni dio nekadašnjega imanja Lužnica, potom je jedno vrijeme bila nacionalizirana te su njome upravljale Hrvatske šume. Danas je šuma ponovo vraćena pod upravu dvorca. Površina šume je 35 ha, očuvana je, zdrava i dobro održavana. Bogata je životinjskim i biljnim vrstama, a veći su dio drveća hrast lužnjak, običan grab i bukva. Sloj drveća pokriva 90-100% glavne i sporedne etaže. Sloj grmlja je slabo razvijen - pokriva 2-10% površine. Tvore ga: glogovi, klen, obična kurika, divlja kruška, pazdrijen, svib i dr.

== Hrast lužnjak (lat. ''Quercus Robur'')==

[[Datoteka:Lužnica8.jpg|200px|mini|left|Perivoj dvorca Lužnice]]
[[Datoteka:Lužnica2.JPG|200px|mini|right|Hrast lužnjak]]

Hrast lužnjak europska je biljka. Staništa su mu brežuljkasta, ponekad i brdska područja, nizine i padine, a voli vlagu i visoke podzemne vode. Vrlo je širok, ima uzdužno ispucanu koru široku oko 10 cm. Listovi su mu goli i dugi od 10 do 15 cm, a pupovi su žutosmeđi s bijelom dlakom. Ugrožen je i služi za ukras. Kora hrasta lužnjaka je smeđesiva do tamnosiva. Peteljka mu je duga 7 mm. Režnjevi su mu zaobljeni, a obris plojke obrnuto jajast do jajast. Na vrhu grana su mu vršni pupovi zbijeni, širokojajasti, ušiljeni ili zaobljeni. Hrast lužnjak najmanje naraste do 40 m, a najviše do 50 m, dok stablo može doseći promjer do 3m. Može doseći starost od 500 do 800 godina. Plod hrasta je žir, naraste od 1,5-5 cm. Razmožavanje može biti spolno - sjemenom i nespolno - vegetativno. Hrast lužnjak koristi se kao građevinsko drvo, za željeznicu, grede i stupove.

== Galerija ==

<center><gallery perrow="4">
Datoteka:Lužnica1.JPG|Dvorac
Datoteka:Lužnica4.JPG|Kip
Datoteka:Lužnica6.JPG|Livada ispred dvorca
Datoteka:Lužnica7.jpg|Puteljak do dvorca
Datoteka:Lužnica9.jpg|Okoliš dvorvca
Datoteka:Lužnica10.jpg|Marijin kip
Datoteka:Lužnica11.jpg|
Datoteka:Lužnica12.JPG|
Datoteka:Lužnica13.jpg|
Datoteka:Lužnica14.jpg|
Datoteka:Lužnica15.jpg|
Datoteka:Lužnica16.jpg|
Datoteka:Lužnica17.jpg|
Datoteka:Lužnica18.jpg|
Datoteka:Lužnica19.jpg|
Datoteka:Lužnica20.jpg|
</gallery></center>

== Literatura ==

*Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990.

*Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003.

*Godet, J.-D. Drveće i grmlje : cvjetovi, listovi, pupovi i kora : Godetov vodič. Zagreb : Naklada C, 2000.

*Čegir, T., Grabovac, B., Kapec, D. Park i šuma. http://www.luznica.com/istrazite-luznicu/park-i-suma/

*Lužnica : perivoj. / Dvorci.hr. http://www.dvorci.hr/page.aspx?PageID=134

*Obad-Šćitaroci, M. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991.

Perivoj dvorca Lužnica

2012-05-24T08:36:03Z

OŠLjGaja: /* Galerija */

== Perivoj dvorca Lužnica ==

[[Datoteka:Lužnica3.JPG|200px|mini|left|Okoliš oko dvorca]]
[[Datoteka:Lužnica5.JPG|200px|mini|right|Jezerce]]

Perivoj dvorca Lužnica smješten je na prijelazu Savske doline u Marijagoričko pobrđe. Nalazi se zapadno od Zaprešića. Jedinstven je, prilično dobro očuvan te prostornim planom Zagrebačke županije predložen za zaštitu kao posebno zaštićena prirodna vrijednost u kategoriji spomenika parkovne arhitekture. To je pejzažan engleski perivoj, s lijepo uređenim i njegovanim šumarcima, gredicama s cvijećem i šišanim grmljem, šetnicama, sjenicama, stolovima i klupama. Veličine je 8 ha i jedan je od najljepših perivoja u Hrvatskom zagorju. Vjerojatno je nastao potkraj 18. st., nakon što je izgrađen dvorac. Ima romantičarske elemente, npr. kamene gromade, agavu i jezero koje je smješteno nedaleko od dvorca. Od drveća dominira velika platana pri ulazu u dvorac.

== Lužnička šuma ==

Lužnička šuma nalazi se na brežuljku sjeverno od dvorca Lužnica, udaljena je svega pet-deset minuta hoda od ulaza. Šuma je bila satavni dio nekadašnjega imanja Lužnica, potom je jedno vrijeme bila nacionalizirana te su njome upravljale Hrvatske šume. Danas je šuma ponovo vraćena pod upravu dvorca. Površina šume je 35 ha, očuvana je, zdrava i dobro održavana. Bogata je životinjskim i biljnim vrstama, a veći su dio drveća hrast lužnjak, običan grab i bukva. Sloj drveća pokriva 90-100% glavne i sporedne etaže. Sloj grmlja je slabo razvijen - pokriva 2-10% površine. Tvore ga: glogovi, klen, obična kurika, divlja kruška, pazdrijen, svib i dr.

== Hrast lužnjak (lat. ''Quercus Robur'')==

[[Datoteka:Lužnica8.jpg|200px|mini|left|Perivoj dvorca Lužnice]]
[[Datoteka:Lužnica2.JPG|200px|mini|right|Hrast lužnjak]]

Hrast lužnjak europska je biljka. Staništa su mu brežuljkasta, ponekad i brdska područja, nizine i padine, a voli vlagu i visoke podzemne vode. Vrlo je širok, ima uzdužno ispucanu koru široku oko 10 cm. Listovi su mu goli i dugi od 10 do 15 cm, a pupovi su žutosmeđi s bijelom dlakom. Ugrožen je i služi za ukras. Kora hrasta lužnjaka je smeđesiva do tamnosiva. Peteljka mu je duga 7 mm. Režnjevi su mu zaobljeni, a obris plojke obrnuto jajast do jajast. Na vrhu grana su mu vršni pupovi zbijeni, širokojajasti, ušiljeni ili zaobljeni. Hrast lužnjak najmanje naraste do 40 m, a najviše do 50 m, dok stablo može doseći promjer do 3m. Može doseći starost od 500 do 800 godina. Plod hrasta je žir, naraste od 1,5-5 cm. Razmožavanje može biti spolno - sjemenom i nespolno - vegetativno. Hrast lužnjak koristi se kao građevinsko drvo, za željeznicu, grede i stupove.

== Galerija ==

<center><gallery perrow="4">
Datoteka:Lužnica1.JPG|Dvorac
Datoteka:Lužnica4.JPG|Kip
Datoteka:Lužnica6.JPG|Livada ispred dvorca
Datoteka:Lužnica7.jpg|Puteljak do dvorca
Datoteka:Lužnica9.jpg|Okoliš dvorvca
Datoteka:Lužnica10.jpg|
Datoteka:Lužnica11.jpg|
Datoteka:Lužnica12.JPG|
Datoteka:Lužnica13.jpg|
Datoteka:Lužnica14.jpg|
Datoteka:Lužnica15.jpg|
Datoteka:Lužnica16.jpg|
Datoteka:Lužnica17.jpg|
Datoteka:Lužnica18.jpg|
Datoteka:Lužnica19.jpg|
Datoteka:Lužnica20.jpg|
</gallery></center>

== Literatura ==

*Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990.

*Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003.

*Godet, J.-D. Drveće i grmlje : cvjetovi, listovi, pupovi i kora : Godetov vodič. Zagreb : Naklada C, 2000.

*Čegir, T., Grabovac, B., Kapec, D. Park i šuma. http://www.luznica.com/istrazite-luznicu/park-i-suma/

*Lužnica : perivoj. / Dvorci.hr. http://www.dvorci.hr/page.aspx?PageID=134

*Obad-Šćitaroci, M. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991.

Perivoj dvorca Lužnica

2012-05-24T08:35:21Z

OŠLjGaja:

== Perivoj dvorca Lužnica ==

[[Datoteka:Lužnica3.JPG|200px|mini|left|Okoliš oko dvorca]]
[[Datoteka:Lužnica5.JPG|200px|mini|right|Jezerce]]

Perivoj dvorca Lužnica smješten je na prijelazu Savske doline u Marijagoričko pobrđe. Nalazi se zapadno od Zaprešića. Jedinstven je, prilično dobro očuvan te prostornim planom Zagrebačke županije predložen za zaštitu kao posebno zaštićena prirodna vrijednost u kategoriji spomenika parkovne arhitekture. To je pejzažan engleski perivoj, s lijepo uređenim i njegovanim šumarcima, gredicama s cvijećem i šišanim grmljem, šetnicama, sjenicama, stolovima i klupama. Veličine je 8 ha i jedan je od najljepših perivoja u Hrvatskom zagorju. Vjerojatno je nastao potkraj 18. st., nakon što je izgrađen dvorac. Ima romantičarske elemente, npr. kamene gromade, agavu i jezero koje je smješteno nedaleko od dvorca. Od drveća dominira velika platana pri ulazu u dvorac.

== Lužnička šuma ==

Lužnička šuma nalazi se na brežuljku sjeverno od dvorca Lužnica, udaljena je svega pet-deset minuta hoda od ulaza. Šuma je bila satavni dio nekadašnjega imanja Lužnica, potom je jedno vrijeme bila nacionalizirana te su njome upravljale Hrvatske šume. Danas je šuma ponovo vraćena pod upravu dvorca. Površina šume je 35 ha, očuvana je, zdrava i dobro održavana. Bogata je životinjskim i biljnim vrstama, a veći su dio drveća hrast lužnjak, običan grab i bukva. Sloj drveća pokriva 90-100% glavne i sporedne etaže. Sloj grmlja je slabo razvijen - pokriva 2-10% površine. Tvore ga: glogovi, klen, obična kurika, divlja kruška, pazdrijen, svib i dr.

== Hrast lužnjak (lat. ''Quercus Robur'')==

[[Datoteka:Lužnica8.jpg|200px|mini|left|Perivoj dvorca Lužnice]]
[[Datoteka:Lužnica2.JPG|200px|mini|right|Hrast lužnjak]]

Hrast lužnjak europska je biljka. Staništa su mu brežuljkasta, ponekad i brdska područja, nizine i padine, a voli vlagu i visoke podzemne vode. Vrlo je širok, ima uzdužno ispucanu koru široku oko 10 cm. Listovi su mu goli i dugi od 10 do 15 cm, a pupovi su žutosmeđi s bijelom dlakom. Ugrožen je i služi za ukras. Kora hrasta lužnjaka je smeđesiva do tamnosiva. Peteljka mu je duga 7 mm. Režnjevi su mu zaobljeni, a obris plojke obrnuto jajast do jajast. Na vrhu grana su mu vršni pupovi zbijeni, širokojajasti, ušiljeni ili zaobljeni. Hrast lužnjak najmanje naraste do 40 m, a najviše do 50 m, dok stablo može doseći promjer do 3m. Može doseći starost od 500 do 800 godina. Plod hrasta je žir, naraste od 1,5-5 cm. Razmožavanje može biti spolno - sjemenom i nespolno - vegetativno. Hrast lužnjak koristi se kao građevinsko drvo, za željeznicu, grede i stupove.

== Galerija ==

<center><gallery perrow="4">
Datoteka:Lužnica1.JPG|Dvorac
Datoteka:Lužnica4.JPG|Kip
Datoteka:Lužnica6.JPG|Livada ispred dvorca
Datoteka:Lužnica7.jpg|Puteljak do dvorca
Datoteka:Lužnica9.jpg|
Datoteka:Lužnica10.jpg|
Datoteka:Lužnica11.jpg|
Datoteka:Lužnica12.JPG|
Datoteka:Lužnica13.jpg|
Datoteka:Lužnica14.jpg|
Datoteka:Lužnica15.jpg|
Datoteka:Lužnica16.jpg|
Datoteka:Lužnica17.jpg|
Datoteka:Lužnica18.jpg|
Datoteka:Lužnica19.jpg|
Datoteka:Lužnica20.jpg|
</gallery></center>

== Literatura ==

*Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990.

*Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003.

*Godet, J.-D. Drveće i grmlje : cvjetovi, listovi, pupovi i kora : Godetov vodič. Zagreb : Naklada C, 2000.

*Čegir, T., Grabovac, B., Kapec, D. Park i šuma. http://www.luznica.com/istrazite-luznicu/park-i-suma/

*Lužnica : perivoj. / Dvorci.hr. http://www.dvorci.hr/page.aspx?PageID=134

*Obad-Šćitaroci, M. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991.

Sava-Zaprešić

2012-05-24T08:31:45Z

OŠLjGaja:

== Opis područja ==

[[Datoteka:Zaprešić-Sava.jpg|200px|mini|left|Približna granica područja]]
[[Datoteka:Sava4.jpg|200px|mini|right|Lijeva obala rijeke Save uzvodno kod Zaprešića]]
[[Datoteka:Sava3.jpg|200px|mini|left|Desna obala rijeke Save nizvodno kod Zaprešića]]
[[Datoteka:Sava5.jpg|200px|mini|right|Lijeva obala rijeke Save nizvodno kod Zaprešića]]

Područje uz rijeku Savu između Podsuseda i Zaprešića zaštićeno je 1970. godine kao poseban ornitološki rezervat zbog svoje važnosti za ptice gnjezdarice i ptice selice. Također je 2007. godine uključeno u prijedlog Nacionalne ekološke mreže kao restauracijsko područje koje je potrebno obnoviti u sklopu budućih projekta uređenja rijeke Save.

Površina područja je 377,92 ha. Uključuje galeriju vrba, topola i johe, močvarne livade, brojne potoke, kanale, meandre i rukavce, prirodne riječne obale te muljevite i pjeskovite sprudove.

Područje je važno sačuvati jer je dosada u njemu zabilježeno 166 vrsta endemskih ptica: 93 recentne gnjezdarice, 107 migracijskih vrsta, 61 ptica zimovalica. Od toga su 33 vrste navedene na Dodatku I Direktive o pticama te u ''Crvenoj knjizi ptica Hrvatske'' 31 gnjezdarica, 7 migratornih vrsta i 7 zimovalica.
Neke od njih su: sokol grlaš, kulik slijepčić, prutka pjegavka, čukavica potrk, vodomar ribar, pčelarica žuta, pupavac božjak, plazica vuga, slavuj mali i grmuša pjegava.
To je nacionalno važno područje za razmnožavanje male prutke (lat. ''Actytis hypoleucos'').
Posebnu vrijednost ovog područja u europskim razmjerima predstavlja gniježđenje rijetke vrste ptice - plazice vuge (lat. ''Remiz pendulinus'').

Aktivnog upravljanja područjem nema te su stoga dragocjena riječna i močvarna staništa degradirana ili nestala, pogotovo riječne obale te muljeviti i pjeskoviti sprudovi. Zbog aktivnosti oko regulacija rijeke i izgradnje elektrane u gornjem toku Save, riječno se korito produbilo za 5-6 metara tijekom posljednjih 40 godina. Močvarna staništa su većinom isušena, osim za vrijeme visokih voda. Zbog svega navedenog, ornitološka vrijednost ovog područja značajno se snmanjila te je područje potrebno obnoviti. Planirana hidroelektrana predstavlja opasnost, ali također daje priliku za obnovu močvarnih staništa i izgradnju područja za ptice gnjezdarice.

== Neke zanimljive ptice na području Save-Zaprešić ==

[[Datoteka:Prutka.jpg|200px|mini|left|Krivokljuna prutka (''Tringa nebularia'' L.)]]
[[Datoteka:Vodomar.jpg|200px|mini|right|Vodomar (''Alcedo atthis'' L.)]]

PLAZICA VUGA

MALA PRUTKA (''Actitis hypoleucos'' L.)

KRIVOKLJUNA PRUTKA (''Tringa nebularia'' L.)

Izgled: sivo-plav kljun lagano savinut nagore, svijetao istočkan trbuh, maslinaste noge, leđa istočkana smećkasto.Veličina: 30-35 cm, 140-270 grama. Raspon krila: 53-60 cm. Prisustvo: selica, kod nas prisutna najčešće tijekom seobe (zimuje u priobalju). Stanište: močvare i rijeke u blizini šume. Prehrana: insekti, ličinke (viđena dok guta žabu). Životna dob: do 10 godina. Obilježja/navike: dosta plašljiva, pri bijegu ispušta glasan uzvik.

VODOMAR (''Alcedo atthis'' L.)

Izgled: ptica s iznimno sjajnim perjem, plavkasta leđa, kestenjasto-crven trbuh, bijelo grlo, crvene noge i kratak rep, ženka ima crvenkast donji dio kljuna. Veličina: 16-17 cm, 35-40 g. Raspon krila: 24-26 cm. Prisustvo: stanarica - prisutna tijekom cijele godine
Stanište: uz rijeke, potoke, jezera i obale mora. Prehrana: manje ribe. Životna dob: do 10 godina. Obilježja/navike: brz nizak let, čeka ribu na niskoj grani iznad vode.

== Galerija ==

<center><gallery perrow="5">
Datoteka:SavaBrdovec1.jpg|Livada pored Save
Datoteka:SavaBrdovec2.jpg|Livada pored Save
Datoteka:SavaBrdovec4.jpg|Livada pored Save
Datoteka:SavaSkela.jpg|Skela na Savi između Zaprešića i Samobora
</gallery></center>

== Literatura ==

*Croatian Protected Areas. http://free-ri.t-com.hr/9a6aa/9AFF/9AFF-078_ZapresicSava/ZapresicSava.htm Zaprešić-Sava

*Ekološka mreža duž rijeke Save / urednica Jasminka Radović. Zagreb : Državni zavod za zaštitu prirode, 2007.

*Krnjeta, D. Ptice Hrvatske : ornitološki priručnik. Zagreb : Meridijani, 2003.

*Ornitološki rezervat / Turistička zajednica Zagrebačke županije. http://www.tzzz.hr/hr/mjesta/zapresic/ornitoloski-rezervat/

*Zaprešić - Sava i strmec - Sava. / Zeleni prsten Zagrebačke županije : javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenima prirodnim vrijednostima na području Zagrebačke županije. http://www.priroda-zagrebacka.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=10:zapersicstrmecsava&catid=5:posebniornitoloskirezervati&Itemid=10

Sava-Zaprešić

2012-05-24T08:31:18Z

OŠLjGaja:

== Opis područja ==

[[Datoteka:Zaprešić-Sava.jpg|200px|mini|left|Približna granica područja]]
[[Datoteka:Sava4.jpg|200px|mini|right|Lijeva obala rijeke Save uzvodno kod Zaprešića]]
[[Datoteka:Sava3.jpg|200px|mini|left|Desna obala rijeke Save nizvodno kod Zaprešića]]
[[Datoteka:Sava5.jpg|200px|mini|right|Lijeva obala rijeke Save nizvodno kod Zaprešića]]

Područje uz rijeku Savu između Podsuseda i Zaprešića zaštićeno je 1970. godine kao poseban ornitološki rezervat zbog svoje važnosti za ptice gnjezdarice i ptice selice. Također je 2007. godine uključeno u prijedlog Nacionalne ekološke mreže kao restauracijsko područje koje je potrebno obnoviti u sklopu budućih projekta uređenja rijeke Save.

Površina područja je 377,92 ha. Uključuje galeriju vrba, topola i johe, močvarne livade, brojne potoke, kanale, meandre i rukavce, prirodne riječne obale te muljevite i pjeskovite sprudove.

Područje je važno sačuvati jer je dosada u njemu zabilježeno 166 vrsta endemskih ptica: 93 recentne gnjezdarice, 107 migracijskih vrsta, 61 ptica zimovalica. Od toga su 33 vrste navedene na Dodatku I Direktive o pticama te u ''Crvenoj knjizi ptica Hrvatske'' 31 gnjezdarica, 7 migratornih vrsta i 7 zimovalica.
Neke od njih su: sokol grlaš, kulik slijepčić, prutka pjegavka, čukavica potrk, vodomar ribar, pčelarica žuta, pupavac božjak, plazica vuga, slavuj mali i grmuša pjegava.
To je nacionalno važno područje za razmnožavanje male prutke (lat. ''Actytis hypoleucos'').
Posebnu vrijednost ovog područja u europskim razmjerima predstavlja gniježđenje rijetke vrste ptice - plazice vuge (lat. ''Remiz pendulinus'').

Aktivnog upravljanja područjem nema te su stoga dragocjena riječna i močvarna staništa degradirana ili nestala, pogotovo riječne obale te muljeviti i pjeskoviti sprudovi. Zbog aktivnosti oko regulacija rijeke i izgradnje elektrane u gornjem toku Save, riječno se korito produbilo za 5-6 metara tijekom posljednjih 40 godina. Močvarna staništa su većinom isušena, osim za vrijeme visokih voda. Zbog svega navedenog, ornitološka vrijednost ovog područja značajno se snmanjila te je područje potrebno obnoviti. Planirana hidroelektrana predstavlja opasnost, ali također daje priliku za obnovu močvarnih staništa i izgradnju područja za ptice gnjezdarice.

== Neke zanimljive ptice na području Save-Zaprešić ==

[[Datoteka:Prutka.jpg|200px|mini|left|Krivokljuna prutka (''Tringa nebularia'' L.)]]
[[Datoteka:Vodomar.jpg|200px|mini|right|Vodomar (''Alcedo atthis'' L.)]]

PLAZICA VUGA

MALA PRUTKA (''Actitis hypoleucos'' L.)

KRIVOKLJUNA PRUTKA (''Tringa nebularia'' L.)

Izgled: sivo-plav kljun lagano savinut nagore, svijetao istočkan trbuh, maslinaste noge, leđa istočkana smećkasto.Veličina: 30-35 cm, 140-270 grama. Raspon krila: 53-60 cm. Prisustvo: selica, kod nas prisutna najčešće tijekom seobe (zimuje u priobalju). Stanište: močvare i rijeke u blizini šume. Prehrana: insekti, ličinke (viđena dok guta žabu). Životna dob: do 10 godina. Obilježja/navike: dosta plašljiva, pri bijegu ispušta glasan uzvik.

VODOMAR (''Alcedo atthis'' L.)

Izgled: ptica s iznimno sjajnim perjem, plavkasta leđa, kestenjasto-crven trbuh, bijelo grlo, crvene noge i kratak rep, ženka ima crvenkast donji dio kljuna. Veličina: 16-17 cm, 35-40 g. Raspon krila: 24-26 cm. Prisustvo: stanarica - prisutna tijekom cijele godine
Stanište: uz rijeke, potoke, jezera i obale mora. Prehrana: manje ribe. Životna dob: do 10 godina. Obilježja/navike: brz nizak let, čeka ribu na niskoj grani iznad vode.

== Galerija ==

<center><gallery perrow="5">
Datoteka:SavaBrdovec1.jpg|Livada pored Save
Datoteka:SavaBrdovec2.jpg|
Datoteka:SavaBrdovec4.jpg|
Datoteka:SavaSkela.jpg|Skela na Savi između Zaprešića i Samobora
</gallery></center>

== Literatura ==

*Croatian Protected Areas. http://free-ri.t-com.hr/9a6aa/9AFF/9AFF-078_ZapresicSava/ZapresicSava.htm Zaprešić-Sava

*Ekološka mreža duž rijeke Save / urednica Jasminka Radović. Zagreb : Državni zavod za zaštitu prirode, 2007.

*Krnjeta, D. Ptice Hrvatske : ornitološki priručnik. Zagreb : Meridijani, 2003.

*Ornitološki rezervat / Turistička zajednica Zagrebačke županije. http://www.tzzz.hr/hr/mjesta/zapresic/ornitoloski-rezervat/

*Zaprešić - Sava i strmec - Sava. / Zeleni prsten Zagrebačke županije : javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenima prirodnim vrijednostima na području Zagrebačke županije. http://www.priroda-zagrebacka.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=10:zapersicstrmecsava&catid=5:posebniornitoloskirezervati&Itemid=10

Park prirode Medvednica

2012-05-16T16:28:03Z

OŠLjGaja:

== Park prirode Medvednica ==

[[Datoteka:Karta_medvednice_news_pic.jpg|200px|mini|left|Karta Medvednice]]
[[Datoteka:Medvednica14.jpg|200px|mini|right|Ploča geološke dobi Medvednice]]

Medvednica je smještena sjeverno od Zagreba. Pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok, od Save do rječice Lonje. Rubovi Medvednice vežu se uz Zagreb pa se naziva još i Zagrebačka gora. Najviši vrh Medvednice je Sljeme. Zapadni dio Medvednice 1981. proglašen je parkom prirode. Prostire se od Podsuseda do Kašinskog sedla, duljine je oko 24 kilometara. Ukupna površina Parka prirode Medvednica iznosi 22 826 ha. Poznat je po različitoj povijesnoj i kulturnoj baštini. Najveći dio je sagrađen od eruptivnog kamena. Na Zapadnom dijelu Medvednice nalazi se, oko Ponikava i Bizeka, špilja Veternica, jedna od većih špilja u Hrvatskoj, duljine oko 6 kilometara. Oko te špilje nalaze se livade na Ponikvama, dom Glavica, gradina Susedgrad, Kameni svati. Također u tom dijelu Medvednice nalazimo i manje pećine i jame, među kojima se ističe pećina Medvednica te Tisin ponor. Po zadnjim istraživanjima tu se nalazi oko 40 speleoloških objekata. Upravitelj Parka prirode Medvednica je javna ustanova Park prirode Medvednica.

== Vegetacija Medvednice ==

[[Datoteka:Medvednica19.jpg|200px|mini|right|Bijeli Lopuh (''Petasites albus'' (L.) Gaertn.)]]
[[Datoteka:Medvednica16.jpg|200px|mini|left|Plućnjak (''Pulmonaria officinalis'' L.)]]

Osobito važno za ovaj dio Medvednice je to što na cjelokupnoj površini šuma nema niti jednog naselja. U nižim predjelima rastu šume hrasta kitanjaka, pitoma kestena, graba. U srednjim visinama nalaze se šume kitnjaka i bukve, dok su pri vrhu šume jele. Pri samom vrhu Sljemena i uzduž najvišega grebena pojavljuju se prirodne skupine jasena. Osobiti ukras ovim šumama su proljetnice koje su u najviše slučaja ugrožene.
Na Medvednici se razlikuje preko 1300 različitih biljnih vrsta i podvrsta, a od njih je 268 zakonom zaštićeno. Neke od njih su: šumska potočnica, tisa, ljiljan, šumska jagoda, planinski božur, borovnica, puzava ivica, mali šuškavac, rumenka, crvena bazga, hrvatska perunika, divlja mrkva, bijeli lopuh, šumska runjika, mala kiselica, dugolisna metvica, crno-crveni kukurijek, obična kurika, šumska bekica, pjegasti kozlac, obični krestušac, šumska mlječika, velecvjetni naprstak, žuti kokotac, bijeli gavez, lijeska, divlja trešnja, jelenja paprat, vunenasta medunika, mirisava ljubičica, ptičja grahorica, dvolisni procjepak, livadna kadulja, obična češnjača, kranjski ljiljan, jesenji lavlji zub, žuta mrtva kopriva, hrast kitnjak, bagrem, bijela vrba, jasen, velelisna lipa, maline, livadna zečina, crvena vratiželja, petrov križ, biskupska kapica, šumska skrižalina, pjegavi kaćun i još mnoge zanimljive vrste.

== Tisa u Šupljaku ==

[[Datoteka:Medvednica25.jpg|200px|mini|right|Tisa]]
[[Datoteka:Medvednica7.jpg|200px|mini|left|Tisa]]

Po dimenzijama tisa (lat. ''Taxus baccata'') u Šupljaku je najveća stara tisa na Medvednici, a nalazi se kod "Prvog francuskog rudnika", neposredno pored Lugarske staze.

Tisa je vazdazeleno stabalce ili grm visok i do 20 metara, piramidalne krošnje i promjera debla ponekad većeg i od 1 metra. Kora mu je u mladosti glatka, tanka i crvenkastosmeđa, u starijim primjercima raspucala i ljuska se u listiće. Mekane spljoštene iglice ušiljena vrha pravilno su raspoređene na grančicama. Sjemenke su pojedinačne, sjajne i tamnosmeđe. Tisa je golosjemenjača i svi djelovi su izuzetno otrovni, osim crvenog ovoja sjemenaka. Raste veoma sporo i može živjeti više od 3 tisuće godina. Cvjetovi se pojavljuju u ožujku i travnju. U prsnoj visini opseg joj iznosi 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno, iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem. Tisu zaštićuju šumarski propisi.

== Markovčak - Bistra ==

[[Datoteka:Rezervati_šumske_vegetacije.jpg|200px|mini|left|Rezervati šumske vegetacije u Parku prirode Medvednica]]
[[Datoteka:Medvednica4.jpg|200px|mini|right|Poučna ploča o šumi bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica5.jpg|200px|mini|left|Mješovita šuma bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica6.jpg|200px|mini|right|Mješovita šuma bukve i jele]]

Glavna karakteristika Parka prirode Medvednica su dobro očuvane šume i šumske zajednice koje obuhvaćaju 64 % površine parka. U Parku postoji i 8 posebnih šumskih rezervata:

• Bliznec – Šumarev grob (šuma bukve i jele)

• Gračec – Lukovica – Rebar (termofilne šume hrasta medunca i crnog graba)

• Mikulić potok – Vrabečka gora (brdska bukova šuma)

• Pušinjak – Gorščica (brdska bukova šuma)

• Rauchova lugarnica – Desna Trnava (šuma bukve i jele)

• Tusti vrh – Kremenjak (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Babji zub – Ponikve (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Markovčak – Bistra (šuma bukve i jele)

Rezervat šumske vegetacije Markovčak - Bistra smješten je u gravitacijskom području potoka Bistre. Njegovi pritoci sastaju se na livadi Markov travnjak. Površina rezervata je 250,24 ha, od čega 151,46 ha u Zagrebačkoj županiji. Najviše se ističu bukve i jele, zadivljujuće veliki promjeri jele su i do 150 centimetara, a visine do 40 metara. Donji dio rezervata oko Markovog travnjaka te istočni dio izgrađeni su od vapnenca oblikovanog u stepeničaste litice. Na vapnenačkom, stjenovitom terenu karakteristična je vegetacija s mnoštvom tisa.

== Galerija ==

<center><gallery perrow="5">
Datoteka:Medvednica23.jpg|Pogled na bistranski kraj
Datoteka:Medvednica21.jpg|Šuma u proljeće
Datoteka:Medvednica24.jpg|Šuma u proljeće
Datoteka:Medvednica5.jpg|Šuma u proljeće
Datoteka:Medvednica20.jpg|Šuma u proljeće
Datoteka:Medvednica22.jpg|Jela i bukva
Datoteka:Medvednica8.jpg|Tisa
Datoteka:Medvednica18.jpg|Potok Bistra
Datoteka:Medvednica10.jpg|Potok Bistra
Datoteka:Medvednica13.jpg|Uz potok Bistru
Datoteka:Medvednica9.jpg|Vegetacija uz potok Bistru
Datoteka:Medvednica12.jpg|Vegetacija Medvednice
Datoteka:Medvednica11.jpg|Vegetacija Medvednice
Datoteka:Medvednica17.jpg|Bršljan
Datoteka:Medvednica15.jpg|Stijene uz cestu
</gallery></center>

== Literatura ==

*Botanički važna područja Hrvatske / uredili T. Nikolić, J. Topić, N. Vuković. Zagreb, Školska knjiga, 2010.

*Čaplar, A. Planinarski vodič po Hrvatskoj. Zagreb : Mozaik knjiga, 2011.

*Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode / uredništvo Ilija Barišić... [et al.]. Zagreb : Turistička naklada, 2008.

*Javna ustanova Park prirode Medvednica. http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/Medvednica.asp

*Nikolić T., Kovačić S. Flora Medvednice. Zagreb : Školska knjiga, 2008.

*Palković M., Draganović E., Pintarić K. Hrvatski parkovi : nacionalni parkovi i parkovi prirode. Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2005.

*Pelivan, A. Vodič kroz prirodne ljepote u Hrvatskoj. Donja Lomnica : Ekološki glasnik, 1998.

*Poljak, Ž., Čaplar, A. Medvednica : planinarsko-izletnički vodič. Zagreb : Hrvatski planinarski savez, 2001.

*Russell, T., Cutler, C. Svjetska enciklopedija drveća. Rijeka : Leo-commerce, 2004.

*Slika Medvednice. http://www.bing.com/images/searchq=slike+medvednice&view=detail&id=EC94DAEC80E49979B655C14F7E90D3E201B31C64&first=0&qpvt=slike+medvednice&FORM=IDFRIR

*Šume u Hrvatskoj / uredništvo Josip Dundović... [et al.]. Zagreb : Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu : Hrvatske šume, 1992.

*Vidaković, P. Nacionalni parkovi i zaštićena područja u Hrvatskoj : (očuvana priroda - kultura - ekoturizam). Zagreb : Fond za stipendiranje mladih za zaštitu prirode i turizam, 2003.

Park prirode Medvednica

2012-05-16T16:27:21Z

OŠLjGaja:

Park prirode Medvednica

2012-05-16T16:26:43Z

OŠLjGaja:

== Park prirode Medvednica ==

[[Datoteka:Karta_medvednice_news_pic.jpg|200px|mini|left|Karta Medvednice]]
[[Datoteka:Medvednica14.jpg|200px|mini|right|Ploča geološke dobi Medvednice]]

Medvednica je smještena sjeverno od Zagreba. Pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok, od Save do rječice Lonje. Rubovi Medvednice vežu se uz Zagreb pa se naziva još i Zagrebačka gora. Najviši vrh Medvednice je Sljeme. Zapadni dio Medvednice 1981. proglašen je parkom prirode. Prostire se od Podsuseda do Kašinskog sedla, duljine je oko 24 kilometara. Ukupna površina Parka prirode Medvednica iznosi 22 826 ha. Poznat je po različitoj povijesnoj i kulturnoj baštini. Najveći dio je sagrađen od eruptivnog kamena. Na Zapadnom dijelu Medvednice nalazi se, oko Ponikava i Bizeka, špilja Veternica, jedna od većih špilja u Hrvatskoj, duljine oko 6 kilometara. Oko te špilje nalaze se livade na Ponikvama, dom Glavica, gradina Susedgrad, Kameni svati. Također u tom dijelu Medvednice nalazimo i manje pećine i jame, među kojima se ističe pećina Medvednica te Tisin ponor. Po zadnjim istraživanjima tu se nalazi oko 40 speleoloških objekata. Upravitelj Parka prirode Medvednica je javna ustanova Park prirode Medvednica.

== Vegetacija ==

[[Datoteka:Medvednica19.jpg|200px|mini|right|Bijeli Lopuh (''Petasites albus'' (L.) Gaertn.)]]
[[Datoteka:Medvednica16.jpg|200px|mini|left|Plućnjak (''Pulmonaria officinalis'' L.)]]

Osobito važno za ovaj dio Medvednice je to što na cjelokupnoj površini šuma nema niti jednog naselja. U nižim predjelima rastu šume hrasta kitanjaka, pitoma kestena, graba. U srednjim visinama nalaze se šume kitnjaka i bukve, dok su pri vrhu šume jele. Pri samom vrhu Sljemena i uzduž najvišega grebena pojavljuju se prirodne skupine jasena. Osobiti ukras ovim šumama su proljetnice koje su u najviše slučaja ugrožene.
Na Medvednici se razlikuje preko 1300 različitih biljnih vrsta i podvrsta, a od njih je 268 zakonom zaštićeno. Neke od njih su: šumska potočnica, tisa, ljiljan, šumska jagoda, planinski božur, borovnica, puzava ivica, mali šuškavac, rumenka, crvena bazga, hrvatska perunika, divlja mrkva, bijeli lopuh, šumska runjika, mala kiselica, dugolisna metvica, crno-crveni kukurijek, obična kurika, šumska bekica, pjegasti kozlac, obični krestušac, šumska mlječika, velecvjetni naprstak, žuti kokotac, bijeli gavez, lijeska, divlja trešnja, jelenja paprat, vunenasta medunika, mirisava ljubičica, ptičja grahorica, dvolisni procjepak, livadna kadulja, obična češnjača, kranjski ljiljan, jesenji lavlji zub, žuta mrtva kopriva, hrast kitnjak, bagrem, bijela vrba, jasen, velelisna lipa, maline, livadna zečina, crvena vratiželja, petrov križ, biskupska kapica, šumska skrižalina, pjegavi kaćun i još mnoge zanimljive vrste.

== Tisa u Šupljaku ==

[[Datoteka:Medvednica25.jpg|200px|mini|right|Tisa]]
[[Datoteka:Medvednica7.jpg|200px|mini|left|Tisa]]

Po dimenzijama tisa (lat. ''Taxus baccata'') u Šupljaku je najveća stara tisa na Medvednici, a nalazi se kod "Prvog francuskog rudnika", neposredno pored Lugarske staze.

Tisa je vazdazeleno stabalce ili grm visok i do 20 metara, piramidalne krošnje i promjera debla ponekad većeg i od 1 metra. Kora mu je u mladosti glatka, tanka i crvenkastosmeđa, u starijim primjercima raspucala i ljuska se u listiće. Mekane spljoštene iglice ušiljena vrha pravilno su raspoređene na grančicama. Sjemenke su pojedinačne, sjajne i tamnosmeđe. Tisa je golosjemenjača i svi djelovi su izuzetno otrovni, osim crvenog ovoja sjemenaka. Raste veoma sporo i može živjeti više od 3 tisuće godina. Cvjetovi se pojavljuju u ožujku i travnju. U prsnoj visini opseg joj iznosi 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno, iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem. Tisu zaštićuju šumarski propisi.

== Markovčak - Bistra ==

[[Datoteka:Rezervati_šumske_vegetacije.jpg|200px|mini|left|Rezervati šumske vegetacije u Parku prirode Medvednica]]
[[Datoteka:Medvednica4.jpg|200px|mini|right|Poučna ploča o šumi bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica5.jpg|200px|mini|left|Mješovita šuma bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica6.jpg|200px|mini|right|Mješovita šuma bukve i jele]]

Glavna karakteristika Parka prirode Medvednica su dobro očuvane šume i šumske zajednice koje obuhvaćaju 64 % površine parka. U Parku postoji i 8 posebnih šumskih rezervata:

• Bliznec – Šumarev grob (šuma bukve i jele)

• Gračec – Lukovica – Rebar (termofilne šume hrasta medunca i crnog graba)

• Mikulić potok – Vrabečka gora (brdska bukova šuma)

• Pušinjak – Gorščica (brdska bukova šuma)

• Rauchova lugarnica – Desna Trnava (šuma bukve i jele)

• Tusti vrh – Kremenjak (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Babji zub – Ponikve (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Markovčak – Bistra (šuma bukve i jele)

Rezervat šumske vegetacije Markovčak - Bistra smješten je u gravitacijskom području potoka Bistre. Njegovi pritoci sastaju se na livadi Markov travnjak. Površina rezervata je 250,24 ha, od čega 151,46 ha u Zagrebačkoj županiji. Najviše se ističu bukve i jele, zadivljujuće veliki promjeri jele su i do 150 centimetara, a visine do 40 metara. Donji dio rezervata oko Markovog travnjaka te istočni dio izgrađeni su od vapnenca oblikovanog u stepeničaste litice. Na vapnenačkom, stjenovitom terenu karakteristična je vegetacija s mnoštvom tisa.

== Galerija ==

<center><gallery perrow="5">
Datoteka:Medvednica23.jpg|Pogled na bistranski kraj
Datoteka:Medvednica21.jpg|Šuma u proljeće
Datoteka:Medvednica24.jpg|Šuma u proljeće
Datoteka:Medvednica5.jpg|Šuma u proljeće
Datoteka:Medvednica20.jpg|Šuma u proljeće
Datoteka:Medvednica22.jpg|Jela i bukva
Datoteka:Medvednica8.jpg|Tisa
Datoteka:Medvednica18.jpg|Potok Bistra
Datoteka:Medvednica10.jpg|Potok Bistra
Datoteka:Medvednica13.jpg|Uz potok Bistru
Datoteka:Medvednica9.jpg|Vegetacija uz potok Bistru
Datoteka:Medvednica12.jpg|Vegetacija Medvednice
Datoteka:Medvednica11.jpg|Vegetacija Medvednice
Datoteka:Medvednica17.jpg|Bršljan
Datoteka:Medvednica15.jpg|Stijene uz cestu
</gallery></center>

== Literatura ==

*Botanički važna područja Hrvatske / uredili T. Nikolić, J. Topić, N. Vuković. Zagreb, Školska knjiga, 2010.

*Čaplar, A. Planinarski vodič po Hrvatskoj. Zagreb : Mozaik knjiga, 2011.

*Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode / uredništvo Ilija Barišić... [et al.]. Zagreb : Turistička naklada, 2008.

*Javna ustanova Park prirode Medvednica. http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/Medvednica.asp

*Nikolić T., Kovačić S. Flora Medvednice. Zagreb : Školska knjiga, 2008.

*Palković M., Draganović E., Pintarić K. Hrvatski parkovi : nacionalni parkovi i parkovi prirode. Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2005.

*Pelivan, A. Vodič kroz prirodne ljepote u Hrvatskoj. Donja Lomnica : Ekološki glasnik, 1998.

*Poljak, Ž., Čaplar, A. Medvednica : planinarsko-izletnički vodič. Zagreb : Hrvatski planinarski savez, 2001.

*Russell, T., Cutler, C. Svjetska enciklopedija drveća. Rijeka : Leo-commerce, 2004.

*Slika Medvednice. http://www.bing.com/images/searchq=slike+medvednice&view=detail&id=EC94DAEC80E49979B655C14F7E90D3E201B31C64&first=0&qpvt=slike+medvednice&FORM=IDFRIR

*Šume u Hrvatskoj / uredništvo Josip Dundović... [et al.]. Zagreb : Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu : Hrvatske šume, 1992.

*Vidaković, P. Nacionalni parkovi i zaštićena područja u Hrvatskoj : (očuvana priroda - kultura - ekoturizam). Zagreb : Fond za stipendiranje mladih za zaštitu prirode i turizam, 2003.

Park prirode Medvednica

2012-05-16T16:26:20Z

OŠLjGaja: /* Tisa u Šupljaku */

== Park prirode Medvednica ==

[[Datoteka:Karta_medvednice_news_pic.jpg|200px|mini|left|Karta Medvednice]]
[[Datoteka:Medvednica14.jpg|200px|mini|right|Ploča geološke dobi Medvednice]]

Medvednica je smještena sjeverno od Zagreba. Pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok, od Save do rječice Lonje. Rubovi Medvednice vežu se uz Zagreb pa se naziva još i Zagrebačka gora. Najviši vrh Medvednice je Sljeme. Zapadni dio Medvednice 1981. proglašen je parkom prirode. Prostire se od Podsuseda do Kašinskog sedla, duljine je oko 24 kilometara. Ukupna površina Parka prirode Medvednica iznosi 22 826 ha. Poznat je po različitoj povijesnoj i kulturnoj baštini. Najveći dio je sagrađen od eruptivnog kamena. Na Zapadnom dijelu Medvednice nalazi se, oko Ponikava i Bizeka, špilja Veternica, jedna od većih špilja u Hrvatskoj, duljine oko 6 kilometara. Oko te špilje nalaze se livade na Ponikvama, dom Glavica, gradina Susedgrad, Kameni svati. Također u tom dijelu Medvednice nalazimo i manje pećine i jame, među kojima se ističe pećina Medvednica te Tisin ponor. Po zadnjim istraživanjima tu se nalazi oko 40 speleoloških objekata. Upravitelj Parka prirode Medvednica je javna ustanova Park prirode Medvednica.

== Vegetacija ==

[[Datoteka:Medvednica19.jpg|200px|mini|right|Bijeli Lopuh (''Petasites albus'' (L.) Gaertn.)]]
[[Datoteka:Medvednica16.jpg|200px|mini|left|Plućnjak (''Pulmonaria officinalis'' L.)]]

Osobito važno za ovaj dio Medvednice je to što na cjelokupnoj površini šuma nema niti jednog naselja. U nižim predjelima rastu šume hrasta kitanjaka, pitoma kestena, graba. U srednjim visinama nalaze se šume kitnjaka i bukve, dok su pri vrhu šume jele. Pri samom vrhu Sljemena i uzduž najvišega grebena pojavljuju se prirodne skupine jasena. Osobiti ukras ovim šumama su proljetnice koje su u najviše slučaja ugrožene.
Na Medvednici se razlikuje preko 1300 različitih biljnih vrsta i podvrsta, a od njih je 268 zakonom zaštićeno. Neke od njih su: šumska potočnica, tisa, ljiljan, šumska jagoda, planinski božur, borovnica, puzava ivica, mali šuškavac, rumenka, crvena bazga, hrvatska perunika, divlja mrkva, bijeli lopuh, šumska runjika, mala kiselica, dugolisna metvica, crno-crveni kukurijek, obična kurika, šumska bekica, pjegasti kozlac, obični krestušac, šumska mlječika, velecvjetni naprstak, žuti kokotac, bijeli gavez, lijeska, divlja trešnja, jelenja paprat, vunenasta medunika, mirisava ljubičica, ptičja grahorica, dvolisni procjepak, livadna kadulja, obična češnjača, kranjski ljiljan, jesenji lavlji zub, žuta mrtva kopriva, hrast kitnjak, bagrem, bijela vrba, jasen, velelisna lipa, maline, livadna zečina, crvena vratiželja, petrov križ, biskupska kapica, šumska skrižalina, pjegavi kaćun i još mnoge zanimljive vrste.

== Tisa u Šupljaku ==

[[Datoteka:Medvednica25.jpg|200px|mini|right|Tisa]]
[[Datoteka:Medvednica7.jpg|200px|mini|left|Tisa]]

Po dimenzijama tisa (lat. ''Taxus baccata'') u Šupljaku je najveća stara tisa na Medvednici, a nalazi se kod "Prvog francuskog rudnika", neposredno pored Lugarske staze.

Tisa je vazdazeleno stabalce ili grm visok i do 20 metara, piramidalne krošnje i promjera debla ponekad većeg i od 1 metra. Kora mu je u mladosti glatka, tanka i crvenkastosmeđa, u starijim primjercima raspucala i ljuska se u listiće. Mekane spljoštene iglice ušiljena vrha pravilno su raspoređene na grančicama. Sjemenke su pojedinačne, sjajne i tamnosmeđe. Tisa je golosjemenjača i svi djelovi su izuzetno otrovni, osim crvenog ovoja sjemenaka. Raste veoma sporo i može živjeti više od 3 tisuće godina. Cvjetovi se pojavljuju u ožujku i travnju. U prsnoj visini opseg joj iznosi 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno, iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem. Tisu zaštićuju šumarski propisi.

== Markovčak - Bistra ==

[[Datoteka:Rezervati_šumske_vegetacije.jpg|200px|mini|left|Rezervati šumske vegetacije u Parku prirode Medvednica]]
[[Datoteka:Medvednica4.jpg|200px|mini|right|Poučna ploča o šumi bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica5.jpg|200px|mini|left|Mješovita šuma bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica6.jpg|200px|mini|right|Mješovita šuma bukve i jele]]

Glavna karakteristika Parka prirode Medvednica su dobro očuvane šume i šumske zajednice koje obuhvaćaju 64 % površine parka. U Parku postoji i 8 posebnih šumskih rezervata:

• Bliznec – Šumarev grob (šuma bukve i jele)

• Gračec – Lukovica – Rebar (termofilne šume hrasta medunca i crnog graba)

• Mikulić potok – Vrabečka gora (brdska bukova šuma)

• Pušinjak – Gorščica (brdska bukova šuma)

• Rauchova lugarnica – Desna Trnava (šuma bukve i jele)

• Tusti vrh – Kremenjak (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Babji zub – Ponikve (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Markovčak – Bistra (šuma bukve i jele)

Rezervat šumske vegetacije Markovčak - Bistra smješten je u gravitacijskom području potoka Bistre. Njegovi pritoci sastaju se na livadi Markov travnjak. Površina rezervata je 250,24 ha, od čega 151,46 ha u Zagrebačkoj županiji. Najviše se ističu bukve i jele, zadivljujuće veliki promjeri jele su i do 150 centimetara, a visine do 40 metara. Donji dio rezervata oko Markovog travnjaka te istočni dio izgrađeni su od vapnenca oblikovanog u stepeničaste litice. Na vapnenačkom, stjenovitom terenu karakteristična je vegetacija s mnoštvom tisa.

== Galerija ==

<center><gallery perrow="5">
Datoteka:Medvednica23.jpg|Pogled na bistranski kraj
Datoteka:Medvednica21.jpg|Šuma u proljeće
Datoteka:Medvednica24.jpg|Šuma u proljeće
Datoteka:Medvednica5.jpg|Šuma u proljeće
Datoteka:Medvednica20.jpg|Šuma u proljeće
Datoteka:Medvednica22.jpg|Jela i bukva
Datoteka:Medvednica8.jpg|Tisa
Datoteka:Medvednica18.jpg|Potok Bistra
Datoteka:Medvednica10.jpg|Potok Bistra
Datoteka:Medvednica13.jpg|Uz potok Bistru
Datoteka:Medvednica9.jpg|Vegetacija uz potok Bistru
Datoteka:Medvednica12.jpg|Vegetacija Medvednice
Datoteka:Medvednica11.jpg|Vegetacija Medvednice
Datoteka:Medvednica17.jpg|Bršljan
Datoteka:Medvednica15.jpg|Stijene uz cestu
</gallery></center>

== Literatura ==

*Botanički važna područja Hrvatske / uredili T. Nikolić, J. Topić, N. Vuković. Zagreb, Školska knjiga, 2010.

*Čaplar, A. Planinarski vodič po Hrvatskoj. Zagreb : Mozaik knjiga, 2011.

*Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode / uredništvo Ilija Barišić... [et al.]. Zagreb : Turistička naklada, 2008.

*Javna ustanova Park prirode Medvednica. http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/Medvednica.asp

*Nikolić T., Kovačić S. Flora Medvednice. Zagreb : Školska knjiga, 2008.

*Palković M., Draganović E., Pintarić K. Hrvatski parkovi : nacionalni parkovi i parkovi prirode. Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2005.

*Pelivan, A. Vodič kroz prirodne ljepote u Hrvatskoj. Donja Lomnica : Ekološki glasnik, 1998.

*Poljak, Ž., Čaplar, A. Medvednica : planinarsko-izletnički vodič. Zagreb : Hrvatski planinarski savez, 2001.

*Russell, T., Cutler, C. Svjetska enciklopedija drveća. Rijeka : Leo-commerce, 2004.

*Slika Medvednice. http://www.bing.com/images/searchq=slike+medvednice&view=detail&id=EC94DAEC80E49979B655C14F7E90D3E201B31C64&first=0&qpvt=slike+medvednice&FORM=IDFRIR

*Šume u Hrvatskoj / uredništvo Josip Dundović... [et al.]. Zagreb : Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu : Hrvatske šume, 1992.

*Vidaković, P. Nacionalni parkovi i zaštićena područja u Hrvatskoj : (očuvana priroda - kultura - ekoturizam). Zagreb : Fond za stipendiranje mladih za zaštitu prirode i turizam, 2003.

Park prirode Medvednica

2012-05-16T16:25:11Z

OŠLjGaja: /* Tisa u Šupljaku */

== Park prirode Medvednica ==

[[Datoteka:Karta_medvednice_news_pic.jpg|200px|mini|left|Karta Medvednice]]
[[Datoteka:Medvednica14.jpg|200px|mini|right|Ploča geološke dobi Medvednice]]

Medvednica je smještena sjeverno od Zagreba. Pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok, od Save do rječice Lonje. Rubovi Medvednice vežu se uz Zagreb pa se naziva još i Zagrebačka gora. Najviši vrh Medvednice je Sljeme. Zapadni dio Medvednice 1981. proglašen je parkom prirode. Prostire se od Podsuseda do Kašinskog sedla, duljine je oko 24 kilometara. Ukupna površina Parka prirode Medvednica iznosi 22 826 ha. Poznat je po različitoj povijesnoj i kulturnoj baštini. Najveći dio je sagrađen od eruptivnog kamena. Na Zapadnom dijelu Medvednice nalazi se, oko Ponikava i Bizeka, špilja Veternica, jedna od većih špilja u Hrvatskoj, duljine oko 6 kilometara. Oko te špilje nalaze se livade na Ponikvama, dom Glavica, gradina Susedgrad, Kameni svati. Također u tom dijelu Medvednice nalazimo i manje pećine i jame, među kojima se ističe pećina Medvednica te Tisin ponor. Po zadnjim istraživanjima tu se nalazi oko 40 speleoloških objekata. Upravitelj Parka prirode Medvednica je javna ustanova Park prirode Medvednica.

== Vegetacija ==

[[Datoteka:Medvednica19.jpg|200px|mini|right|Bijeli Lopuh (''Petasites albus'' (L.) Gaertn.)]]
[[Datoteka:Medvednica16.jpg|200px|mini|left|Plućnjak (''Pulmonaria officinalis'' L.)]]

Osobito važno za ovaj dio Medvednice je to što na cjelokupnoj površini šuma nema niti jednog naselja. U nižim predjelima rastu šume hrasta kitanjaka, pitoma kestena, graba. U srednjim visinama nalaze se šume kitnjaka i bukve, dok su pri vrhu šume jele. Pri samom vrhu Sljemena i uzduž najvišega grebena pojavljuju se prirodne skupine jasena. Osobiti ukras ovim šumama su proljetnice koje su u najviše slučaja ugrožene.
Na Medvednici se razlikuje preko 1300 različitih biljnih vrsta i podvrsta, a od njih je 268 zakonom zaštićeno. Neke od njih su: šumska potočnica, tisa, ljiljan, šumska jagoda, planinski božur, borovnica, puzava ivica, mali šuškavac, rumenka, crvena bazga, hrvatska perunika, divlja mrkva, bijeli lopuh, šumska runjika, mala kiselica, dugolisna metvica, crno-crveni kukurijek, obična kurika, šumska bekica, pjegasti kozlac, obični krestušac, šumska mlječika, velecvjetni naprstak, žuti kokotac, bijeli gavez, lijeska, divlja trešnja, jelenja paprat, vunenasta medunika, mirisava ljubičica, ptičja grahorica, dvolisni procjepak, livadna kadulja, obična češnjača, kranjski ljiljan, jesenji lavlji zub, žuta mrtva kopriva, hrast kitnjak, bagrem, bijela vrba, jasen, velelisna lipa, maline, livadna zečina, crvena vratiželja, petrov križ, biskupska kapica, šumska skrižalina, pjegavi kaćun i još mnoge zanimljive vrste.

== Tisa u Šupljaku ==

[[Datoteka:Medvednica25.jpg|200px|mini|right|Tisa]]
[[Datoteka:Medvednica7.jpg|200px|mini|left|Tisa]]

Po dimenzijama tisa (lat. ''Taxus baccata'') u Šupljaku je najveća stara tisa na Medvednici, a nalazi se kod "Prvog francuskog rudnika", neposredno pored Lugarske staze.

Tisa je vazdazeleno stabalce ili grm visok i do 20 metara, piramidalne krošnje i promjera debla ponekad većeg i od 1 metra. Kora mu je u mladosti glatka, tanka i crvenkastosmeđa, u starijim primjercima raspucala i ljuska se u listiće. Mekane spljoštene iglice ušiljena vrha pravilno su raspoređene na grančicama. Sjemenke su pojedinačne, sjajne i tamnosmeđe. Tisa je golosjemenjača i svi djelovi su izuzetno otrovni osim crvenog ovoja sjemenaka. Raste veoma sporo i živi više od 3 tisuće godina. Cvjetovi se pojavljuju u ožujku i travnju U prsnoj visini opseg joj iznosi 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno, iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem. Tisu zaštićuju šumarski propisi.

== Markovčak - Bistra ==

[[Datoteka:Rezervati_šumske_vegetacije.jpg|200px|mini|left|Rezervati šumske vegetacije u Parku prirode Medvednica]]
[[Datoteka:Medvednica4.jpg|200px|mini|right|Poučna ploča o šumi bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica5.jpg|200px|mini|left|Mješovita šuma bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica6.jpg|200px|mini|right|Mješovita šuma bukve i jele]]

Glavna karakteristika Parka prirode Medvednica su dobro očuvane šume i šumske zajednice koje obuhvaćaju 64 % površine parka. U Parku postoji i 8 posebnih šumskih rezervata:

• Bliznec – Šumarev grob (šuma bukve i jele)

• Gračec – Lukovica – Rebar (termofilne šume hrasta medunca i crnog graba)

• Mikulić potok – Vrabečka gora (brdska bukova šuma)

• Pušinjak – Gorščica (brdska bukova šuma)

• Rauchova lugarnica – Desna Trnava (šuma bukve i jele)

• Tusti vrh – Kremenjak (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Babji zub – Ponikve (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Markovčak – Bistra (šuma bukve i jele)

Rezervat šumske vegetacije Markovčak - Bistra smješten je u gravitacijskom području potoka Bistre. Njegovi pritoci sastaju se na livadi Markov travnjak. Površina rezervata je 250,24 ha, od čega 151,46 ha u Zagrebačkoj županiji. Najviše se ističu bukve i jele, zadivljujuće veliki promjeri jele su i do 150 centimetara, a visine do 40 metara. Donji dio rezervata oko Markovog travnjaka te istočni dio izgrađeni su od vapnenca oblikovanog u stepeničaste litice. Na vapnenačkom, stjenovitom terenu karakteristična je vegetacija s mnoštvom tisa.

== Galerija ==

<center><gallery perrow="5">
Datoteka:Medvednica23.jpg|Pogled na bistranski kraj
Datoteka:Medvednica21.jpg|Šuma u proljeće
Datoteka:Medvednica24.jpg|Šuma u proljeće
Datoteka:Medvednica5.jpg|Šuma u proljeće
Datoteka:Medvednica20.jpg|Šuma u proljeće
Datoteka:Medvednica22.jpg|Jela i bukva
Datoteka:Medvednica8.jpg|Tisa
Datoteka:Medvednica18.jpg|Potok Bistra
Datoteka:Medvednica10.jpg|Potok Bistra
Datoteka:Medvednica13.jpg|Uz potok Bistru
Datoteka:Medvednica9.jpg|Vegetacija uz potok Bistru
Datoteka:Medvednica12.jpg|Vegetacija Medvednice
Datoteka:Medvednica11.jpg|Vegetacija Medvednice
Datoteka:Medvednica17.jpg|Bršljan
Datoteka:Medvednica15.jpg|Stijene uz cestu
</gallery></center>

== Literatura ==

*Botanički važna područja Hrvatske / uredili T. Nikolić, J. Topić, N. Vuković. Zagreb, Školska knjiga, 2010.

*Čaplar, A. Planinarski vodič po Hrvatskoj. Zagreb : Mozaik knjiga, 2011.

*Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode / uredništvo Ilija Barišić... [et al.]. Zagreb : Turistička naklada, 2008.

*Javna ustanova Park prirode Medvednica. http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/Medvednica.asp

*Nikolić T., Kovačić S. Flora Medvednice. Zagreb : Školska knjiga, 2008.

*Palković M., Draganović E., Pintarić K. Hrvatski parkovi : nacionalni parkovi i parkovi prirode. Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2005.

*Pelivan, A. Vodič kroz prirodne ljepote u Hrvatskoj. Donja Lomnica : Ekološki glasnik, 1998.

*Poljak, Ž., Čaplar, A. Medvednica : planinarsko-izletnički vodič. Zagreb : Hrvatski planinarski savez, 2001.

*Russell, T., Cutler, C. Svjetska enciklopedija drveća. Rijeka : Leo-commerce, 2004.

*Slika Medvednice. http://www.bing.com/images/searchq=slike+medvednice&view=detail&id=EC94DAEC80E49979B655C14F7E90D3E201B31C64&first=0&qpvt=slike+medvednice&FORM=IDFRIR

*Šume u Hrvatskoj / uredništvo Josip Dundović... [et al.]. Zagreb : Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu : Hrvatske šume, 1992.

*Vidaković, P. Nacionalni parkovi i zaštićena područja u Hrvatskoj : (očuvana priroda - kultura - ekoturizam). Zagreb : Fond za stipendiranje mladih za zaštitu prirode i turizam, 2003.

Park prirode Medvednica

2012-05-16T16:24:17Z

OŠLjGaja: /* Tisa u Šupljaku */

== Park prirode Medvednica ==

[[Datoteka:Karta_medvednice_news_pic.jpg|200px|mini|left|Karta Medvednice]]
[[Datoteka:Medvednica14.jpg|200px|mini|right|Ploča geološke dobi Medvednice]]

Medvednica je smještena sjeverno od Zagreba. Pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok, od Save do rječice Lonje. Rubovi Medvednice vežu se uz Zagreb pa se naziva još i Zagrebačka gora. Najviši vrh Medvednice je Sljeme. Zapadni dio Medvednice 1981. proglašen je parkom prirode. Prostire se od Podsuseda do Kašinskog sedla, duljine je oko 24 kilometara. Ukupna površina Parka prirode Medvednica iznosi 22 826 ha. Poznat je po različitoj povijesnoj i kulturnoj baštini. Najveći dio je sagrađen od eruptivnog kamena. Na Zapadnom dijelu Medvednice nalazi se, oko Ponikava i Bizeka, špilja Veternica, jedna od većih špilja u Hrvatskoj, duljine oko 6 kilometara. Oko te špilje nalaze se livade na Ponikvama, dom Glavica, gradina Susedgrad, Kameni svati. Također u tom dijelu Medvednice nalazimo i manje pećine i jame, među kojima se ističe pećina Medvednica te Tisin ponor. Po zadnjim istraživanjima tu se nalazi oko 40 speleoloških objekata. Upravitelj Parka prirode Medvednica je javna ustanova Park prirode Medvednica.

== Vegetacija ==

[[Datoteka:Medvednica19.jpg|200px|mini|right|Bijeli Lopuh (''Petasites albus'' (L.) Gaertn.)]]
[[Datoteka:Medvednica16.jpg|200px|mini|left|Plućnjak (''Pulmonaria officinalis'' L.)]]

Osobito važno za ovaj dio Medvednice je to što na cjelokupnoj površini šuma nema niti jednog naselja. U nižim predjelima rastu šume hrasta kitanjaka, pitoma kestena, graba. U srednjim visinama nalaze se šume kitnjaka i bukve, dok su pri vrhu šume jele. Pri samom vrhu Sljemena i uzduž najvišega grebena pojavljuju se prirodne skupine jasena. Osobiti ukras ovim šumama su proljetnice koje su u najviše slučaja ugrožene.
Na Medvednici se razlikuje preko 1300 različitih biljnih vrsta i podvrsta, a od njih je 268 zakonom zaštićeno. Neke od njih su: šumska potočnica, tisa, ljiljan, šumska jagoda, planinski božur, borovnica, puzava ivica, mali šuškavac, rumenka, crvena bazga, hrvatska perunika, divlja mrkva, bijeli lopuh, šumska runjika, mala kiselica, dugolisna metvica, crno-crveni kukurijek, obična kurika, šumska bekica, pjegasti kozlac, obični krestušac, šumska mlječika, velecvjetni naprstak, žuti kokotac, bijeli gavez, lijeska, divlja trešnja, jelenja paprat, vunenasta medunika, mirisava ljubičica, ptičja grahorica, dvolisni procjepak, livadna kadulja, obična češnjača, kranjski ljiljan, jesenji lavlji zub, žuta mrtva kopriva, hrast kitnjak, bagrem, bijela vrba, jasen, velelisna lipa, maline, livadna zečina, crvena vratiželja, petrov križ, biskupska kapica, šumska skrižalina, pjegavi kaćun i još mnoge zanimljive vrste.

== Tisa u Šupljaku ==

[[Datoteka:Medvednica25.jpg|200px|mini|right|Tisa]]
[[Datoteka:Medvednica7.jpg|200px|mini|left|Tisa]]

Po dimenzijama tisa (lat. ''Taxus baccata'') u Šupljaku je najveća stara tisa na Medvednici, a nalazi se kod "Prvog francuskog rudnika", neposredno pored Lugarske staze.
Tisa je vazdazeleno stabalce ili grm visok i do 20 metara, piramidalne krošnje i promjera debla ponekad većeg i od 1 metra. Kora mu je u mladosti glatka, tanka i crvenkastosmeđa, u starijim primjercima raspucala i ljuska se u listiće. Mekane spljoštene iglice ušiljena vrha pravilno su raspoređene na grančicama. Sjemenke su pojedinačne, sjajne i tamnosmeđe. Tisa je golosjemenjača i svi djelovi su izuzetno otrovni osim crvenog ovoja sjemenaka. Raste veoma sporo i živi više od 3 tisuće godina. Cvjetovi se pojavljuju u ožujku i travnju U prsnoj visini opseg joj iznosi 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno, iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem. Tisu zaštićuju šumarski propisi.

== Markovčak - Bistra ==

[[Datoteka:Rezervati_šumske_vegetacije.jpg|200px|mini|left|Rezervati šumske vegetacije u Parku prirode Medvednica]]
[[Datoteka:Medvednica4.jpg|200px|mini|right|Poučna ploča o šumi bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica5.jpg|200px|mini|left|Mješovita šuma bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica6.jpg|200px|mini|right|Mješovita šuma bukve i jele]]

Glavna karakteristika Parka prirode Medvednica su dobro očuvane šume i šumske zajednice koje obuhvaćaju 64 % površine parka. U Parku postoji i 8 posebnih šumskih rezervata:

• Bliznec – Šumarev grob (šuma bukve i jele)

• Gračec – Lukovica – Rebar (termofilne šume hrasta medunca i crnog graba)

• Mikulić potok – Vrabečka gora (brdska bukova šuma)

• Pušinjak – Gorščica (brdska bukova šuma)

• Rauchova lugarnica – Desna Trnava (šuma bukve i jele)

• Tusti vrh – Kremenjak (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Babji zub – Ponikve (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Markovčak – Bistra (šuma bukve i jele)

Rezervat šumske vegetacije Markovčak - Bistra smješten je u gravitacijskom području potoka Bistre. Njegovi pritoci sastaju se na livadi Markov travnjak. Površina rezervata je 250,24 ha, od čega 151,46 ha u Zagrebačkoj županiji. Najviše se ističu bukve i jele, zadivljujuće veliki promjeri jele su i do 150 centimetara, a visine do 40 metara. Donji dio rezervata oko Markovog travnjaka te istočni dio izgrađeni su od vapnenca oblikovanog u stepeničaste litice. Na vapnenačkom, stjenovitom terenu karakteristična je vegetacija s mnoštvom tisa.

== Galerija ==

<center><gallery perrow="5">
Datoteka:Medvednica23.jpg|Pogled na bistranski kraj
Datoteka:Medvednica21.jpg|Šuma u proljeće
Datoteka:Medvednica24.jpg|Šuma u proljeće
Datoteka:Medvednica5.jpg|Šuma u proljeće
Datoteka:Medvednica20.jpg|Šuma u proljeće
Datoteka:Medvednica22.jpg|Jela i bukva
Datoteka:Medvednica8.jpg|Tisa
Datoteka:Medvednica18.jpg|Potok Bistra
Datoteka:Medvednica10.jpg|Potok Bistra
Datoteka:Medvednica13.jpg|Uz potok Bistru
Datoteka:Medvednica9.jpg|Vegetacija uz potok Bistru
Datoteka:Medvednica12.jpg|Vegetacija Medvednice
Datoteka:Medvednica11.jpg|Vegetacija Medvednice
Datoteka:Medvednica17.jpg|Bršljan
Datoteka:Medvednica15.jpg|Stijene uz cestu
</gallery></center>

== Literatura ==

*Botanički važna područja Hrvatske / uredili T. Nikolić, J. Topić, N. Vuković. Zagreb, Školska knjiga, 2010.

*Čaplar, A. Planinarski vodič po Hrvatskoj. Zagreb : Mozaik knjiga, 2011.

*Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode / uredništvo Ilija Barišić... [et al.]. Zagreb : Turistička naklada, 2008.

*Javna ustanova Park prirode Medvednica. http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/Medvednica.asp

*Nikolić T., Kovačić S. Flora Medvednice. Zagreb : Školska knjiga, 2008.

*Palković M., Draganović E., Pintarić K. Hrvatski parkovi : nacionalni parkovi i parkovi prirode. Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2005.

*Pelivan, A. Vodič kroz prirodne ljepote u Hrvatskoj. Donja Lomnica : Ekološki glasnik, 1998.

*Poljak, Ž., Čaplar, A. Medvednica : planinarsko-izletnički vodič. Zagreb : Hrvatski planinarski savez, 2001.

*Russell, T., Cutler, C. Svjetska enciklopedija drveća. Rijeka : Leo-commerce, 2004.

*Slika Medvednice. http://www.bing.com/images/searchq=slike+medvednice&view=detail&id=EC94DAEC80E49979B655C14F7E90D3E201B31C64&first=0&qpvt=slike+medvednice&FORM=IDFRIR

*Šume u Hrvatskoj / uredništvo Josip Dundović... [et al.]. Zagreb : Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu : Hrvatske šume, 1992.

*Vidaković, P. Nacionalni parkovi i zaštićena područja u Hrvatskoj : (očuvana priroda - kultura - ekoturizam). Zagreb : Fond za stipendiranje mladih za zaštitu prirode i turizam, 2003.

Park prirode Medvednica

2012-05-16T16:23:18Z

OŠLjGaja: /* Tisa u Šupljaku */

== Park prirode Medvednica ==

[[Datoteka:Karta_medvednice_news_pic.jpg|200px|mini|left|Karta Medvednice]]
[[Datoteka:Medvednica14.jpg|200px|mini|right|Ploča geološke dobi Medvednice]]

Medvednica je smještena sjeverno od Zagreba. Pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok, od Save do rječice Lonje. Rubovi Medvednice vežu se uz Zagreb pa se naziva još i Zagrebačka gora. Najviši vrh Medvednice je Sljeme. Zapadni dio Medvednice 1981. proglašen je parkom prirode. Prostire se od Podsuseda do Kašinskog sedla, duljine je oko 24 kilometara. Ukupna površina Parka prirode Medvednica iznosi 22 826 ha. Poznat je po različitoj povijesnoj i kulturnoj baštini. Najveći dio je sagrađen od eruptivnog kamena. Na Zapadnom dijelu Medvednice nalazi se, oko Ponikava i Bizeka, špilja Veternica, jedna od većih špilja u Hrvatskoj, duljine oko 6 kilometara. Oko te špilje nalaze se livade na Ponikvama, dom Glavica, gradina Susedgrad, Kameni svati. Također u tom dijelu Medvednice nalazimo i manje pećine i jame, među kojima se ističe pećina Medvednica te Tisin ponor. Po zadnjim istraživanjima tu se nalazi oko 40 speleoloških objekata. Upravitelj Parka prirode Medvednica je javna ustanova Park prirode Medvednica.

== Vegetacija ==

[[Datoteka:Medvednica19.jpg|200px|mini|right|Bijeli Lopuh (''Petasites albus'' (L.) Gaertn.)]]
[[Datoteka:Medvednica16.jpg|200px|mini|left|Plućnjak (''Pulmonaria officinalis'' L.)]]

Osobito važno za ovaj dio Medvednice je to što na cjelokupnoj površini šuma nema niti jednog naselja. U nižim predjelima rastu šume hrasta kitanjaka, pitoma kestena, graba. U srednjim visinama nalaze se šume kitnjaka i bukve, dok su pri vrhu šume jele. Pri samom vrhu Sljemena i uzduž najvišega grebena pojavljuju se prirodne skupine jasena. Osobiti ukras ovim šumama su proljetnice koje su u najviše slučaja ugrožene.
Na Medvednici se razlikuje preko 1300 različitih biljnih vrsta i podvrsta, a od njih je 268 zakonom zaštićeno. Neke od njih su: šumska potočnica, tisa, ljiljan, šumska jagoda, planinski božur, borovnica, puzava ivica, mali šuškavac, rumenka, crvena bazga, hrvatska perunika, divlja mrkva, bijeli lopuh, šumska runjika, mala kiselica, dugolisna metvica, crno-crveni kukurijek, obična kurika, šumska bekica, pjegasti kozlac, obični krestušac, šumska mlječika, velecvjetni naprstak, žuti kokotac, bijeli gavez, lijeska, divlja trešnja, jelenja paprat, vunenasta medunika, mirisava ljubičica, ptičja grahorica, dvolisni procjepak, livadna kadulja, obična češnjača, kranjski ljiljan, jesenji lavlji zub, žuta mrtva kopriva, hrast kitnjak, bagrem, bijela vrba, jasen, velelisna lipa, maline, livadna zečina, crvena vratiželja, petrov križ, biskupska kapica, šumska skrižalina, pjegavi kaćun i još mnoge zanimljive vrste.

== Tisa u Šupljaku ==

[[Datoteka:Medvednica25.jpg|200px|mini|right|Tisa]]
[[Datoteka:Medvednica7.jpg|200px|mini|left|Tisa]]

Po dimenzijama tisa (lat. ''Taxus baccata'') u Šupljaku je najveća stara tisa na Medvednici, a nalazi se kod "Prvog francuskog rudnika", neposredno pored Lugarske staze.
Tisa je vazdazeleno stabalce ili grm visok i do 20 metara, piramidalne krošnje i promjera debla ponekad većeg i od 1 metra. Kora mu je u mladosti glatka, tanka i crvenkastosmeđa, u starijim primjercima raspucala i ljuska se u listiće. Mekane spljoštene iglice ušiljena vrha pravilno su raspoređene na grančicama. Sjemenke su pojedinačne, sjajne i tamnosmeđe. Tisa je golosjemenjača. Cvjetovi se pojavljuju u ožujku i travnju U prsnoj visini opseg joj iznosi 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno, iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem. Tisu zaštićuju šumarski propisi.

== Markovčak - Bistra ==

[[Datoteka:Rezervati_šumske_vegetacije.jpg|200px|mini|left|Rezervati šumske vegetacije u Parku prirode Medvednica]]
[[Datoteka:Medvednica4.jpg|200px|mini|right|Poučna ploča o šumi bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica5.jpg|200px|mini|left|Mješovita šuma bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica6.jpg|200px|mini|right|Mješovita šuma bukve i jele]]

Glavna karakteristika Parka prirode Medvednica su dobro očuvane šume i šumske zajednice koje obuhvaćaju 64 % površine parka. U Parku postoji i 8 posebnih šumskih rezervata:

• Bliznec – Šumarev grob (šuma bukve i jele)

• Gračec – Lukovica – Rebar (termofilne šume hrasta medunca i crnog graba)

• Mikulić potok – Vrabečka gora (brdska bukova šuma)

• Pušinjak – Gorščica (brdska bukova šuma)

• Rauchova lugarnica – Desna Trnava (šuma bukve i jele)

• Tusti vrh – Kremenjak (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Babji zub – Ponikve (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Markovčak – Bistra (šuma bukve i jele)

Rezervat šumske vegetacije Markovčak - Bistra smješten je u gravitacijskom području potoka Bistre. Njegovi pritoci sastaju se na livadi Markov travnjak. Površina rezervata je 250,24 ha, od čega 151,46 ha u Zagrebačkoj županiji. Najviše se ističu bukve i jele, zadivljujuće veliki promjeri jele su i do 150 centimetara, a visine do 40 metara. Donji dio rezervata oko Markovog travnjaka te istočni dio izgrađeni su od vapnenca oblikovanog u stepeničaste litice. Na vapnenačkom, stjenovitom terenu karakteristična je vegetacija s mnoštvom tisa.

== Galerija ==

<center><gallery perrow="5">
Datoteka:Medvednica23.jpg|Pogled na bistranski kraj
Datoteka:Medvednica21.jpg|Šuma u proljeće
Datoteka:Medvednica24.jpg|Šuma u proljeće
Datoteka:Medvednica5.jpg|Šuma u proljeće
Datoteka:Medvednica20.jpg|Šuma u proljeće
Datoteka:Medvednica22.jpg|Jela i bukva
Datoteka:Medvednica8.jpg|Tisa
Datoteka:Medvednica18.jpg|Potok Bistra
Datoteka:Medvednica10.jpg|Potok Bistra
Datoteka:Medvednica13.jpg|Uz potok Bistru
Datoteka:Medvednica9.jpg|Vegetacija uz potok Bistru
Datoteka:Medvednica12.jpg|Vegetacija Medvednice
Datoteka:Medvednica11.jpg|Vegetacija Medvednice
Datoteka:Medvednica17.jpg|Bršljan
Datoteka:Medvednica15.jpg|Stijene uz cestu
</gallery></center>

== Literatura ==

*Botanički važna područja Hrvatske / uredili T. Nikolić, J. Topić, N. Vuković. Zagreb, Školska knjiga, 2010.

*Čaplar, A. Planinarski vodič po Hrvatskoj. Zagreb : Mozaik knjiga, 2011.

*Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode / uredništvo Ilija Barišić... [et al.]. Zagreb : Turistička naklada, 2008.

*Javna ustanova Park prirode Medvednica. http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/Medvednica.asp

*Nikolić T., Kovačić S. Flora Medvednice. Zagreb : Školska knjiga, 2008.

*Palković M., Draganović E., Pintarić K. Hrvatski parkovi : nacionalni parkovi i parkovi prirode. Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2005.

*Pelivan, A. Vodič kroz prirodne ljepote u Hrvatskoj. Donja Lomnica : Ekološki glasnik, 1998.

*Poljak, Ž., Čaplar, A. Medvednica : planinarsko-izletnički vodič. Zagreb : Hrvatski planinarski savez, 2001.

*Russell, T., Cutler, C. Svjetska enciklopedija drveća. Rijeka : Leo-commerce, 2004.

*Slika Medvednice. http://www.bing.com/images/searchq=slike+medvednice&view=detail&id=EC94DAEC80E49979B655C14F7E90D3E201B31C64&first=0&qpvt=slike+medvednice&FORM=IDFRIR

*Šume u Hrvatskoj / uredništvo Josip Dundović... [et al.]. Zagreb : Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu : Hrvatske šume, 1992.

*Vidaković, P. Nacionalni parkovi i zaštićena područja u Hrvatskoj : (očuvana priroda - kultura - ekoturizam). Zagreb : Fond za stipendiranje mladih za zaštitu prirode i turizam, 2003.

Park prirode Medvednica

2012-05-16T16:22:53Z

OŠLjGaja: /* Tisa u Šupljaku */

== Park prirode Medvednica ==

[[Datoteka:Karta_medvednice_news_pic.jpg|200px|mini|left|Karta Medvednice]]
[[Datoteka:Medvednica14.jpg|200px|mini|right|Ploča geološke dobi Medvednice]]

Medvednica je smještena sjeverno od Zagreba. Pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok, od Save do rječice Lonje. Rubovi Medvednice vežu se uz Zagreb pa se naziva još i Zagrebačka gora. Najviši vrh Medvednice je Sljeme. Zapadni dio Medvednice 1981. proglašen je parkom prirode. Prostire se od Podsuseda do Kašinskog sedla, duljine je oko 24 kilometara. Ukupna površina Parka prirode Medvednica iznosi 22 826 ha. Poznat je po različitoj povijesnoj i kulturnoj baštini. Najveći dio je sagrađen od eruptivnog kamena. Na Zapadnom dijelu Medvednice nalazi se, oko Ponikava i Bizeka, špilja Veternica, jedna od većih špilja u Hrvatskoj, duljine oko 6 kilometara. Oko te špilje nalaze se livade na Ponikvama, dom Glavica, gradina Susedgrad, Kameni svati. Također u tom dijelu Medvednice nalazimo i manje pećine i jame, među kojima se ističe pećina Medvednica te Tisin ponor. Po zadnjim istraživanjima tu se nalazi oko 40 speleoloških objekata. Upravitelj Parka prirode Medvednica je javna ustanova Park prirode Medvednica.

== Vegetacija ==

[[Datoteka:Medvednica19.jpg|200px|mini|right|Bijeli Lopuh (''Petasites albus'' (L.) Gaertn.)]]
[[Datoteka:Medvednica16.jpg|200px|mini|left|Plućnjak (''Pulmonaria officinalis'' L.)]]

Osobito važno za ovaj dio Medvednice je to što na cjelokupnoj površini šuma nema niti jednog naselja. U nižim predjelima rastu šume hrasta kitanjaka, pitoma kestena, graba. U srednjim visinama nalaze se šume kitnjaka i bukve, dok su pri vrhu šume jele. Pri samom vrhu Sljemena i uzduž najvišega grebena pojavljuju se prirodne skupine jasena. Osobiti ukras ovim šumama su proljetnice koje su u najviše slučaja ugrožene.
Na Medvednici se razlikuje preko 1300 različitih biljnih vrsta i podvrsta, a od njih je 268 zakonom zaštićeno. Neke od njih su: šumska potočnica, tisa, ljiljan, šumska jagoda, planinski božur, borovnica, puzava ivica, mali šuškavac, rumenka, crvena bazga, hrvatska perunika, divlja mrkva, bijeli lopuh, šumska runjika, mala kiselica, dugolisna metvica, crno-crveni kukurijek, obična kurika, šumska bekica, pjegasti kozlac, obični krestušac, šumska mlječika, velecvjetni naprstak, žuti kokotac, bijeli gavez, lijeska, divlja trešnja, jelenja paprat, vunenasta medunika, mirisava ljubičica, ptičja grahorica, dvolisni procjepak, livadna kadulja, obična češnjača, kranjski ljiljan, jesenji lavlji zub, žuta mrtva kopriva, hrast kitnjak, bagrem, bijela vrba, jasen, velelisna lipa, maline, livadna zečina, crvena vratiželja, petrov križ, biskupska kapica, šumska skrižalina, pjegavi kaćun i još mnoge zanimljive vrste.

== Tisa u Šupljaku ==

[[Datoteka:Medvednica25.jpg|200px|mini|right|Tisa]]
[[Datoteka:Medvednica7.jpg|200px|mini|left|Tisa]]

Po dimenzijama tisa (lat. ''Taxus baccata'') u Šupljaku je najveća stara tisa na Medvednici, a nalazi se kod "Prvog francuskog rudnika", neposredno pored Lugarske staze.
Tisa je vazdazeleno stabalce ili grm visok i do 20 metara, piramidalne krošnje i promjera debla ponekad većeg i od 1 metra. Kora mu je u mladosti glatka, tanka i crvenkastosmeđa, u starijim primjercima raspucala i ljuska se u listiće. Mekane spljoštene iglice ušiljena vrha pravilno su raspoređene na grančicama. Sjemenke su pojedinačne, sjajne i tamnosmeđe. Cvjetovi se pojavljuju u ožujku i travnju U prsnoj visini opseg joj iznosi 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno, iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem. Tisu zaštićuju šumarski propisi.

== Markovčak - Bistra ==

[[Datoteka:Rezervati_šumske_vegetacije.jpg|200px|mini|left|Rezervati šumske vegetacije u Parku prirode Medvednica]]
[[Datoteka:Medvednica4.jpg|200px|mini|right|Poučna ploča o šumi bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica5.jpg|200px|mini|left|Mješovita šuma bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica6.jpg|200px|mini|right|Mješovita šuma bukve i jele]]

Glavna karakteristika Parka prirode Medvednica su dobro očuvane šume i šumske zajednice koje obuhvaćaju 64 % površine parka. U Parku postoji i 8 posebnih šumskih rezervata:

• Bliznec – Šumarev grob (šuma bukve i jele)

• Gračec – Lukovica – Rebar (termofilne šume hrasta medunca i crnog graba)

• Mikulić potok – Vrabečka gora (brdska bukova šuma)

• Pušinjak – Gorščica (brdska bukova šuma)

• Rauchova lugarnica – Desna Trnava (šuma bukve i jele)

• Tusti vrh – Kremenjak (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Babji zub – Ponikve (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Markovčak – Bistra (šuma bukve i jele)

Rezervat šumske vegetacije Markovčak - Bistra smješten je u gravitacijskom području potoka Bistre. Njegovi pritoci sastaju se na livadi Markov travnjak. Površina rezervata je 250,24 ha, od čega 151,46 ha u Zagrebačkoj županiji. Najviše se ističu bukve i jele, zadivljujuće veliki promjeri jele su i do 150 centimetara, a visine do 40 metara. Donji dio rezervata oko Markovog travnjaka te istočni dio izgrađeni su od vapnenca oblikovanog u stepeničaste litice. Na vapnenačkom, stjenovitom terenu karakteristična je vegetacija s mnoštvom tisa.

== Galerija ==

<center><gallery perrow="5">
Datoteka:Medvednica23.jpg|Pogled na bistranski kraj
Datoteka:Medvednica21.jpg|Šuma u proljeće
Datoteka:Medvednica24.jpg|Šuma u proljeće
Datoteka:Medvednica5.jpg|Šuma u proljeće
Datoteka:Medvednica20.jpg|Šuma u proljeće
Datoteka:Medvednica22.jpg|Jela i bukva
Datoteka:Medvednica8.jpg|Tisa
Datoteka:Medvednica18.jpg|Potok Bistra
Datoteka:Medvednica10.jpg|Potok Bistra
Datoteka:Medvednica13.jpg|Uz potok Bistru
Datoteka:Medvednica9.jpg|Vegetacija uz potok Bistru
Datoteka:Medvednica12.jpg|Vegetacija Medvednice
Datoteka:Medvednica11.jpg|Vegetacija Medvednice
Datoteka:Medvednica17.jpg|Bršljan
Datoteka:Medvednica15.jpg|Stijene uz cestu
</gallery></center>

== Literatura ==

*Botanički važna područja Hrvatske / uredili T. Nikolić, J. Topić, N. Vuković. Zagreb, Školska knjiga, 2010.

*Čaplar, A. Planinarski vodič po Hrvatskoj. Zagreb : Mozaik knjiga, 2011.

*Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode / uredništvo Ilija Barišić... [et al.]. Zagreb : Turistička naklada, 2008.

*Javna ustanova Park prirode Medvednica. http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/Medvednica.asp

*Nikolić T., Kovačić S. Flora Medvednice. Zagreb : Školska knjiga, 2008.

*Palković M., Draganović E., Pintarić K. Hrvatski parkovi : nacionalni parkovi i parkovi prirode. Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2005.

*Pelivan, A. Vodič kroz prirodne ljepote u Hrvatskoj. Donja Lomnica : Ekološki glasnik, 1998.

*Poljak, Ž., Čaplar, A. Medvednica : planinarsko-izletnički vodič. Zagreb : Hrvatski planinarski savez, 2001.

*Russell, T., Cutler, C. Svjetska enciklopedija drveća. Rijeka : Leo-commerce, 2004.

*Slika Medvednice. http://www.bing.com/images/searchq=slike+medvednice&view=detail&id=EC94DAEC80E49979B655C14F7E90D3E201B31C64&first=0&qpvt=slike+medvednice&FORM=IDFRIR

*Šume u Hrvatskoj / uredništvo Josip Dundović... [et al.]. Zagreb : Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu : Hrvatske šume, 1992.

*Vidaković, P. Nacionalni parkovi i zaštićena područja u Hrvatskoj : (očuvana priroda - kultura - ekoturizam). Zagreb : Fond za stipendiranje mladih za zaštitu prirode i turizam, 2003.

Park prirode Medvednica

2012-05-16T16:17:58Z

OŠLjGaja:

== Park prirode Medvednica ==

[[Datoteka:Karta_medvednice_news_pic.jpg|200px|mini|left|Karta Medvednice]]
[[Datoteka:Medvednica14.jpg|200px|mini|right|Ploča geološke dobi Medvednice]]

Medvednica je smještena sjeverno od Zagreba. Pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok, od Save do rječice Lonje. Rubovi Medvednice vežu se uz Zagreb pa se naziva još i Zagrebačka gora. Najviši vrh Medvednice je Sljeme. Zapadni dio Medvednice 1981. proglašen je parkom prirode. Prostire se od Podsuseda do Kašinskog sedla, duljine je oko 24 kilometara. Ukupna površina Parka prirode Medvednica iznosi 22 826 ha. Poznat je po različitoj povijesnoj i kulturnoj baštini. Najveći dio je sagrađen od eruptivnog kamena. Na Zapadnom dijelu Medvednice nalazi se, oko Ponikava i Bizeka, špilja Veternica, jedna od većih špilja u Hrvatskoj, duljine oko 6 kilometara. Oko te špilje nalaze se livade na Ponikvama, dom Glavica, gradina Susedgrad, Kameni svati. Također u tom dijelu Medvednice nalazimo i manje pećine i jame, među kojima se ističe pećina Medvednica te Tisin ponor. Po zadnjim istraživanjima tu se nalazi oko 40 speleoloških objekata. Upravitelj Parka prirode Medvednica je javna ustanova Park prirode Medvednica.

== Vegetacija ==

[[Datoteka:Medvednica19.jpg|200px|mini|right|Bijeli Lopuh (''Petasites albus'' (L.) Gaertn.)]]
[[Datoteka:Medvednica16.jpg|200px|mini|left|Plućnjak (''Pulmonaria officinalis'' L.)]]

Osobito važno za ovaj dio Medvednice je to što na cjelokupnoj površini šuma nema niti jednog naselja. U nižim predjelima rastu šume hrasta kitanjaka, pitoma kestena, graba. U srednjim visinama nalaze se šume kitnjaka i bukve, dok su pri vrhu šume jele. Pri samom vrhu Sljemena i uzduž najvišega grebena pojavljuju se prirodne skupine jasena. Osobiti ukras ovim šumama su proljetnice koje su u najviše slučaja ugrožene.
Na Medvednici se razlikuje preko 1300 različitih biljnih vrsta i podvrsta, a od njih je 268 zakonom zaštićeno. Neke od njih su: šumska potočnica, tisa, ljiljan, šumska jagoda, planinski božur, borovnica, puzava ivica, mali šuškavac, rumenka, crvena bazga, hrvatska perunika, divlja mrkva, bijeli lopuh, šumska runjika, mala kiselica, dugolisna metvica, crno-crveni kukurijek, obična kurika, šumska bekica, pjegasti kozlac, obični krestušac, šumska mlječika, velecvjetni naprstak, žuti kokotac, bijeli gavez, lijeska, divlja trešnja, jelenja paprat, vunenasta medunika, mirisava ljubičica, ptičja grahorica, dvolisni procjepak, livadna kadulja, obična češnjača, kranjski ljiljan, jesenji lavlji zub, žuta mrtva kopriva, hrast kitnjak, bagrem, bijela vrba, jasen, velelisna lipa, maline, livadna zečina, crvena vratiželja, petrov križ, biskupska kapica, šumska skrižalina, pjegavi kaćun i još mnoge zanimljive vrste.

== Tisa u Šupljaku ==

[[Datoteka:Medvednica25.jpg|200px|mini|right|Tisa]]
[[Datoteka:Medvednica7.jpg|200px|mini|left|Tisa]]

Po dimenzijama tisa (lat. ''Taxus baccata'') u Šupljaku je najveća stara tisa na Medvednici, a nalazi se kod "Prvog francuskog rudnika", neposredno pored Lugarske staze. U prsnoj visini opseg joj iznosi 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno, iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem. Tisu zaštićuju šumarski propisi.

== Markovčak - Bistra ==

[[Datoteka:Rezervati_šumske_vegetacije.jpg|200px|mini|left|Rezervati šumske vegetacije u Parku prirode Medvednica]]
[[Datoteka:Medvednica4.jpg|200px|mini|right|Poučna ploča o šumi bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica5.jpg|200px|mini|left|Mješovita šuma bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica6.jpg|200px|mini|right|Mješovita šuma bukve i jele]]

Glavna karakteristika Parka prirode Medvednica su dobro očuvane šume i šumske zajednice koje obuhvaćaju 64 % površine parka. U Parku postoji i 8 posebnih šumskih rezervata:

• Bliznec – Šumarev grob (šuma bukve i jele)

• Gračec – Lukovica – Rebar (termofilne šume hrasta medunca i crnog graba)

• Mikulić potok – Vrabečka gora (brdska bukova šuma)

• Pušinjak – Gorščica (brdska bukova šuma)

• Rauchova lugarnica – Desna Trnava (šuma bukve i jele)

• Tusti vrh – Kremenjak (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Babji zub – Ponikve (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Markovčak – Bistra (šuma bukve i jele)

Rezervat šumske vegetacije Markovčak - Bistra smješten je u gravitacijskom području potoka Bistre. Njegovi pritoci sastaju se na livadi Markov travnjak. Površina rezervata je 250,24 ha, od čega 151,46 ha u Zagrebačkoj županiji. Najviše se ističu bukve i jele, zadivljujuće veliki promjeri jele su i do 150 centimetara, a visine do 40 metara. Donji dio rezervata oko Markovog travnjaka te istočni dio izgrađeni su od vapnenca oblikovanog u stepeničaste litice. Na vapnenačkom, stjenovitom terenu karakteristična je vegetacija s mnoštvom tisa.

== Galerija ==

<center><gallery perrow="5">
Datoteka:Medvednica23.jpg|Pogled na bistranski kraj
Datoteka:Medvednica21.jpg|Šuma u proljeće
Datoteka:Medvednica24.jpg|Šuma u proljeće
Datoteka:Medvednica5.jpg|Šuma u proljeće
Datoteka:Medvednica20.jpg|Šuma u proljeće
Datoteka:Medvednica22.jpg|Jela i bukva
Datoteka:Medvednica8.jpg|Tisa
Datoteka:Medvednica18.jpg|Potok Bistra
Datoteka:Medvednica10.jpg|Potok Bistra
Datoteka:Medvednica13.jpg|Uz potok Bistru
Datoteka:Medvednica9.jpg|Vegetacija uz potok Bistru
Datoteka:Medvednica12.jpg|Vegetacija Medvednice
Datoteka:Medvednica11.jpg|Vegetacija Medvednice
Datoteka:Medvednica17.jpg|Bršljan
Datoteka:Medvednica15.jpg|Stijene uz cestu
</gallery></center>

== Literatura ==

*Botanički važna područja Hrvatske / uredili T. Nikolić, J. Topić, N. Vuković. Zagreb, Školska knjiga, 2010.

*Čaplar, A. Planinarski vodič po Hrvatskoj. Zagreb : Mozaik knjiga, 2011.

*Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode / uredništvo Ilija Barišić... [et al.]. Zagreb : Turistička naklada, 2008.

*Javna ustanova Park prirode Medvednica. http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/Medvednica.asp

*Nikolić T., Kovačić S. Flora Medvednice. Zagreb : Školska knjiga, 2008.

*Palković M., Draganović E., Pintarić K. Hrvatski parkovi : nacionalni parkovi i parkovi prirode. Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2005.

*Pelivan, A. Vodič kroz prirodne ljepote u Hrvatskoj. Donja Lomnica : Ekološki glasnik, 1998.

*Poljak, Ž., Čaplar, A. Medvednica : planinarsko-izletnički vodič. Zagreb : Hrvatski planinarski savez, 2001.

*Russell, T., Cutler, C. Svjetska enciklopedija drveća. Rijeka : Leo-commerce, 2004.

*Slika Medvednice. http://www.bing.com/images/searchq=slike+medvednice&view=detail&id=EC94DAEC80E49979B655C14F7E90D3E201B31C64&first=0&qpvt=slike+medvednice&FORM=IDFRIR

*Šume u Hrvatskoj / uredništvo Josip Dundović... [et al.]. Zagreb : Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu : Hrvatske šume, 1992.

*Vidaković, P. Nacionalni parkovi i zaštićena područja u Hrvatskoj : (očuvana priroda - kultura - ekoturizam). Zagreb : Fond za stipendiranje mladih za zaštitu prirode i turizam, 2003.

Park prirode Medvednica

2012-05-16T16:16:32Z

OŠLjGaja:

== Park prirode Medvednica ==

[[Datoteka:Karta_medvednice_news_pic.jpg|200px|mini|left|Karta Medvednice]]
[[Datoteka:Medvednica14.jpg|200px|mini|right|Ploča geološke dobi Medvednice]]

Medvednica je smještena sjeverno od Zagreba. Pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok, od Save do rječice Lonje. Rubovi Medvednice vežu se uz Zagreb pa se naziva još i Zagrebačka gora. Najviši vrh Medvednice je Sljeme. Zapadni dio Medvednice 1981. proglašen je parkom prirode. Prostire se od Podsuseda do Kašinskog sedla, duljine je oko 24 kilometara. Ukupna površina Parka prirode Medvednica iznosi 22 826 ha. Poznat je po različitoj povijesnoj i kulturnoj baštini. Najveći dio je sagrađen od eruptivnog kamena. Na Zapadnom dijelu Medvednice nalazi se, oko Ponikava i Bizeka, špilja Veternica, jedna od većih špilja u Hrvatskoj, duljine oko 6 kilometara. Oko te špilje nalaze se livade na Ponikvama, dom Glavica, gradina Susedgrad, Kameni svati. Također u tom dijelu Medvednice nalazimo i manje pećine i jame, među kojima se ističe pećina Medvednica te Tisin ponor. Po zadnjim istraživanjima tu se nalazi oko 40 speleoloških objekata. Upravitelj Parka prirode Medvednica je javna ustanova Park prirode Medvednica.

== Vegetacija ==

[[Datoteka:Medvednica19.jpg|200px|mini|right|Bijeli Lopuh (''Petasites albus'' (L.) Gaertn.)]]
[[Datoteka:Medvednica16.jpg|200px|mini|left|Plućnjak (''Pulmonaria officinalis'' L.)]]

Osobito važno za ovaj dio Medvednice je to što na cjelokupnoj površini šuma nema niti jednog naselja. U nižim predjelima rastu šume hrasta kitanjaka, pitoma kestena, graba. U srednjim visinama nalaze se šume kitnjaka i bukve, dok su pri vrhu šume jele. Pri samom vrhu Sljemena i uzduž najvišega grebena pojavljuju se prirodne skupine jasena. Osobiti ukras ovim šumama su proljetnice koje su u najviše slučaja ugrožene.
Na Medvednici se razlikuje preko 1300 različitih biljnih vrsta i podvrsta, a od njih je 268 zakonom zaštićeno. Neke od njih su: šumska potočnica, tisa, ljiljan, šumska jagoda, planinski božur, borovnica, puzava ivica, mali šuškavac, rumenka, crvena bazga, hrvatska perunika, divlja mrkva, bijeli lopuh, šumska runjika, mala kiselica, dugolisna metvica, crno-crveni kukurijek, obična kurika, šumska bekica, pjegasti kozlac, obični krestušac, šumska mlječika, velecvjetni naprstak, žuti kokotac, bijeli gavez, lijeska, divlja trešnja, jelenja paprat, vunenasta medunika, mirisava ljubičica, ptičja grahorica, dvolisni procjepak, livadna kadulja, obična češnjača, kranjski ljiljan, jesenji lavlji zub, žuta mrtva kopriva, hrast kitnjak, bagrem, bijela vrba, jasen, velelisna lipa, maline, livadna zečina, crvena vratiželja, petrov križ, biskupska kapica, šumska skrižalina, pjegavi kaćun i još mnoge zanimljive vrste.

== Tisa u Šupljaku ==

[[Datoteka:Medvednica25.jpg|200px|mini|right|Tisa]]
[[Datoteka:Medvednica7.jpg|200px|mini|left|Tisa]]

Po dimenzijama tisa (lat. ''Taxus baccata'') u Šupljaku je najveća stara tisa na Medvednici, a nalazi se kod "Prvog francuskog rudnika", neposredno pored Lugarske staze. U prsnoj visini opseg joj iznosi 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno, iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem. Tisu zaštićuju šumarski propisi.

== Markovčak - Bistra ==

[[Datoteka:Rezervati_šumske_vegetacije.jpg|200px|mini|left|Rezervati šumske vegetacije u Parku prirode Medvednica]]
[[Datoteka:Medvednica4.jpg|200px|mini|right|Poučna ploča o šumi bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica5.jpg|200px|mini|left|Mješovita šuma bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica6.jpg|200px|mini|right|Mješovita šuma bukve i jele]]

Glavna karakteristika Parka prirode Medvednica su dobro očuvane šume i šumske zajednice koje obuhvaćaju 64 % površine parka. U Parku postoji i 8 posebnih šumskih rezervata:

• Bliznec – Šumarev grob (šuma bukve i jele)

• Gračec – Lukovica – Rebar (termofilne šume hrasta medunca i crnog graba)

• Mikulić potok – Vrabečka gora (brdska bukova šuma)

• Pušinjak – Gorščica (brdska bukova šuma)

• Rauchova lugarnica – Desna Trnava (šuma bukve i jele)

• Tusti vrh – Kremenjak (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Babji zub – Ponikve (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Markovčak – Bistra (šuma bukve i jele)

Rezervat šumske vegetacije Markovčak - Bistra smješten je u gravitacijskom području potoka Bistre. Njegovi pritoci sastaju se na livadi Markov travnjak. Površina rezervata je 250,24 ha, od čega 151,46 ha u Zagrebačkoj županiji. Najviše se ističu bukve i jele, zadivljujuće veliki promjeri jele su i do 150 centimetara, a visine do 40 metara. Donji dio rezervata oko Markovog travnjaka te istočni dio izgrađeni su od vapnenca oblikovanog u stepeničaste litice. Na vapnenačkom, stjenovitom terenu karakteristična je vegetacija s mnoštvom tisa.

== Galerija ==

<center><gallery perrow="5">
Datoteka:Medvednica23.jpg|Pogled na bistranski kraj
Datoteka:Medvednica21.jpg|Šuma u proljeće
Datoteka:Medvednica5.jpg|Šuma
Datoteka:Medvednica20.jpg|Šuma
Datoteka:Medvednica24.jpg|Markovčak-Bistra
Datoteka:Medvednica22.jpg|Jela i bukva
Datoteka:Medvednica8.jpg|Tisa
Datoteka:Medvednica18.jpg|Potok Bistra
Datoteka:Medvednica10.jpg|Potok Bistra
Datoteka:Medvednica13.jpg|Uz potok Bistru
Datoteka:Medvednica9.jpg|Vegetacija uz potok Bistru
Datoteka:Medvednica12.jpg|Vegetacija Medvednice
Datoteka:Medvednica11.jpg|Vegetacija Medvednice
Datoteka:Medvednica17.jpg|Bršljan
Datoteka:Medvednica15.jpg|Stijene uz cestu
</gallery></center>

== Literatura ==

*Botanički važna područja Hrvatske / uredili T. Nikolić, J. Topić, N. Vuković. Zagreb, Školska knjiga, 2010.

*Čaplar, A. Planinarski vodič po Hrvatskoj. Zagreb : Mozaik knjiga, 2011.

*Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode / uredništvo Ilija Barišić... [et al.]. Zagreb : Turistička naklada, 2008.

*Javna ustanova Park prirode Medvednica. http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/Medvednica.asp

*Nikolić T., Kovačić S. Flora Medvednice. Zagreb : Školska knjiga, 2008.

*Palković M., Draganović E., Pintarić K. Hrvatski parkovi : nacionalni parkovi i parkovi prirode. Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2005.

*Pelivan, A. Vodič kroz prirodne ljepote u Hrvatskoj. Donja Lomnica : Ekološki glasnik, 1998.

*Poljak, Ž., Čaplar, A. Medvednica : planinarsko-izletnički vodič. Zagreb : Hrvatski planinarski savez, 2001.

*Russell, T., Cutler, C. Svjetska enciklopedija drveća. Rijeka : Leo-commerce, 2004.

*Slika Medvednice. http://www.bing.com/images/searchq=slike+medvednice&view=detail&id=EC94DAEC80E49979B655C14F7E90D3E201B31C64&first=0&qpvt=slike+medvednice&FORM=IDFRIR

*Šume u Hrvatskoj / uredništvo Josip Dundović... [et al.]. Zagreb : Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu : Hrvatske šume, 1992.

*Vidaković, P. Nacionalni parkovi i zaštićena područja u Hrvatskoj : (očuvana priroda - kultura - ekoturizam). Zagreb : Fond za stipendiranje mladih za zaštitu prirode i turizam, 2003.

Park prirode Medvednica

2012-05-16T16:15:25Z

OŠLjGaja:

== Park prirode Medvednica ==

[[Datoteka:Karta_medvednice_news_pic.jpg|200px|mini|left|Karta Medvednice]]
[[Datoteka:Medvednica14.jpg|200px|mini|right|Ploča geološke dobi Medvednice]]

Medvednica je smještena sjeverno od Zagreba. Pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok, od Save do rječice Lonje. Rubovi Medvednice vežu se uz Zagreb pa se naziva još i Zagrebačka gora. Najviši vrh Medvednice je Sljeme. Zapadni dio Medvednice 1981. proglašen je parkom prirode. Prostire se od Podsuseda do Kašinskog sedla, duljine je oko 24 kilometara. Ukupna površina Parka prirode Medvednica iznosi 22 826 ha. Poznat je po različitoj povijesnoj i kulturnoj baštini. Najveći dio je sagrađen od eruptivnog kamena. Na Zapadnom dijelu Medvednice nalazi se, oko Ponikava i Bizeka, špilja Veternica, jedna od većih špilja u Hrvatskoj, duljine oko 6 kilometara. Oko te špilje nalaze se livade na Ponikvama, dom Glavica, gradina Susedgrad, Kameni svati. Također u tom dijelu Medvednice nalazimo i manje pećine i jame, među kojima se ističe pećina Medvednica te Tisin ponor. Po zadnjim istraživanjima tu se nalazi oko 40 speleoloških objekata. Upravitelj Parka prirode Medvednica je javna ustanova Park prirode Medvednica.

== Vegetacija ==

[[Datoteka:Medvednica19.jpg|200px|mini|right|Bijeli Lopuh (''Petasites albus'' (L.) Gaertn.)]]
[[Datoteka:Medvednica16.jpg|200px|mini|left|Plućnjak (''Pulmonaria officinalis'' L.)]]

Osobito važno za ovaj dio Medvednice je to što na cjelokupnoj površini šuma nema niti jednog naselja. U nižim predjelima rastu šume hrasta kitanjaka, pitoma kestena, graba. U srednjim visinama nalaze se šume kitnjaka i bukve, dok su pri vrhu šume jele. Pri samom vrhu Sljemena i uzduž najvišega grebena pojavljuju se prirodne skupine jasena. Osobiti ukras ovim šumama su proljetnice koje su u najviše slučaja ugrožene.
Na Medvednici se razlikuje preko 1300 različitih biljnih vrsta i podvrsta, a od njih je 268 zakonom zaštićeno. Neke od njih su: šumska potočnica, tisa, ljiljan, šumska jagoda, planinski božur, borovnica, puzava ivica, mali šuškavac, rumenka, crvena bazga, hrvatska perunika, divlja mrkva, bijeli lopuh, šumska runjika, mala kiselica, dugolisna metvica, crno-crveni kukurijek, obična kurika, šumska bekica, pjegasti kozlac, obični krestušac, šumska mlječika, velecvjetni naprstak, žuti kokotac, bijeli gavez, lijeska, divlja trešnja, jelenja paprat, vunenasta medunika, mirisava ljubičica, ptičja grahorica, dvolisni procjepak, livadna kadulja, obična češnjača, kranjski ljiljan, jesenji lavlji zub, žuta mrtva kopriva, hrast kitnjak, bagrem, bijela vrba, jasen, velelisna lipa, maline, livadna zečina, crvena vratiželja, petrov križ, biskupska kapica, šumska skrižalina, pjegavi kaćun i još mnoge zanimljive vrste.

== Tisa u Šupljaku ==

[[Datoteka:Medvednica25.jpg|200px|mini|right|Tisa]]
[[Datoteka:Medvednica7.jpg|200px|mini|left|Tisa]]

Po dimenzijama tisa (lat. ''Taxus baccata'') u Šupljaku je najveća stara tisa na Medvednici, a nalazi se kod "Prvog francuskog rudnika", neposredno pored Lugarske staze. U prsnoj visini opseg joj iznosi 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno, iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem. Tisu zaštićuju šumarski propisi.

== Markovčak - Bistra ==

[[Datoteka:Rezervati_šumske_vegetacije.jpg|200px|mini|left|Rezervati šumske vegetacije u Parku prirode Medvednica]]
[[Datoteka:Medvednica4.jpg|200px|mini|right|Poučna ploča o šumi bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica5.jpg|200px|mini|left|Mješovita šuma bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica6.jpg|200px|mini|right|Mješovita šuma bukve i jele]]

Glavna karakteristika Parka prirode Medvednica su dobro očuvane šume i šumske zajednice koje obuhvaćaju 64 % površine parka. U Parku postoji i 8 posebnih šumskih rezervata:

• Bliznec – Šumarev grob (šuma bukve i jele)

• Gračec – Lukovica – Rebar (termofilne šume hrasta medunca i crnog graba)

• Mikulić potok – Vrabečka gora (brdska bukova šuma)

• Pušinjak – Gorščica (brdska bukova šuma)

• Rauchova lugarnica – Desna Trnava (šuma bukve i jele)

• Tusti vrh – Kremenjak (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Babji zub – Ponikve (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Markovčak – Bistra (šuma bukve i jele)

Rezervat šumske vegetacije Markovčak - Bistra smješten je u gravitacijskom području potoka Bistre. Njegovi pritoci sastaju se na livadi Markov travnjak. Površina rezervata je 250,24 ha, od čega 151,46 ha u Zagrebačkoj županiji. Najviše se ističu bukve i jele, zadivljujuće veliki promjeri jele su i do 150 centimetara, a visine do 40 metara. Donji dio rezervata oko Markovog travnjaka te istočni dio izgrađeni su od vapnenca oblikovanog u stepeničaste litice. Na vapnenačkom, stjenovitom terenu karakteristična je vegetacija s mnoštvom tisa.

== Galerija ==

<center><gallery perrow="5">
Datoteka:Medvednica23.jpg|Pogled na bistranski kraj
Datoteka:Medvednica5.jpg|Šuma
Datoteka:Medvednica21.jpg|Šuma u proljeće
Datoteka:Medvednica20.jpg|Šuma
Datoteka:Medvednica24.jpg|Markovčak-Bistra
Datoteka:Medvednica22.jpg|Jela i bukva
Datoteka:Medvednica8.jpg|Tisa
Datoteka:Medvednica18.jpg|Potok Bistra
Datoteka:Medvednica10.jpg|Potok Bistra
Datoteka:Medvednica13.jpg|Uz potok Bistru
Datoteka:Medvednica12.jpg|Vegetacija Medvednice
Datoteka:Medvednica9.jpg|Vegetacija uz potok Bistru
Datoteka:Medvednica11.jpg|Vegetacija Medvednice
Datoteka:Medvednica17.jpg|Bršljan
Datoteka:Medvednica15.jpg|Stijene uz cestu
</gallery></center>

== Literatura ==

*Botanički važna područja Hrvatske / uredili T. Nikolić, J. Topić, N. Vuković. Zagreb, Školska knjiga, 2010.

*Čaplar, A. Planinarski vodič po Hrvatskoj. Zagreb : Mozaik knjiga, 2011.

*Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode / uredništvo Ilija Barišić... [et al.]. Zagreb : Turistička naklada, 2008.

*Javna ustanova Park prirode Medvednica. http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/Medvednica.asp

*Nikolić T., Kovačić S. Flora Medvednice. Zagreb : Školska knjiga, 2008.

*Palković M., Draganović E., Pintarić K. Hrvatski parkovi : nacionalni parkovi i parkovi prirode. Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2005.

*Pelivan, A. Vodič kroz prirodne ljepote u Hrvatskoj. Donja Lomnica : Ekološki glasnik, 1998.

*Poljak, Ž., Čaplar, A. Medvednica : planinarsko-izletnički vodič. Zagreb : Hrvatski planinarski savez, 2001.

*Russell, T., Cutler, C. Svjetska enciklopedija drveća. Rijeka : Leo-commerce, 2004.

*Slika Medvednice. http://www.bing.com/images/searchq=slike+medvednice&view=detail&id=EC94DAEC80E49979B655C14F7E90D3E201B31C64&first=0&qpvt=slike+medvednice&FORM=IDFRIR

*Šume u Hrvatskoj / uredništvo Josip Dundović... [et al.]. Zagreb : Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu : Hrvatske šume, 1992.

*Vidaković, P. Nacionalni parkovi i zaštićena područja u Hrvatskoj : (očuvana priroda - kultura - ekoturizam). Zagreb : Fond za stipendiranje mladih za zaštitu prirode i turizam, 2003.

Park prirode Medvednica

2012-05-16T16:12:15Z

OŠLjGaja:

== Park prirode Medvednica ==

[[Datoteka:Karta_medvednice_news_pic.jpg|200px|mini|left|Karta Medvednice]]
[[Datoteka:Medvednica14.jpg|200px|mini|right|Ploča geološke dobi Medvednice]]

Medvednica je smještena sjeverno od Zagreba. Pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok, od Save do rječice Lonje. Rubovi Medvednice vežu se uz Zagreb pa se naziva još i Zagrebačka gora. Najviši vrh Medvednice je Sljeme. Zapadni dio Medvednice 1981. proglašen je parkom prirode. Prostire se od Podsuseda do Kašinskog sedla, duljine je oko 24 kilometara. Ukupna površina Parka prirode Medvednica iznosi 22 826 ha. Poznat je po različitoj povijesnoj i kulturnoj baštini. Najveći dio je sagrađen od eruptivnog kamena. Na Zapadnom dijelu Medvednice nalazi se, oko Ponikava i Bizeka, špilja Veternica, jedna od većih špilja u Hrvatskoj, duljine oko 6 kilometara. Oko te špilje nalaze se livade na Ponikvama, dom Glavica, gradina Susedgrad, Kameni svati. Također u tom dijelu Medvednice nalazimo i manje pećine i jame, među kojima se ističe pećina Medvednica te Tisin ponor. Po zadnjim istraživanjima tu se nalazi oko 40 speleoloških objekata. Upravitelj Parka prirode Medvednica je javna ustanova Park prirode Medvednica.

== Vegetacija ==

[[Datoteka:Medvednica19.jpg|200px|mini|right|Bijeli Lopuh (''Petasites albus'' (L.) Gaertn.)]]
[[Datoteka:Medvednica16.jpg|200px|mini|left|Plućnjak (''Pulmonaria officinalis'' L.)]]

Osobito važno za ovaj dio Medvednice je to što na cjelokupnoj površini šuma nema niti jednog naselja. U nižim predjelima rastu šume hrasta kitanjaka, pitoma kestena, graba. U srednjim visinama nalaze se šume kitnjaka i bukve, dok su pri vrhu šume jele. Pri samom vrhu Sljemena i uzduž najvišega grebena pojavljuju se prirodne skupine jasena. Osobiti ukras ovim šumama su proljetnice koje su u najviše slučaja ugrožene.
Na Medvednici se razlikuje preko 1300 različitih biljnih vrsta i podvrsta, a od njih je 268 zakonom zaštićeno. Neke od njih su: šumska potočnica, tisa, ljiljan, šumska jagoda, planinski božur, borovnica, puzava ivica, mali šuškavac, rumenka, crvena bazga, hrvatska perunika, divlja mrkva, bijeli lopuh, šumska runjika, mala kiselica, dugolisna metvica, crno-crveni kukurijek, obična kurika, šumska bekica, pjegasti kozlac, obični krestušac, šumska mlječika, velecvjetni naprstak, žuti kokotac, bijeli gavez, lijeska, divlja trešnja, jelenja paprat, vunenasta medunika, mirisava ljubičica, ptičja grahorica, dvolisni procjepak, livadna kadulja, obična češnjača, kranjski ljiljan, jesenji lavlji zub, žuta mrtva kopriva, hrast kitnjak, bagrem, bijela vrba, jasen, velelisna lipa, maline, livadna zečina, crvena vratiželja, petrov križ, biskupska kapica, šumska skrižalina, pjegavi kaćun i još mnoge zanimljive vrste.

== Tisa u Šupljaku ==

[[Datoteka:Medvednica25.jpg|200px|mini|right|Tisa]]
[[Datoteka:Medvednica7.jpg|200px|mini|left|Tisa]]

Po dimenzijama tisa (lat. ''Taxus baccata'') u Šupljaku je najveća stara tisa na Medvednici, a nalazi se kod "Prvog francuskog rudnika", neposredno pored Lugarske staze. U prsnoj visini opseg joj iznosi 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno, iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem. Tisu zaštićuju šumarski propisi.

== Markovčak - Bistra ==

[[Datoteka:Rezervati_šumske_vegetacije.jpg|200px|mini|left|Rezervati šumske vegetacije u Parku prirode Medvednica]]
[[Datoteka:Medvednica4.jpg|200px|mini|right|Poučna ploča o šumi bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica5.jpg|200px|mini|left|Mješovita šuma bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica6.jpg|200px|mini|right|Mješovita šuma bukve i jele]]

Glavna karakteristika Parka prirode Medvednica su dobro očuvane šume i šumske zajednice koje obuhvaćaju 64 % površine parka. U Parku postoji i 8 posebnih šumskih rezervata:

• Bliznec – Šumarev grob (šuma bukve i jele)

• Gračec – Lukovica – Rebar (termofilne šume hrasta medunca i crnog graba)

• Mikulić potok – Vrabečka gora (brdska bukova šuma)

• Pušinjak – Gorščica (brdska bukova šuma)

• Rauchova lugarnica – Desna Trnava (šuma bukve i jele)

• Tusti vrh – Kremenjak (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Babji zub – Ponikve (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Markovčak – Bistra (šuma bukve i jele)

Rezervat šumske vegetacije Markovčak - Bistra smješten je u gravitacijskom području potoka Bistre. Njegovi pritoci sastaju se na livadi Markov travnjak. Površina rezervata je 250,24 ha, od čega 151,46 ha u Zagrebačkoj županiji. Najviše se ističu bukve i jele, zadivljujuće veliki promjeri jele su i do 150 centimetara, a visine do 40 metara. Donji dio rezervata oko Markovog travnjaka te istočni dio izgrađeni su od vapnenca oblikovanog u stepeničaste litice. Na vapnenačkom, stjenovitom terenu karakteristična je vegetacija s mnoštvom tisa.

== Galerija ==

<center><gallery perrow="5">
Datoteka:Medvednica5.jpg|Šuma
Datoteka:Medvednica8.jpg|Tisa
Datoteka:Medvednica24.jpg|Markovčak-Bistra
Datoteka:Medvednica23.jpg|Pogled na bistranski kraj
Datoteka:Medvednica22.jpg|Jela i bukva
Datoteka:Medvednica21.jpg|Šuma u proljeće
Datoteka:Medvednica20.jpg|Šuma
Datoteka:Medvednica18.jpg|Potok Bistra
Datoteka:Medvednica17.jpg|Bršljan
Datoteka:Medvednica15.jpg|Stijene uz cestu
Datoteka:Medvednica13.jpg|Uz potok Bistru
Datoteka:Medvednica12.jpg|Vegetacija Medvednice
Datoteka:Medvednica10.jpg|Potok Bistra
Datoteka:Medvednica9.jpg|Vegetacija uz potok Bistru
Datoteka:Medvednica11.jpg|Vegetacija Medvednice
</gallery></center>

== Literatura ==

*Botanički važna područja Hrvatske / uredili T. Nikolić, J. Topić, N. Vuković. Zagreb, Školska knjiga, 2010.

*Čaplar, A. Planinarski vodič po Hrvatskoj. Zagreb : Mozaik knjiga, 2011.

*Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode / uredništvo Ilija Barišić... [et al.]. Zagreb : Turistička naklada, 2008.

*Javna ustanova Park prirode Medvednica. http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/Medvednica.asp

*Nikolić T., Kovačić S. Flora Medvednice. Zagreb : Školska knjiga, 2008.

*Palković M., Draganović E., Pintarić K. Hrvatski parkovi : nacionalni parkovi i parkovi prirode. Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2005.

*Pelivan, A. Vodič kroz prirodne ljepote u Hrvatskoj. Donja Lomnica : Ekološki glasnik, 1998.

*Poljak, Ž., Čaplar, A. Medvednica : planinarsko-izletnički vodič. Zagreb : Hrvatski planinarski savez, 2001.

*Russell, T., Cutler, C. Svjetska enciklopedija drveća. Rijeka : Leo-commerce, 2004.

*Slika Medvednice. http://www.bing.com/images/searchq=slike+medvednice&view=detail&id=EC94DAEC80E49979B655C14F7E90D3E201B31C64&first=0&qpvt=slike+medvednice&FORM=IDFRIR

*Šume u Hrvatskoj / uredništvo Josip Dundović... [et al.]. Zagreb : Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu : Hrvatske šume, 1992.

*Vidaković, P. Nacionalni parkovi i zaštićena područja u Hrvatskoj : (očuvana priroda - kultura - ekoturizam). Zagreb : Fond za stipendiranje mladih za zaštitu prirode i turizam, 2003.

Park prirode Medvednica

2012-05-16T16:06:18Z

OŠLjGaja:

== Park prirode Medvednica ==

[[Datoteka:Karta_medvednice_news_pic.jpg|200px|mini|left|Karta Medvednice]]
[[Datoteka:Medvednica14.jpg|200px|mini|right|Ploča geološke dobi Medvednice]]

Medvednica je smještena sjeverno od Zagreba. Pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok, od Save do rječice Lonje. Rubovi Medvednice vežu se uz Zagreb pa se naziva još i Zagrebačka gora. Najviši vrh Medvednice je Sljeme. Zapadni dio Medvednice 1981. proglašen je parkom prirode. Prostire se od Podsuseda do Kašinskog sedla, duljine je oko 24 kilometara. Ukupna površina Parka prirode Medvednica iznosi 22 826 ha. Poznat je po različitoj povijesnoj i kulturnoj baštini. Najveći dio je sagrađen od eruptivnog kamena. Na Zapadnom dijelu Medvednice nalazi se, oko Ponikava i Bizeka, špilja Veternica, jedna od većih špilja u Hrvatskoj, duljine oko 6 kilometara. Oko te špilje nalaze se livade na Ponikvama, dom Glavica, gradina Susedgrad, Kameni svati. Također u tom dijelu Medvednice nalazimo i manje pećine i jame, među kojima se ističe pećina Medvednica te Tisin ponor. Po zadnjim istraživanjima tu se nalazi oko 40 speleoloških objekata. Upravitelj Parka prirode Medvednica je javna ustanova Park prirode Medvednica.

== Vegetacija ==

[[Datoteka:Medvednica19.jpg|200px|mini|right|Bijeli Lopuh (''Petasites albus'' (L.) Gaertn.)]]
[[Datoteka:Medvednica16.jpg|200px|mini|left|Plućnjak (''Pulmonaria officinalis'' L.)]]

Osobito važno za ovaj dio Medvednice je to što na cjelokupnoj površini šuma nema niti jednog naselja. U nižim predjelima rastu šume hrasta kitanjaka, pitoma kestena, graba. U srednjim visinama nalaze se šume kitnjaka i bukve, dok su pri vrhu šume jele. Pri samom vrhu Sljemena i uzduž najvišega grebena pojavljuju se prirodne skupine jasena. Osobiti ukras ovim šumama su proljetnice koje su u najviše slučaja ugrožene.
Na Medvednici se razlikuje preko 1300 različitih biljnih vrsta i podvrsta, a od njih je 268 zakonom zaštićeno. Neke od njih su: šumska potočnica, tisa, ljiljan, šumska jagoda, planinski božur, borovnica, puzava ivica, mali šuškavac, rumenka, crvena bazga, hrvatska perunika, divlja mrkva, bijeli lopuh, šumska runjika, mala kiselica, dugolisna metvica, crno-crveni kukurijek, obična kurika, šumska bekica, pjegasti kozlac, obični krestušac, šumska mlječika, velecvjetni naprstak, žuti kokotac, bijeli gavez, lijeska, divlja trešnja, jelenja paprat, vunenasta medunika, mirisava ljubičica, ptičja grahorica, dvolisni procjepak, livadna kadulja, obična češnjača, kranjski ljiljan, jesenji lavlji zub, žuta mrtva kopriva, hrast kitnjak, bagrem, bijela vrba, jasen, velelisna lipa, maline, livadna zečina, crvena vratiželja, petrov križ, biskupska kapica, šumska skrižalina, pjegavi kaćun i još mnoge zanimljive vrste.

== Tisa u Šupljaku ==

[[Datoteka:Medvednica25.jpg|200px|mini|right|Tisa]]
[[Datoteka:Medvednica7.jpg|200px|mini|left|Tisa]]

Po dimenzijama tisa (lat. ''Taxus baccata'') u Šupljaku je najveća stara tisa na Medvednici, a nalazi se kod "Prvog francuskog rudnika", neposredno pored Lugarske staze. U prsnoj visini opseg joj iznosi 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno, iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem. Tisu zaštićuju šumarski propisi.

== Markovčak - Bistra ==

[[Datoteka:Rezervati_šumske_vegetacije.jpg|200px|mini|left|Rezervati šumske vegetacije u Parku prirode Medvednica]]
[[Datoteka:Medvednica4.jpg|200px|mini|right|Poučna ploča o šumi bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica5.jpg|200px|mini|left|Mješovita šuma bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica6.jpg|200px|mini|right|Mješovita šuma bukve i jele]]

Glavna karakteristika Parka prirode Medvednica su dobro očuvane šume i šumske zajednice koje obuhvaćaju 64 % površine parka. U Parku postoji i 8 posebnih šumskih rezervata:

• Bliznec – Šumarev grob (šuma bukve i jele)

• Gračec – Lukovica – Rebar (termofilne šume hrasta medunca i crnog graba)

• Mikulić potok – Vrabečka gora (brdska bukova šuma)

• Pušinjak – Gorščica (brdska bukova šuma)

• Rauchova lugarnica – Desna Trnava (šuma bukve i jele)

• Tusti vrh – Kremenjak (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Babji zub – Ponikve (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Markovčak – Bistra (šuma bukve i jele)

Rezervat šumske vegetacije Markovčak - Bistra smješten je u gravitacijskom području potoka Bistre. Njegovi pritoci sastaju se na livadi Markov travnjak. Površina rezervata je 250,24 ha, od čega 151,46 ha u Zagrebačkoj županiji. Najviše se ističu bukve i jele, zadivljujuće veliki promjeri jele su i do 150 centimetara, a visine do 40 metara. Donji dio rezervata oko Markovog travnjaka te istočni dio izgrađeni su od vapnenca oblikovanog u stepeničaste litice. Na vapnenačkom, stjenovitom terenu karakteristična je vegetacija s mnoštvom tisa.

== Galerija ==

<center><gallery perrow="5">
Datoteka:Medvednica5.jpg|Šuma
Datoteka:Medvednica8.jpg|Tisa
Datoteka:Medvednica24.jpg|
Datoteka:Medvednica23.jpg|
Datoteka:Medvednica22.jpg|
Datoteka:Medvednica21.jpg|
Datoteka:Medvednica20.jpg|
Datoteka:Medvednica18.jpg|
Datoteka:Medvednica17.jpg|
Datoteka:Medvednica15.jpg|
Datoteka:Medvednica13.jpg|
Datoteka:Medvednica12.jpg|
Datoteka:Medvednica10.jpg|
Datoteka:Medvednica9.jpg|
Datoteka:Medvednica11.jpg|
</gallery></center>

== Literatura ==

*Botanički važna područja Hrvatske / uredili T. Nikolić, J. Topić, N. Vuković. Zagreb, Školska knjiga, 2010.

*Čaplar, A. Planinarski vodič po Hrvatskoj. Zagreb : Mozaik knjiga, 2011.

*Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode / uredništvo Ilija Barišić... [et al.]. Zagreb : Turistička naklada, 2008.

*Javna ustanova Park prirode Medvednica. http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/Medvednica.asp

*Nikolić T., Kovačić S. Flora Medvednice. Zagreb : Školska knjiga, 2008.

*Palković M., Draganović E., Pintarić K. Hrvatski parkovi : nacionalni parkovi i parkovi prirode. Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2005.

*Pelivan, A. Vodič kroz prirodne ljepote u Hrvatskoj. Donja Lomnica : Ekološki glasnik, 1998.

*Poljak, Ž., Čaplar, A. Medvednica : planinarsko-izletnički vodič. Zagreb : Hrvatski planinarski savez, 2001.

*Russell, T., Cutler, C. Svjetska enciklopedija drveća. Rijeka : Leo-commerce, 2004.

*Slika Medvednice. http://www.bing.com/images/searchq=slike+medvednice&view=detail&id=EC94DAEC80E49979B655C14F7E90D3E201B31C64&first=0&qpvt=slike+medvednice&FORM=IDFRIR

*Šume u Hrvatskoj / uredništvo Josip Dundović... [et al.]. Zagreb : Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu : Hrvatske šume, 1992.

*Vidaković, P. Nacionalni parkovi i zaštićena područja u Hrvatskoj : (očuvana priroda - kultura - ekoturizam). Zagreb : Fond za stipendiranje mladih za zaštitu prirode i turizam, 2003.

Park prirode Medvednica

2012-05-16T16:04:52Z

OŠLjGaja:

== Park prirode Medvednica ==

[[Datoteka:Karta_medvednice_news_pic.jpg|200px|mini|left|Karta Medvednice]]
[[Datoteka:Medvednica14.jpg|200px|mini|right|Ploča geološke dobi Medvednice]]

Medvednica je smještena sjeverno od Zagreba. Pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok, od Save do rječice Lonje. Rubovi Medvednice vežu se uz Zagreb pa se naziva još i Zagrebačka gora. Najviši vrh Medvednice je Sljeme. Zapadni dio Medvednice 1981. proglašen je parkom prirode. Prostire se od Podsuseda do Kašinskog sedla, duljine je oko 24 kilometara. Ukupna površina Parka prirode Medvednica iznosi 22 826 ha. Poznat je po različitoj povijesnoj i kulturnoj baštini. Najveći dio je sagrađen od eruptivnog kamena. Na Zapadnom dijelu Medvednice nalazi se, oko Ponikava i Bizeka, špilja Veternica, jedna od većih špilja u Hrvatskoj, duljine oko 6 kilometara. Oko te špilje nalaze se livade na Ponikvama, dom Glavica, gradina Susedgrad, Kameni svati. Također u tom dijelu Medvednice nalazimo i manje pećine i jame, među kojima se ističe pećina Medvednica te Tisin ponor. Po zadnjim istraživanjima tu se nalazi oko 40 speleoloških objekata. Upravitelj Parka prirode Medvednica je javna ustanova Park prirode Medvednica.

== Vegetacija ==

[[Datoteka:Medvednica19.jpg|200px|mini|right|Bijeli Lopuh (''Petasites albus'' (L.) Gaertn.)]]
[[Datoteka:Medvednica16.jpg|200px|mini|left|Plućnjak (''Pulmonaria officinalis'' L.)]]

Osobito važno za ovaj dio Medvednice je to što na cjelokupnoj površini šuma nema niti jednog naselja. U nižim predjelima rastu šume hrasta kitanjaka, pitoma kestena, graba. U srednjim visinama nalaze se šume kitnjaka i bukve, dok su pri vrhu šume jele. Pri samom vrhu Sljemena i uzduž najvišega grebena pojavljuju se prirodne skupine jasena. Osobiti ukras ovim šumama su proljetnice koje su u najviše slučaja ugrožene.
Na Medvednici se razlikuje preko 1300 različitih biljnih vrsta i podvrsta, a od njih je 268 zakonom zaštićeno. Neke od njih su: šumska potočnica, tisa, ljiljan, šumska jagoda, planinski božur, borovnica, puzava ivica, mali šuškavac, rumenka, crvena bazga, hrvatska perunika, divlja mrkva, bijeli lopuh, šumska runjika, mala kiselica, dugolisna metvica, crno-crveni kukurijek, obična kurika, šumska bekica, pjegasti kozlac, obični krestušac, šumska mlječika, velecvjetni naprstak, žuti kokotac, bijeli gavez, lijeska, divlja trešnja, jelenja paprat, vunenasta medunika, mirisava ljubičica, ptičja grahorica, dvolisni procjepak, livadna kadulja, obična češnjača, kranjski ljiljan, jesenji lavlji zub, žuta mrtva kopriva, hrast kitnjak, bagrem, bijela vrba, jasen, velelisna lipa, maline, livadna zečina, crvena vratiželja, petrov križ, biskupska kapica, šumska skrižalina, pjegavi kaćun i još mnoge zanimljive vrste.

== Tisa u Šupljaku ==

[[Datoteka:Medvednica25.jpg|200px|mini|right|Tisa]]
[[Datoteka:Medvednica7.jpg|200px|mini|left|Tisa]]

Po dimenzijama tisa (lat. ''Taxus baccata'') u Šupljaku je najveća stara tisa na Medvednici, a nalazi se kod "Prvog francuskog rudnika", neposredno pored Lugarske staze. U prsnoj visini opseg joj iznosi 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno, iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem. Tisu zaštićuju šumarski propisi.

== Markovčak - Bistra ==

[[Datoteka:Rezervati_šumske_vegetacije.jpg|200px|mini|left|Rezervati šumske vegetacije u Parku prirode Medvednica]]
[[Datoteka:Medvednica4.jpg|200px|mini|right|Poučna ploča o šumi bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica5.jpg|200px|mini|left|Mješovita šuma bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica6.jpg|200px|mini|right|Mješovita šuma bukve i jele]]

Glavna karakteristika Parka prirode Medvednica su dobro očuvane šume i šumske zajednice koje obuhvaćaju 64 % površine parka. U Parku postoji i 8 posebnih šumskih rezervata:

• Bliznec – Šumarev grob (šuma bukve i jele)

• Gračec – Lukovica – Rebar (termofilne šume hrasta medunca i crnog graba)

• Mikulić potok – Vrabečka gora (brdska bukova šuma)

• Pušinjak – Gorščica (brdska bukova šuma)

• Rauchova lugarnica – Desna Trnava (šuma bukve i jele)

• Tusti vrh – Kremenjak (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Babji zub – Ponikve (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Markovčak – Bistra (šuma bukve i jele)

Rezervat šumske vegetacije Markovčak - Bistra smješten je u gravitacijskom području potoka Bistre. Njegovi pritoci sastaju se na livadi Markov travnjak. Površina rezervata je 250,24 ha, od čega 151,46 ha u Zagrebačkoj županiji. Najviše se ističu bukve i jele, zadivljujuće veliki promjeri jele su i do 150 centimetara, a visine do 40 metara. Donji dio rezervata oko Markovog travnjaka te istočni dio izgrađeni su od vapnenca oblikovanog u stepeničaste litice. Na vapnenačkom, stjenovitom terenu karakteristična je vegetacija s mnoštvom tisa.

== Galerija ==

<center><gallery perrow="5">
Datoteka:Medvednica5.jpg|
Datoteka:Medvednica8.jpg|
Datoteka:Medvednica24.jpg|
Datoteka:Medvednica23.jpg|
Datoteka:Medvednica22.jpg|
Datoteka:Medvednica21.jpg|
Datoteka:Medvednica20.jpg|
Datoteka:Medvednica18.jpg|
Datoteka:Medvednica17.jpg|
Datoteka:Medvednica15.jpg|
Datoteka:Medvednica13.jpg|
Datoteka:Medvednica12.jpg|
Datoteka:Medvednica10.jpg|
Datoteka:Medvednica9.jpg|
Datoteka:Medvednica11.jpg|
</gallery></center>

== Literatura ==

*Botanički važna područja Hrvatske / uredili T. Nikolić, J. Topić, N. Vuković. Zagreb, Školska knjiga, 2010.

*Čaplar, A. Planinarski vodič po Hrvatskoj. Zagreb : Mozaik knjiga, 2011.

*Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode / uredništvo Ilija Barišić... [et al.]. Zagreb : Turistička naklada, 2008.

*Javna ustanova Park prirode Medvednica. http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/Medvednica.asp

*Nikolić T., Kovačić S. Flora Medvednice. Zagreb : Školska knjiga, 2008.

*Palković M., Draganović E., Pintarić K. Hrvatski parkovi : nacionalni parkovi i parkovi prirode. Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2005.

*Pelivan, A. Vodič kroz prirodne ljepote u Hrvatskoj. Donja Lomnica : Ekološki glasnik, 1998.

*Poljak, Ž., Čaplar, A. Medvednica : planinarsko-izletnički vodič. Zagreb : Hrvatski planinarski savez, 2001.

*Russell, T., Cutler, C. Svjetska enciklopedija drveća. Rijeka : Leo-commerce, 2004.

*Slika Medvednice. http://www.bing.com/images/searchq=slike+medvednice&view=detail&id=EC94DAEC80E49979B655C14F7E90D3E201B31C64&first=0&qpvt=slike+medvednice&FORM=IDFRIR

*Šume u Hrvatskoj / uredništvo Josip Dundović... [et al.]. Zagreb : Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu : Hrvatske šume, 1992.

*Vidaković, P. Nacionalni parkovi i zaštićena područja u Hrvatskoj : (očuvana priroda - kultura - ekoturizam). Zagreb : Fond za stipendiranje mladih za zaštitu prirode i turizam, 2003.

Park prirode Medvednica

2012-05-16T16:04:31Z

OŠLjGaja:

== Park prirode Medvednica ==

[[Datoteka:Karta_medvednice_news_pic.jpg|200px|mini|left|Karta Medvednice]]
[[Datoteka:Medvednica14.jpg|200px|mini|right|Ploča geološke dobi Medvednice]]

Medvednica je smještena sjeverno od Zagreba. Pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok, od Save do rječice Lonje. Rubovi Medvednice vežu se uz Zagreb pa se naziva još i Zagrebačka gora. Najviši vrh Medvednice je Sljeme. Zapadni dio Medvednice 1981. proglašen je parkom prirode. Prostire se od Podsuseda do Kašinskog sedla, duljine je oko 24 kilometara. Ukupna površina Parka prirode Medvednica iznosi 22 826 ha. Poznat je po različitoj povijesnoj i kulturnoj baštini. Najveći dio je sagrađen od eruptivnog kamena. Na Zapadnom dijelu Medvednice nalazi se, oko Ponikava i Bizeka, špilja Veternica, jedna od većih špilja u Hrvatskoj, duljine oko 6 kilometara. Oko te špilje nalaze se livade na Ponikvama, dom Glavica, gradina Susedgrad, Kameni svati. Također u tom dijelu Medvednice nalazimo i manje pećine i jame, među kojima se ističe pećina Medvednica te Tisin ponor. Po zadnjim istraživanjima tu se nalazi oko 40 speleoloških objekata. Upravitelj Parka prirode Medvednica je javna ustanova Park prirode Medvednica.

== Vegetacija ==

[[Datoteka:Medvednica19.jpg|200px|mini|right|Bijeli Lopuh (''Petasites albus'' (L.) Gaertn.)]]
[[Datoteka:Medvednica16.jpg|200px|mini|left|Plućnjak (''Pulmonaria officinalis'' L.)]]

Osobito važno za ovaj dio Medvednice je to što na cjelokupnoj površini šuma nema niti jednog naselja. U nižim predjelima rastu šume hrasta kitanjaka, pitoma kestena, graba. U srednjim visinama nalaze se šume kitnjaka i bukve, dok su pri vrhu šume jele. Pri samom vrhu Sljemena i uzduž najvišega grebena pojavljuju se prirodne skupine jasena. Osobiti ukras ovim šumama su proljetnice koje su u najviše slučaja ugrožene.
Na Medvednici se razlikuje preko 1300 različitih biljnih vrsta i podvrsta, a od njih je 268 zakonom zaštićeno. Neke od njih su: šumska potočnica, tisa, ljiljan, šumska jagoda, planinski božur, borovnica, puzava ivica, mali šuškavac, rumenka, crvena bazga, hrvatska perunika, divlja mrkva, bijeli lopuh, šumska runjika, mala kiselica, dugolisna metvica, crno-crveni kukurijek, obična kurika, šumska bekica, pjegasti kozlac, obični krestušac, šumska mlječika, velecvjetni naprstak, žuti kokotac, bijeli gavez, lijeska, divlja trešnja, jelenja paprat, vunenasta medunika, mirisava ljubičica, ptičja grahorica, dvolisni procjepak, livadna kadulja, obična češnjača, kranjski ljiljan, jesenji lavlji zub, žuta mrtva kopriva, hrast kitnjak, bagrem, bijela vrba, jasen, velelisna lipa, maline, livadna zečina, crvena vratiželja, petrov križ, biskupska kapica, šumska skrižalina, pjegavi kaćun i još mnoge zanimljive vrste.

== Tisa u Šupljaku ==

[[Datoteka:Medvednica25.jpg|200px|mini|right|Tisa]]
[[Datoteka:Medvednica7.jpg|200px|mini|left|Tisa]]

Po dimenzijama tisa (lat. ''Taxus baccata'') u Šupljaku je najveća stara tisa na Medvednici, a nalazi se kod "Prvog francuskog rudnika", neposredno pored Lugarske staze. U prsnoj visini opseg joj iznosi 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno, iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem. Tisu zaštićuju šumarski propisi.

== Markovčak - Bistra ==

[[Datoteka:Rezervati_šumske_vegetacije.jpg|200px|mini|left|Rezervati šumske vegetacije u Parku prirode Medvednica]]
[[Datoteka:Medvednica4.jpg|200px|mini|right|Poučna ploča o šumi bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica5.jpg|200px|mini|left|Mješovita šuma bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica6.jpg|200px|mini|right|Mješovita šuma bukve i jele]]

Glavna karakteristika Parka prirode Medvednica su dobro očuvane šume i šumske zajednice koje obuhvaćaju 64 % površine parka. U Parku postoji i 8 posebnih šumskih rezervata:

• Bliznec – Šumarev grob (šuma bukve i jele)

• Gračec – Lukovica – Rebar (termofilne šume hrasta medunca i crnog graba)

• Mikulić potok – Vrabečka gora (brdska bukova šuma)

• Pušinjak – Gorščica (brdska bukova šuma)

• Rauchova lugarnica – Desna Trnava (šuma bukve i jele)

• Tusti vrh – Kremenjak (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Babji zub – Ponikve (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Markovčak – Bistra (šuma bukve i jele)

Rezervat šumske vegetacije Markovčak - Bistra smješten je u gravitacijskom području potoka Bistre. Njegovi pritoci sastaju se na livadi Markov travnjak. Površina rezervata je 250,24 ha, od čega 151,46 ha u Zagrebačkoj županiji. Najviše se ističu bukve i jele, zadivljujuće veliki promjeri jele su i do 150 centimetara, a visine do 40 metara. Donji dio rezervata oko Markovog travnjaka te istočni dio izgrađeni su od vapnenca oblikovanog u stepeničaste litice. Na vapnenačkom, stjenovitom terenu karakteristična je vegetacija s mnoštvom tisa.

----

== Galerija ==

<center><gallery perrow="5">
Datoteka:Medvednica5.jpg|
Datoteka:Medvednica8.jpg|
Datoteka:Medvednica24.jpg|
Datoteka:Medvednica23.jpg|
Datoteka:Medvednica22.jpg|
Datoteka:Medvednica21.jpg|
Datoteka:Medvednica20.jpg|
Datoteka:Medvednica18.jpg|
Datoteka:Medvednica17.jpg|
Datoteka:Medvednica15.jpg|
Datoteka:Medvednica13.jpg|
Datoteka:Medvednica12.jpg|
Datoteka:Medvednica10.jpg|
Datoteka:Medvednica9.jpg|
Datoteka:Medvednica11.jpg|
</gallery></center>

== Literatura ==

*Botanički važna područja Hrvatske / uredili T. Nikolić, J. Topić, N. Vuković. Zagreb, Školska knjiga, 2010.

*Čaplar, A. Planinarski vodič po Hrvatskoj. Zagreb : Mozaik knjiga, 2011.

*Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode / uredništvo Ilija Barišić... [et al.]. Zagreb : Turistička naklada, 2008.

*Javna ustanova Park prirode Medvednica. http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/Medvednica.asp

*Nikolić T., Kovačić S. Flora Medvednice. Zagreb : Školska knjiga, 2008.

*Palković M., Draganović E., Pintarić K. Hrvatski parkovi : nacionalni parkovi i parkovi prirode. Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2005.

*Pelivan, A. Vodič kroz prirodne ljepote u Hrvatskoj. Donja Lomnica : Ekološki glasnik, 1998.

*Poljak, Ž., Čaplar, A. Medvednica : planinarsko-izletnički vodič. Zagreb : Hrvatski planinarski savez, 2001.

*Russell, T., Cutler, C. Svjetska enciklopedija drveća. Rijeka : Leo-commerce, 2004.

*Slika Medvednice. http://www.bing.com/images/searchq=slike+medvednice&view=detail&id=EC94DAEC80E49979B655C14F7E90D3E201B31C64&first=0&qpvt=slike+medvednice&FORM=IDFRIR

*Šume u Hrvatskoj / uredništvo Josip Dundović... [et al.]. Zagreb : Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu : Hrvatske šume, 1992.

*Vidaković, P. Nacionalni parkovi i zaštićena područja u Hrvatskoj : (očuvana priroda - kultura - ekoturizam). Zagreb : Fond za stipendiranje mladih za zaštitu prirode i turizam, 2003.

Park prirode Medvednica

2012-05-16T16:03:30Z

OŠLjGaja:

== Park prirode Medvednica ==

[[Datoteka:Karta_medvednice_news_pic.jpg|200px|mini|left|Karta Medvednice]]
[[Datoteka:Medvednica14.jpg|200px|mini|right|Ploča geološke dobi Medvednice]]

Medvednica je smještena sjeverno od Zagreba. Pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok, od Save do rječice Lonje. Rubovi Medvednice vežu se uz Zagreb pa se naziva još i Zagrebačka gora. Najviši vrh Medvednice je Sljeme. Zapadni dio Medvednice 1981. proglašen je parkom prirode. Prostire se od Podsuseda do Kašinskog sedla, duljine je oko 24 kilometara. Ukupna površina Parka prirode Medvednica iznosi 22 826 ha. Poznat je po različitoj povijesnoj i kulturnoj baštini. Najveći dio je sagrađen od eruptivnog kamena. Na Zapadnom dijelu Medvednice nalazi se, oko Ponikava i Bizeka, špilja Veternica, jedna od većih špilja u Hrvatskoj, duljine oko 6 kilometara. Oko te špilje nalaze se livade na Ponikvama, dom Glavica, gradina Susedgrad, Kameni svati. Također u tom dijelu Medvednice nalazimo i manje pećine i jame, među kojima se ističe pećina Medvednica te Tisin ponor. Po zadnjim istraživanjima tu se nalazi oko 40 speleoloških objekata. Upravitelj Parka prirode Medvednica je javna ustanova Park prirode Medvednica.

== Vegetacija ==

[[Datoteka:Medvednica19.jpg|200px|mini|right|Bijeli Lopuh (''Petasites albus'' (L.) Gaertn.)]]
[[Datoteka:Medvednica16.jpg|200px|mini|left|Plućnjak (''Pulmonaria officinalis'' L.)]]

Osobito važno za ovaj dio Medvednice je to što na cjelokupnoj površini šuma nema niti jednog naselja. U nižim predjelima rastu šume hrasta kitanjaka, pitoma kestena, graba. U srednjim visinama nalaze se šume kitnjaka i bukve, dok su pri vrhu šume jele. Pri samom vrhu Sljemena i uzduž najvišega grebena pojavljuju se prirodne skupine jasena. Osobiti ukras ovim šumama su proljetnice koje su u najviše slučaja ugrožene.
Na Medvednici se razlikuje preko 1300 različitih biljnih vrsta i podvrsta, a od njih je 268 zakonom zaštićeno. Neke od njih su: šumska potočnica, tisa, ljiljan, šumska jagoda, planinski božur, borovnica, puzava ivica, mali šuškavac, rumenka, crvena bazga, hrvatska perunika, divlja mrkva, bijeli lopuh, šumska runjika, mala kiselica, dugolisna metvica, crno-crveni kukurijek, obična kurika, šumska bekica, pjegasti kozlac, obični krestušac, šumska mlječika, velecvjetni naprstak, žuti kokotac, bijeli gavez, lijeska, divlja trešnja, jelenja paprat, vunenasta medunika, mirisava ljubičica, ptičja grahorica, dvolisni procjepak, livadna kadulja, obična češnjača, kranjski ljiljan, jesenji lavlji zub, žuta mrtva kopriva, hrast kitnjak, bagrem, bijela vrba, jasen, velelisna lipa, maline, livadna zečina, crvena vratiželja, petrov križ, biskupska kapica, šumska skrižalina, pjegavi kaćun i još mnoge zanimljive vrste.

== Tisa u Šupljaku ==

[[Datoteka:Medvednica25.jpg|200px|mini|right|Tisa]]
[[Datoteka:Medvednica7.jpg|200px|mini|left|Tisa]]

Po dimenzijama tisa (lat. ''Taxus baccata'') u Šupljaku je najveća stara tisa na Medvednici, a nalazi se kod "Prvog francuskog rudnika", neposredno pored Lugarske staze. U prsnoj visini opseg joj iznosi 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno, iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem. Tisu zaštićuju šumarski propisi.

== Markovčak - Bistra ==

[[Datoteka:Rezervati_šumske_vegetacije.jpg|200px|mini|left|Rezervati šumske vegetacije u Parku prirode Medvednica]]
[[Datoteka:Medvednica4.jpg|200px|mini|right|Poučna ploča o šumi bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica5.jpg|200px|mini|left|Mješovita šuma bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica6.jpg|200px|mini|right|Mješovita šuma bukve i jele]]

Glavna karakteristika Parka prirode Medvednica su dobro očuvane šume i šumske zajednice koje obuhvaćaju 64 % površine parka. U Parku postoji i 8 posebnih šumskih rezervata:

• Bliznec – Šumarev grob (šuma bukve i jele)

• Gračec – Lukovica – Rebar (termofilne šume hrasta medunca i crnog graba)

• Mikulić potok – Vrabečka gora (brdska bukova šuma)

• Pušinjak – Gorščica (brdska bukova šuma)

• Rauchova lugarnica – Desna Trnava (šuma bukve i jele)

• Tusti vrh – Kremenjak (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Babji zub – Ponikve (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Markovčak – Bistra (šuma bukve i jele)

Rezervat šumske vegetacije Markovčak - Bistra smješten je u gravitacijskom području potoka Bistre. Njegovi pritoci sastaju se na livadi Markov travnjak. Površina rezervata je 250,24 ha, od čega 151,46 ha u Zagrebačkoj županiji. Najviše se ističu bukve i jele, zadivljujuće veliki promjeri jele su i do 150 centimetara, a visine do 40 metara. Donji dio rezervata oko Markovog travnjaka te istočni dio izgrađeni su od vapnenca oblikovanog u stepeničaste litice. Na vapnenačkom, stjenovitom terenu karakteristična je vegetacija s mnoštvom tisa.

<center><gallery perrow="5">
Datoteka:Medvednica5.jpg|
Datoteka:Medvednica8.jpg|
Datoteka:Medvednica24.jpg|
Datoteka:Medvednica23.jpg|
Datoteka:Medvednica22.jpg|
Datoteka:Medvednica21.jpg|
Datoteka:Medvednica20.jpg|
Datoteka:Medvednica18.jpg|
Datoteka:Medvednica17.jpg|
Datoteka:Medvednica15.jpg|
Datoteka:Medvednica13.jpg|
Datoteka:Medvednica12.jpg|
Datoteka:Medvednica10.jpg|
Datoteka:Medvednica9.jpg|
Datoteka:Medvednica11.jpg|
</gallery></center>

== Literatura ==

*Botanički važna područja Hrvatske / uredili T. Nikolić, J. Topić, N. Vuković. Zagreb, Školska knjiga, 2010.

*Čaplar, A. Planinarski vodič po Hrvatskoj. Zagreb : Mozaik knjiga, 2011.

*Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode / uredništvo Ilija Barišić... [et al.]. Zagreb : Turistička naklada, 2008.

*Javna ustanova Park prirode Medvednica. http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/Medvednica.asp

*Nikolić T., Kovačić S. Flora Medvednice. Zagreb : Školska knjiga, 2008.

*Palković M., Draganović E., Pintarić K. Hrvatski parkovi : nacionalni parkovi i parkovi prirode. Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2005.

*Pelivan, A. Vodič kroz prirodne ljepote u Hrvatskoj. Donja Lomnica : Ekološki glasnik, 1998.

*Poljak, Ž., Čaplar, A. Medvednica : planinarsko-izletnički vodič. Zagreb : Hrvatski planinarski savez, 2001.

*Russell, T., Cutler, C. Svjetska enciklopedija drveća. Rijeka : Leo-commerce, 2004.

*Slika Medvednice. http://www.bing.com/images/searchq=slike+medvednice&view=detail&id=EC94DAEC80E49979B655C14F7E90D3E201B31C64&first=0&qpvt=slike+medvednice&FORM=IDFRIR

*Šume u Hrvatskoj / uredništvo Josip Dundović... [et al.]. Zagreb : Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu : Hrvatske šume, 1992.

*Vidaković, P. Nacionalni parkovi i zaštićena područja u Hrvatskoj : (očuvana priroda - kultura - ekoturizam). Zagreb : Fond za stipendiranje mladih za zaštitu prirode i turizam, 2003.

Park prirode Medvednica

2012-05-16T16:03:11Z

OŠLjGaja:

== Park prirode Medvednica ==

[[Datoteka:Karta_medvednice_news_pic.jpg|200px|mini|left|Karta Medvednice]]
[[Datoteka:Medvednica14.jpg|200px|mini|right|Ploča geološke dobi Medvednice]]

Medvednica je smještena sjeverno od Zagreba. Pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok, od Save do rječice Lonje. Rubovi Medvednice vežu se uz Zagreb pa se naziva još i Zagrebačka gora. Najviši vrh Medvednice je Sljeme. Zapadni dio Medvednice 1981. proglašen je parkom prirode. Prostire se od Podsuseda do Kašinskog sedla, duljine je oko 24 kilometara. Ukupna površina Parka prirode Medvednica iznosi 22 826 ha. Poznat je po različitoj povijesnoj i kulturnoj baštini. Najveći dio je sagrađen od eruptivnog kamena. Na Zapadnom dijelu Medvednice nalazi se, oko Ponikava i Bizeka, špilja Veternica, jedna od većih špilja u Hrvatskoj, duljine oko 6 kilometara. Oko te špilje nalaze se livade na Ponikvama, dom Glavica, gradina Susedgrad, Kameni svati. Također u tom dijelu Medvednice nalazimo i manje pećine i jame, među kojima se ističe pećina Medvednica te Tisin ponor. Po zadnjim istraživanjima tu se nalazi oko 40 speleoloških objekata. Upravitelj Parka prirode Medvednica je javna ustanova Park prirode Medvednica.

== Vegetacija ==

[[Datoteka:Medvednica19.jpg|200px|mini|right|Bijeli Lopuh (''Petasites albus'' (L.) Gaertn.)]]
[[Datoteka:Medvednica16.jpg|200px|mini|left|Plućnjak (''Pulmonaria officinalis'' L.)]]

Osobito važno za ovaj dio Medvednice je to što na cjelokupnoj površini šuma nema niti jednog naselja. U nižim predjelima rastu šume hrasta kitanjaka, pitoma kestena, graba. U srednjim visinama nalaze se šume kitnjaka i bukve, dok su pri vrhu šume jele. Pri samom vrhu Sljemena i uzduž najvišega grebena pojavljuju se prirodne skupine jasena. Osobiti ukras ovim šumama su proljetnice koje su u najviše slučaja ugrožene.
Na Medvednici se razlikuje preko 1300 različitih biljnih vrsta i podvrsta, a od njih je 268 zakonom zaštićeno. Neke od njih su: šumska potočnica, tisa, ljiljan, šumska jagoda, planinski božur, borovnica, puzava ivica, mali šuškavac, rumenka, crvena bazga, hrvatska perunika, divlja mrkva, bijeli lopuh, šumska runjika, mala kiselica, dugolisna metvica, crno-crveni kukurijek, obična kurika, šumska bekica, pjegasti kozlac, obični krestušac, šumska mlječika, velecvjetni naprstak, žuti kokotac, bijeli gavez, lijeska, divlja trešnja, jelenja paprat, vunenasta medunika, mirisava ljubičica, ptičja grahorica, dvolisni procjepak, livadna kadulja, obična češnjača, kranjski ljiljan, jesenji lavlji zub, žuta mrtva kopriva, hrast kitnjak, bagrem, bijela vrba, jasen, velelisna lipa, maline, livadna zečina, crvena vratiželja, petrov križ, biskupska kapica, šumska skrižalina, pjegavi kaćun i još mnoge zanimljive vrste.

== Tisa u Šupljaku ==

[[Datoteka:Medvednica25.jpg|200px|mini|right|Tisa]]
[[Datoteka:Medvednica7.jpg|200px|mini|left|Tisa]]

Po dimenzijama tisa (lat. ''Taxus baccata'') u Šupljaku je najveća stara tisa na Medvednici, a nalazi se kod "Prvog francuskog rudnika", neposredno pored Lugarske staze. U prsnoj visini opseg joj iznosi 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno, iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem. Tisu zaštićuju šumarski propisi.

== Markovčak - Bistra ==

[[Datoteka:Rezervati_šumske_vegetacije.jpg|200px|mini|left|Rezervati šumske vegetacije u Parku prirode Medvednica]]
[[Datoteka:Medvednica4.jpg|200px|mini|right|Poučna ploča o šumi bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica5.jpg|200px|mini|left|Mješovita šuma bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica6.jpg|200px|mini|right|Mješovita šuma bukve i jele]]

Glavna karakteristika Parka prirode Medvednica su dobro očuvane šume i šumske zajednice koje obuhvaćaju 64 % površine parka. U Parku postoji i 8 posebnih šumskih rezervata:

• Bliznec – Šumarev grob (šuma bukve i jele)

• Gračec – Lukovica – Rebar (termofilne šume hrasta medunca i crnog graba)

• Mikulić potok – Vrabečka gora (brdska bukova šuma)

• Pušinjak – Gorščica (brdska bukova šuma)

• Rauchova lugarnica – Desna Trnava (šuma bukve i jele)

• Tusti vrh – Kremenjak (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Babji zub – Ponikve (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Markovčak – Bistra (šuma bukve i jele)

Rezervat šumske vegetacije Markovčak - Bistra smješten je u gravitacijskom području potoka Bistre. Njegovi pritoci sastaju se na livadi Markov travnjak. Površina rezervata je 250,24 ha, od čega 151,46 ha u Zagrebačkoj županiji. Najviše se ističu bukve i jele, zadivljujuće veliki promjeri jele su i do 150 centimetara, a visine do 40 metara. Donji dio rezervata oko Markovog travnjaka te istočni dio izgrađeni su od vapnenca oblikovanog u stepeničaste litice. Na vapnenačkom, stjenovitom terenu karakteristična je vegetacija s mnoštvom tisa.

<center><gallery perrow="5">
Datoteka:Medvednica5.jpg|
Datoteka:Medvednica8.jpg|
Datoteka:Medvednica24.jpg|
Datoteka:Medvednica23.jpg|
Datoteka:Medvednica22.jpg|
Datoteka:Medvednica21.jpg|
Datoteka:Medvednica20.jpg|
Datoteka:Medvednica18.jpg|
Datoteka:Medvednica17.jpg|
Datoteka:Medvednica15.jpg|
Datoteka:Medvednica13.jpg|
Datoteka:Medvednica12.jpg|
Datoteka:Medvednica10.jpg|
Datoteka:Medvednica9.jpg|
Datoteka:Medvednica11.jpg|
</gallery></center>

== Literatura ==

*Botanički važna područja Hrvatske / uredili T. Nikolić, J. Topić, N. Vuković. Zagreb, Školska knjiga, 2010.

*Čaplar, A. Planinarski vodič po Hrvatskoj. Zagreb : Mozaik knjiga, 2011.

*Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode / uredništvo Ilija Barišić... [et al.]. Zagreb : Turistička naklada, 2008.

*Javna ustanova Park prirode Medvednica. http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/Medvednica.asp

*Nikolić T., Kovačić S. Flora Medvednice. Zagreb : Školska knjiga, 2008.

*Palković M., Draganović E., Pintarić K. Hrvatski parkovi : nacionalni parkovi i parkovi prirode. Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2005.

*Pelivan, A. Vodič kroz prirodne ljepote u Hrvatskoj. Donja Lomnica : Ekološki glasnik, 1998.

*Poljak, Ž., Čaplar, A. Medvednica : planinarsko-izletnički vodič. Zagreb : Hrvatski planinarski savez, 2001.

*Russell, T., Cutler, C. Svjetska enciklopedija drveća. Rijeka : Leo-commerce, 2004.

*Slika Medvednice. http://www.bing.com/images/searchq=slike+medvednice&view=detail&id=EC94DAEC80E49979B655C14F7E90D3E201B31C64&first=0&qpvt=slike+medvednice&FORM=IDFRIR

*Šume u Hrvatskoj / uredništvo Josip Dundović... [et al.]. Zagreb : Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu : Hrvatske šume, 1992.

*Vidaković, P. Nacionalni parkovi i zaštićena područja u Hrvatskoj : (očuvana priroda - kultura - ekoturizam). Zagreb : Fond za stipendiranje mladih za zaštitu prirode i turizam, 2003.

Park prirode Medvednica

2012-05-16T16:00:31Z

OŠLjGaja:

== Park prirode Medvednica ==

[[Datoteka:Karta_medvednice_news_pic.jpg|200px|mini|left|Karta Medvednice]]
[[Datoteka:Medvednica14.jpg|200px|mini|right|Ploča geološke dobi Medvednice]]
[[Datoteka:Medvednica10.jpg|200px|mini|left|Potok]]
[[Datoteka:Medvednica11.jpg|200px|mini|right|Priroda uz potok]]

Medvednica je smještena sjeverno od Zagreba. Pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok, od Save do rječice Lonje. Rubovi Medvednice vežu se uz Zagreb pa se naziva još i Zagrebačka gora. Najviši vrh Medvednice je Sljeme. Zapadni dio Medvednice 1981. proglašen je parkom prirode. Prostire se od Podsuseda do Kašinskog sedla, duljine je oko 24 kilometara. Ukupna površina Parka prirode Medvednica iznosi 22 826 ha. Poznat je po različitoj povijesnoj i kulturnoj baštini. Najveći dio je sagrađen od eruptivnog kamena. Na Zapadnom dijelu Medvednice nalazi se, oko Ponikava i Bizeka, špilja Veternica, jedna od većih špilja u Hrvatskoj, duljine oko 6 kilometara. Oko te špilje nalaze se livade na Ponikvama, dom Glavica, gradina Susedgrad, Kameni svati. Također u tom dijelu Medvednice nalazimo i manje pećine i jame, među kojima se ističe pećina Medvednica te Tisin ponor. Po zadnjim istraživanjima tu se nalazi oko 40 speleoloških objekata. Upravitelj Parka prirode Medvednica je javna ustanova Park prirode Medvednica.

== Vegetacija ==

[[Datoteka:Medvednica19.jpg|200px|mini|right|Bijeli Lopuh (''Petasites albus'' (L.) Gaertn.)]]
[[Datoteka:Medvednica16.jpg|200px|mini|left|Plućnjak (''Pulmonaria officinalis'' L.)]]

Osobito važno za ovaj dio Medvednice je to što na cjelokupnoj površini šuma nema niti jednog naselja. U nižim predjelima rastu šume hrasta kitanjaka, pitoma kestena, graba. U srednjim visinama nalaze se šume kitnjaka i bukve, dok su pri vrhu šume jele. Pri samom vrhu Sljemena i uzduž najvišega grebena pojavljuju se prirodne skupine jasena. Osobiti ukras ovim šumama su proljetnice koje su u najviše slučaja ugrožene.
Na Medvednici se razlikuje preko 1300 različitih biljnih vrsta i podvrsta, a od njih je 268 zakonom zaštićeno. Neke od njih su: šumska potočnica, tisa, ljiljan, šumska jagoda, planinski božur, borovnica, puzava ivica, mali šuškavac, rumenka, crvena bazga, hrvatska perunika, divlja mrkva, bijeli lopuh, šumska runjika, mala kiselica, dugolisna metvica, crno-crveni kukurijek, obična kurika, šumska bekica, pjegasti kozlac, obični krestušac, šumska mlječika, velecvjetni naprstak, žuti kokotac, bijeli gavez, lijeska, divlja trešnja, jelenja paprat, vunenasta medunika, mirisava ljubičica, ptičja grahorica, dvolisni procjepak, livadna kadulja, obična češnjača, kranjski ljiljan, jesenji lavlji zub, žuta mrtva kopriva, hrast kitnjak, bagrem, bijela vrba, jasen, velelisna lipa, maline, livadna zečina, crvena vratiželja, petrov križ, biskupska kapica, šumska skrižalina, pjegavi kaćun i još mnoge zanimljive vrste.

== Tisa u Šupljaku ==

[[Datoteka:Medvednica25.jpg|200px|mini|right|Tisa]]
[[Datoteka:Medvednica7.jpg|200px|mini|left|Tisa]]

Po dimenzijama tisa (lat. ''Taxus baccata'') u Šupljaku je najveća stara tisa na Medvednici, a nalazi se kod "Prvog francuskog rudnika", neposredno pored Lugarske staze. U prsnoj visini opseg joj iznosi 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno, iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem. Tisu zaštićuju šumarski propisi.

== Markovčak - Bistra ==

[[Datoteka:Rezervati_šumske_vegetacije.jpg|200px|mini|left|Rezervati šumske vegetacije u Parku prirode Medvednica]]
[[Datoteka:Medvednica4.jpg|200px|mini|right|Poučna ploča o šumi bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica5.jpg|200px|mini|left|Mješovita šuma bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica6.jpg|200px|mini|right|Mješovita šuma bukve i jele]]

Glavna karakteristika Parka prirode Medvednica su dobro očuvane šume i šumske zajednice koje obuhvaćaju 64 % površine parka. U Parku postoji i 8 posebnih šumskih rezervata:

• Bliznec – Šumarev grob (šuma bukve i jele)

• Gračec – Lukovica – Rebar (termofilne šume hrasta medunca i crnog graba)

• Mikulić potok – Vrabečka gora (brdska bukova šuma)

• Pušinjak – Gorščica (brdska bukova šuma)

• Rauchova lugarnica – Desna Trnava (šuma bukve i jele)

• Tusti vrh – Kremenjak (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Babji zub – Ponikve (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Markovčak – Bistra (šuma bukve i jele)

Rezervat šumske vegetacije Markovčak - Bistra smješten je u gravitacijskom području potoka Bistre. Njegovi pritoci sastaju se na livadi Markov travnjak. Površina rezervata je 250,24 ha, od čega 151,46 ha u Zagrebačkoj županiji. Najviše se ističu bukve i jele, zadivljujuće veliki promjeri jele su i do 150 centimetara, a visine do 40 metara. Donji dio rezervata oko Markovog travnjaka te istočni dio izgrađeni su od vapnenca oblikovanog u stepeničaste litice. Na vapnenačkom, stjenovitom terenu karakteristična je vegetacija s mnoštvom tisa.

<center><gallery perrow="5">
Datoteka:Medvednica5.jpg|
Datoteka:Medvednica8.jpg|
Datoteka:Medvednica24.jpg|
Datoteka:Medvednica23.jpg|
Datoteka:Medvednica22.jpg|
Datoteka:Medvednica21.jpg|
Datoteka:Medvednica20.jpg|
Datoteka:Medvednica18.jpg|
Datoteka:Medvednica17.jpg|
Datoteka:Medvednica15.jpg|
Datoteka:Medvednica13.jpg|
Datoteka:Medvednica12.jpg|
Datoteka:Medvednica9.jpg|
</gallery></center>

== Literatura ==

*Botanički važna područja Hrvatske / uredili T. Nikolić, J. Topić, N. Vuković. Zagreb, Školska knjiga, 2010.

*Čaplar, A. Planinarski vodič po Hrvatskoj. Zagreb : Mozaik knjiga, 2011.

*Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode / uredništvo Ilija Barišić... [et al.]. Zagreb : Turistička naklada, 2008.

*Javna ustanova Park prirode Medvednica. http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/Medvednica.asp

*Nikolić T., Kovačić S. Flora Medvednice. Zagreb : Školska knjiga, 2008.

*Palković M., Draganović E., Pintarić K. Hrvatski parkovi : nacionalni parkovi i parkovi prirode. Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2005.

*Pelivan, A. Vodič kroz prirodne ljepote u Hrvatskoj. Donja Lomnica : Ekološki glasnik, 1998.

*Poljak, Ž., Čaplar, A. Medvednica : planinarsko-izletnički vodič. Zagreb : Hrvatski planinarski savez, 2001.

*Russell, T., Cutler, C. Svjetska enciklopedija drveća. Rijeka : Leo-commerce, 2004.

*Slika Medvednice. http://www.bing.com/images/searchq=slike+medvednice&view=detail&id=EC94DAEC80E49979B655C14F7E90D3E201B31C64&first=0&qpvt=slike+medvednice&FORM=IDFRIR

*Šume u Hrvatskoj / uredništvo Josip Dundović... [et al.]. Zagreb : Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu : Hrvatske šume, 1992.

*Vidaković, P. Nacionalni parkovi i zaštićena područja u Hrvatskoj : (očuvana priroda - kultura - ekoturizam). Zagreb : Fond za stipendiranje mladih za zaštitu prirode i turizam, 2003.

Park prirode Medvednica

2012-05-16T16:00:02Z

OŠLjGaja:

== Park prirode Medvednica ==

[[Datoteka:Karta_medvednice_news_pic.jpg|200px|mini|left|Karta Medvednice]]
[[Datoteka:Medvednica14.jpg|200px|mini|right|Ploča geološke dobi Medvednice]]
[[Datoteka:Medvednica10.jpg|200px|mini|left|Potok]]
[[Datoteka:Medvednica11.jpg|200px|mini|right|Priroda uz potok]]

Medvednica je smještena sjeverno od Zagreba. Pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok, od Save do rječice Lonje. Rubovi Medvednice vežu se uz Zagreb pa se naziva još i Zagrebačka gora. Najviši vrh Medvednice je Sljeme. Zapadni dio Medvednice 1981. proglašen je parkom prirode. Prostire se od Podsuseda do Kašinskog sedla, duljine je oko 24 kilometara. Ukupna površina Parka prirode Medvednica iznosi 22 826 ha. Poznat je po različitoj povijesnoj i kulturnoj baštini. Najveći dio je sagrađen od eruptivnog kamena. Na Zapadnom dijelu Medvednice nalazi se, oko Ponikava i Bizeka, špilja Veternica, jedna od većih špilja u Hrvatskoj, duljine oko 6 kilometara. Oko te špilje nalaze se livade na Ponikvama, dom Glavica, gradina Susedgrad, Kameni svati. Također u tom dijelu Medvednice nalazimo i manje pećine i jame, među kojima se ističe pećina Medvednica te Tisin ponor. Po zadnjim istraživanjima tu se nalazi oko 40 speleoloških objekata. Upravitelj Parka prirode Medvednica je javna ustanova Park prirode Medvednica.

== Vegetacija ==

[[Datoteka:Medvednica19.jpg|200px|mini|right|Bijeli Lopuh (''Petasites albus'' (L.) Gaertn.)]]
[[Datoteka:Medvednica16.jpg|200px|mini|left|Plućnjak (''Pulmonaria officinalis'' L.)]]

Osobito važno za ovaj dio Medvednice je to što na cjelokupnoj površini šuma nema niti jednog naselja. U nižim predjelima rastu šume hrasta kitanjaka, pitoma kestena, graba. U srednjim visinama nalaze se šume kitnjaka i bukve, dok su pri vrhu šume jele. Pri samom vrhu Sljemena i uzduž najvišega grebena pojavljuju se prirodne skupine jasena. Osobiti ukras ovim šumama su proljetnice koje su u najviše slučaja ugrožene.
Na Medvednici se razlikuje preko 1300 različitih biljnih vrsta i podvrsta, a od njih je 268 zakonom zaštićeno. Neke od njih su: šumska potočnica, tisa, ljiljan, šumska jagoda, planinski božur, borovnica, puzava ivica, mali šuškavac, rumenka, crvena bazga, hrvatska perunika, divlja mrkva, bijeli lopuh, šumska runjika, mala kiselica, dugolisna metvica, crno-crveni kukurijek, obična kurika, šumska bekica, pjegasti kozlac, obični krestušac, šumska mlječika, velecvjetni naprstak, žuti kokotac, bijeli gavez, lijeska, divlja trešnja, jelenja paprat, vunenasta medunika, mirisava ljubičica, ptičja grahorica, dvolisni procjepak, livadna kadulja, obična češnjača, kranjski ljiljan, jesenji lavlji zub, žuta mrtva kopriva, hrast kitnjak, bagrem, bijela vrba, jasen, velelisna lipa, maline, livadna zečina, crvena vratiželja, petrov križ, biskupska kapica, šumska skrižalina, pjegavi kaćun i još mnoge zanimljive vrste.

== Tisa u Šupljaku ==

[[Datoteka:Medvednica25.jpg|200px|mini|right|Tisa]]
[[Datoteka:Medvednica7.jpg|200px|mini|left|Tisa]]

Po dimenzijama tisa (lat. ''Taxus baccata'') u Šupljaku je najveća stara tisa na Medvednici, a nalazi se kod "Prvog francuskog rudnika", neposredno pored Lugarske staze. U prsnoj visini opseg joj iznosi 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno, iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem. Tisu zaštićuju šumarski propisi.

== Markovčak - Bistra ==

[[Datoteka:Rezervati_šumske_vegetacije.jpg|200px|mini|left|Rezervati šumske vegetacije u Parku prirode Medvednica]]
[[Datoteka:Medvednica4.jpg|200px|mini|right|Poučna ploča o šumi bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica5.jpg|200px|mini|left|Mješovita šuma bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica6.jpg|200px|mini|right|Mješovita šuma bukve i jele]]

Glavna karakteristika Parka prirode Medvednica su dobro očuvane šume i šumske zajednice koje obuhvaćaju 64 % površine parka. U Parku postoji i 8 posebnih šumskih rezervata:

• Bliznec – Šumarev grob (šuma bukve i jele)

• Gračec – Lukovica – Rebar (termofilne šume hrasta medunca i crnog graba)

• Mikulić potok – Vrabečka gora (brdska bukova šuma)

• Pušinjak – Gorščica (brdska bukova šuma)

• Rauchova lugarnica – Desna Trnava (šuma bukve i jele)

• Tusti vrh – Kremenjak (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Babji zub – Ponikve (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Markovčak – Bistra (šuma bukve i jele)

Rezervat šumske vegetacije Markovčak - Bistra smješten je u gravitacijskom području potoka Bistre. Njegovi pritoci sastaju se na livadi Markov travnjak. Površina rezervata je 250,24 ha, od čega 151,46 ha u Zagrebačkoj županiji. Najviše se ističu bukve i jele, zadivljujuće veliki promjeri jele su i do 150 centimetara, a visine do 40 metara. Donji dio rezervata oko Markovog travnjaka te istočni dio izgrađeni su od vapnenca oblikovanog u stepeničaste litice. Na vapnenačkom, stjenovitom terenu karakteristična je vegetacija s mnoštvom tisa.

<center><gallery perrow="4">
Datoteka:Medvednica5.jpg|
Datoteka:Medvednica8.jpg|
Datoteka:Medvednica24.jpg|
Datoteka:Medvednica23.jpg|
Datoteka:Medvednica22.jpg|
Datoteka:Medvednica21.jpg|
Datoteka:Medvednica20.jpg|
Datoteka:Medvednica18.jpg|
Datoteka:Medvednica17.jpg|
Datoteka:Medvednica15.jpg|
Datoteka:Medvednica13.jpg|
Datoteka:Medvednica12.jpg|
Datoteka:Medvednica9.jpg|
</gallery></center>

== Literatura ==

*Botanički važna područja Hrvatske / uredili T. Nikolić, J. Topić, N. Vuković. Zagreb, Školska knjiga, 2010.

*Čaplar, A. Planinarski vodič po Hrvatskoj. Zagreb : Mozaik knjiga, 2011.

*Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode / uredništvo Ilija Barišić... [et al.]. Zagreb : Turistička naklada, 2008.

*Javna ustanova Park prirode Medvednica. http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/Medvednica.asp

*Nikolić T., Kovačić S. Flora Medvednice. Zagreb : Školska knjiga, 2008.

*Palković M., Draganović E., Pintarić K. Hrvatski parkovi : nacionalni parkovi i parkovi prirode. Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2005.

*Pelivan, A. Vodič kroz prirodne ljepote u Hrvatskoj. Donja Lomnica : Ekološki glasnik, 1998.

*Poljak, Ž., Čaplar, A. Medvednica : planinarsko-izletnički vodič. Zagreb : Hrvatski planinarski savez, 2001.

*Russell, T., Cutler, C. Svjetska enciklopedija drveća. Rijeka : Leo-commerce, 2004.

*Slika Medvednice. http://www.bing.com/images/searchq=slike+medvednice&view=detail&id=EC94DAEC80E49979B655C14F7E90D3E201B31C64&first=0&qpvt=slike+medvednice&FORM=IDFRIR

*Šume u Hrvatskoj / uredništvo Josip Dundović... [et al.]. Zagreb : Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu : Hrvatske šume, 1992.

*Vidaković, P. Nacionalni parkovi i zaštićena područja u Hrvatskoj : (očuvana priroda - kultura - ekoturizam). Zagreb : Fond za stipendiranje mladih za zaštitu prirode i turizam, 2003.

Park prirode Medvednica

2012-05-16T15:55:15Z

OŠLjGaja:

== Park prirode Medvednica ==

[[Datoteka:Karta_medvednice_news_pic.jpg|200px|mini|left|Karta Medvednice]]
[[Datoteka:Medvednica14.jpg|200px|mini|right|Ploča geološke dobi Medvednice]]
[[Datoteka:Medvednica10.jpg|200px|mini|left|Potok]]
[[Datoteka:Medvednica11.jpg|200px|mini|right|Priroda uz potok]]

Medvednica je smještena sjeverno od Zagreba. Pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok, od Save do rječice Lonje. Rubovi Medvednice vežu se uz Zagreb pa se naziva još i Zagrebačka gora. Najviši vrh Medvednice je Sljeme. Zapadni dio Medvednice 1981. proglašen je parkom prirode. Prostire se od Podsuseda do Kašinskog sedla, duljine je oko 24 kilometara. Ukupna površina Parka prirode Medvednica iznosi 22 826 ha. Poznat je po različitoj povijesnoj i kulturnoj baštini. Najveći dio je sagrađen od eruptivnog kamena. Na Zapadnom dijelu Medvednice nalazi se, oko Ponikava i Bizeka, špilja Veternica, jedna od većih špilja u Hrvatskoj, duljine oko 6 kilometara. Oko te špilje nalaze se livade na Ponikvama, dom Glavica, gradina Susedgrad, Kameni svati. Također u tom dijelu Medvednice nalazimo i manje pećine i jame, među kojima se ističe pećina Medvednica te Tisin ponor. Po zadnjim istraživanjima tu se nalazi oko 40 speleoloških objekata. Upravitelj Parka prirode Medvednica je javna ustanova Park prirode Medvednica.

== Vegetacija ==

[[Datoteka:Medvednica19.jpg|200px|mini|right|Bijeli Lopuh (''Petasites albus'' (L.) Gaertn.)]]
[[Datoteka:Medvednica16.jpg|200px|mini|left|Plućnjak (''Pulmonaria officinalis'' L.)]]

Osobito važno za ovaj dio Medvednice je to što na cjelokupnoj površini šuma nema niti jednog naselja. U nižim predjelima rastu šume hrasta kitanjaka, pitoma kestena, graba. U srednjim visinama nalaze se šume kitnjaka i bukve, dok su pri vrhu šume jele. Pri samom vrhu Sljemena i uzduž najvišega grebena pojavljuju se prirodne skupine jasena. Osobiti ukras ovim šumama su proljetnice koje su u najviše slučaja ugrožene.
Na Medvednici se razlikuje preko 1300 različitih biljnih vrsta i podvrsta, a od njih je 268 zakonom zaštićeno. Neke od njih su: šumska potočnica, tisa, ljiljan, šumska jagoda, planinski božur, borovnica, puzava ivica, mali šuškavac, rumenka, crvena bazga, hrvatska perunika, divlja mrkva, bijeli lopuh, šumska runjika, mala kiselica, dugolisna metvica, crno-crveni kukurijek, obična kurika, šumska bekica, pjegasti kozlac, obični krestušac, šumska mlječika, velecvjetni naprstak, žuti kokotac, bijeli gavez, lijeska, divlja trešnja, jelenja paprat, vunenasta medunika, mirisava ljubičica, ptičja grahorica, dvolisni procjepak, livadna kadulja, obična češnjača, kranjski ljiljan, jesenji lavlji zub, žuta mrtva kopriva, hrast kitnjak, bagrem, bijela vrba, jasen, velelisna lipa, maline, livadna zečina, crvena vratiželja, petrov križ, biskupska kapica, šumska skrižalina, pjegavi kaćun i još mnoge zanimljive vrste.

== Tisa u Šupljaku ==

[[Datoteka:Medvednica25.jpg|200px|mini|right|Tisa]]
[[Datoteka:Medvednica7.jpg|200px|mini|left|Tisa]]

Po dimenzijama tisa (lat. ''Taxus baccata'') u Šupljaku je najveća stara tisa na Medvednici, a nalazi se kod "Prvog francuskog rudnika", neposredno pored Lugarske staze. U prsnoj visini opseg joj iznosi 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno, iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem. Tisu zaštićuju šumarski propisi.

== Markovčak - Bistra ==

[[Datoteka:Rezervati_šumske_vegetacije.jpg|200px|mini|left|Rezervati šumske vegetacije u Parku prirode Medvednica]]
[[Datoteka:Medvednica4.jpg|200px|mini|right|Poučna ploča o šumi bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica5.jpg|200px|mini|left|Mješovita šuma bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica6.jpg|200px|mini|right|Mješovita šuma bukve i jele]]

Glavna karakteristika Parka prirode Medvednica su dobro očuvane šume i šumske zajednice koje obuhvaćaju 64 % površine parka. U Parku postoji i 8 posebnih šumskih rezervata:

• Bliznec – Šumarev grob (šuma bukve i jele)

• Gračec – Lukovica – Rebar (termofilne šume hrasta medunca i crnog graba)

• Mikulić potok – Vrabečka gora (brdska bukova šuma)

• Pušinjak – Gorščica (brdska bukova šuma)

• Rauchova lugarnica – Desna Trnava (šuma bukve i jele)

• Tusti vrh – Kremenjak (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Babji zub – Ponikve (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Markovčak – Bistra (šuma bukve i jele)

Rezervat šumske vegetacije Markovčak - Bistra smješten je u gravitacijskom području potoka Bistre. Njegovi pritoci sastaju se na livadi Markov travnjak. Površina rezervata je 250,24 ha, od čega 151,46 ha u Zagrebačkoj županiji. Najviše se ističu bukve i jele, zadivljujuće veliki promjeri jele su i do 150 centimetara, a visine do 40 metara. Donji dio rezervata oko Markovog travnjaka te istočni dio izgrađeni su od vapnenca oblikovanog u stepeničaste litice. Na vapnenačkom, stjenovitom terenu karakteristična je vegetacija s mnoštvom tisa.

<center><gallery perrow="6">
Datoteka:Lužnica1.JPG|
Datoteka:Lužnica4.JPG|
Datoteka:Lužnica6.JPG|
Datoteka:Lužnica7.jpg|
Datoteka:Lužnica9.jpg|
Datoteka:Lužnica10.jpg|
Datoteka:Lužnica11.jpg|
Datoteka:Lužnica12.JPG|
Datoteka:Lužnica13.jpg|
Datoteka:Lužnica14.jpg|
Datoteka:Lužnica15.jpg|
Datoteka:Lužnica16.jpg|
Datoteka:Lužnica17.jpg|
Datoteka:Lužnica18.jpg|
Datoteka:Lužnica19.jpg|
Datoteka:Lužnica20.jpg|
</gallery></center>

== Literatura ==

*Botanički važna područja Hrvatske / uredili T. Nikolić, J. Topić, N. Vuković. Zagreb, Školska knjiga, 2010.

*Čaplar, A. Planinarski vodič po Hrvatskoj. Zagreb : Mozaik knjiga, 2011.

*Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode / uredništvo Ilija Barišić... [et al.]. Zagreb : Turistička naklada, 2008.

*Javna ustanova Park prirode Medvednica. http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/Medvednica.asp

*Nikolić T., Kovačić S. Flora Medvednice. Zagreb : Školska knjiga, 2008.

*Palković M., Draganović E., Pintarić K. Hrvatski parkovi : nacionalni parkovi i parkovi prirode. Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2005.

*Pelivan, A. Vodič kroz prirodne ljepote u Hrvatskoj. Donja Lomnica : Ekološki glasnik, 1998.

*Poljak, Ž., Čaplar, A. Medvednica : planinarsko-izletnički vodič. Zagreb : Hrvatski planinarski savez, 2001.

*Russell, T., Cutler, C. Svjetska enciklopedija drveća. Rijeka : Leo-commerce, 2004.

*Slika Medvednice. http://www.bing.com/images/searchq=slike+medvednice&view=detail&id=EC94DAEC80E49979B655C14F7E90D3E201B31C64&first=0&qpvt=slike+medvednice&FORM=IDFRIR

*Šume u Hrvatskoj / uredništvo Josip Dundović... [et al.]. Zagreb : Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu : Hrvatske šume, 1992.

*Vidaković, P. Nacionalni parkovi i zaštićena područja u Hrvatskoj : (očuvana priroda - kultura - ekoturizam). Zagreb : Fond za stipendiranje mladih za zaštitu prirode i turizam, 2003.

Park prirode Medvednica

2012-05-16T15:55:04Z

OŠLjGaja:

== Park prirode Medvednica ==

[[Datoteka:Karta_medvednice_news_pic.jpg|200px|mini|left|Karta Medvednice]]
[[Datoteka:Medvednica14.jpg|200px|mini|right|Ploča geološke dobi Medvednice]]
[[Datoteka:Medvednica10.jpg|200px|mini|left|Potok]]
[[Datoteka:Medvednica11.jpg|200px|mini|right|Priroda uz potok]]

Medvednica je smještena sjeverno od Zagreba. Pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok, od Save do rječice Lonje. Rubovi Medvednice vežu se uz Zagreb pa se naziva još i Zagrebačka gora. Najviši vrh Medvednice je Sljeme. Zapadni dio Medvednice 1981. proglašen je parkom prirode. Prostire se od Podsuseda do Kašinskog sedla, duljine je oko 24 kilometara. Ukupna površina Parka prirode Medvednica iznosi 22 826 ha. Poznat je po različitoj povijesnoj i kulturnoj baštini. Najveći dio je sagrađen od eruptivnog kamena. Na Zapadnom dijelu Medvednice nalazi se, oko Ponikava i Bizeka, špilja Veternica, jedna od većih špilja u Hrvatskoj, duljine oko 6 kilometara. Oko te špilje nalaze se livade na Ponikvama, dom Glavica, gradina Susedgrad, Kameni svati. Također u tom dijelu Medvednice nalazimo i manje pećine i jame, među kojima se ističe pećina Medvednica te Tisin ponor. Po zadnjim istraživanjima tu se nalazi oko 40 speleoloških objekata. Upravitelj Parka prirode Medvednica je javna ustanova Park prirode Medvednica.

== Vegetacija ==

[[Datoteka:Medvednica19.jpg|200px|mini|right|Bijeli Lopuh (''Petasites albus'' (L.) Gaertn.)]]
[[Datoteka:Medvednica16.jpg|200px|mini|left|Plućnjak (''Pulmonaria officinalis'' L.)]]

Osobito važno za ovaj dio Medvednice je to što na cjelokupnoj površini šuma nema niti jednog naselja. U nižim predjelima rastu šume hrasta kitanjaka, pitoma kestena, graba. U srednjim visinama nalaze se šume kitnjaka i bukve, dok su pri vrhu šume jele. Pri samom vrhu Sljemena i uzduž najvišega grebena pojavljuju se prirodne skupine jasena. Osobiti ukras ovim šumama su proljetnice koje su u najviše slučaja ugrožene.
Na Medvednici se razlikuje preko 1300 različitih biljnih vrsta i podvrsta, a od njih je 268 zakonom zaštićeno. Neke od njih su: šumska potočnica, tisa, ljiljan, šumska jagoda, planinski božur, borovnica, puzava ivica, mali šuškavac, rumenka, crvena bazga, hrvatska perunika, divlja mrkva, bijeli lopuh, šumska runjika, mala kiselica, dugolisna metvica, crno-crveni kukurijek, obična kurika, šumska bekica, pjegasti kozlac, obični krestušac, šumska mlječika, velecvjetni naprstak, žuti kokotac, bijeli gavez, lijeska, divlja trešnja, jelenja paprat, vunenasta medunika, mirisava ljubičica, ptičja grahorica, dvolisni procjepak, livadna kadulja, obična češnjača, kranjski ljiljan, jesenji lavlji zub, žuta mrtva kopriva, hrast kitnjak, bagrem, bijela vrba, jasen, velelisna lipa, maline, livadna zečina, crvena vratiželja, petrov križ, biskupska kapica, šumska skrižalina, pjegavi kaćun i još mnoge zanimljive vrste.

== Tisa u Šupljaku ==

[[Datoteka:Medvednica25.jpg|200px|mini|right|Tisa]]
[[Datoteka:Medvednica7.jpg|200px|mini|left|Tisa]]

Po dimenzijama tisa (lat. ''Taxus baccata'') u Šupljaku je najveća stara tisa na Medvednici, a nalazi se kod "Prvog francuskog rudnika", neposredno pored Lugarske staze. U prsnoj visini opseg joj iznosi 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno, iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem. Tisu zaštićuju šumarski propisi.

== Markovčak - Bistra ==

[[Datoteka:Rezervati_šumske_vegetacije.jpg|200px|mini|left|Rezervati šumske vegetacije u Parku prirode Medvednica]]
[[Datoteka:Medvednica4.jpg|200px|mini|right|Poučna ploča o šumi bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica5.jpg|200px|mini|left|Mješovita šuma bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica6.jpg|200px|mini|right|Mješovita šuma bukve i jele]]

Glavna karakteristika Parka prirode Medvednica su dobro očuvane šume i šumske zajednice koje obuhvaćaju 64 % površine parka. U Parku postoji i 8 posebnih šumskih rezervata:

• Bliznec – Šumarev grob (šuma bukve i jele)

• Gračec – Lukovica – Rebar (termofilne šume hrasta medunca i crnog graba)

• Mikulić potok – Vrabečka gora (brdska bukova šuma)

• Pušinjak – Gorščica (brdska bukova šuma)

• Rauchova lugarnica – Desna Trnava (šuma bukve i jele)

• Tusti vrh – Kremenjak (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Babji zub – Ponikve (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Markovčak – Bistra (šuma bukve i jele)

Rezervat šumske vegetacije Markovčak - Bistra smješten je u gravitacijskom području potoka Bistre. Njegovi pritoci sastaju se na livadi Markov travnjak. Površina rezervata je 250,24 ha, od čega 151,46 ha u Zagrebačkoj županiji. Najviše se ističu bukve i jele, zadivljujuće veliki promjeri jele su i do 150 centimetara, a visine do 40 metara. Donji dio rezervata oko Markovog travnjaka te istočni dio izgrađeni su od vapnenca oblikovanog u stepeničaste litice. Na vapnenačkom, stjenovitom terenu karakteristična je vegetacija s mnoštvom tisa.

<center><gallery perrow="6">
Datoteka:Lužnica1.JPG|
Datoteka:Lužnica4.JPG|
Datoteka:Lužnica6.JPG|
Datoteka:Lužnica7.jpg|
Datoteka:Lužnica9.jpg|
Datoteka:Lužnica10.jpg|
Datoteka:Lužnica11.jpg|
Datoteka:Lužnica12.JPG|
Datoteka:Lužnica13.jpg|
Datoteka:Lužnica14.jpg|
Datoteka:Lužnica15.jpg|
Datoteka:Lužnica16.jpg|
Datoteka:Lužnica17.jpg|
Datoteka:Lužnica18.jpg|
Datoteka:Lužnica19.jpg|
Datoteka:Lužnica20.jpg|
</gallery></center>

== Literatura ==

*Botanički važna područja Hrvatske / uredili T. Nikolić, J. Topić, N. Vuković. Zagreb, Školska knjiga, 2010.

*Čaplar, A. Planinarski vodič po Hrvatskoj. Zagreb : Mozaik knjiga, 2011.

*Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode / uredništvo Ilija Barišić... [et al.]. Zagreb : Turistička naklada, 2008.

*Javna ustanova Park prirode Medvednica. http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/Medvednica.asp

*Nikolić T., Kovačić S. Flora Medvednice. Zagreb : Školska knjiga, 2008.

*Palković M., Draganović E., Pintarić K. Hrvatski parkovi : nacionalni parkovi i parkovi prirode. Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2005.

*Pelivan, A. Vodič kroz prirodne ljepote u Hrvatskoj. Donja Lomnica : Ekološki glasnik, 1998.

*Poljak, Ž., Čaplar, A. Medvednica : planinarsko-izletnički vodič. Zagreb : Hrvatski planinarski savez, 2001.

*Russell, T., Cutler, C. Svjetska enciklopedija drveća. Rijeka : Leo-commerce, 2004.

*Slika Medvednice. http://www.bing.com/images/searchq=slike+medvednice&view=detail&id=EC94DAEC80E49979B655C14F7E90D3E201B31C64&first=0&qpvt=slike+medvednice&FORM=IDFRIR

*Šume u Hrvatskoj / uredništvo Josip Dundović... [et al.]. Zagreb : Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu : Hrvatske šume, 1992.

*Vidaković, P. Nacionalni parkovi i zaštićena područja u Hrvatskoj : (očuvana priroda - kultura - ekoturizam). Zagreb : Fond za stipendiranje mladih za zaštitu prirode i turizam, 2003.

Park prirode Medvednica

2012-05-16T15:52:53Z

OŠLjGaja:

== Park prirode Medvednica ==

[[Datoteka:Karta_medvednice_news_pic.jpg|200px|mini|left|Karta Medvednice]]
[[Datoteka:Medvednica14.jpg|200px|mini|right|Ploča geološke dobi Medvednice]]
[[Datoteka:Medvednica18.jpg|200px|mini|left|Potok]]
[[Datoteka:Medvednica11.jpg|200px|mini|right|Priroda uz potok]]

Medvednica je smještena sjeverno od Zagreba. Pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok, od Save do rječice Lonje. Rubovi Medvednice vežu se uz Zagreb pa se naziva još i Zagrebačka gora. Najviši vrh Medvednice je Sljeme. Zapadni dio Medvednice 1981. proglašen je parkom prirode. Prostire se od Podsuseda do Kašinskog sedla, duljine je oko 24 kilometara. Ukupna površina Parka prirode Medvednica iznosi 22 826 ha. Poznat je po različitoj povijesnoj i kulturnoj baštini. Najveći dio je sagrađen od eruptivnog kamena. Na Zapadnom dijelu Medvednice nalazi se, oko Ponikava i Bizeka, špilja Veternica, jedna od većih špilja u Hrvatskoj, duljine oko 6 kilometara. Oko te špilje nalaze se livade na Ponikvama, dom Glavica, gradina Susedgrad, Kameni svati. Također u tom dijelu Medvednice nalazimo i manje pećine i jame, među kojima se ističe pećina Medvednica te Tisin ponor. Po zadnjim istraživanjima tu se nalazi oko 40 speleoloških objekata. Upravitelj Parka prirode Medvednica je javna ustanova Park prirode Medvednica.

== Vegetacija ==

[[Datoteka:Medvednica19.jpg|200px|mini|right|Bijeli Lopuh (''Petasites albus'' (L.) Gaertn.)]]
[[Datoteka:Medvednica16.jpg|200px|mini|left|Plućnjak (''Pulmonaria officinalis'' L.)]]

Osobito važno za ovaj dio Medvednice je to što na cjelokupnoj površini šuma nema niti jednog naselja. U nižim predjelima rastu šume hrasta kitanjaka, pitoma kestena, graba. U srednjim visinama nalaze se šume kitnjaka i bukve, dok su pri vrhu šume jele. Pri samom vrhu Sljemena i uzduž najvišega grebena pojavljuju se prirodne skupine jasena. Osobiti ukras ovim šumama su proljetnice koje su u najviše slučaja ugrožene.
Na Medvednici se razlikuje preko 1300 različitih biljnih vrsta i podvrsta, a od njih je 268 zakonom zaštićeno. Neke od njih su: šumska potočnica, tisa, ljiljan, šumska jagoda, planinski božur, borovnica, puzava ivica, mali šuškavac, rumenka, crvena bazga, hrvatska perunika, divlja mrkva, bijeli lopuh, šumska runjika, mala kiselica, dugolisna metvica, crno-crveni kukurijek, obična kurika, šumska bekica, pjegasti kozlac, obični krestušac, šumska mlječika, velecvjetni naprstak, žuti kokotac, bijeli gavez, lijeska, divlja trešnja, jelenja paprat, vunenasta medunika, mirisava ljubičica, ptičja grahorica, dvolisni procjepak, livadna kadulja, obična češnjača, kranjski ljiljan, jesenji lavlji zub, žuta mrtva kopriva, hrast kitnjak, bagrem, bijela vrba, jasen, velelisna lipa, maline, livadna zečina, crvena vratiželja, petrov križ, biskupska kapica, šumska skrižalina, pjegavi kaćun i još mnoge zanimljive vrste.

== Tisa u Šupljaku ==

[[Datoteka:Medvednica25.jpg|200px|mini|right|Tisa]]
[[Datoteka:Medvednica7.jpg|200px|mini|left|Tisa]]

Po dimenzijama tisa (lat. ''Taxus baccata'') u Šupljaku je najveća stara tisa na Medvednici, a nalazi se kod "Prvog francuskog rudnika", neposredno pored Lugarske staze. U prsnoj visini opseg joj iznosi 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno, iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem. Tisu zaštićuju šumarski propisi.

== Markovčak - Bistra ==

[[Datoteka:Rezervati_šumske_vegetacije.jpg|200px|mini|left|Rezervati šumske vegetacije u Parku prirode Medvednica]]
[[Datoteka:Medvednica4.jpg|200px|mini|right|Poučna ploča o šumi bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica5.jpg|200px|mini|left|Mješovita šuma bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica6.jpg|200px|mini|right|Mješovita šuma bukve i jele]]

Glavna karakteristika Parka prirode Medvednica su dobro očuvane šume i šumske zajednice koje obuhvaćaju 64 % površine parka. U Parku postoji i 8 posebnih šumskih rezervata:

• Bliznec – Šumarev grob (šuma bukve i jele)

• Gračec – Lukovica – Rebar (termofilne šume hrasta medunca i crnog graba)

• Mikulić potok – Vrabečka gora (brdska bukova šuma)

• Pušinjak – Gorščica (brdska bukova šuma)

• Rauchova lugarnica – Desna Trnava (šuma bukve i jele)

• Tusti vrh – Kremenjak (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Babji zub – Ponikve (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Markovčak – Bistra (šuma bukve i jele)

Rezervat šumske vegetacije Markovčak - Bistra smješten je u gravitacijskom području potoka Bistre. Njegovi pritoci sastaju se na livadi Markov travnjak. Površina rezervata je 250,24 ha, od čega 151,46 ha u Zagrebačkoj županiji. Najviše se ističu bukve i jele, zadivljujuće veliki promjeri jele su i do 150 centimetara, a visine do 40 metara. Donji dio rezervata oko Markovog travnjaka te istočni dio izgrađeni su od vapnenca oblikovanog u stepeničaste litice. Na vapnenačkom, stjenovitom terenu karakteristična je vegetacija s mnoštvom tisa.

<center><gallery perrow="6">
Datoteka:Lužnica1.JPG|
Datoteka:Lužnica4.JPG|
Datoteka:Lužnica6.JPG|
Datoteka:Lužnica7.jpg|
Datoteka:Lužnica9.jpg|
Datoteka:Lužnica10.jpg|
Datoteka:Lužnica11.jpg|
Datoteka:Lužnica12.JPG|
Datoteka:Lužnica13.jpg|
Datoteka:Lužnica14.jpg|
Datoteka:Lužnica15.jpg|
Datoteka:Lužnica16.jpg|
Datoteka:Lužnica17.jpg|
Datoteka:Lužnica18.jpg|
Datoteka:Lužnica19.jpg|
Datoteka:Lužnica20.jpg|
</gallery></center>

== Literatura ==

*Botanički važna područja Hrvatske / uredili T. Nikolić, J. Topić, N. Vuković. Zagreb, Školska knjiga, 2010.

*Čaplar, A. Planinarski vodič po Hrvatskoj. Zagreb : Mozaik knjiga, 2011.

*Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode / uredništvo Ilija Barišić... [et al.]. Zagreb : Turistička naklada, 2008.

*Javna ustanova Park prirode Medvednica. http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/Medvednica.asp

*Nikolić T., Kovačić S. Flora Medvednice. Zagreb : Školska knjiga, 2008.

*Palković M., Draganović E., Pintarić K. Hrvatski parkovi : nacionalni parkovi i parkovi prirode. Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2005.

*Pelivan, A. Vodič kroz prirodne ljepote u Hrvatskoj. Donja Lomnica : Ekološki glasnik, 1998.

*Poljak, Ž., Čaplar, A. Medvednica : planinarsko-izletnički vodič. Zagreb : Hrvatski planinarski savez, 2001.

*Russell, T., Cutler, C. Svjetska enciklopedija drveća. Rijeka : Leo-commerce, 2004.

*Slika Medvednice. http://www.bing.com/images/searchq=slike+medvednice&view=detail&id=EC94DAEC80E49979B655C14F7E90D3E201B31C64&first=0&qpvt=slike+medvednice&FORM=IDFRIR

*Šume u Hrvatskoj / uredništvo Josip Dundović... [et al.]. Zagreb : Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu : Hrvatske šume, 1992.

*Vidaković, P. Nacionalni parkovi i zaštićena područja u Hrvatskoj : (očuvana priroda - kultura - ekoturizam). Zagreb : Fond za stipendiranje mladih za zaštitu prirode i turizam, 2003.

Park prirode Medvednica

2012-05-16T15:52:21Z

OŠLjGaja:

== Park prirode Medvednica ==

[[Datoteka:Karta_medvednice_news_pic.jpg|200px|mini|left|Karta Medvednice]]
[[Datoteka:Medvednica14.jpg|200px|mini|right|Ploča geološke dobi Medvednice]]
[[Datoteka:Medvednica18.jpg|200px|mini|right|Potok]]
[[Datoteka:Medvednica11.jpg|200px|mini|left|Priroda uz potok]]

Medvednica je smještena sjeverno od Zagreba. Pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok, od Save do rječice Lonje. Rubovi Medvednice vežu se uz Zagreb pa se naziva još i Zagrebačka gora. Najviši vrh Medvednice je Sljeme. Zapadni dio Medvednice 1981. proglašen je parkom prirode. Prostire se od Podsuseda do Kašinskog sedla, duljine je oko 24 kilometara. Ukupna površina Parka prirode Medvednica iznosi 22 826 ha. Poznat je po različitoj povijesnoj i kulturnoj baštini. Najveći dio je sagrađen od eruptivnog kamena. Na Zapadnom dijelu Medvednice nalazi se, oko Ponikava i Bizeka, špilja Veternica, jedna od većih špilja u Hrvatskoj, duljine oko 6 kilometara. Oko te špilje nalaze se livade na Ponikvama, dom Glavica, gradina Susedgrad, Kameni svati. Također u tom dijelu Medvednice nalazimo i manje pećine i jame, među kojima se ističe pećina Medvednica te Tisin ponor. Po zadnjim istraživanjima tu se nalazi oko 40 speleoloških objekata. Upravitelj Parka prirode Medvednica je javna ustanova Park prirode Medvednica.

== Vegetacija ==

[[Datoteka:Medvednica19.jpg|200px|mini|right|Bijeli Lopuh (''Petasites albus'' (L.) Gaertn.)]]
[[Datoteka:Medvednica16.jpg|200px|mini|left|Plućnjak (''Pulmonaria officinalis'' L.)]]

Osobito važno za ovaj dio Medvednice je to što na cjelokupnoj površini šuma nema niti jednog naselja. U nižim predjelima rastu šume hrasta kitanjaka, pitoma kestena, graba. U srednjim visinama nalaze se šume kitnjaka i bukve, dok su pri vrhu šume jele. Pri samom vrhu Sljemena i uzduž najvišega grebena pojavljuju se prirodne skupine jasena. Osobiti ukras ovim šumama su proljetnice koje su u najviše slučaja ugrožene.
Na Medvednici se razlikuje preko 1300 različitih biljnih vrsta i podvrsta, a od njih je 268 zakonom zaštićeno. Neke od njih su: šumska potočnica, tisa, ljiljan, šumska jagoda, planinski božur, borovnica, puzava ivica, mali šuškavac, rumenka, crvena bazga, hrvatska perunika, divlja mrkva, bijeli lopuh, šumska runjika, mala kiselica, dugolisna metvica, crno-crveni kukurijek, obična kurika, šumska bekica, pjegasti kozlac, obični krestušac, šumska mlječika, velecvjetni naprstak, žuti kokotac, bijeli gavez, lijeska, divlja trešnja, jelenja paprat, vunenasta medunika, mirisava ljubičica, ptičja grahorica, dvolisni procjepak, livadna kadulja, obična češnjača, kranjski ljiljan, jesenji lavlji zub, žuta mrtva kopriva, hrast kitnjak, bagrem, bijela vrba, jasen, velelisna lipa, maline, livadna zečina, crvena vratiželja, petrov križ, biskupska kapica, šumska skrižalina, pjegavi kaćun i još mnoge zanimljive vrste.

== Tisa u Šupljaku ==

[[Datoteka:Medvednica25.jpg|200px|mini|right|Tisa]]
[[Datoteka:Medvednica7.jpg|200px|mini|left|Tisa]]

Po dimenzijama tisa (lat. ''Taxus baccata'') u Šupljaku je najveća stara tisa na Medvednici, a nalazi se kod "Prvog francuskog rudnika", neposredno pored Lugarske staze. U prsnoj visini opseg joj iznosi 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno, iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem. Tisu zaštićuju šumarski propisi.

== Markovčak - Bistra ==

[[Datoteka:Rezervati_šumske_vegetacije.jpg|200px|mini|left|Rezervati šumske vegetacije u Parku prirode Medvednica]]
[[Datoteka:Medvednica4.jpg|200px|mini|right|Poučna ploča o šumi bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica5.jpg|200px|mini|left|Mješovita šuma bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica6.jpg|200px|mini|right|Mješovita šuma bukve i jele]]

Glavna karakteristika Parka prirode Medvednica su dobro očuvane šume i šumske zajednice koje obuhvaćaju 64 % površine parka. U Parku postoji i 8 posebnih šumskih rezervata:

• Bliznec – Šumarev grob (šuma bukve i jele)

• Gračec – Lukovica – Rebar (termofilne šume hrasta medunca i crnog graba)

• Mikulić potok – Vrabečka gora (brdska bukova šuma)

• Pušinjak – Gorščica (brdska bukova šuma)

• Rauchova lugarnica – Desna Trnava (šuma bukve i jele)

• Tusti vrh – Kremenjak (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Babji zub – Ponikve (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Markovčak – Bistra (šuma bukve i jele)

Rezervat šumske vegetacije Markovčak - Bistra smješten je u gravitacijskom području potoka Bistre. Njegovi pritoci sastaju se na livadi Markov travnjak. Površina rezervata je 250,24 ha, od čega 151,46 ha u Zagrebačkoj županiji. Najviše se ističu bukve i jele, zadivljujuće veliki promjeri jele su i do 150 centimetara, a visine do 40 metara. Donji dio rezervata oko Markovog travnjaka te istočni dio izgrađeni su od vapnenca oblikovanog u stepeničaste litice. Na vapnenačkom, stjenovitom terenu karakteristična je vegetacija s mnoštvom tisa.

<center><gallery perrow="6">
Datoteka:Lužnica1.JPG|
Datoteka:Lužnica4.JPG|
Datoteka:Lužnica6.JPG|
Datoteka:Lužnica7.jpg|
Datoteka:Lužnica9.jpg|
Datoteka:Lužnica10.jpg|
Datoteka:Lužnica11.jpg|
Datoteka:Lužnica12.JPG|
Datoteka:Lužnica13.jpg|
Datoteka:Lužnica14.jpg|
Datoteka:Lužnica15.jpg|
Datoteka:Lužnica16.jpg|
Datoteka:Lužnica17.jpg|
Datoteka:Lužnica18.jpg|
Datoteka:Lužnica19.jpg|
Datoteka:Lužnica20.jpg|
</gallery></center>

== Literatura ==

*Botanički važna područja Hrvatske / uredili T. Nikolić, J. Topić, N. Vuković. Zagreb, Školska knjiga, 2010.

*Čaplar, A. Planinarski vodič po Hrvatskoj. Zagreb : Mozaik knjiga, 2011.

*Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode / uredništvo Ilija Barišić... [et al.]. Zagreb : Turistička naklada, 2008.

*Javna ustanova Park prirode Medvednica. http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/Medvednica.asp

*Nikolić T., Kovačić S. Flora Medvednice. Zagreb : Školska knjiga, 2008.

*Palković M., Draganović E., Pintarić K. Hrvatski parkovi : nacionalni parkovi i parkovi prirode. Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2005.

*Pelivan, A. Vodič kroz prirodne ljepote u Hrvatskoj. Donja Lomnica : Ekološki glasnik, 1998.

*Poljak, Ž., Čaplar, A. Medvednica : planinarsko-izletnički vodič. Zagreb : Hrvatski planinarski savez, 2001.

*Russell, T., Cutler, C. Svjetska enciklopedija drveća. Rijeka : Leo-commerce, 2004.

*Slika Medvednice. http://www.bing.com/images/searchq=slike+medvednice&view=detail&id=EC94DAEC80E49979B655C14F7E90D3E201B31C64&first=0&qpvt=slike+medvednice&FORM=IDFRIR

*Šume u Hrvatskoj / uredništvo Josip Dundović... [et al.]. Zagreb : Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu : Hrvatske šume, 1992.

*Vidaković, P. Nacionalni parkovi i zaštićena područja u Hrvatskoj : (očuvana priroda - kultura - ekoturizam). Zagreb : Fond za stipendiranje mladih za zaštitu prirode i turizam, 2003.

Park prirode Medvednica

2012-05-16T15:51:42Z

OŠLjGaja:

== Park prirode Medvednica ==

[[Datoteka:Karta_medvednice_news_pic.jpg|200px|mini|left|Karta Medvednice]]
[[Datoteka:Medvednica14.jpg|200px|mini|right|Ploča geološke dobi Medvednice]]
[[Datoteka:Medvednica18.jpg|200px|mini|right|Potok]]
[[Datoteka:Medvednica11.jpg|200px|mini|left|Priroda uz potok]]

Medvednica je smještena sjeverno od Zagreba. Pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok, od Save do rječice Lonje. Rubovi Medvednice vežu se uz Zagreb pa se naziva još i Zagrebačka gora. Najviši vrh Medvednice je Sljeme. Zapadni dio Medvednice 1981. proglašen je parkom prirode. Prostire se od Podsuseda do Kašinskog sedla, duljine je oko 24 kilometara. Ukupna površina Parka prirode Medvednica iznosi 22 826 ha. Poznat je po različitoj povijesnoj i kulturnoj baštini. Najveći dio je sagrađen od eruptivnog kamena. Na Zapadnom dijelu Medvednice nalazi se, oko Ponikava i Bizeka, špilja Veternica, jedna od većih špilja u Hrvatskoj, duljine oko 6 kilometara. Oko te špilje nalaze se livade na Ponikvama, dom Glavica, gradina Susedgrad, Kameni svati. Također u tom dijelu Medvednice nalazimo i manje pećine i jame, među kojima se ističe pećina Medvednica te Tisin ponor. Po zadnjim istraživanjima tu se nalazi oko 40 speleoloških objekata. Upravitelj Parka prirode Medvednica je javna ustanova Park prirode Medvednica.

== Vegetacija ==

[[Datoteka:Medvednica19.jpg|200px|mini|right|Bijeli Lopuh (''Petasites albus'' (L.) Gaertn.)]]
[[Datoteka:Medvednica16.jpg|200px|mini|left|Plućnjak (''Pulmonaria officinalis'' L.)]]

Osobito važno za ovaj dio Medvednice je to što na cjelokupnoj površini šuma nema niti jednog naselja. U nižim predjelima rastu šume hrasta kitanjaka, pitoma kestena, graba. U srednjim visinama nalaze se šume kitnjaka i bukve, dok su pri vrhu šume jele. Pri samom vrhu Sljemena i uzduž najvišega grebena pojavljuju se prirodne skupine jasena. Osobiti ukras ovim šumama su proljetnice koje su u najviše slučaja ugrožene.
Na Medvednici se razlikuje preko 1300 različitih biljnih vrsta i podvrsta, a od njih je 268 zakonom zaštićeno. Neke od njih su: šumska potočnica, tisa, ljiljan, šumska jagoda, planinski božur, borovnica, puzava ivica, mali šuškavac, rumenka, crvena bazga, hrvatska perunika, divlja mrkva, bijeli lopuh, šumska runjika, mala kiselica, dugolisna metvica, crno-crveni kukurijek, obična kurika, šumska bekica, pjegasti kozlac, obični krestušac, šumska mlječika, velecvjetni naprstak, žuti kokotac, bijeli gavez, lijeska, divlja trešnja, jelenja paprat, vunenasta medunika, mirisava ljubičica, ptičja grahorica, dvolisni procjepak, livadna kadulja, obična češnjača, kranjski ljiljan, jesenji lavlji zub, žuta mrtva kopriva, hrast kitnjak, bagrem, bijela vrba, jasen, velelisna lipa, maline, livadna zečina, crvena vratiželja, petrov križ, biskupska kapica, šumska skrižalina, pjegavi kaćun i još mnoge zanimljive vrste.

== Tisa u Šupljaku ==

[[Datoteka:Medvednica25.jpg|200px|mini|right|Tisa]]
[[Datoteka:Medvednica7.jpg|200px|mini|left|Tisa]]

Po dimenzijama tisa (lat. ''Taxus baccata'') u Šupljaku je najveća stara tisa na Medvednici, a nalazi se kod "Prvog francuskog rudnika", neposredno pored Lugarske staze. U prsnoj visini opseg joj iznosi 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno, iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem. Tisu zaštićuju šumarski propisi.

== Markovčak - Bistra ==

[[Datoteka:Rezervati_šumske_vegetacije.jpg|200px|mini|left|Rezervati šumske vegetacije u Parku prirode Medvednica]]
[[Datoteka:Medvednica4.jpg|200px|mini|right|Poučna ploča o šumi bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica5.jpg|200px|mini|left|Mješovita šuma bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica6.jpg|200px|mini|right|Mješovita šuma bukve i jele]]

Glavna karakteristika Parka prirode Medvednica su dobro očuvane šume i šumske zajednice koje obuhvaćaju 64 % površine parka. U Parku postoji i 8 posebnih šumskih rezervata:

• Bliznec – Šumarev grob (šuma bukve i jele)

• Gračec – Lukovica – Rebar (termofilne šume hrasta medunca i crnog graba)

• Mikulić potok – Vrabečka gora (brdska bukova šuma)

• Pušinjak – Gorščica (brdska bukova šuma)

• Rauchova lugarnica – Desna Trnava (šuma bukve i jele)

• Tusti vrh – Kremenjak (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Babji zub – Ponikve (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Markovčak – Bistra (šuma bukve i jele)

Rezervat šumske vegetacije Markovčak - Bistra smješten je u gravitacijskom području potoka Bistre. Njegovi pritoci sastaju se na livadi Markov travnjak. Površina rezervata je 250,24 ha, od čega 151,46 ha u Zagrebačkoj županiji. Najviše se ističu bukve i jele, zadivljujuće veliki promjeri jele su i do 150 centimetara, a visine do 40 metara. Donji dio rezervata oko Markovog travnjaka te istočni dio izgrađeni su od vapnenca oblikovanog u stepeničaste litice. Na vapnenačkom, stjenovitom terenu karakteristična je vegetacija s mnoštvom tisa.

<center><gallery perrow="6">
Datoteka:Lužnica1.JPG|
Datoteka:Lužnica4.JPG|
Datoteka:Lužnica6.JPG|
Datoteka:Lužnica7.jpg|
Datoteka:Lužnica9.jpg|
Datoteka:Lužnica10.jpg|
Datoteka:Lužnica11.jpg|
Datoteka:Lužnica12.JPG|
Datoteka:Lužnica13.jpg|
Datoteka:Lužnica14.jpg|
Datoteka:Lužnica15.jpg|
Datoteka:Lužnica16.jpg|
Datoteka:Lužnica17.jpg|
Datoteka:Lužnica18.jpg|
Datoteka:Lužnica19.jpg|
Datoteka:Lužnica20.jpg|
</gallery></center>

== Literatura ==

*Botanički važna područja Hrvatske / uredili T. Nikolić, J. Topić, N. Vuković. Zagreb, Školska knjiga, 2010.

*Čaplar, A. Planinarski vodič po Hrvatskoj. Zagreb : Mozaik knjiga, 2011.

*Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode / uredništvo Ilija Barišić... [et al.]. Zagreb : Turistička naklada, 2008.

*Javna ustanova Park prirode Medvednica. http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/Medvednica.asp

*Nikolić T., Kovačić S. Flora Medvednice. Zagreb : Školska knjiga, 2008.

*Palković M., Draganović E., Pintarić K. Hrvatski parkovi : nacionalni parkovi i parkovi prirode. Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2005.

*Pelivan, A. Vodič kroz prirodne ljepote u Hrvatskoj. Donja Lomnica : Ekološki glasnik, 1998.

*Poljak, Ž., Čaplar, A. Medvednica : planinarsko-izletnički vodič. Zagreb : Hrvatski planinarski savez, 2001.

*Russell, T., Cutler, C. Svjetska enciklopedija drveća. Rijeka : Leo-commerce, 2004.

*Slika Medvednice. http://www.bing.com/images/searchq=slike+medvednice&view=detail&id=EC94DAEC80E49979B655C14F7E90D3E201B31C64&first=0&qpvt=slike+medvednice&FORM=IDFRIR

*Šume u Hrvatskoj / uredništvo Josip Dundović... [et al.]. Zagreb : Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu : Hrvatske šume, 1992.

*Vidaković, P. Nacionalni parkovi i zaštićena područja u Hrvatskoj : (očuvana priroda - kultura - ekoturizam). Zagreb : Fond za stipendiranje mladih za zaštitu prirode i turizam, 2003.

Park prirode Medvednica

2012-05-16T15:47:42Z

OŠLjGaja:

== Park prirode Medvednica ==

[[Datoteka:Karta_medvednice_news_pic.jpg|200px|mini|right|Karta Medvednice]]

Medvednica je smještena sjeverno od Zagreba. Pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok, od Save do rječice Lonje. Rubovi Medvednice vežu se uz Zagreb pa se naziva još i Zagrebačka gora. Najviši vrh Medvednice je Sljeme. Zapadni dio Medvednice 1981. proglašen je parkom prirode. Prostire se od Podsuseda do Kašinskog sedla, duljine je oko 24 kilometara. Ukupna površina Parka prirode Medvednica iznosi 22 826 ha. Poznat je po različitoj povijesnoj i kulturnoj baštini. Najveći dio je sagrađen od eruptivnog kamena. Na Zapadnom dijelu Medvednice nalazi se, oko Ponikava i Bizeka, špilja Veternica, jedna od većih špilja u Hrvatskoj, duljine oko 6 kilometara. Oko te špilje nalaze se livade na Ponikvama, dom Glavica, gradina Susedgrad, Kameni svati. Također u tom dijelu Medvednice nalazimo i manje pećine i jame, među kojima se ističe pećina Medvednica te Tisin ponor. Po zadnjim istraživanjima tu se nalazi oko 40 speleoloških objekata. Upravitelj Parka prirode Medvednica je javna ustanova Park prirode Medvednica.

== Vegetacija ==

[[Datoteka:Medvednica19.jpg|200px|mini|right|Bijeli Lopuh (''Petasites albus'' (L.) Gaertn.)]]
[[Datoteka:Medvednica16.jpg|200px|mini|left|Plućnjak (''Pulmonaria officinalis'' L.)]]

Osobito važno za ovaj dio Medvednice je to što na cjelokupnoj površini šuma nema niti jednog naselja. U nižim predjelima rastu šume hrasta kitanjaka, pitoma kestena, graba. U srednjim visinama nalaze se šume kitnjaka i bukve, dok su pri vrhu šume jele. Pri samom vrhu Sljemena i uzduž najvišega grebena pojavljuju se prirodne skupine jasena. Osobiti ukras ovim šumama su proljetnice koje su u najviše slučaja ugrožene.
Na Medvednici se razlikuje preko 1300 različitih biljnih vrsta i podvrsta, a od njih je 268 zakonom zaštićeno. Neke od njih su: šumska potočnica, tisa, ljiljan, šumska jagoda, planinski božur, borovnica, puzava ivica, mali šuškavac, rumenka, crvena bazga, hrvatska perunika, divlja mrkva, bijeli lopuh, šumska runjika, mala kiselica, dugolisna metvica, crno-crveni kukurijek, obična kurika, šumska bekica, pjegasti kozlac, obični krestušac, šumska mlječika, velecvjetni naprstak, žuti kokotac, bijeli gavez, lijeska, divlja trešnja, jelenja paprat, vunenasta medunika, mirisava ljubičica, ptičja grahorica, dvolisni procjepak, livadna kadulja, obična češnjača, kranjski ljiljan, jesenji lavlji zub, žuta mrtva kopriva, hrast kitnjak, bagrem, bijela vrba, jasen, velelisna lipa, maline, livadna zečina, crvena vratiželja, petrov križ, biskupska kapica, šumska skrižalina, pjegavi kaćun i još mnoge zanimljive vrste.

== Tisa u Šupljaku ==

[[Datoteka:Medvednica25.jpg|200px|mini|right|Tisa]]
[[Datoteka:Medvednica7.jpg|200px|mini|left|Tisa]]

Po dimenzijama tisa (lat. ''Taxus baccata'') u Šupljaku je najveća stara tisa na Medvednici, a nalazi se kod "Prvog francuskog rudnika", neposredno pored Lugarske staze. U prsnoj visini opseg joj iznosi 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno, iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem. Tisu zaštićuju šumarski propisi.

== Markovčak - Bistra ==

[[Datoteka:Rezervati_šumske_vegetacije.jpg|200px|mini|left|Rezervati šumske vegetacije u Parku prirode Medvednica]]
[[Datoteka:Medvednica4.jpg|200px|mini|right|Poučna ploča o šumi bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica5.jpg|200px|mini|left|Mješovita šuma bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica6.jpg|200px|mini|right|Mješovita šuma bukve i jele]]

Glavna karakteristika Parka prirode Medvednica su dobro očuvane šume i šumske zajednice koje obuhvaćaju 64 % površine parka. U Parku postoji i 8 posebnih šumskih rezervata:

• Bliznec – Šumarev grob (šuma bukve i jele)

• Gračec – Lukovica – Rebar (termofilne šume hrasta medunca i crnog graba)

• Mikulić potok – Vrabečka gora (brdska bukova šuma)

• Pušinjak – Gorščica (brdska bukova šuma)

• Rauchova lugarnica – Desna Trnava (šuma bukve i jele)

• Tusti vrh – Kremenjak (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Babji zub – Ponikve (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Markovčak – Bistra (šuma bukve i jele)

Rezervat šumske vegetacije Markovčak - Bistra smješten je u gravitacijskom području potoka Bistre. Njegovi pritoci sastaju se na livadi Markov travnjak. Površina rezervata je 250,24 ha, od čega 151,46 ha u Zagrebačkoj županiji. Najviše se ističu bukve i jele, zadivljujuće veliki promjeri jele su i do 150 centimetara, a visine do 40 metara. Donji dio rezervata oko Markovog travnjaka te istočni dio izgrađeni su od vapnenca oblikovanog u stepeničaste litice. Na vapnenačkom, stjenovitom terenu karakteristična je vegetacija s mnoštvom tisa.

<center><gallery perrow="6">
Datoteka:Lužnica1.JPG|
Datoteka:Lužnica4.JPG|
Datoteka:Lužnica6.JPG|
Datoteka:Lužnica7.jpg|
Datoteka:Lužnica9.jpg|
Datoteka:Lužnica10.jpg|
Datoteka:Lužnica11.jpg|
Datoteka:Lužnica12.JPG|
Datoteka:Lužnica13.jpg|
Datoteka:Lužnica14.jpg|
Datoteka:Lužnica15.jpg|
Datoteka:Lužnica16.jpg|
Datoteka:Lužnica17.jpg|
Datoteka:Lužnica18.jpg|
Datoteka:Lužnica19.jpg|
Datoteka:Lužnica20.jpg|
</gallery></center>

== Literatura ==

*Botanički važna područja Hrvatske / uredili T. Nikolić, J. Topić, N. Vuković. Zagreb, Školska knjiga, 2010.

*Čaplar, A. Planinarski vodič po Hrvatskoj. Zagreb : Mozaik knjiga, 2011.

*Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode / uredništvo Ilija Barišić... [et al.]. Zagreb : Turistička naklada, 2008.

*Javna ustanova Park prirode Medvednica. http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/Medvednica.asp

*Nikolić T., Kovačić S. Flora Medvednice. Zagreb : Školska knjiga, 2008.

*Palković M., Draganović E., Pintarić K. Hrvatski parkovi : nacionalni parkovi i parkovi prirode. Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2005.

*Pelivan, A. Vodič kroz prirodne ljepote u Hrvatskoj. Donja Lomnica : Ekološki glasnik, 1998.

*Poljak, Ž., Čaplar, A. Medvednica : planinarsko-izletnički vodič. Zagreb : Hrvatski planinarski savez, 2001.

*Russell, T., Cutler, C. Svjetska enciklopedija drveća. Rijeka : Leo-commerce, 2004.

*Slika Medvednice. http://www.bing.com/images/searchq=slike+medvednice&view=detail&id=EC94DAEC80E49979B655C14F7E90D3E201B31C64&first=0&qpvt=slike+medvednice&FORM=IDFRIR

*Šume u Hrvatskoj / uredništvo Josip Dundović... [et al.]. Zagreb : Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu : Hrvatske šume, 1992.

*Vidaković, P. Nacionalni parkovi i zaštićena područja u Hrvatskoj : (očuvana priroda - kultura - ekoturizam). Zagreb : Fond za stipendiranje mladih za zaštitu prirode i turizam, 2003.

Park prirode Medvednica

2012-05-16T15:47:17Z

OŠLjGaja:

== Park prirode Medvednica ==

[[Datoteka:Karta_medvednice_news_pic.jpg|200px|mini|right|Karta Medvednice]]

Medvednica je smještena sjeverno od Zagreba. Pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok, od Save do rječice Lonje. Rubovi Medvednice vežu se uz Zagreb pa se naziva još i Zagrebačka gora. Najviši vrh Medvednice je Sljeme. Zapadni dio Medvednice 1981. proglašen je parkom prirode. Prostire se od Podsuseda do Kašinskog sedla, duljine je oko 24 kilometara. Ukupna površina Parka prirode Medvednica iznosi 22 826 ha. Poznat je po različitoj povijesnoj i kulturnoj baštini. Najveći dio je sagrađen od eruptivnog kamena. Na Zapadnom dijelu Medvednice nalazi se, oko Ponikava i Bizeka, špilja Veternica, jedna od većih špilja u Hrvatskoj, duljine oko 6 kilometara. Oko te špilje nalaze se livade na Ponikvama, dom Glavica, gradina Susedgrad, Kameni svati. Također u tom dijelu Medvednice nalazimo i manje pećine i jame, među kojima se ističe pećina Medvednica te Tisin ponor. Po zadnjim istraživanjima tu se nalazi oko 40 speleoloških objekata. Upravitelj Parka prirode Medvednica je javna ustanova Park prirode Medvednica.

== Vegetacija ==

[[Datoteka:Medvednica19.jpg|200px|mini|right|Bijeli Lopuh (Petasites albus (L.) Gaertn.)]]
[[Datoteka:Medvednica16.jpg|200px|mini|left|Plućnjak (''Pulmonaria officinalis'' L.)]]

Osobito važno za ovaj dio Medvednice je to što na cjelokupnoj površini šuma nema niti jednog naselja. U nižim predjelima rastu šume hrasta kitanjaka, pitoma kestena, graba. U srednjim visinama nalaze se šume kitnjaka i bukve, dok su pri vrhu šume jele. Pri samom vrhu Sljemena i uzduž najvišega grebena pojavljuju se prirodne skupine jasena. Osobiti ukras ovim šumama su proljetnice koje su u najviše slučaja ugrožene.
Na Medvednici se razlikuje preko 1300 različitih biljnih vrsta i podvrsta, a od njih je 268 zakonom zaštićeno. Neke od njih su: šumska potočnica, tisa, ljiljan, šumska jagoda, planinski božur, borovnica, puzava ivica, mali šuškavac, rumenka, crvena bazga, hrvatska perunika, divlja mrkva, bijeli lopuh, šumska runjika, mala kiselica, dugolisna metvica, crno-crveni kukurijek, obična kurika, šumska bekica, pjegasti kozlac, obični krestušac, šumska mlječika, velecvjetni naprstak, žuti kokotac, bijeli gavez, lijeska, divlja trešnja, jelenja paprat, vunenasta medunika, mirisava ljubičica, ptičja grahorica, dvolisni procjepak, livadna kadulja, obična češnjača, kranjski ljiljan, jesenji lavlji zub, žuta mrtva kopriva, hrast kitnjak, bagrem, bijela vrba, jasen, velelisna lipa, maline, livadna zečina, crvena vratiželja, petrov križ, biskupska kapica, šumska skrižalina, pjegavi kaćun i još mnoge zanimljive vrste.

== Tisa u Šupljaku ==

[[Datoteka:Medvednica25.jpg|200px|mini|right|Tisa]]
[[Datoteka:Medvednica7.jpg|200px|mini|left|Tisa]]

Po dimenzijama tisa (lat. ''Taxus baccata'') u Šupljaku je najveća stara tisa na Medvednici, a nalazi se kod "Prvog francuskog rudnika", neposredno pored Lugarske staze. U prsnoj visini opseg joj iznosi 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno, iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem. Tisu zaštićuju šumarski propisi.

== Markovčak - Bistra ==

[[Datoteka:Rezervati_šumske_vegetacije.jpg|200px|mini|left|Rezervati šumske vegetacije u Parku prirode Medvednica]]
[[Datoteka:Medvednica4.jpg|200px|mini|right|Poučna ploča o šumi bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica5.jpg|200px|mini|left|Mješovita šuma bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica6.jpg|200px|mini|right|Mješovita šuma bukve i jele]]

Glavna karakteristika Parka prirode Medvednica su dobro očuvane šume i šumske zajednice koje obuhvaćaju 64 % površine parka. U Parku postoji i 8 posebnih šumskih rezervata:

• Bliznec – Šumarev grob (šuma bukve i jele)

• Gračec – Lukovica – Rebar (termofilne šume hrasta medunca i crnog graba)

• Mikulić potok – Vrabečka gora (brdska bukova šuma)

• Pušinjak – Gorščica (brdska bukova šuma)

• Rauchova lugarnica – Desna Trnava (šuma bukve i jele)

• Tusti vrh – Kremenjak (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Babji zub – Ponikve (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Markovčak – Bistra (šuma bukve i jele)

Rezervat šumske vegetacije Markovčak - Bistra smješten je u gravitacijskom području potoka Bistre. Njegovi pritoci sastaju se na livadi Markov travnjak. Površina rezervata je 250,24 ha, od čega 151,46 ha u Zagrebačkoj županiji. Najviše se ističu bukve i jele, zadivljujuće veliki promjeri jele su i do 150 centimetara, a visine do 40 metara. Donji dio rezervata oko Markovog travnjaka te istočni dio izgrađeni su od vapnenca oblikovanog u stepeničaste litice. Na vapnenačkom, stjenovitom terenu karakteristična je vegetacija s mnoštvom tisa.

<center><gallery perrow="6">
Datoteka:Lužnica1.JPG|
Datoteka:Lužnica4.JPG|
Datoteka:Lužnica6.JPG|
Datoteka:Lužnica7.jpg|
Datoteka:Lužnica9.jpg|
Datoteka:Lužnica10.jpg|
Datoteka:Lužnica11.jpg|
Datoteka:Lužnica12.JPG|
Datoteka:Lužnica13.jpg|
Datoteka:Lužnica14.jpg|
Datoteka:Lužnica15.jpg|
Datoteka:Lužnica16.jpg|
Datoteka:Lužnica17.jpg|
Datoteka:Lužnica18.jpg|
Datoteka:Lužnica19.jpg|
Datoteka:Lužnica20.jpg|
</gallery></center>

== Literatura ==

*Botanički važna područja Hrvatske / uredili T. Nikolić, J. Topić, N. Vuković. Zagreb, Školska knjiga, 2010.

*Čaplar, A. Planinarski vodič po Hrvatskoj. Zagreb : Mozaik knjiga, 2011.

*Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode / uredništvo Ilija Barišić... [et al.]. Zagreb : Turistička naklada, 2008.

*Javna ustanova Park prirode Medvednica. http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/Medvednica.asp

*Nikolić T., Kovačić S. Flora Medvednice. Zagreb : Školska knjiga, 2008.

*Palković M., Draganović E., Pintarić K. Hrvatski parkovi : nacionalni parkovi i parkovi prirode. Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2005.

*Pelivan, A. Vodič kroz prirodne ljepote u Hrvatskoj. Donja Lomnica : Ekološki glasnik, 1998.

*Poljak, Ž., Čaplar, A. Medvednica : planinarsko-izletnički vodič. Zagreb : Hrvatski planinarski savez, 2001.

*Russell, T., Cutler, C. Svjetska enciklopedija drveća. Rijeka : Leo-commerce, 2004.

*Slika Medvednice. http://www.bing.com/images/searchq=slike+medvednice&view=detail&id=EC94DAEC80E49979B655C14F7E90D3E201B31C64&first=0&qpvt=slike+medvednice&FORM=IDFRIR

*Šume u Hrvatskoj / uredništvo Josip Dundović... [et al.]. Zagreb : Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu : Hrvatske šume, 1992.

*Vidaković, P. Nacionalni parkovi i zaštićena područja u Hrvatskoj : (očuvana priroda - kultura - ekoturizam). Zagreb : Fond za stipendiranje mladih za zaštitu prirode i turizam, 2003.

Park prirode Medvednica

2012-05-16T15:43:52Z

OŠLjGaja:

== Park prirode Medvednica ==

[[Datoteka:Karta_medvednice_news_pic.jpg|200px|mini|right|Karta Medvednice]]

Medvednica je smještena sjeverno od Zagreba. Pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok, od Save do rječice Lonje. Rubovi Medvednice vežu se uz Zagreb pa se naziva još i Zagrebačka gora. Najviši vrh Medvednice je Sljeme. Zapadni dio Medvednice 1981. proglašen je parkom prirode. Prostire se od Podsuseda do Kašinskog sedla, duljine je oko 24 kilometara. Ukupna površina Parka prirode Medvednica iznosi 22 826 ha. Poznat je po različitoj povijesnoj i kulturnoj baštini. Najveći dio je sagrađen od eruptivnog kamena. Na Zapadnom dijelu Medvednice nalazi se, oko Ponikava i Bizeka, špilja Veternica, jedna od većih špilja u Hrvatskoj, duljine oko 6 kilometara. Oko te špilje nalaze se livade na Ponikvama, dom Glavica, gradina Susedgrad, Kameni svati. Također u tom dijelu Medvednice nalazimo i manje pećine i jame, među kojima se ističe pećina Medvednica te Tisin ponor. Po zadnjim istraživanjima tu se nalazi oko 40 speleoloških objekata. Upravitelj Parka prirode Medvednica je javna ustanova Park prirode Medvednica.

== Vegetacija ==

[[Datoteka:Medvednica19.jpg|200px|mini|right|]]
[[Datoteka:Medvednica16.jpg|200px|mini|left|Plućnjak (''Pulmonaria officinalis'' L.)]]

Osobito važno za ovaj dio Medvednice je to što na cjelokupnoj površini šuma nema niti jednog naselja. U nižim predjelima rastu šume hrasta kitanjaka, pitoma kestena, graba. U srednjim visinama nalaze se šume kitnjaka i bukve, dok su pri vrhu šume jele. Pri samom vrhu Sljemena i uzduž najvišega grebena pojavljuju se prirodne skupine jasena. Osobiti ukras ovim šumama su proljetnice koje su u najviše slučaja ugrožene.
Na Medvednici se razlikuje preko 1300 različitih biljnih vrsta i podvrsta, a od njih je 268 zakonom zaštićeno. Neke od njih su: šumska potočnica, tisa, ljiljan, šumska jagoda, planinski božur, borovnica, puzava ivica, mali šuškavac, rumenka, crvena bazga, hrvatska perunika, divlja mrkva, bijeli lopuh, šumska runjika, mala kiselica, dugolisna metvica, crno-crveni kukurijek, obična kurika, šumska bekica, pjegasti kozlac, obični krestušac, šumska mlječika, velecvjetni naprstak, žuti kokotac, bijeli gavez, lijeska, divlja trešnja, jelenja paprat, vunenasta medunika, mirisava ljubičica, ptičja grahorica, dvolisni procjepak, livadna kadulja, obična češnjača, kranjski ljiljan, jesenji lavlji zub, žuta mrtva kopriva, hrast kitnjak, bagrem, bijela vrba, jasen, velelisna lipa, maline, livadna zečina, crvena vratiželja, petrov križ, biskupska kapica, šumska skrižalina, pjegavi kaćun i još mnoge zanimljive vrste.

== Tisa u Šupljaku ==

[[Datoteka:Medvednica25.jpg|200px|mini|right|Tisa]]
[[Datoteka:Medvednica7.jpg|200px|mini|left|Tisa]]

Po dimenzijama tisa (lat. ''Taxus baccata'') u Šupljaku je najveća stara tisa na Medvednici, a nalazi se kod "Prvog francuskog rudnika", neposredno pored Lugarske staze. U prsnoj visini opseg joj iznosi 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno, iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem. Tisu zaštićuju šumarski propisi.

== Markovčak - Bistra ==

[[Datoteka:Rezervati_šumske_vegetacije.jpg|200px|mini|left|Rezervati šumske vegetacije u Parku prirode Medvednica]]
[[Datoteka:Medvednica4.jpg|200px|mini|right|Poučna ploča o šumi bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica5.jpg|200px|mini|left|Mješovita šuma bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica6.jpg|200px|mini|right|Mješovita šuma bukve i jele]]

Glavna karakteristika Parka prirode Medvednica su dobro očuvane šume i šumske zajednice koje obuhvaćaju 64 % površine parka. U Parku postoji i 8 posebnih šumskih rezervata:

• Bliznec – Šumarev grob (šuma bukve i jele)

• Gračec – Lukovica – Rebar (termofilne šume hrasta medunca i crnog graba)

• Mikulić potok – Vrabečka gora (brdska bukova šuma)

• Pušinjak – Gorščica (brdska bukova šuma)

• Rauchova lugarnica – Desna Trnava (šuma bukve i jele)

• Tusti vrh – Kremenjak (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Babji zub – Ponikve (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Markovčak – Bistra (šuma bukve i jele)

Rezervat šumske vegetacije Markovčak - Bistra smješten je u gravitacijskom području potoka Bistre. Njegovi pritoci sastaju se na livadi Markov travnjak. Površina rezervata je 250,24 ha, od čega 151,46 ha u Zagrebačkoj županiji. Najviše se ističu bukve i jele, zadivljujuće veliki promjeri jele su i do 150 centimetara, a visine do 40 metara. Donji dio rezervata oko Markovog travnjaka te istočni dio izgrađeni su od vapnenca oblikovanog u stepeničaste litice. Na vapnenačkom, stjenovitom terenu karakteristična je vegetacija s mnoštvom tisa.

<center><gallery perrow="6">
Datoteka:Lužnica1.JPG|
Datoteka:Lužnica4.JPG|
Datoteka:Lužnica6.JPG|
Datoteka:Lužnica7.jpg|
Datoteka:Lužnica9.jpg|
Datoteka:Lužnica10.jpg|
Datoteka:Lužnica11.jpg|
Datoteka:Lužnica12.JPG|
Datoteka:Lužnica13.jpg|
Datoteka:Lužnica14.jpg|
Datoteka:Lužnica15.jpg|
Datoteka:Lužnica16.jpg|
Datoteka:Lužnica17.jpg|
Datoteka:Lužnica18.jpg|
Datoteka:Lužnica19.jpg|
Datoteka:Lužnica20.jpg|
</gallery></center>

== Literatura ==

*Botanički važna područja Hrvatske / uredili T. Nikolić, J. Topić, N. Vuković. Zagreb, Školska knjiga, 2010.

*Čaplar, A. Planinarski vodič po Hrvatskoj. Zagreb : Mozaik knjiga, 2011.

*Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode / uredništvo Ilija Barišić... [et al.]. Zagreb : Turistička naklada, 2008.

*Javna ustanova Park prirode Medvednica. http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/Medvednica.asp

*Nikolić T., Kovačić S. Flora Medvednice. Zagreb : Školska knjiga, 2008.

*Palković M., Draganović E., Pintarić K. Hrvatski parkovi : nacionalni parkovi i parkovi prirode. Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2005.

*Pelivan, A. Vodič kroz prirodne ljepote u Hrvatskoj. Donja Lomnica : Ekološki glasnik, 1998.

*Poljak, Ž., Čaplar, A. Medvednica : planinarsko-izletnički vodič. Zagreb : Hrvatski planinarski savez, 2001.

*Russell, T., Cutler, C. Svjetska enciklopedija drveća. Rijeka : Leo-commerce, 2004.

*Slika Medvednice. http://www.bing.com/images/searchq=slike+medvednice&view=detail&id=EC94DAEC80E49979B655C14F7E90D3E201B31C64&first=0&qpvt=slike+medvednice&FORM=IDFRIR

*Šume u Hrvatskoj / uredništvo Josip Dundović... [et al.]. Zagreb : Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu : Hrvatske šume, 1992.

*Vidaković, P. Nacionalni parkovi i zaštićena područja u Hrvatskoj : (očuvana priroda - kultura - ekoturizam). Zagreb : Fond za stipendiranje mladih za zaštitu prirode i turizam, 2003.

Park prirode Medvednica

2012-05-16T15:39:33Z

OŠLjGaja:

== Park prirode Medvednica ==

[[Datoteka:Karta_medvednice_news_pic.jpg|200px|mini|right|Karta Medvednice]]

Medvednica je smještena sjeverno od Zagreba. Pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok, od Save do rječice Lonje. Rubovi Medvednice vežu se uz Zagreb pa se naziva još i Zagrebačka gora. Najviši vrh Medvednice je Sljeme. Zapadni dio Medvednice 1981. proglašen je parkom prirode. Prostire se od Podsuseda do Kašinskog sedla, duljine je oko 24 kilometara. Ukupna površina Parka prirode Medvednica iznosi 22 826 ha. Poznat je po različitoj povijesnoj i kulturnoj baštini. Najveći dio je sagrađen od eruptivnog kamena. Na Zapadnom dijelu Medvednice nalazi se, oko Ponikava i Bizeka, špilja Veternica, jedna od većih špilja u Hrvatskoj, duljine oko 6 kilometara. Oko te špilje nalaze se livade na Ponikvama, dom Glavica, gradina Susedgrad, Kameni svati. Također u tom dijelu Medvednice nalazimo i manje pećine i jame, među kojima se ističe pećina Medvednica te Tisin ponor. Po zadnjim istraživanjima tu se nalazi oko 40 speleoloških objekata. Upravitelj Parka prirode Medvednica je javna ustanova Park prirode Medvednica.

== Vegetacija ==

[[Datoteka:Medvednica19.jpg|200px|mini|right|]]
[[Datoteka:Medvednica16.jpg|200px|mini|left|]]

Osobito važno za ovaj dio Medvednice je to što na cjelokupnoj površini šuma nema niti jednog naselja. U nižim predjelima rastu šume hrasta kitanjaka, pitoma kestena, graba. U srednjim visinama nalaze se šume kitnjaka i bukve, dok su pri vrhu šume jele. Pri samom vrhu Sljemena i uzduž najvišega grebena pojavljuju se prirodne skupine jasena. Osobiti ukras ovim šumama su proljetnice koje su u najviše slučaja ugrožene.
Na Medvednici se razlikuje preko 1300 različitih biljnih vrsta i podvrsta, a od njih je 268 zakonom zaštićeno. Neke od njih su: šumska potočnica, tisa, ljiljan, šumska jagoda, planinski božur, borovnica, puzava ivica, mali šuškavac, rumenka, crvena bazga, hrvatska perunika, divlja mrkva, bijeli lopuh, šumska runjika, mala kiselica, dugolisna metvica, crno-crveni kukurijek, obična kurika, šumska bekica, pjegasti kozlac, obični krestušac, šumska mlječika, velecvjetni naprstak, žuti kokotac, bijeli gavez, lijeska, divlja trešnja, jelenja paprat, vunenasta medunika, mirisava ljubičica, ptičja grahorica, dvolisni procjepak, livadna kadulja, obična češnjača, kranjski ljiljan, jesenji lavlji zub, žuta mrtva kopriva, hrast kitnjak, bagrem, bijela vrba, jasen, velelisna lipa, maline, livadna zečina, crvena vratiželja, petrov križ, biskupska kapica, šumska skrižalina, pjegavi kaćun i još mnoge zanimljive vrste.

== Tisa u Šupljaku ==

[[Datoteka:Medvednica25.jpg|200px|mini|right|Tisa]]
[[Datoteka:Medvednica7.jpg|200px|mini|left|Tisa]]

Po dimenzijama tisa (lat. ''Taxus baccata'') u Šupljaku je najveća stara tisa na Medvednici, a nalazi se kod "Prvog francuskog rudnika", neposredno pored Lugarske staze. U prsnoj visini opseg joj iznosi 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno, iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem. Tisu zaštićuju šumarski propisi.

== Markovčak - Bistra ==

[[Datoteka:Rezervati_šumske_vegetacije.jpg|200px|mini|left|Rezervati šumske vegetacije u Parku prirode Medvednica]]
[[Datoteka:Medvednica4.jpg|200px|mini|right|Poučna ploča o šumi bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica5.jpg|200px|mini|left|Mješovita šuma bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica6.jpg|200px|mini|right|Mješovita šuma bukve i jele]]

Glavna karakteristika Parka prirode Medvednica su dobro očuvane šume i šumske zajednice koje obuhvaćaju 64 % površine parka. U Parku postoji i 8 posebnih šumskih rezervata:

• Bliznec – Šumarev grob (šuma bukve i jele)

• Gračec – Lukovica – Rebar (termofilne šume hrasta medunca i crnog graba)

• Mikulić potok – Vrabečka gora (brdska bukova šuma)

• Pušinjak – Gorščica (brdska bukova šuma)

• Rauchova lugarnica – Desna Trnava (šuma bukve i jele)

• Tusti vrh – Kremenjak (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Babji zub – Ponikve (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Markovčak – Bistra (šuma bukve i jele)

Rezervat šumske vegetacije Markovčak - Bistra smješten je u gravitacijskom području potoka Bistre. Njegovi pritoci sastaju se na livadi Markov travnjak. Površina rezervata je 250,24 ha, od čega 151,46 ha u Zagrebačkoj županiji. Najviše se ističu bukve i jele, zadivljujuće veliki promjeri jele su i do 150 centimetara, a visine do 40 metara. Donji dio rezervata oko Markovog travnjaka te istočni dio izgrađeni su od vapnenca oblikovanog u stepeničaste litice. Na vapnenačkom, stjenovitom terenu karakteristična je vegetacija s mnoštvom tisa.

<center><gallery perrow="6">
Datoteka:Lužnica1.JPG|
Datoteka:Lužnica4.JPG|
Datoteka:Lužnica6.JPG|
Datoteka:Lužnica7.jpg|
Datoteka:Lužnica9.jpg|
Datoteka:Lužnica10.jpg|
Datoteka:Lužnica11.jpg|
Datoteka:Lužnica12.JPG|
Datoteka:Lužnica13.jpg|
Datoteka:Lužnica14.jpg|
Datoteka:Lužnica15.jpg|
Datoteka:Lužnica16.jpg|
Datoteka:Lužnica17.jpg|
Datoteka:Lužnica18.jpg|
Datoteka:Lužnica19.jpg|
Datoteka:Lužnica20.jpg|
</gallery></center>

== Literatura ==

*Botanički važna područja Hrvatske / uredili T. Nikolić, J. Topić, N. Vuković. Zagreb, Školska knjiga, 2010.

*Čaplar, A. Planinarski vodič po Hrvatskoj. Zagreb : Mozaik knjiga, 2011.

*Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode / uredništvo Ilija Barišić... [et al.]. Zagreb : Turistička naklada, 2008.

*Javna ustanova Park prirode Medvednica. http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/Medvednica.asp

*Nikolić T., Kovačić S. Flora Medvednice. Zagreb : Školska knjiga, 2008.

*Palković M., Draganović E., Pintarić K. Hrvatski parkovi : nacionalni parkovi i parkovi prirode. Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2005.

*Pelivan, A. Vodič kroz prirodne ljepote u Hrvatskoj. Donja Lomnica : Ekološki glasnik, 1998.

*Poljak, Ž., Čaplar, A. Medvednica : planinarsko-izletnički vodič. Zagreb : Hrvatski planinarski savez, 2001.

*Russell, T., Cutler, C. Svjetska enciklopedija drveća. Rijeka : Leo-commerce, 2004.

*Slika Medvednice. http://www.bing.com/images/searchq=slike+medvednice&view=detail&id=EC94DAEC80E49979B655C14F7E90D3E201B31C64&first=0&qpvt=slike+medvednice&FORM=IDFRIR

*Šume u Hrvatskoj / uredništvo Josip Dundović... [et al.]. Zagreb : Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu : Hrvatske šume, 1992.

*Vidaković, P. Nacionalni parkovi i zaštićena područja u Hrvatskoj : (očuvana priroda - kultura - ekoturizam). Zagreb : Fond za stipendiranje mladih za zaštitu prirode i turizam, 2003.

Park prirode Medvednica

2012-05-16T15:38:33Z

OŠLjGaja:

== Park prirode Medvednica ==

[[Datoteka:Karta_medvednice_news_pic.jpg|200px|mini|right|Karta Medvednice]]

Medvednica je smještena sjeverno od Zagreba. Pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok, od Save do rječice Lonje. Rubovi Medvednice vežu se uz Zagreb pa se naziva još i Zagrebačka gora. Najviši vrh Medvednice je Sljeme. Zapadni dio Medvednice 1981. proglašen je parkom prirode. Prostire se od Podsuseda do Kašinskog sedla, duljine je oko 24 kilometara. Ukupna površina Parka prirode Medvednica iznosi 22 826 ha. Poznat je po različitoj povijesnoj i kulturnoj baštini. Najveći dio je sagrađen od eruptivnog kamena. Na Zapadnom dijelu Medvednice nalazi se, oko Ponikava i Bizeka, špilja Veternica, jedna od većih špilja u Hrvatskoj, duljine oko 6 kilometara. Oko te špilje nalaze se livade na Ponikvama, dom Glavica, gradina Susedgrad, Kameni svati. Također u tom dijelu Medvednice nalazimo i manje pećine i jame, među kojima se ističe pećina Medvednica te Tisin ponor. Po zadnjim istraživanjima tu se nalazi oko 40 speleoloških objekata. Upravitelj Parka prirode Medvednica je javna ustanova Park prirode Medvednica.

== Vegetacija ==

[[Datoteka:Medvednica16.jpg|200px|mini|left|]]

Osobito važno za ovaj dio Medvednice je to što na cjelokupnoj površini šuma nema niti jednog naselja. U nižim predjelima rastu šume hrasta kitanjaka, pitoma kestena, graba. U srednjim visinama nalaze se šume kitnjaka i bukve, dok su pri vrhu šume jele. Pri samom vrhu Sljemena i uzduž najvišega grebena pojavljuju se prirodne skupine jasena. Osobiti ukras ovim šumama su proljetnice koje su u najviše slučaja ugrožene.
Na Medvednici se razlikuje preko 1300 različitih biljnih vrsta i podvrsta, a od njih je 268 zakonom zaštićeno. Neke od njih su: šumska potočnica, tisa, ljiljan, šumska jagoda, planinski božur, borovnica, puzava ivica, mali šuškavac, rumenka, crvena bazga, hrvatska perunika, divlja mrkva, bijeli lopuh, šumska runjika, mala kiselica, dugolisna metvica, crno-crveni kukurijek, obična kurika, šumska bekica, pjegasti kozlac, obični krestušac, šumska mlječika, velecvjetni naprstak, žuti kokotac, bijeli gavez, lijeska, divlja trešnja, jelenja paprat, vunenasta medunika, mirisava ljubičica, ptičja grahorica, dvolisni procjepak, livadna kadulja, obična češnjača, kranjski ljiljan, jesenji lavlji zub, žuta mrtva kopriva, hrast kitnjak, bagrem, bijela vrba, jasen, velelisna lipa, maline, livadna zečina, crvena vratiželja, petrov križ, biskupska kapica, šumska skrižalina, pjegavi kaćun i još mnoge zanimljive vrste.

== Tisa u Šupljaku ==

[[Datoteka:Medvednica25.jpg|200px|mini|right|Tisa]]
[[Datoteka:Medvednica7.jpg|200px|mini|left|Tisa]]

Po dimenzijama tisa (lat. ''Taxus baccata'') u Šupljaku je najveća stara tisa na Medvednici, a nalazi se kod "Prvog francuskog rudnika", neposredno pored Lugarske staze. U prsnoj visini opseg joj iznosi 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno, iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem. Tisu zaštićuju šumarski propisi.

== Markovčak - Bistra ==

[[Datoteka:Rezervati_šumske_vegetacije.jpg|200px|mini|left|Rezervati šumske vegetacije u Parku prirode Medvednica]]
[[Datoteka:Medvednica4.jpg|200px|mini|right|Poučna ploča o šumi bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica5.jpg|200px|mini|left|Mješovita šuma bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica6.jpg|200px|mini|right|Mješovita šuma bukve i jele]]

Glavna karakteristika Parka prirode Medvednica su dobro očuvane šume i šumske zajednice koje obuhvaćaju 64 % površine parka. U Parku postoji i 8 posebnih šumskih rezervata:

• Bliznec – Šumarev grob (šuma bukve i jele)

• Gračec – Lukovica – Rebar (termofilne šume hrasta medunca i crnog graba)

• Mikulić potok – Vrabečka gora (brdska bukova šuma)

• Pušinjak – Gorščica (brdska bukova šuma)

• Rauchova lugarnica – Desna Trnava (šuma bukve i jele)

• Tusti vrh – Kremenjak (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Babji zub – Ponikve (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Markovčak – Bistra (šuma bukve i jele)

Rezervat šumske vegetacije Markovčak - Bistra smješten je u gravitacijskom području potoka Bistre. Njegovi pritoci sastaju se na livadi Markov travnjak. Površina rezervata je 250,24 ha, od čega 151,46 ha u Zagrebačkoj županiji. Najviše se ističu bukve i jele, zadivljujuće veliki promjeri jele su i do 150 centimetara, a visine do 40 metara. Donji dio rezervata oko Markovog travnjaka te istočni dio izgrađeni su od vapnenca oblikovanog u stepeničaste litice. Na vapnenačkom, stjenovitom terenu karakteristična je vegetacija s mnoštvom tisa.

<center><gallery perrow="6">
Datoteka:Lužnica1.JPG|
Datoteka:Lužnica4.JPG|
Datoteka:Lužnica6.JPG|
Datoteka:Lužnica7.jpg|
Datoteka:Lužnica9.jpg|
Datoteka:Lužnica10.jpg|
Datoteka:Lužnica11.jpg|
Datoteka:Lužnica12.JPG|
Datoteka:Lužnica13.jpg|
Datoteka:Lužnica14.jpg|
Datoteka:Lužnica15.jpg|
Datoteka:Lužnica16.jpg|
Datoteka:Lužnica17.jpg|
Datoteka:Lužnica18.jpg|
Datoteka:Lužnica19.jpg|
Datoteka:Lužnica20.jpg|
</gallery></center>

== Literatura ==

*Botanički važna područja Hrvatske / uredili T. Nikolić, J. Topić, N. Vuković. Zagreb, Školska knjiga, 2010.

*Čaplar, A. Planinarski vodič po Hrvatskoj. Zagreb : Mozaik knjiga, 2011.

*Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode / uredništvo Ilija Barišić... [et al.]. Zagreb : Turistička naklada, 2008.

*Javna ustanova Park prirode Medvednica. http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/Medvednica.asp

*Nikolić T., Kovačić S. Flora Medvednice. Zagreb : Školska knjiga, 2008.

*Palković M., Draganović E., Pintarić K. Hrvatski parkovi : nacionalni parkovi i parkovi prirode. Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2005.

*Pelivan, A. Vodič kroz prirodne ljepote u Hrvatskoj. Donja Lomnica : Ekološki glasnik, 1998.

*Poljak, Ž., Čaplar, A. Medvednica : planinarsko-izletnički vodič. Zagreb : Hrvatski planinarski savez, 2001.

*Russell, T., Cutler, C. Svjetska enciklopedija drveća. Rijeka : Leo-commerce, 2004.

*Slika Medvednice. http://www.bing.com/images/searchq=slike+medvednice&view=detail&id=EC94DAEC80E49979B655C14F7E90D3E201B31C64&first=0&qpvt=slike+medvednice&FORM=IDFRIR

*Šume u Hrvatskoj / uredništvo Josip Dundović... [et al.]. Zagreb : Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu : Hrvatske šume, 1992.

*Vidaković, P. Nacionalni parkovi i zaštićena područja u Hrvatskoj : (očuvana priroda - kultura - ekoturizam). Zagreb : Fond za stipendiranje mladih za zaštitu prirode i turizam, 2003.

Park prirode Medvednica

2012-05-16T15:35:40Z

OŠLjGaja:

== Park prirode Medvednica ==

[[Datoteka:Karta_medvednice_news_pic.jpg|200px|mini|right|Karta Medvednice]]

Medvednica je smještena sjeverno od Zagreba. Pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok, od Save do rječice Lonje. Rubovi Medvednice vežu se uz Zagreb pa se naziva još i Zagrebačka gora. Najviši vrh Medvednice je Sljeme. Zapadni dio Medvednice 1981. proglašen je parkom prirode. Prostire se od Podsuseda do Kašinskog sedla, duljine je oko 24 kilometara. Ukupna površina Parka prirode Medvednica iznosi 22 826 ha. Poznat je po različitoj povijesnoj i kulturnoj baštini. Najveći dio je sagrađen od eruptivnog kamena. Na Zapadnom dijelu Medvednice nalazi se, oko Ponikava i Bizeka, špilja Veternica, jedna od većih špilja u Hrvatskoj, duljine oko 6 kilometara. Oko te špilje nalaze se livade na Ponikvama, dom Glavica, gradina Susedgrad, Kameni svati. Također u tom dijelu Medvednice nalazimo i manje pećine i jame, među kojima se ističe pećina Medvednica te Tisin ponor. Po zadnjim istraživanjima tu se nalazi oko 40 speleoloških objekata. Upravitelj Parka prirode Medvednica je javna ustanova Park prirode Medvednica.

== Vegetacija ==

Osobito važno za ovaj dio Medvednice je to što na cjelokupnoj površini šuma nema niti jednog naselja. U nižim predjelima rastu šume hrasta kitanjaka, pitoma kestena, graba. U srednjim visinama nalaze se šume kitnjaka i bukve, dok su pri vrhu šume jele. Pri samom vrhu Sljemena i uzduž najvišega grebena pojavljuju se prirodne skupine jasena. Osobiti ukras ovim šumama su proljetnice koje su u najviše slučaja ugrožene.
Na Medvednici se razlikuje preko 1300 različitih biljnih vrsta i podvrsta, a od njih je 268 zakonom zaštićeno. Neke od njih su: šumska potočnica, tisa, ljiljan, šumska jagoda, planinski božur, borovnica, puzava ivica, mali šuškavac, rumenka, crvena bazga, hrvatska perunika, divlja mrkva, bijeli lopuh, šumska runjika, mala kiselica, dugolisna metvica, crno-crveni kukurijek, obična kurika, šumska bekica, pjegasti kozlac, obični krestušac, šumska mlječika, velecvjetni naprstak, žuti kokotac, bijeli gavez, lijeska, divlja trešnja, jelenja paprat, vunenasta medunika, mirisava ljubičica, ptičja grahorica, dvolisni procjepak, livadna kadulja, obična češnjača, kranjski ljiljan, jesenji lavlji zub, žuta mrtva kopriva, hrast kitnjak, bagrem, bijela vrba, jasen, velelisna lipa, maline, livadna zečina, crvena vratiželja, petrov križ, biskupska kapica, šumska skrižalina, pjegavi kaćun i još mnoge zanimljive vrste.

== Tisa u Šupljaku ==

[[Datoteka:Medvednica25.jpg|200px|mini|right|Tisa]]
[[Datoteka:Medvednica7.jpg|200px|mini|left|Tisa]]

Po dimenzijama tisa (lat. ''Taxus baccata'') u Šupljaku je najveća stara tisa na Medvednici, a nalazi se kod "Prvog francuskog rudnika", neposredno pored Lugarske staze. U prsnoj visini opseg joj iznosi 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno, iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem. Tisu zaštićuju šumarski propisi.

== Markovčak - Bistra ==

[[Datoteka:Rezervati_šumske_vegetacije.jpg|200px|mini|left|Rezervati šumske vegetacije u Parku prirode Medvednica]]
[[Datoteka:Medvednica4.jpg|200px|mini|right|Poučna ploča o šumi bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica5.jpg|200px|mini|left|Mješovita šuma bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica6.jpg|200px|mini|right|Mješovita šuma bukve i jele]]

Glavna karakteristika Parka prirode Medvednica su dobro očuvane šume i šumske zajednice koje obuhvaćaju 64 % površine parka. U Parku postoji i 8 posebnih šumskih rezervata:

• Bliznec – Šumarev grob (šuma bukve i jele)

• Gračec – Lukovica – Rebar (termofilne šume hrasta medunca i crnog graba)

• Mikulić potok – Vrabečka gora (brdska bukova šuma)

• Pušinjak – Gorščica (brdska bukova šuma)

• Rauchova lugarnica – Desna Trnava (šuma bukve i jele)

• Tusti vrh – Kremenjak (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Babji zub – Ponikve (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Markovčak – Bistra (šuma bukve i jele)

Rezervat šumske vegetacije Markovčak - Bistra smješten je u gravitacijskom području potoka Bistre. Njegovi pritoci sastaju se na livadi Markov travnjak. Površina rezervata je 250,24 ha, od čega 151,46 ha u Zagrebačkoj županiji. Najviše se ističu bukve i jele, zadivljujuće veliki promjeri jele su i do 150 centimetara, a visine do 40 metara. Donji dio rezervata oko Markovog travnjaka te istočni dio izgrađeni su od vapnenca oblikovanog u stepeničaste litice. Na vapnenačkom, stjenovitom terenu karakteristična je vegetacija s mnoštvom tisa.

<center><gallery perrow="6">
Datoteka:Lužnica1.JPG|
Datoteka:Lužnica4.JPG|
Datoteka:Lužnica6.JPG|
Datoteka:Lužnica7.jpg|
Datoteka:Lužnica9.jpg|
Datoteka:Lužnica10.jpg|
Datoteka:Lužnica11.jpg|
Datoteka:Lužnica12.JPG|
Datoteka:Lužnica13.jpg|
Datoteka:Lužnica14.jpg|
Datoteka:Lužnica15.jpg|
Datoteka:Lužnica16.jpg|
Datoteka:Lužnica17.jpg|
Datoteka:Lužnica18.jpg|
Datoteka:Lužnica19.jpg|
Datoteka:Lužnica20.jpg|
</gallery></center>

== Literatura ==

*Botanički važna područja Hrvatske / uredili T. Nikolić, J. Topić, N. Vuković. Zagreb, Školska knjiga, 2010.

*Čaplar, A. Planinarski vodič po Hrvatskoj. Zagreb : Mozaik knjiga, 2011.

*Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode / uredništvo Ilija Barišić... [et al.]. Zagreb : Turistička naklada, 2008.

*Javna ustanova Park prirode Medvednica. http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/Medvednica.asp

*Nikolić T., Kovačić S. Flora Medvednice. Zagreb : Školska knjiga, 2008.

*Palković M., Draganović E., Pintarić K. Hrvatski parkovi : nacionalni parkovi i parkovi prirode. Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2005.

*Pelivan, A. Vodič kroz prirodne ljepote u Hrvatskoj. Donja Lomnica : Ekološki glasnik, 1998.

*Poljak, Ž., Čaplar, A. Medvednica : planinarsko-izletnički vodič. Zagreb : Hrvatski planinarski savez, 2001.

*Russell, T., Cutler, C. Svjetska enciklopedija drveća. Rijeka : Leo-commerce, 2004.

*Slika Medvednice. http://www.bing.com/images/searchq=slike+medvednice&view=detail&id=EC94DAEC80E49979B655C14F7E90D3E201B31C64&first=0&qpvt=slike+medvednice&FORM=IDFRIR

*Šume u Hrvatskoj / uredništvo Josip Dundović... [et al.]. Zagreb : Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu : Hrvatske šume, 1992.

*Vidaković, P. Nacionalni parkovi i zaštićena područja u Hrvatskoj : (očuvana priroda - kultura - ekoturizam). Zagreb : Fond za stipendiranje mladih za zaštitu prirode i turizam, 2003.

Park prirode Medvednica

2012-05-16T15:35:22Z

OŠLjGaja: /* Tisa u Šupljaku */

== Park prirode Medvednica ==

[[Datoteka:Karta_medvednice_news_pic.jpg|200px|mini|right|Karta Medvednice]]

Medvednica je smještena sjeverno od Zagreba. Pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok, od Save do rječice Lonje. Rubovi Medvednice vežu se uz Zagreb pa se naziva još i Zagrebačka gora. Najviši vrh Medvednice je Sljeme. Zapadni dio Medvednice 1981. proglašen je parkom prirode. Prostire se od Podsuseda do Kašinskog sedla, duljine je oko 24 kilometara. Ukupna površina Parka prirode Medvednica iznosi 22 826 ha. Poznat je po različitoj povijesnoj i kulturnoj baštini. Najveći dio je sagrađen od eruptivnog kamena. Na Zapadnom dijelu Medvednice nalazi se, oko Ponikava i Bizeka, špilja Veternica, jedna od većih špilja u Hrvatskoj, duljine oko 6 kilometara. Oko te špilje nalaze se livade na Ponikvama, dom Glavica, gradina Susedgrad, Kameni svati. Također u tom dijelu Medvednice nalazimo i manje pećine i jame, među kojima se ističe pećina Medvednica te Tisin ponor. Po zadnjim istraživanjima tu se nalazi oko 40 speleoloških objekata. Upravitelj Parka prirode Medvednica je javna ustanova Park prirode Medvednica.

== Vegetacija ==

Osobito važno za ovaj dio Medvednice je to što na cjelokupnoj površini šuma nema niti jednog naselja. U nižim predjelima rastu šume hrasta kitanjaka, pitoma kestena, graba. U srednjim visinama nalaze se šume kitnjaka i bukve, dok su pri vrhu šume jele. Pri samom vrhu Sljemena i uzduž najvišega grebena pojavljuju se prirodne skupine jasena. Osobiti ukras ovim šumama su proljetnice koje su u najviše slučaja ugrožene.
Na Medvednici se razlikuje preko 1300 različitih biljnih vrsta i podvrsta, a od njih je 268 zakonom zaštićeno. Neke od njih su: šumska potočnica, tisa, ljiljan, šumska jagoda, planinski božur, borovnica, puzava ivica, mali šuškavac, rumenka, crvena bazga, hrvatska perunika, divlja mrkva, bijeli lopuh, šumska runjika, mala kiselica, dugolisna metvica, crno-crveni kukurijek, obična kurika, šumska bekica, pjegasti kozlac, obični krestušac, šumska mlječika, velecvjetni naprstak, žuti kokotac, bijeli gavez, lijeska, divlja trešnja, jelenja paprat, vunenasta medunika, mirisava ljubičica, ptičja grahorica, dvolisni procjepak, livadna kadulja, obična češnjača, kranjski ljiljan, jesenji lavlji zub, žuta mrtva kopriva, hrast kitnjak, bagrem, bijela vrba, jasen, velelisna lipa, maline, livadna zečina, crvena vratiželja, petrov križ, biskupska kapica, šumska skrižalina, pjegavi kaćun i još mnoge zanimljive vrste.

== Tisa u Šupljaku ==

[[Datoteka:Medvednica25.jpg|200px|mini|right|Tisa]]
[[Datoteka:Medvednica7.jpg|200px|mini|left|Tisa]]

Po dimenzijama tisa (lat. ''Taxus baccata'') u Šupljaku je najveća stara tisa na Medvednici, a nalazi se kod "Prvog francuskog rudnika", neposredno pored Lugarske staze. U prsnoj visini opseg joj iznosi 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno, iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem. Tisu zaštićuju šumarski propisi.

== Markovčak - Bistra ==

[[Datoteka:Rezervati_šumske_vegetacije.jpg|200px|mini|left|Rezervati šumske vegetacije u Parku prirode Medvednica]]
[[Datoteka:Medvednica4.jpg|200px|mini|right|Poučna ploča o šumi bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica5.jpg|200px|mini|left|Mješovita šuma bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica6.jpg|200px|mini|right|Mješovita šuma bukve i jele]]

Glavna karakteristika Parka prirode Medvednica su dobro očuvane šume i šumske zajednice koje obuhvaćaju 64 % površine parka. U Parku postoji i 8 posebnih šumskih rezervata:

• Bliznec – Šumarev grob (šuma bukve i jele)

• Gračec – Lukovica – Rebar (termofilne šume hrasta medunca i crnog graba)

• Mikulić potok – Vrabečka gora (brdska bukova šuma)

• Pušinjak – Gorščica (brdska bukova šuma)

• Rauchova lugarnica – Desna Trnava (šuma bukve i jele)

• Tusti vrh – Kremenjak (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Babji zub – Ponikve (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Markovčak – Bistra (šuma bukve i jele)

Rezervat šumske vegetacije Markovčak - Bistra smješten je u gravitacijskom području potoka Bistre. Njegovi pritoci sastaju se na livadi Markov travnjak. Površina rezervata je 250,24 ha, od čega 151,46 ha u Zagrebačkoj županiji. Najviše se ističu bukve i jele, zadivljujuće veliki promjeri jele su i do 150 centimetara, a visine do 40 metara. Donji dio rezervata oko Markovog travnjaka te istočni dio izgrađeni su od vapnenca oblikovanog u stepeničaste litice. Na vapnenačkom, stjenovitom terenu karakteristična je vegetacija s mnoštvom tisa.

<center><gallery perrow="6">
Datoteka:Lužnica1.JPG|
Datoteka:Lužnica4.JPG|
Datoteka:Lužnica6.JPG|
Datoteka:Lužnica7.jpg|
Datoteka:Lužnica9.jpg|
Datoteka:Lužnica10.jpg|
Datoteka:Lužnica11.jpg|
Datoteka:Lužnica12.JPG|
Datoteka:Lužnica13.jpg|
Datoteka:Lužnica14.jpg|
Datoteka:Lužnica15.jpg|
Datoteka:Lužnica16.jpg|
Datoteka:Lužnica17.jpg|
Datoteka:Lužnica18.jpg|
Datoteka:Lužnica19.jpg|
Datoteka:Lužnica20.jpg|
</gallery></center>

== Literatura ==

*Botanički važna područja Hrvatske / uredili T. Nikolić, J. Topić, N. Vuković. Zagreb, Školska knjiga, 2010.

*Čaplar, A. Planinarski vodič po Hrvatskoj. Zagreb : Mozaik knjiga, 2011.

*Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode / uredništvo Ilija Barišić... [et al.]. Zagreb : Turistička naklada, 2008.

*Javna ustanova Park prirode Medvednica. http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/Medvednica.asp

*Nikolić T., Kovačić S. Flora Medvednice. Zagreb : Školska knjiga, 2008.

*Palković M., Draganović E., Pintarić K. Hrvatski parkovi : nacionalni parkovi i parkovi prirode. Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2005.

*Pelivan, A. Vodič kroz prirodne ljepote u Hrvatskoj. Donja Lomnica : Ekološki glasnik, 1998.

*Poljak, Ž., Čaplar, A. Medvednica : planinarsko-izletnički vodič. Zagreb : Hrvatski planinarski savez, 2001.

*Russell, T., Cutler, C. Svjetska enciklopedija drveća. Rijeka : Leo-commerce, 2004.

*Slika Medvednice. http://www.bing.com/images/searchq=slike+medvednice&view=detail&id=EC94DAEC80E49979B655C14F7E90D3E201B31C64&first=0&qpvt=slike+medvednice&FORM=IDFRIR

*Šume u Hrvatskoj / uredništvo Josip Dundović... [et al.]. Zagreb : Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu : Hrvatske šume, 1992.

*Vidaković, P. Nacionalni parkovi i zaštićena područja u Hrvatskoj : (očuvana priroda - kultura - ekoturizam). Zagreb : Fond za stipendiranje mladih za zaštitu prirode i turizam, 2003.

Datoteka:Medvednica25.jpg

2012-05-16T15:34:54Z

OŠLjGaja:

Park prirode Medvednica

2012-05-16T15:32:40Z

OŠLjGaja:

== Park prirode Medvednica ==

[[Datoteka:Karta_medvednice_news_pic.jpg|200px|mini|right|Karta Medvednice]]

Medvednica je smještena sjeverno od Zagreba. Pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok, od Save do rječice Lonje. Rubovi Medvednice vežu se uz Zagreb pa se naziva još i Zagrebačka gora. Najviši vrh Medvednice je Sljeme. Zapadni dio Medvednice 1981. proglašen je parkom prirode. Prostire se od Podsuseda do Kašinskog sedla, duljine je oko 24 kilometara. Ukupna površina Parka prirode Medvednica iznosi 22 826 ha. Poznat je po različitoj povijesnoj i kulturnoj baštini. Najveći dio je sagrađen od eruptivnog kamena. Na Zapadnom dijelu Medvednice nalazi se, oko Ponikava i Bizeka, špilja Veternica, jedna od većih špilja u Hrvatskoj, duljine oko 6 kilometara. Oko te špilje nalaze se livade na Ponikvama, dom Glavica, gradina Susedgrad, Kameni svati. Također u tom dijelu Medvednice nalazimo i manje pećine i jame, među kojima se ističe pećina Medvednica te Tisin ponor. Po zadnjim istraživanjima tu se nalazi oko 40 speleoloških objekata. Upravitelj Parka prirode Medvednica je javna ustanova Park prirode Medvednica.

== Vegetacija ==

Osobito važno za ovaj dio Medvednice je to što na cjelokupnoj površini šuma nema niti jednog naselja. U nižim predjelima rastu šume hrasta kitanjaka, pitoma kestena, graba. U srednjim visinama nalaze se šume kitnjaka i bukve, dok su pri vrhu šume jele. Pri samom vrhu Sljemena i uzduž najvišega grebena pojavljuju se prirodne skupine jasena. Osobiti ukras ovim šumama su proljetnice koje su u najviše slučaja ugrožene.
Na Medvednici se razlikuje preko 1300 različitih biljnih vrsta i podvrsta, a od njih je 268 zakonom zaštićeno. Neke od njih su: šumska potočnica, tisa, ljiljan, šumska jagoda, planinski božur, borovnica, puzava ivica, mali šuškavac, rumenka, crvena bazga, hrvatska perunika, divlja mrkva, bijeli lopuh, šumska runjika, mala kiselica, dugolisna metvica, crno-crveni kukurijek, obična kurika, šumska bekica, pjegasti kozlac, obični krestušac, šumska mlječika, velecvjetni naprstak, žuti kokotac, bijeli gavez, lijeska, divlja trešnja, jelenja paprat, vunenasta medunika, mirisava ljubičica, ptičja grahorica, dvolisni procjepak, livadna kadulja, obična češnjača, kranjski ljiljan, jesenji lavlji zub, žuta mrtva kopriva, hrast kitnjak, bagrem, bijela vrba, jasen, velelisna lipa, maline, livadna zečina, crvena vratiželja, petrov križ, biskupska kapica, šumska skrižalina, pjegavi kaćun i još mnoge zanimljive vrste.

== Tisa u Šupljaku ==

[[Datoteka:Medvednica8.jpg|200px|mini|right|Tisa]]
[[Datoteka:Medvednica7.jpg|200px|mini|left|Tisa]]

Po dimenzijama tisa (lat. ''Taxus baccata'') u Šupljaku je najveća stara tisa na Medvednici, a nalazi se kod "Prvog francuskog rudnika", neposredno pored Lugarske staze. U prsnoj visini opseg joj iznosi 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno, iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem. Tisu zaštićuju šumarski propisi.

== Markovčak - Bistra ==

[[Datoteka:Rezervati_šumske_vegetacije.jpg|200px|mini|left|Rezervati šumske vegetacije u Parku prirode Medvednica]]
[[Datoteka:Medvednica4.jpg|200px|mini|right|Poučna ploča o šumi bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica5.jpg|200px|mini|left|Mješovita šuma bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica6.jpg|200px|mini|right|Mješovita šuma bukve i jele]]

Glavna karakteristika Parka prirode Medvednica su dobro očuvane šume i šumske zajednice koje obuhvaćaju 64 % površine parka. U Parku postoji i 8 posebnih šumskih rezervata:

• Bliznec – Šumarev grob (šuma bukve i jele)

• Gračec – Lukovica – Rebar (termofilne šume hrasta medunca i crnog graba)

• Mikulić potok – Vrabečka gora (brdska bukova šuma)

• Pušinjak – Gorščica (brdska bukova šuma)

• Rauchova lugarnica – Desna Trnava (šuma bukve i jele)

• Tusti vrh – Kremenjak (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Babji zub – Ponikve (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Markovčak – Bistra (šuma bukve i jele)

Rezervat šumske vegetacije Markovčak - Bistra smješten je u gravitacijskom području potoka Bistre. Njegovi pritoci sastaju se na livadi Markov travnjak. Površina rezervata je 250,24 ha, od čega 151,46 ha u Zagrebačkoj županiji. Najviše se ističu bukve i jele, zadivljujuće veliki promjeri jele su i do 150 centimetara, a visine do 40 metara. Donji dio rezervata oko Markovog travnjaka te istočni dio izgrađeni su od vapnenca oblikovanog u stepeničaste litice. Na vapnenačkom, stjenovitom terenu karakteristična je vegetacija s mnoštvom tisa.

<center><gallery perrow="6">
Datoteka:Lužnica1.JPG|
Datoteka:Lužnica4.JPG|
Datoteka:Lužnica6.JPG|
Datoteka:Lužnica7.jpg|
Datoteka:Lužnica9.jpg|
Datoteka:Lužnica10.jpg|
Datoteka:Lužnica11.jpg|
Datoteka:Lužnica12.JPG|
Datoteka:Lužnica13.jpg|
Datoteka:Lužnica14.jpg|
Datoteka:Lužnica15.jpg|
Datoteka:Lužnica16.jpg|
Datoteka:Lužnica17.jpg|
Datoteka:Lužnica18.jpg|
Datoteka:Lužnica19.jpg|
Datoteka:Lužnica20.jpg|
</gallery></center>

== Literatura ==

*Botanički važna područja Hrvatske / uredili T. Nikolić, J. Topić, N. Vuković. Zagreb, Školska knjiga, 2010.

*Čaplar, A. Planinarski vodič po Hrvatskoj. Zagreb : Mozaik knjiga, 2011.

*Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode / uredništvo Ilija Barišić... [et al.]. Zagreb : Turistička naklada, 2008.

*Javna ustanova Park prirode Medvednica. http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/Medvednica.asp

*Nikolić T., Kovačić S. Flora Medvednice. Zagreb : Školska knjiga, 2008.

*Palković M., Draganović E., Pintarić K. Hrvatski parkovi : nacionalni parkovi i parkovi prirode. Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2005.

*Pelivan, A. Vodič kroz prirodne ljepote u Hrvatskoj. Donja Lomnica : Ekološki glasnik, 1998.

*Poljak, Ž., Čaplar, A. Medvednica : planinarsko-izletnički vodič. Zagreb : Hrvatski planinarski savez, 2001.

*Russell, T., Cutler, C. Svjetska enciklopedija drveća. Rijeka : Leo-commerce, 2004.

*Slika Medvednice. http://www.bing.com/images/searchq=slike+medvednice&view=detail&id=EC94DAEC80E49979B655C14F7E90D3E201B31C64&first=0&qpvt=slike+medvednice&FORM=IDFRIR

*Šume u Hrvatskoj / uredništvo Josip Dundović... [et al.]. Zagreb : Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu : Hrvatske šume, 1992.

*Vidaković, P. Nacionalni parkovi i zaštićena područja u Hrvatskoj : (očuvana priroda - kultura - ekoturizam). Zagreb : Fond za stipendiranje mladih za zaštitu prirode i turizam, 2003.

Park prirode Medvednica

2012-05-16T15:31:06Z

OŠLjGaja:

== Park prirode Medvednica ==

[[Datoteka:Karta_medvednice_news_pic.jpg|200px|mini|right|Karta Medvednice]]

Medvednica je smještena sjeverno od Zagreba. Pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok, od Save do rječice Lonje. Rubovi Medvednice vežu se uz Zagreb pa se naziva još i Zagrebačka gora. Najviši vrh Medvednice je Sljeme. Zapadni dio Medvednice 1981. proglašen je parkom prirode. Prostire se od Podsuseda do Kašinskog sedla, duljine je oko 24 kilometara. Ukupna površina Parka prirode Medvednica iznosi 22 826 ha. Poznat je po različitoj povijesnoj i kulturnoj baštini. Najveći dio je sagrađen od eruptivnog kamena. Na Zapadnom dijelu Medvednice nalazi se, oko Ponikava i Bizeka, špilja Veternica, jedna od većih špilja u Hrvatskoj, duljine oko 6 kilometara. Oko te špilje nalaze se livade na Ponikvama, dom Glavica, gradina Susedgrad, Kameni svati. Također u tom dijelu Medvednice nalazimo i manje pećine i jame, među kojima se ističe pećina Medvednica te Tisin ponor. Po zadnjim istraživanjima tu se nalazi oko 40 speleoloških objekata. Upravitelj Parka prirode Medvednica je javna ustanova Park prirode Medvednica.

== Vegetacija ==

Osobito važno za ovaj dio Medvednice je to što na cjelokupnoj površini šuma nema niti jednog naselja. U nižim predjelima rastu šume hrasta kitanjaka, pitoma kestena, graba. U srednjim visinama nalaze se šume kitnjaka i bukve, dok su pri vrhu šume jele. Pri samom vrhu Sljemena i uzduž najvišega grebena pojavljuju se prirodne skupine jasena. Osobiti ukras ovim šumama su proljetnice koje su u najviše slučaja ugrožene.
Na Medvednici se razlikuje preko 1300 različitih biljnih vrsta i podvrsta, a od njih je 268 zakonom zaštićeno. Neke od njih su: šumska potočnica, tisa, ljiljan, šumska jagoda, planinski božur, borovnica, puzava ivica, mali šuškavac, rumenka, crvena bazga, hrvatska perunika, divlja mrkva, bijeli lopuh, šumska runjika, mala kiselica, dugolisna metvica, crno-crveni kukurijek, obična kurika, šumska bekica, pjegasti kozlac, obični krestušac, šumska mlječika, velecvjetni naprstak, žuti kokotac, bijeli gavez, lijeska, divlja trešnja, jelenja paprat, vunenasta medunika, mirisava ljubičica, ptičja grahorica, dvolisni procjepak, livadna kadulja, obična češnjača, kranjski ljiljan, jesenji lavlji zub, žuta mrtva kopriva, hrast kitnjak, bagrem, bijela vrba, jasen, velelisna lipa, maline, livadna zečina, crvena vratiželja, petrov križ, biskupska kapica, šumska skrižalina, pjegavi kaćun i još mnoge zanimljive vrste.

== Tisa u Šupljaku ==

[[Datoteka:Medvednica7.jpg|200px|mini|left|Tisa]]

Po dimenzijama tisa (lat. ''Taxus baccata'') u Šupljaku je najveća stara tisa na Medvednici, a nalazi se kod "Prvog francuskog rudnika", neposredno pored Lugarske staze. U prsnoj visini opseg joj iznosi 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno, iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem. Tisu zaštićuju šumarski propisi.

== Markovčak - Bistra ==

[[Datoteka:Rezervati_šumske_vegetacije.jpg|200px|mini|left|Rezervati šumske vegetacije u Parku prirode Medvednica]]
[[Datoteka:Medvednica4.jpg|200px|mini|right|Poučna ploča o šumi bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica5.jpg|200px|mini|left|Mješovita šuma bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica6.jpg|200px|mini|right|Mješovita šuma bukve i jele]]

Glavna karakteristika Parka prirode Medvednica su dobro očuvane šume i šumske zajednice koje obuhvaćaju 64 % površine parka. U Parku postoji i 8 posebnih šumskih rezervata:

• Bliznec – Šumarev grob (šuma bukve i jele)

• Gračec – Lukovica – Rebar (termofilne šume hrasta medunca i crnog graba)

• Mikulić potok – Vrabečka gora (brdska bukova šuma)

• Pušinjak – Gorščica (brdska bukova šuma)

• Rauchova lugarnica – Desna Trnava (šuma bukve i jele)

• Tusti vrh – Kremenjak (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Babji zub – Ponikve (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Markovčak – Bistra (šuma bukve i jele)

Rezervat šumske vegetacije Markovčak - Bistra smješten je u gravitacijskom području potoka Bistre. Njegovi pritoci sastaju se na livadi Markov travnjak. Površina rezervata je 250,24 ha, od čega 151,46 ha u Zagrebačkoj županiji. Najviše se ističu bukve i jele, zadivljujuće veliki promjeri jele su i do 150 centimetara, a visine do 40 metara. Donji dio rezervata oko Markovog travnjaka te istočni dio izgrađeni su od vapnenca oblikovanog u stepeničaste litice. Na vapnenačkom, stjenovitom terenu karakteristična je vegetacija s mnoštvom tisa.

<center><gallery perrow="6">
Datoteka:Lužnica1.JPG|
Datoteka:Lužnica4.JPG|
Datoteka:Lužnica6.JPG|
Datoteka:Lužnica7.jpg|
Datoteka:Lužnica9.jpg|
Datoteka:Lužnica10.jpg|
Datoteka:Lužnica11.jpg|
Datoteka:Lužnica12.JPG|
Datoteka:Lužnica13.jpg|
Datoteka:Lužnica14.jpg|
Datoteka:Lužnica15.jpg|
Datoteka:Lužnica16.jpg|
Datoteka:Lužnica17.jpg|
Datoteka:Lužnica18.jpg|
Datoteka:Lužnica19.jpg|
Datoteka:Lužnica20.jpg|
</gallery></center>

== Literatura ==

*Botanički važna područja Hrvatske / uredili T. Nikolić, J. Topić, N. Vuković. Zagreb, Školska knjiga, 2010.

*Čaplar, A. Planinarski vodič po Hrvatskoj. Zagreb : Mozaik knjiga, 2011.

*Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode / uredništvo Ilija Barišić... [et al.]. Zagreb : Turistička naklada, 2008.

*Javna ustanova Park prirode Medvednica. http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/Medvednica.asp

*Nikolić T., Kovačić S. Flora Medvednice. Zagreb : Školska knjiga, 2008.

*Palković M., Draganović E., Pintarić K. Hrvatski parkovi : nacionalni parkovi i parkovi prirode. Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2005.

*Pelivan, A. Vodič kroz prirodne ljepote u Hrvatskoj. Donja Lomnica : Ekološki glasnik, 1998.

*Poljak, Ž., Čaplar, A. Medvednica : planinarsko-izletnički vodič. Zagreb : Hrvatski planinarski savez, 2001.

*Russell, T., Cutler, C. Svjetska enciklopedija drveća. Rijeka : Leo-commerce, 2004.

*Slika Medvednice. http://www.bing.com/images/searchq=slike+medvednice&view=detail&id=EC94DAEC80E49979B655C14F7E90D3E201B31C64&first=0&qpvt=slike+medvednice&FORM=IDFRIR

*Šume u Hrvatskoj / uredništvo Josip Dundović... [et al.]. Zagreb : Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu : Hrvatske šume, 1992.

*Vidaković, P. Nacionalni parkovi i zaštićena područja u Hrvatskoj : (očuvana priroda - kultura - ekoturizam). Zagreb : Fond za stipendiranje mladih za zaštitu prirode i turizam, 2003.

Park prirode Medvednica

2012-05-16T15:30:50Z

OŠLjGaja:

== Park prirode Medvednica ==

[[Datoteka:Karta_medvednice_news_pic.jpg|200px|mini|right|Karta Medvednice]]

Medvednica je smještena sjeverno od Zagreba. Pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok, od Save do rječice Lonje. Rubovi Medvednice vežu se uz Zagreb pa se naziva još i Zagrebačka gora. Najviši vrh Medvednice je Sljeme. Zapadni dio Medvednice 1981. proglašen je parkom prirode. Prostire se od Podsuseda do Kašinskog sedla, duljine je oko 24 kilometara. Ukupna površina Parka prirode Medvednica iznosi 22 826 ha. Poznat je po različitoj povijesnoj i kulturnoj baštini. Najveći dio je sagrađen od eruptivnog kamena. Na Zapadnom dijelu Medvednice nalazi se, oko Ponikava i Bizeka, špilja Veternica, jedna od većih špilja u Hrvatskoj, duljine oko 6 kilometara. Oko te špilje nalaze se livade na Ponikvama, dom Glavica, gradina Susedgrad, Kameni svati. Također u tom dijelu Medvednice nalazimo i manje pećine i jame, među kojima se ističe pećina Medvednica te Tisin ponor. Po zadnjim istraživanjima tu se nalazi oko 40 speleoloških objekata. Upravitelj Parka prirode Medvednica je javna ustanova Park prirode Medvednica.

== Vegetacija ==

Osobito važno za ovaj dio Medvednice je to što na cjelokupnoj površini šuma nema niti jednog naselja. U nižim predjelima rastu šume hrasta kitanjaka, pitoma kestena, graba. U srednjim visinama nalaze se šume kitnjaka i bukve, dok su pri vrhu šume jele. Pri samom vrhu Sljemena i uzduž najvišega grebena pojavljuju se prirodne skupine jasena. Osobiti ukras ovim šumama su proljetnice koje su u najviše slučaja ugrožene.
Na Medvednici se razlikuje preko 1300 različitih biljnih vrsta i podvrsta, a od njih je 268 zakonom zaštićeno. Neke od njih su: šumska potočnica, tisa, ljiljan, šumska jagoda, planinski božur, borovnica, puzava ivica, mali šuškavac, rumenka, crvena bazga, hrvatska perunika, divlja mrkva, bijeli lopuh, šumska runjika, mala kiselica, dugolisna metvica, crno-crveni kukurijek, obična kurika, šumska bekica, pjegasti kozlac, obični krestušac, šumska mlječika, velecvjetni naprstak, žuti kokotac, bijeli gavez, lijeska, divlja trešnja, jelenja paprat, vunenasta medunika, mirisava ljubičica, ptičja grahorica, dvolisni procjepak, livadna kadulja, obična češnjača, kranjski ljiljan, jesenji lavlji zub, žuta mrtva kopriva, hrast kitnjak, bagrem, bijela vrba, jasen, velelisna lipa, maline, livadna zečina, crvena vratiželja, petrov križ, biskupska kapica, šumska skrižalina, pjegavi kaćun i još mnoge zanimljive vrste.

== Tisa u Šupljaku ==

[[Datoteka:Medvednica7.jpg|200px|mini|left|Tisa]]

Po dimenzijama tisa (lat. ''Taxus baccata'') u Šupljaku je najveća stara tisa na Medvednici, a nalazi se kod "Prvog francuskog rudnika", neposredno pored Lugarske staze. U prsnoj visini opseg joj iznosi 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno, iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem. Tisu zaštićuju šumarski propisi.

== Markovčak - Bistra ==

[[Datoteka:Rezervati_šumske_vegetacije.jpg|200px|mini|left|Rezervati šumske vegetacije u Parku prirode Medvednica]]
[[Datoteka:Medvednica4.jpg|200px|mini|right|Poučna ploča o šumi bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica5.jpg|200px|mini|left|Mješovita šuma bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica6.jpg|200px|mini|right|Mješovita šuma bukve i jele]]

Glavna karakteristika Parka prirode Medvednica su dobro očuvane šume i šumske zajednice koje obuhvaćaju 64 % površine parka. U Parku postoji i 8 posebnih šumskih rezervata:

• Bliznec – Šumarev grob (šuma bukve i jele)

• Gračec – Lukovica – Rebar (termofilne šume hrasta medunca i crnog graba)

• Mikulić potok – Vrabečka gora (brdska bukova šuma)

• Pušinjak – Gorščica (brdska bukova šuma)

• Rauchova lugarnica – Desna Trnava (šuma bukve i jele)

• Tusti vrh – Kremenjak (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Babji zub – Ponikve (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Markovčak – Bistra (šuma bukve i jele)

Rezervat šumske vegetacije Markovčak - Bistra smješten je u gravitacijskom području potoka Bistre. Njegovi pritoci sastaju se na livadi Markov travnjak. Površina rezervata je 250,24 ha, od čega 151,46 ha u Zagrebačkoj županiji. Najviše se ističu bukve i jele, zadivljujuće veliki promjeri jele su i do 150 centimetara, a visine do 40 metara. Donji dio rezervata oko Markovog travnjaka te istočni dio izgrađeni su od vapnenca oblikovanog u stepeničaste litice. Na vapnenačkom, stjenovitom terenu karakteristična je vegetacija s mnoštvom tisa.

<center><gallery perrow="6">
Datoteka:Lužnica1.JPG|
Datoteka:Lužnica4.JPG|
Datoteka:Lužnica6.JPG|
Datoteka:Lužnica7.jpg|
Datoteka:Lužnica9.jpg|
Datoteka:Lužnica10.jpg|
Datoteka:Lužnica11.jpg|
Datoteka:Lužnica12.JPG|
Datoteka:Lužnica13.jpg|
Datoteka:Lužnica14.jpg|
Datoteka:Lužnica15.jpg|
Datoteka:Lužnica16.jpg|
Datoteka:Lužnica17.jpg|
Datoteka:Lužnica18.jpg|
Datoteka:Lužnica19.jpg|
Datoteka:Lužnica20.jpg|
</gallery></center>

== Literatura ==

*Botanički važna područja Hrvatske / uredili T. Nikolić, J. Topić, N. Vuković. Zagreb, Školska knjiga, 2010.

*Čaplar, A. Planinarski vodič po Hrvatskoj. Zagreb : Mozaik knjiga, 2011.

*Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode / uredništvo Ilija Barišić... [et al.]. Zagreb : Turistička naklada, 2008.

*Javna ustanova Park prirode Medvednica. http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/Medvednica.asp

*Nikolić T., Kovačić S. Flora Medvednice. Zagreb : Školska knjiga, 2008.

*Palković M., Draganović E., Pintarić K. Hrvatski parkovi : nacionalni parkovi i parkovi prirode. Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2005.

*Pelivan, A. Vodič kroz prirodne ljepote u Hrvatskoj. Donja Lomnica : Ekološki glasnik, 1998.

*Poljak, Ž., Čaplar, A. Medvednica : planinarsko-izletnički vodič. Zagreb : Hrvatski planinarski savez, 2001.

*Russell, T., Cutler, C. Svjetska enciklopedija drveća. Rijeka : Leo-commerce, 2004.

*Slika Medvednice. http://www.bing.com/images/searchq=slike+medvednice&view=detail&id=EC94DAEC80E49979B655C14F7E90D3E201B31C64&first=0&qpvt=slike+medvednice&FORM=IDFRIR

*Šume u Hrvatskoj / uredništvo Josip Dundović... [et al.]. Zagreb : Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu : Hrvatske šume, 1992.

*Vidaković, P. Nacionalni parkovi i zaštićena područja u Hrvatskoj : (očuvana priroda - kultura - ekoturizam). Zagreb : Fond za stipendiranje mladih za zaštitu prirode i turizam, 2003.

Park prirode Medvednica

2012-05-16T15:30:32Z

OŠLjGaja:

== Park prirode Medvednica ==

[[Datoteka:Karta_medvednice_news_pic.jpg|200px|mini|right|Karta Medvednice]]

Medvednica je smještena sjeverno od Zagreba. Pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok, od Save do rječice Lonje. Rubovi Medvednice vežu se uz Zagreb pa se naziva još i Zagrebačka gora. Najviši vrh Medvednice je Sljeme. Zapadni dio Medvednice 1981. proglašen je parkom prirode. Prostire se od Podsuseda do Kašinskog sedla, duljine je oko 24 kilometara. Ukupna površina Parka prirode Medvednica iznosi 22 826 ha. Poznat je po različitoj povijesnoj i kulturnoj baštini. Najveći dio je sagrađen od eruptivnog kamena. Na Zapadnom dijelu Medvednice nalazi se, oko Ponikava i Bizeka, špilja Veternica, jedna od većih špilja u Hrvatskoj, duljine oko 6 kilometara. Oko te špilje nalaze se livade na Ponikvama, dom Glavica, gradina Susedgrad, Kameni svati. Također u tom dijelu Medvednice nalazimo i manje pećine i jame, među kojima se ističe pećina Medvednica te Tisin ponor. Po zadnjim istraživanjima tu se nalazi oko 40 speleoloških objekata. Upravitelj Parka prirode Medvednica je javna ustanova Park prirode Medvednica.

== Vegetacija ==

Osobito važno za ovaj dio Medvednice je to što na cjelokupnoj površini šuma nema niti jednog naselja. U nižim predjelima rastu šume hrasta kitanjaka, pitoma kestena, graba. U srednjim visinama nalaze se šume kitnjaka i bukve, dok su pri vrhu šume jele. Pri samom vrhu Sljemena i uzduž najvišega grebena pojavljuju se prirodne skupine jasena. Osobiti ukras ovim šumama su proljetnice koje su u najviše slučaja ugrožene.
Na Medvednici se razlikuje preko 1300 različitih biljnih vrsta i podvrsta, a od njih je 268 zakonom zaštićeno. Neke od njih su: šumska potočnica, tisa, ljiljan, šumska jagoda, planinski božur, borovnica, puzava ivica, mali šuškavac, rumenka, crvena bazga, hrvatska perunika, divlja mrkva, bijeli lopuh, šumska runjika, mala kiselica, dugolisna metvica, crno-crveni kukurijek, obična kurika, šumska bekica, pjegasti kozlac, obični krestušac, šumska mlječika, velecvjetni naprstak, žuti kokotac, bijeli gavez, lijeska, divlja trešnja, jelenja paprat, vunenasta medunika, mirisava ljubičica, ptičja grahorica, dvolisni procjepak, livadna kadulja, obična češnjača, kranjski ljiljan, jesenji lavlji zub, žuta mrtva kopriva, hrast kitnjak, bagrem, bijela vrba, jasen, velelisna lipa, maline, livadna zečina, crvena vratiželja, petrov križ, biskupska kapica, šumska skrižalina, pjegavi kaćun i još mnoge zanimljive vrste.

== Tisa u Šupljaku ==

[[Datoteka:Medvednica7.jpg|200px|mini|left|Tisa]]

Po dimenzijama tisa (lat. ''Taxus baccata'') u Šupljaku je najveća stara tisa na Medvednici, a nalazi se kod "Prvog francuskog rudnika", neposredno pored Lugarske staze. U prsnoj visini opseg joj iznosi 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno, iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem. Tisu zaštićuju šumarski propisi.

== Markovčak - Bistra ==

[[Datoteka:Rezervati_šumske_vegetacije.jpg|200px|mini|left|Rezervati šumske vegetacije u Parku prirode Medvednica]]
[[Datoteka:Medvednica4.jpg|200px|mini|right|Poučna ploča o šumi bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica5.jpg|200px|mini|left|Mješovita šuma bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica6.jpg|200px|mini|right|Mješovita šuma bukve i jele]]

Glavna karakteristika Parka prirode Medvednica su dobro očuvane šume i šumske zajednice koje obuhvaćaju 64 % površine parka. U Parku postoji i 8 posebnih šumskih rezervata:

• Bliznec – Šumarev grob (šuma bukve i jele)

• Gračec – Lukovica – Rebar (termofilne šume hrasta medunca i crnog graba)

• Mikulić potok – Vrabečka gora (brdska bukova šuma)

• Pušinjak – Gorščica (brdska bukova šuma)

• Rauchova lugarnica – Desna Trnava (šuma bukve i jele)

• Tusti vrh – Kremenjak (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Babji zub – Ponikve (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Markovčak – Bistra (šuma bukve i jele)

Rezervat šumske vegetacije Markovčak - Bistra smješten je u gravitacijskom području potoka Bistre. Njegovi pritoci sastaju se na livadi Markov travnjak. Površina rezervata je 250,24 ha, od čega 151,46 ha u Zagrebačkoj županiji. Najviše se ističu bukve i jele, zadivljujuće veliki promjeri jele su i do 150 centimetara, a visine do 40 metara. Donji dio rezervata oko Markovog travnjaka te istočni dio izgrađeni su od vapnenca oblikovanog u stepeničaste litice. Na vapnenačkom, stjenovitom terenu karakteristična je vegetacija s mnoštvom tisa.

<center><gallery perrow="6">
Datoteka:Lužnica1.JPG|
Datoteka:Lužnica4.JPG|
Datoteka:Lužnica6.JPG|
Datoteka:Lužnica7.jpg|
Datoteka:Lužnica9.jpg|
Datoteka:Lužnica10.jpg|
Datoteka:Lužnica11.jpg|
Datoteka:Lužnica12.JPG|
Datoteka:Lužnica13.jpg|
Datoteka:Lužnica14.jpg|
Datoteka:Lužnica15.jpg|
Datoteka:Lužnica16.jpg|
Datoteka:Lužnica17.jpg|
Datoteka:Lužnica18.jpg|
Datoteka:Lužnica19.jpg|
Datoteka:Lužnica20.jpg|
</gallery></center>

== Literatura ==

*Botanički važna područja Hrvatske / uredili T. Nikolić, J. Topić, N. Vuković. Zagreb, Školska knjiga, 2010.

*Čaplar, A. Planinarski vodič po Hrvatskoj. Zagreb : Mozaik knjiga, 2011.

*Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode / uredništvo Ilija Barišić... [et al.]. Zagreb : Turistička naklada, 2008.

*Javna ustanova Park prirode Medvednica. http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/Medvednica.asp

*Nikolić T., Kovačić S. Flora Medvednice. Zagreb : Školska knjiga, 2008.

*Palković M., Draganović E., Pintarić K. Hrvatski parkovi : nacionalni parkovi i parkovi prirode. Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2005.

*Pelivan, A. Vodič kroz prirodne ljepote u Hrvatskoj. Donja Lomnica : Ekološki glasnik, 1998.

*Poljak, Ž., Čaplar, A. Medvednica : planinarsko-izletnički vodič. Zagreb : Hrvatski planinarski savez, 2001.

*Russell, T., Cutler, C. Svjetska enciklopedija drveća. Rijeka : Leo-commerce, 2004.

*Slika Medvednice. http://www.bing.com/images/searchq=slike+medvednice&view=detail&id=EC94DAEC80E49979B655C14F7E90D3E201B31C64&first=0&qpvt=slike+medvednice&FORM=IDFRIR

*Šume u Hrvatskoj / uredništvo Josip Dundović... [et al.]. Zagreb : Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu : Hrvatske šume, 1992.

*Vidaković, P. Nacionalni parkovi i zaštićena područja u Hrvatskoj : (očuvana priroda - kultura - ekoturizam). Zagreb : Fond za stipendiranje mladih za zaštitu prirode i turizam, 2003.

Park prirode Medvednica

2012-05-16T15:29:13Z

OŠLjGaja:

== Park prirode Medvednica ==

[[Datoteka:Karta_medvednice_news_pic.jpg|200px|mini|right|Karta Medvednice]]

Medvednica je smještena sjeverno od Zagreba. Pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok, od Save do rječice Lonje. Rubovi Medvednice vežu se uz Zagreb pa se naziva još i Zagrebačka gora. Najviši vrh Medvednice je Sljeme. Zapadni dio Medvednice 1981. proglašen je parkom prirode. Prostire se od Podsuseda do Kašinskog sedla, duljine je oko 24 kilometara. Ukupna površina Parka prirode Medvednica iznosi 22 826 ha. Poznat je po različitoj povijesnoj i kulturnoj baštini. Najveći dio je sagrađen od eruptivnog kamena. Na Zapadnom dijelu Medvednice nalazi se, oko Ponikava i Bizeka, špilja Veternica, jedna od većih špilja u Hrvatskoj, duljine oko 6 kilometara. Oko te špilje nalaze se livade na Ponikvama, dom Glavica, gradina Susedgrad, Kameni svati. Također u tom dijelu Medvednice nalazimo i manje pećine i jame, među kojima se ističe pećina Medvednica te Tisin ponor. Po zadnjim istraživanjima tu se nalazi oko 40 speleoloških objekata. Upravitelj Parka prirode Medvednica je javna ustanova Park prirode Medvednica.

== Vegetacija ==

Osobito važno za ovaj dio Medvednice je to što na cjelokupnoj površini šuma nema niti jednog naselja. U nižim predjelima rastu šume hrasta kitanjaka, pitoma kestena, graba. U srednjim visinama nalaze se šume kitnjaka i bukve, dok su pri vrhu šume jele. Pri samom vrhu Sljemena i uzduž najvišega grebena pojavljuju se prirodne skupine jasena. Osobiti ukras ovim šumama su proljetnice koje su u najviše slučaja ugrožene.
Na Medvednici se razlikuje preko 1300 različitih biljnih vrsta i podvrsta, a od njih je 268 zakonom zaštićeno. Neke od njih su: šumska potočnica, tisa, ljiljan, šumska jagoda, planinski božur, borovnica, puzava ivica, mali šuškavac, rumenka, crvena bazga, hrvatska perunika, divlja mrkva, bijeli lopuh, šumska runjika, mala kiselica, dugolisna metvica, crno-crveni kukurijek, obična kurika, šumska bekica, pjegasti kozlac, obični krestušac, šumska mlječika, velecvjetni naprstak, žuti kokotac, bijeli gavez, lijeska, divlja trešnja, jelenja paprat, vunenasta medunika, mirisava ljubičica, ptičja grahorica, dvolisni procjepak, livadna kadulja, obična češnjača, kranjski ljiljan, jesenji lavlji zub, žuta mrtva kopriva, hrast kitnjak, bagrem, bijela vrba, jasen, velelisna lipa, maline, livadna zečina, crvena vratiželja, petrov križ, biskupska kapica, šumska skrižalina, pjegavi kaćun i još mnoge zanimljive vrste.

== Tisa u Šupljaku ==

Po dimenzijama tisa (lat. ''Taxus baccata'') u Šupljaku je najveća stara tisa na Medvednici, a nalazi se kod "Prvog francuskog rudnika", neposredno pored Lugarske staze. U prsnoj visini opseg joj iznosi 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno, iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem. Tisu zaštićuju šumarski propisi.

== Markovčak - Bistra ==

[[Datoteka:Rezervati_šumske_vegetacije.jpg|200px|mini|left|Rezervati šumske vegetacije u Parku prirode Medvednica]]
[[Datoteka:Medvednica4.jpg|200px|mini|right|Poučna ploča o šumi bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica5.jpg|200px|mini|left|Mješovita šuma bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica6.jpg|200px|mini|right|Mješovita šuma bukve i jele]]

Glavna karakteristika Parka prirode Medvednica su dobro očuvane šume i šumske zajednice koje obuhvaćaju 64 % površine parka. U Parku postoji i 8 posebnih šumskih rezervata:

• Bliznec – Šumarev grob (šuma bukve i jele)

• Gračec – Lukovica – Rebar (termofilne šume hrasta medunca i crnog graba)

• Mikulić potok – Vrabečka gora (brdska bukova šuma)

• Pušinjak – Gorščica (brdska bukova šuma)

• Rauchova lugarnica – Desna Trnava (šuma bukve i jele)

• Tusti vrh – Kremenjak (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Babji zub – Ponikve (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Markovčak – Bistra (šuma bukve i jele)

Rezervat šumske vegetacije Markovčak - Bistra smješten je u gravitacijskom području potoka Bistre. Njegovi pritoci sastaju se na livadi Markov travnjak. Površina rezervata je 250,24 ha, od čega 151,46 ha u Zagrebačkoj županiji. Najviše se ističu bukve i jele, zadivljujuće veliki promjeri jele su i do 150 centimetara, a visine do 40 metara. Donji dio rezervata oko Markovog travnjaka te istočni dio izgrađeni su od vapnenca oblikovanog u stepeničaste litice. Na vapnenačkom, stjenovitom terenu karakteristična je vegetacija s mnoštvom tisa.

<center><gallery perrow="6">
Datoteka:Lužnica1.JPG|
Datoteka:Lužnica4.JPG|
Datoteka:Lužnica6.JPG|
Datoteka:Lužnica7.jpg|
Datoteka:Lužnica9.jpg|
Datoteka:Lužnica10.jpg|
Datoteka:Lužnica11.jpg|
Datoteka:Lužnica12.JPG|
Datoteka:Lužnica13.jpg|
Datoteka:Lužnica14.jpg|
Datoteka:Lužnica15.jpg|
Datoteka:Lužnica16.jpg|
Datoteka:Lužnica17.jpg|
Datoteka:Lužnica18.jpg|
Datoteka:Lužnica19.jpg|
Datoteka:Lužnica20.jpg|
</gallery></center>

== Literatura ==

*Botanički važna područja Hrvatske / uredili T. Nikolić, J. Topić, N. Vuković. Zagreb, Školska knjiga, 2010.

*Čaplar, A. Planinarski vodič po Hrvatskoj. Zagreb : Mozaik knjiga, 2011.

*Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode / uredništvo Ilija Barišić... [et al.]. Zagreb : Turistička naklada, 2008.

*Javna ustanova Park prirode Medvednica. http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/Medvednica.asp

*Nikolić T., Kovačić S. Flora Medvednice. Zagreb : Školska knjiga, 2008.

*Palković M., Draganović E., Pintarić K. Hrvatski parkovi : nacionalni parkovi i parkovi prirode. Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2005.

*Pelivan, A. Vodič kroz prirodne ljepote u Hrvatskoj. Donja Lomnica : Ekološki glasnik, 1998.

*Poljak, Ž., Čaplar, A. Medvednica : planinarsko-izletnički vodič. Zagreb : Hrvatski planinarski savez, 2001.

*Russell, T., Cutler, C. Svjetska enciklopedija drveća. Rijeka : Leo-commerce, 2004.

*Slika Medvednice. http://www.bing.com/images/searchq=slike+medvednice&view=detail&id=EC94DAEC80E49979B655C14F7E90D3E201B31C64&first=0&qpvt=slike+medvednice&FORM=IDFRIR

*Šume u Hrvatskoj / uredništvo Josip Dundović... [et al.]. Zagreb : Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu : Hrvatske šume, 1992.

*Vidaković, P. Nacionalni parkovi i zaštićena područja u Hrvatskoj : (očuvana priroda - kultura - ekoturizam). Zagreb : Fond za stipendiranje mladih za zaštitu prirode i turizam, 2003.

Park prirode Medvednica

2012-05-16T15:28:00Z

OŠLjGaja:

== Park prirode Medvednica ==

[[Datoteka:Karta_medvednice_news_pic.jpg|200px|mini|right|Karta Medvednice]]

Medvednica je smještena sjeverno od Zagreba. Pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok, od Save do rječice Lonje. Rubovi Medvednice vežu se uz Zagreb pa se naziva još i Zagrebačka gora. Najviši vrh Medvednice je Sljeme. Zapadni dio Medvednice 1981. proglašen je parkom prirode. Prostire se od Podsuseda do Kašinskog sedla, duljine je oko 24 kilometara. Ukupna površina Parka prirode Medvednica iznosi 22 826 ha. Poznat je po različitoj povijesnoj i kulturnoj baštini. Najveći dio je sagrađen od eruptivnog kamena. Na Zapadnom dijelu Medvednice nalazi se, oko Ponikava i Bizeka, špilja Veternica, jedna od većih špilja u Hrvatskoj, duljine oko 6 kilometara. Oko te špilje nalaze se livade na Ponikvama, dom Glavica, gradina Susedgrad, Kameni svati. Također u tom dijelu Medvednice nalazimo i manje pećine i jame, među kojima se ističe pećina Medvednica te Tisin ponor. Po zadnjim istraživanjima tu se nalazi oko 40 speleoloških objekata. Upravitelj Parka prirode Medvednica je javna ustanova Park prirode Medvednica.

== Vegetacija ==

Osobito važno za ovaj dio Medvednice je to što na cjelokupnoj površini šuma nema niti jednog naselja. U nižim predjelima rastu šume hrasta kitanjaka, pitoma kestena, graba. U srednjim visinama nalaze se šume kitnjaka i bukve, dok su pri vrhu šume jele. Pri samom vrhu Sljemena i uzduž najvišega grebena pojavljuju se prirodne skupine jasena. Osobiti ukras ovim šumama su proljetnice koje su u najviše slučaja ugrožene.
Na Medvednici se razlikuje preko 1300 različitih biljnih vrsta i podvrsta, a od njih je 268 zakonom zaštićeno. Neke od njih su: šumska potočnica, tisa, ljiljan, šumska jagoda, planinski božur, borovnica, puzava ivica, mali šuškavac, rumenka, crvena bazga, hrvatska perunika, divlja mrkva, bijeli lopuh, šumska runjika, mala kiselica, dugolisna metvica, crno-crveni kukurijek, obična kurika, šumska bekica, pjegasti kozlac, obični krestušac, šumska mlječika, velecvjetni naprstak, žuti kokotac, bijeli gavez, lijeska, divlja trešnja, jelenja paprat, vunenasta medunika, mirisava ljubičica, ptičja grahorica, dvolisni procjepak, livadna kadulja, obična češnjača, kranjski ljiljan, jesenji lavlji zub, žuta mrtva kopriva, hrast kitnjak, bagrem, bijela vrba, jasen, velelisna lipa, maline, livadna zečina, crvena vratiželja, petrov križ, biskupska kapica, šumska skrižalina, pjegavi kaćun i još mnoge zanimljive vrste.

== Tisa u Šupljaku ==

Po dimenzijama tisa (lat. ''Taxus baccata'') u Šupljaku je najveća stara tisa na Medvednici, a nalazi se kod "Prvog francuskog rudnika", neposredno pored Lugarske staze. U prsnoj visini opseg joj iznosi 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno, iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem. Tisu zaštićuju šumarski propisi.

== Markovčak - Bistra ==

[[Datoteka:Medvednica5.jpg|200px|mini|left|Mješovita šuma bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica6.jpg|200px|mini|right|Mješovita šuma bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica4.jpg|200px|mini|right|Poučna ploča o šumi bukve i jele]]
[[Datoteka:Rezervati_šumske_vegetacije.jpg|200px|mini|left|Rezervati šumske vegetacije u Parku prirode Medvednica]]

Glavna karakteristika Parka prirode Medvednica su dobro očuvane šume i šumske zajednice koje obuhvaćaju 64 % površine parka. U Parku postoji i 8 posebnih šumskih rezervata:

• Bliznec – Šumarev grob (šuma bukve i jele)

• Gračec – Lukovica – Rebar (termofilne šume hrasta medunca i crnog graba)

• Mikulić potok – Vrabečka gora (brdska bukova šuma)

• Pušinjak – Gorščica (brdska bukova šuma)

• Rauchova lugarnica – Desna Trnava (šuma bukve i jele)

• Tusti vrh – Kremenjak (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Babji zub – Ponikve (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Markovčak – Bistra (šuma bukve i jele)

Rezervat šumske vegetacije Markovčak - Bistra smješten je u gravitacijskom području potoka Bistre. Njegovi pritoci sastaju se na livadi Markov travnjak. Površina rezervata je 250,24 ha, od čega 151,46 ha u Zagrebačkoj županiji. Najviše se ističu bukve i jele, zadivljujuće veliki promjeri jele su i do 150 centimetara, a visine do 40 metara. Donji dio rezervata oko Markovog travnjaka te istočni dio izgrađeni su od vapnenca oblikovanog u stepeničaste litice. Na vapnenačkom, stjenovitom terenu karakteristična je vegetacija s mnoštvom tisa.

<center><gallery perrow="6">
Datoteka:Lužnica1.JPG|
Datoteka:Lužnica4.JPG|
Datoteka:Lužnica6.JPG|
Datoteka:Lužnica7.jpg|
Datoteka:Lužnica9.jpg|
Datoteka:Lužnica10.jpg|
Datoteka:Lužnica11.jpg|
Datoteka:Lužnica12.JPG|
Datoteka:Lužnica13.jpg|
Datoteka:Lužnica14.jpg|
Datoteka:Lužnica15.jpg|
Datoteka:Lužnica16.jpg|
Datoteka:Lužnica17.jpg|
Datoteka:Lužnica18.jpg|
Datoteka:Lužnica19.jpg|
Datoteka:Lužnica20.jpg|
</gallery></center>

== Literatura ==

*Botanički važna područja Hrvatske / uredili T. Nikolić, J. Topić, N. Vuković. Zagreb, Školska knjiga, 2010.

*Čaplar, A. Planinarski vodič po Hrvatskoj. Zagreb : Mozaik knjiga, 2011.

*Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode / uredništvo Ilija Barišić... [et al.]. Zagreb : Turistička naklada, 2008.

*Javna ustanova Park prirode Medvednica. http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/Medvednica.asp

*Nikolić T., Kovačić S. Flora Medvednice. Zagreb : Školska knjiga, 2008.

*Palković M., Draganović E., Pintarić K. Hrvatski parkovi : nacionalni parkovi i parkovi prirode. Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2005.

*Pelivan, A. Vodič kroz prirodne ljepote u Hrvatskoj. Donja Lomnica : Ekološki glasnik, 1998.

*Poljak, Ž., Čaplar, A. Medvednica : planinarsko-izletnički vodič. Zagreb : Hrvatski planinarski savez, 2001.

*Russell, T., Cutler, C. Svjetska enciklopedija drveća. Rijeka : Leo-commerce, 2004.

*Slika Medvednice. http://www.bing.com/images/searchq=slike+medvednice&view=detail&id=EC94DAEC80E49979B655C14F7E90D3E201B31C64&first=0&qpvt=slike+medvednice&FORM=IDFRIR

*Šume u Hrvatskoj / uredništvo Josip Dundović... [et al.]. Zagreb : Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu : Hrvatske šume, 1992.

*Vidaković, P. Nacionalni parkovi i zaštićena područja u Hrvatskoj : (očuvana priroda - kultura - ekoturizam). Zagreb : Fond za stipendiranje mladih za zaštitu prirode i turizam, 2003.

Park prirode Medvednica

2012-05-16T15:27:12Z

OŠLjGaja:

== Park prirode Medvednica ==

[[Datoteka:Karta_medvednice_news_pic.jpg|200px|mini|right|Karta Medvednice]]

Medvednica je smještena sjeverno od Zagreba. Pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok, od Save do rječice Lonje. Rubovi Medvednice vežu se uz Zagreb pa se naziva još i Zagrebačka gora. Najviši vrh Medvednice je Sljeme. Zapadni dio Medvednice 1981. proglašen je parkom prirode. Prostire se od Podsuseda do Kašinskog sedla, duljine je oko 24 kilometara. Ukupna površina Parka prirode Medvednica iznosi 22 826 ha. Poznat je po različitoj povijesnoj i kulturnoj baštini. Najveći dio je sagrađen od eruptivnog kamena. Na Zapadnom dijelu Medvednice nalazi se, oko Ponikava i Bizeka, špilja Veternica, jedna od većih špilja u Hrvatskoj, duljine oko 6 kilometara. Oko te špilje nalaze se livade na Ponikvama, dom Glavica, gradina Susedgrad, Kameni svati. Također u tom dijelu Medvednice nalazimo i manje pećine i jame, među kojima se ističe pećina Medvednica te Tisin ponor. Po zadnjim istraživanjima tu se nalazi oko 40 speleoloških objekata. Upravitelj Parka prirode Medvednica je javna ustanova Park prirode Medvednica.

== Vegetacija ==

Osobito važno za ovaj dio Medvednice je to što na cjelokupnoj površini šuma nema niti jednog naselja. U nižim predjelima rastu šume hrasta kitanjaka, pitoma kestena, graba. U srednjim visinama nalaze se šume kitnjaka i bukve, dok su pri vrhu šume jele. Pri samom vrhu Sljemena i uzduž najvišega grebena pojavljuju se prirodne skupine jasena. Osobiti ukras ovim šumama su proljetnice koje su u najviše slučaja ugrožene.
Na Medvednici se razlikuje preko 1300 različitih biljnih vrsta i podvrsta, a od njih je 268 zakonom zaštićeno. Neke od njih su: šumska potočnica, tisa, ljiljan, šumska jagoda, planinski božur, borovnica, puzava ivica, mali šuškavac, rumenka, crvena bazga, hrvatska perunika, divlja mrkva, bijeli lopuh, šumska runjika, mala kiselica, dugolisna metvica, crno-crveni kukurijek, obična kurika, šumska bekica, pjegasti kozlac, obični krestušac, šumska mlječika, velecvjetni naprstak, žuti kokotac, bijeli gavez, lijeska, divlja trešnja, jelenja paprat, vunenasta medunika, mirisava ljubičica, ptičja grahorica, dvolisni procjepak, livadna kadulja, obična češnjača, kranjski ljiljan, jesenji lavlji zub, žuta mrtva kopriva, hrast kitnjak, bagrem, bijela vrba, jasen, velelisna lipa, maline, livadna zečina, crvena vratiželja, petrov križ, biskupska kapica, šumska skrižalina, pjegavi kaćun i još mnoge zanimljive vrste.

== Tisa u Šupljaku ==

Po dimenzijama tisa (lat. ''Taxus baccata'') u Šupljaku je najveća stara tisa na Medvednici, a nalazi se kod "Prvog francuskog rudnika", neposredno pored Lugarske staze. U prsnoj visini opseg joj iznosi 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno, iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem. Tisu zaštićuju šumarski propisi.

== Markovčak - Bistra ==

[[Datoteka:Medvednica6.jpg|200px|mini|right|Mješovita šuma bukve i jele]]
[[Datoteka:Medvednica4.jpg|200px|mini|right|Poučna ploča o šumi bukve i jele]]
[[Datoteka:Rezervati_šumske_vegetacije.jpg|200px|mini|left|Rezervati šumske vegetacije u Parku prirode Medvednica]]

Glavna karakteristika Parka prirode Medvednica su dobro očuvane šume i šumske zajednice koje obuhvaćaju 64 % površine parka. U Parku postoji i 8 posebnih šumskih rezervata:

• Bliznec – Šumarev grob (šuma bukve i jele)

• Gračec – Lukovica – Rebar (termofilne šume hrasta medunca i crnog graba)

• Mikulić potok – Vrabečka gora (brdska bukova šuma)

• Pušinjak – Gorščica (brdska bukova šuma)

• Rauchova lugarnica – Desna Trnava (šuma bukve i jele)

• Tusti vrh – Kremenjak (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Babji zub – Ponikve (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Markovčak – Bistra (šuma bukve i jele)

Rezervat šumske vegetacije Markovčak - Bistra smješten je u gravitacijskom području potoka Bistre. Njegovi pritoci sastaju se na livadi Markov travnjak. Površina rezervata je 250,24 ha, od čega 151,46 ha u Zagrebačkoj županiji. Najviše se ističu bukve i jele, zadivljujuće veliki promjeri jele su i do 150 centimetara, a visine do 40 metara. Donji dio rezervata oko Markovog travnjaka te istočni dio izgrađeni su od vapnenca oblikovanog u stepeničaste litice. Na vapnenačkom, stjenovitom terenu karakteristična je vegetacija s mnoštvom tisa.

<center><gallery perrow="6">
Datoteka:Lužnica1.JPG|
Datoteka:Lužnica4.JPG|
Datoteka:Lužnica6.JPG|
Datoteka:Lužnica7.jpg|
Datoteka:Lužnica9.jpg|
Datoteka:Lužnica10.jpg|
Datoteka:Lužnica11.jpg|
Datoteka:Lužnica12.JPG|
Datoteka:Lužnica13.jpg|
Datoteka:Lužnica14.jpg|
Datoteka:Lužnica15.jpg|
Datoteka:Lužnica16.jpg|
Datoteka:Lužnica17.jpg|
Datoteka:Lužnica18.jpg|
Datoteka:Lužnica19.jpg|
Datoteka:Lužnica20.jpg|
</gallery></center>

== Literatura ==

*Botanički važna područja Hrvatske / uredili T. Nikolić, J. Topić, N. Vuković. Zagreb, Školska knjiga, 2010.

*Čaplar, A. Planinarski vodič po Hrvatskoj. Zagreb : Mozaik knjiga, 2011.

*Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode / uredništvo Ilija Barišić... [et al.]. Zagreb : Turistička naklada, 2008.

*Javna ustanova Park prirode Medvednica. http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/Medvednica.asp

*Nikolić T., Kovačić S. Flora Medvednice. Zagreb : Školska knjiga, 2008.

*Palković M., Draganović E., Pintarić K. Hrvatski parkovi : nacionalni parkovi i parkovi prirode. Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2005.

*Pelivan, A. Vodič kroz prirodne ljepote u Hrvatskoj. Donja Lomnica : Ekološki glasnik, 1998.

*Poljak, Ž., Čaplar, A. Medvednica : planinarsko-izletnički vodič. Zagreb : Hrvatski planinarski savez, 2001.

*Russell, T., Cutler, C. Svjetska enciklopedija drveća. Rijeka : Leo-commerce, 2004.

*Slika Medvednice. http://www.bing.com/images/searchq=slike+medvednice&view=detail&id=EC94DAEC80E49979B655C14F7E90D3E201B31C64&first=0&qpvt=slike+medvednice&FORM=IDFRIR

*Šume u Hrvatskoj / uredništvo Josip Dundović... [et al.]. Zagreb : Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu : Hrvatske šume, 1992.

*Vidaković, P. Nacionalni parkovi i zaštićena područja u Hrvatskoj : (očuvana priroda - kultura - ekoturizam). Zagreb : Fond za stipendiranje mladih za zaštitu prirode i turizam, 2003.

Park prirode Medvednica

2012-05-16T15:24:17Z

OŠLjGaja:

== Park prirode Medvednica ==

[[Datoteka:Karta_medvednice_news_pic.jpg|200px|mini|right|Karta Medvednice]]

Medvednica je smještena sjeverno od Zagreba. Pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok, od Save do rječice Lonje. Rubovi Medvednice vežu se uz Zagreb pa se naziva još i Zagrebačka gora. Najviši vrh Medvednice je Sljeme. Zapadni dio Medvednice 1981. proglašen je parkom prirode. Prostire se od Podsuseda do Kašinskog sedla, duljine je oko 24 kilometara. Ukupna površina Parka prirode Medvednica iznosi 22 826 ha. Poznat je po različitoj povijesnoj i kulturnoj baštini. Najveći dio je sagrađen od eruptivnog kamena. Na Zapadnom dijelu Medvednice nalazi se, oko Ponikava i Bizeka, špilja Veternica, jedna od većih špilja u Hrvatskoj, duljine oko 6 kilometara. Oko te špilje nalaze se livade na Ponikvama, dom Glavica, gradina Susedgrad, Kameni svati. Također u tom dijelu Medvednice nalazimo i manje pećine i jame, među kojima se ističe pećina Medvednica te Tisin ponor. Po zadnjim istraživanjima tu se nalazi oko 40 speleoloških objekata. Upravitelj Parka prirode Medvednica je javna ustanova Park prirode Medvednica.

== Vegetacija ==

Osobito važno za ovaj dio Medvednice je to što na cjelokupnoj površini šuma nema niti jednog naselja. U nižim predjelima rastu šume hrasta kitanjaka, pitoma kestena, graba. U srednjim visinama nalaze se šume kitnjaka i bukve, dok su pri vrhu šume jele. Pri samom vrhu Sljemena i uzduž najvišega grebena pojavljuju se prirodne skupine jasena. Osobiti ukras ovim šumama su proljetnice koje su u najviše slučaja ugrožene.
Na Medvednici se razlikuje preko 1300 različitih biljnih vrsta i podvrsta, a od njih je 268 zakonom zaštićeno. Neke od njih su: šumska potočnica, tisa, ljiljan, šumska jagoda, planinski božur, borovnica, puzava ivica, mali šuškavac, rumenka, crvena bazga, hrvatska perunika, divlja mrkva, bijeli lopuh, šumska runjika, mala kiselica, dugolisna metvica, crno-crveni kukurijek, obična kurika, šumska bekica, pjegasti kozlac, obični krestušac, šumska mlječika, velecvjetni naprstak, žuti kokotac, bijeli gavez, lijeska, divlja trešnja, jelenja paprat, vunenasta medunika, mirisava ljubičica, ptičja grahorica, dvolisni procjepak, livadna kadulja, obična češnjača, kranjski ljiljan, jesenji lavlji zub, žuta mrtva kopriva, hrast kitnjak, bagrem, bijela vrba, jasen, velelisna lipa, maline, livadna zečina, crvena vratiželja, petrov križ, biskupska kapica, šumska skrižalina, pjegavi kaćun i još mnoge zanimljive vrste.

== Tisa u Šupljaku ==

Po dimenzijama tisa (lat. ''Taxus baccata'') u Šupljaku je najveća stara tisa na Medvednici, a nalazi se kod "Prvog francuskog rudnika", neposredno pored Lugarske staze. U prsnoj visini opseg joj iznosi 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno, iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem. Tisu zaštićuju šumarski propisi.

== Markovčak - Bistra ==

[[Datoteka:Medvednica4.jpg|200px|mini|left|Poučna ploča o šumi bukve i jele]]
[[Datoteka:Rezervati_šumske_vegetacije.jpg|200px|mini|right|Rezervati šumske vegetacije u Parku prirode Medvednica]]

Glavna karakteristika Parka prirode Medvednica su dobro očuvane šume i šumske zajednice koje obuhvaćaju 64 % površine parka. U Parku postoji i 8 posebnih šumskih rezervata:

• Bliznec – Šumarev grob (šuma bukve i jele)

• Gračec – Lukovica – Rebar (termofilne šume hrasta medunca i crnog graba)

• Mikulić potok – Vrabečka gora (brdska bukova šuma)

• Pušinjak – Gorščica (brdska bukova šuma)

• Rauchova lugarnica – Desna Trnava (šuma bukve i jele)

• Tusti vrh – Kremenjak (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Babji zub – Ponikve (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Markovčak – Bistra (šuma bukve i jele)

Rezervat šumske vegetacije Markovčak - Bistra smješten je u gravitacijskom području potoka Bistre. Njegovi pritoci sastaju se na livadi Markov travnjak. Površina rezervata je 250,24 ha, od čega 151,46 ha u Zagrebačkoj županiji. Najviše se ističu bukve i jele, zadivljujuće veliki promjeri jele su i do 150 centimetara, a visine do 40 metara. Donji dio rezervata oko Markovog travnjaka te istočni dio izgrađeni su od vapnenca oblikovanog u stepeničaste litice. Na vapnenačkom, stjenovitom terenu karakteristična je vegetacija s mnoštvom tisa.

<center><gallery perrow="6">
Datoteka:Lužnica1.JPG|
Datoteka:Lužnica4.JPG|
Datoteka:Lužnica6.JPG|
Datoteka:Lužnica7.jpg|
Datoteka:Lužnica9.jpg|
Datoteka:Lužnica10.jpg|
Datoteka:Lužnica11.jpg|
Datoteka:Lužnica12.JPG|
Datoteka:Lužnica13.jpg|
Datoteka:Lužnica14.jpg|
Datoteka:Lužnica15.jpg|
Datoteka:Lužnica16.jpg|
Datoteka:Lužnica17.jpg|
Datoteka:Lužnica18.jpg|
Datoteka:Lužnica19.jpg|
Datoteka:Lužnica20.jpg|
</gallery></center>

== Literatura ==

*Botanički važna područja Hrvatske / uredili T. Nikolić, J. Topić, N. Vuković. Zagreb, Školska knjiga, 2010.

*Čaplar, A. Planinarski vodič po Hrvatskoj. Zagreb : Mozaik knjiga, 2011.

*Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode / uredništvo Ilija Barišić... [et al.]. Zagreb : Turistička naklada, 2008.

*Javna ustanova Park prirode Medvednica. http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/Medvednica.asp

*Nikolić T., Kovačić S. Flora Medvednice. Zagreb : Školska knjiga, 2008.

*Palković M., Draganović E., Pintarić K. Hrvatski parkovi : nacionalni parkovi i parkovi prirode. Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2005.

*Pelivan, A. Vodič kroz prirodne ljepote u Hrvatskoj. Donja Lomnica : Ekološki glasnik, 1998.

*Poljak, Ž., Čaplar, A. Medvednica : planinarsko-izletnički vodič. Zagreb : Hrvatski planinarski savez, 2001.

*Russell, T., Cutler, C. Svjetska enciklopedija drveća. Rijeka : Leo-commerce, 2004.

*Slika Medvednice. http://www.bing.com/images/searchq=slike+medvednice&view=detail&id=EC94DAEC80E49979B655C14F7E90D3E201B31C64&first=0&qpvt=slike+medvednice&FORM=IDFRIR

*Šume u Hrvatskoj / uredništvo Josip Dundović... [et al.]. Zagreb : Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu : Hrvatske šume, 1992.

*Vidaković, P. Nacionalni parkovi i zaštićena područja u Hrvatskoj : (očuvana priroda - kultura - ekoturizam). Zagreb : Fond za stipendiranje mladih za zaštitu prirode i turizam, 2003.

Park prirode Medvednica

2012-05-16T15:22:42Z

OŠLjGaja:

== Park prirode Medvednica ==

[[Datoteka:Karta_medvednice_news_pic.jpg|200px|mini|right|Karta Medvednice]]

Medvednica je smještena sjeverno od Zagreba. Pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok, od Save do rječice Lonje. Rubovi Medvednice vežu se uz Zagreb pa se naziva još i Zagrebačka gora. Najviši vrh Medvednice je Sljeme. Zapadni dio Medvednice 1981. proglašen je parkom prirode. Prostire se od Podsuseda do Kašinskog sedla, duljine je oko 24 kilometara. Ukupna površina Parka prirode Medvednica iznosi 22 826 ha. Poznat je po različitoj povijesnoj i kulturnoj baštini. Najveći dio je sagrađen od eruptivnog kamena. Na Zapadnom dijelu Medvednice nalazi se, oko Ponikava i Bizeka, špilja Veternica, jedna od većih špilja u Hrvatskoj, duljine oko 6 kilometara. Oko te špilje nalaze se livade na Ponikvama, dom Glavica, gradina Susedgrad, Kameni svati. Također u tom dijelu Medvednice nalazimo i manje pećine i jame, među kojima se ističe pećina Medvednica te Tisin ponor. Po zadnjim istraživanjima tu se nalazi oko 40 speleoloških objekata. Upravitelj Parka prirode Medvednica je javna ustanova Park prirode Medvednica.

== Vegetacija ==

Osobito važno za ovaj dio Medvednice je to što na cjelokupnoj površini šuma nema niti jednog naselja. U nižim predjelima rastu šume hrasta kitanjaka, pitoma kestena, graba. U srednjim visinama nalaze se šume kitnjaka i bukve, dok su pri vrhu šume jele. Pri samom vrhu Sljemena i uzduž najvišega grebena pojavljuju se prirodne skupine jasena. Osobiti ukras ovim šumama su proljetnice koje su u najviše slučaja ugrožene.
Na Medvednici se razlikuje preko 1300 različitih biljnih vrsta i podvrsta, a od njih je 268 zakonom zaštićeno. Neke od njih su: šumska potočnica, tisa, ljiljan, šumska jagoda, planinski božur, borovnica, puzava ivica, mali šuškavac, rumenka, crvena bazga, hrvatska perunika, divlja mrkva, bijeli lopuh, šumska runjika, mala kiselica, dugolisna metvica, crno-crveni kukurijek, obična kurika, šumska bekica, pjegasti kozlac, obični krestušac, šumska mlječika, velecvjetni naprstak, žuti kokotac, bijeli gavez, lijeska, divlja trešnja, jelenja paprat, vunenasta medunika, mirisava ljubičica, ptičja grahorica, dvolisni procjepak, livadna kadulja, obična češnjača, kranjski ljiljan, jesenji lavlji zub, žuta mrtva kopriva, hrast kitnjak, bagrem, bijela vrba, jasen, velelisna lipa, maline, livadna zečina, crvena vratiželja, petrov križ, biskupska kapica, šumska skrižalina, pjegavi kaćun i još mnoge zanimljive vrste.

== Tisa u Šupljaku ==

Po dimenzijama tisa (lat. ''Taxus baccata'') u Šupljaku je najveća stara tisa na Medvednici, a nalazi se kod "Prvog francuskog rudnika", neposredno pored Lugarske staze. U prsnoj visini opseg joj iznosi 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno, iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem. Tisu zaštićuju šumarski propisi.

== Markovčak - Bistra ==

[[Datoteka:Rezervati_šumske_vegetacije.jpg|200px|mini|right|Rezervati šumske vegetacije u Parku prirode Medvednica]]

Glavna karakteristika Parka prirode Medvednica su dobro očuvane šume i šumske zajednice koje obuhvaćaju 64 % površine parka. U Parku postoji i 8 posebnih šumskih rezervata:

• Bliznec – Šumarev grob (šuma bukve i jele)

• Gračec – Lukovica – Rebar (termofilne šume hrasta medunca i crnog graba)

• Mikulić potok – Vrabečka gora (brdska bukova šuma)

• Pušinjak – Gorščica (brdska bukova šuma)

• Rauchova lugarnica – Desna Trnava (šuma bukve i jele)

• Tusti vrh – Kremenjak (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Babji zub – Ponikve (šuma hrasta kitnjaka i bukve)

• Markovčak – Bistra (šuma bukve i jele)

Rezervat šumske vegetacije Markovčak - Bistra smješten je u gravitacijskom području potoka Bistre. Njegovi pritoci sastaju se na livadi Markov travnjak. Površina rezervata je 250,24 ha, od čega 151,46 ha u Zagrebačkoj županiji. Najviše se ističu bukve i jele, zadivljujuće veliki promjeri jele su i do 150 centimetara, a visine do 40 metara. Donji dio rezervata oko Markovog travnjaka te istočni dio izgrađeni su od vapnenca oblikovanog u stepeničaste litice. Na vapnenačkom, stjenovitom terenu karakteristična je vegetacija s mnoštvom tisa.

<center><gallery perrow="6">
Datoteka:Lužnica1.JPG|
Datoteka:Lužnica4.JPG|
Datoteka:Lužnica6.JPG|
Datoteka:Lužnica7.jpg|
Datoteka:Lužnica9.jpg|
Datoteka:Lužnica10.jpg|
Datoteka:Lužnica11.jpg|
Datoteka:Lužnica12.JPG|
Datoteka:Lužnica13.jpg|
Datoteka:Lužnica14.jpg|
Datoteka:Lužnica15.jpg|
Datoteka:Lužnica16.jpg|
Datoteka:Lužnica17.jpg|
Datoteka:Lužnica18.jpg|
Datoteka:Lužnica19.jpg|
Datoteka:Lužnica20.jpg|
</gallery></center>

== Literatura ==

*Botanički važna područja Hrvatske / uredili T. Nikolić, J. Topić, N. Vuković. Zagreb, Školska knjiga, 2010.

*Čaplar, A. Planinarski vodič po Hrvatskoj. Zagreb : Mozaik knjiga, 2011.

*Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode / uredništvo Ilija Barišić... [et al.]. Zagreb : Turistička naklada, 2008.

*Javna ustanova Park prirode Medvednica. http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/Medvednica.asp

*Nikolić T., Kovačić S. Flora Medvednice. Zagreb : Školska knjiga, 2008.

*Palković M., Draganović E., Pintarić K. Hrvatski parkovi : nacionalni parkovi i parkovi prirode. Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2005.

*Pelivan, A. Vodič kroz prirodne ljepote u Hrvatskoj. Donja Lomnica : Ekološki glasnik, 1998.

*Poljak, Ž., Čaplar, A. Medvednica : planinarsko-izletnički vodič. Zagreb : Hrvatski planinarski savez, 2001.

*Russell, T., Cutler, C. Svjetska enciklopedija drveća. Rijeka : Leo-commerce, 2004.

*Slika Medvednice. http://www.bing.com/images/searchq=slike+medvednice&view=detail&id=EC94DAEC80E49979B655C14F7E90D3E201B31C64&first=0&qpvt=slike+medvednice&FORM=IDFRIR

*Šume u Hrvatskoj / uredništvo Josip Dundović... [et al.]. Zagreb : Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu : Hrvatske šume, 1992.

*Vidaković, P. Nacionalni parkovi i zaštićena područja u Hrvatskoj : (očuvana priroda - kultura - ekoturizam). Zagreb : Fond za stipendiranje mladih za zaštitu prirode i turizam, 2003.

Datoteka:Medvednica24.jpg

2012-05-16T15:18:09Z

OŠLjGaja:

Datoteka:Medvednica23.jpg

2012-05-16T15:17:47Z

OŠLjGaja:

Datoteka:Medvednica22.jpg

2012-05-16T15:17:39Z

OŠLjGaja:

Datoteka:Medvednica21.jpg

2012-05-16T15:17:18Z

OŠLjGaja: