http://wiki-dveri.info/w/index.php?feed=atom&target=O%C5%A0A.Augustin%C4%8Di%C4%87&title=Posebno%3ADoprinosi 2026-06-20T14:01:30Z Izvor: Wiki-dveri MediaWiki 1.15.0 http://wiki-dveri.info/wiki/O%C5%A0_Antuna_Augustin%C4%8Di%C4%87a,_Zapre%C5%A1i%C4%87 2010-05-13T09:04:30Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;</p> <hr /> <div>[[Datoteka:OŠ.A.Augustinčić.jpg|200px|mini|right|OŠ Antuna Augustinčića]] <br /> <br /> <br /> 1904. Škola u Zaprešiću počinje s radom. Nosila je ime &quot;Jelačić ban&quot;, a nalazila se na mjestu današnjeg nebodera na adresi Trg žrtava fašizma 6.<br /> <br /> 1953./54. S radom počinje Narodna osmogodišnja škola &quot;Zaprešić&quot;.<br /> <br /> 1989./1990. Počela je dogradnja škole &quot;Zaprešić&quot; koja je u međuvremenu promijenila ime u OŠ Antuna Augustinčića.<br /> <br /> 1990. Dovršena je nova školska zgrada.<br /> <br /> 2002. Otvorena je nova blagavaonica.<br /> <br /> 2004. Škola svečano slavi tri velike godišnjice (osnivanje prve javne škole, osnivanje škole &quot;Jelačić ban&quot; te osnivanje osmogodišnje škole u Zaprešiću).Tom prigodom objavljena je monografija &quot;1854. - 2004. OŠ Antuna Augustinčića&quot; .<br /> <br /> Neka ova kratka kronologija bude podsjetnik na sve one koji su učili, podučavali, kuhali, računali, pisali kredom, olovkom ili pisaćom mašinom, pospremali, plakali, smijali se, voljeli i živjeli u prostorima naše škole.<br /> <br /> Bez njih jučer ona ne bi bila takva kakvu je volimo mi danas.<br /> <br /> <br /> ----<br /> <br /> <br /> OŠ&quot;Antuna Augustinčića&quot; sudjeluje u projektu uređivanjem wiki stranice o dvorcu [[Dvorac Januševec|Januševec]]:<br /> <br /> Učenici uključeni u projekt WIki-dveri: <br /> *Antun Busjak<br /> *Antonio Boduljak<br /> *Dora Dimić Rakar<br /> *Matija Salamun<br /> *Antonio Konjević<br /> <br /> Koordinator projekta u školi:<br /> *knjižničarka Martina Stepić, prof.<br /> <br /> http://www.os-aaugustincica-zapresic.skole.hr/</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/O%C5%A0_Antuna_Augustin%C4%8Di%C4%87a,_Zapre%C5%A1i%C4%87 2010-05-13T09:04:03Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;</p> <hr /> <div>[[Datoteka:OŠ.A.Augustinčić.jpg|200px|mini|left|tekst]] <br /> <br /> <br /> 1904. Škola u Zaprešiću počinje s radom. Nosila je ime &quot;Jelačić ban&quot;, a nalazila se na mjestu današnjeg nebodera na adresi Trg žrtava fašizma 6.<br /> <br /> 1953./54. S radom počinje Narodna osmogodišnja škola &quot;Zaprešić&quot;.<br /> <br /> 1989./1990. Počela je dogradnja škole &quot;Zaprešić&quot; koja je u međuvremenu promijenila ime u OŠ Antuna Augustinčića.<br /> <br /> 1990. Dovršena je nova školska zgrada.<br /> <br /> 2002. Otvorena je nova blagavaonica.<br /> <br /> 2004. Škola svečano slavi tri velike godišnjice (osnivanje prve javne škole, osnivanje škole &quot;Jelačić ban&quot; te osnivanje osmogodišnje škole u Zaprešiću).Tom prigodom objavljena je monografija &quot;1854. - 2004. OŠ Antuna Augustinčića&quot; .<br /> <br /> Neka ova kratka kronologija bude podsjetnik na sve one koji su učili, podučavali, kuhali, računali, pisali kredom, olovkom ili pisaćom mašinom, pospremali, plakali, smijali se, voljeli i živjeli u prostorima naše škole.<br /> <br /> Bez njih jučer ona ne bi bila takva kakvu je volimo mi danas.<br /> <br /> <br /> ----<br /> <br /> <br /> OŠ&quot;Antuna Augustinčića&quot; sudjeluje u projektu uređivanjem wiki stranice o dvorcu [[Dvorac Januševec|Januševec]]:<br /> <br /> Učenici uključeni u projekt WIki-dveri: <br /> *Antun Busjak<br /> *Antonio Boduljak<br /> *Dora Dimić Rakar<br /> *Matija Salamun<br /> *Antonio Konjević<br /> <br /> Koordinator projekta u školi:<br /> *knjižničarka Martina Stepić, prof.<br /> <br /> http://www.os-aaugustincica-zapresic.skole.hr/</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:O%C5%A0.A.Augustin%C4%8Di%C4%87.jpg 2010-05-13T09:02:41Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;prednja strana osnovne škole A.Augustinčić.</p> <hr /> <div>prednja strana osnovne škole A.Augustinčić.</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/O%C5%A0_Antuna_Augustin%C4%8Di%C4%87a,_Zapre%C5%A1i%C4%87 2010-05-13T08:33:25Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;</p> <hr /> <div>1904. Škola u Zaprešiću počinje s radom. Nosila je ime &quot;Jelačić ban&quot;, a nalazila se na mjestu današnjeg nebodera na adresi Trg žrtava fašizma 6.<br /> <br /> 1953./54. S radom počinje Narodna osmogodišnja škola &quot;Zaprešić&quot;.<br /> <br /> 1989./1990. Počela je dogradnja škole &quot;Zaprešić&quot; koja je u međuvremenu promijenila ime u OŠ Antuna Augustinčića.<br /> <br /> 1990. Dovršena je nova školska zgrada.<br /> <br /> 2002. Otvorena je nova blagavaonica.<br /> <br /> 2004. Škola svečano slavi tri velike godišnjice (osnivanje prve javne škole, osnivanje škole &quot;Jelačić ban&quot; te osnivanje osmogodišnje škole u Zaprešiću).Tom prigodom objavljena je monografija &quot;1854. - 2004. OŠ Antuna Augustinčića&quot; .<br /> <br /> Neka ova kratka kronologija bude podsjetnik na sve one koji su učili, podučavali, kuhali, računali, pisali kredom, olovkom ili pisaćom mašinom, pospremali, plakali, smijali se, voljeli i živjeli u prostorima naše škole.<br /> <br /> Bez njih jučer ona ne bi bila takva kakvu je volimo mi danas.<br /> <br /> <br /> ----<br /> <br /> <br /> OŠ&quot;Antuna Augustinčića&quot; sudjeluje u projektu uređivanjem wiki stranice o dvorcu [[Dvorac Januševec|Januševec]]:<br /> <br /> Učenici uključeni u projekt WIki-dveri: <br /> *Antun Busjak<br /> *Antonio Boduljak<br /> *Dora Dimić Rakar<br /> *Matija Salamun<br /> *Antonio Konjević<br /> <br /> Koordinator projekta u školi:<br /> *knjižničarka Martina Stepić, prof.<br /> <br /> http://www.os-aaugustincica-zapresic.skole.hr/</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Janu%C5%A1evec 2010-05-13T08:32:35Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Janusevec-procelje.jpg|200px|mini|right|Pročelje dvorca Januševec.]] <br /> <br /> <br /> <br /> == Geografija ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-karta.jpg|200px|mini|left|Katastarska mapa, 1861.]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-google-karta.jpg|200px|mini|right|[http://maps.google.com/maps?f=d&amp;source=embed&amp;saddr=zapre%C5%A1i%C4%87&amp;daddr=45.876983,15.745983&amp;hl=hr&amp;geocode=FVi1uwIdpC7xACmJJchRc8VlRzGwtyuGUK0ABA%3B&amp;mra=dme&amp;mrcr=0&amp;mrsp=1&amp;sz=14&amp;sll=45.863238,15.768471&amp;sspn=0.042258,0.077162&amp;ie=UTF8&amp;t=h&amp;ll=45.863238,15.768471&amp;spn=0.041839,0.072956&amp;z=13 Putokaz od Zaprešića prema dvorcu Januševec.]]]<br /> <br /> Dvorac Januševec smješten je sjeverozapadno od Zaprešića u općini Brdovec. Naselje Brdovec nalazi se 3 Km sjeverozapadno od Zaprešića. Naselje je svakako postojalo prije 1334.g., kad je Ivan Gorički u znamenitom popisu župa na području Zagrebačke biskupije, zabilježio da je u njemu župna crkva svetog Vida. U Brdovcu postoji zavičajni muzej sa zanimljivom povijesnom i etnografskom zbirkom, a u njegovu sastavu djeluje i likovni sabor. Dvorac Januševec nalazi se uz cestu za granični prijelaz Harmica, na blagoj padini Marijagoričkog pobrđa. Svojom je prednjom stranom dvorac okrenut prema sjeveru.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> == Povijest ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-Arhiv.jpg|200px|mini|right|Spremište Hrvatskog državnog arhiva u Januševcu]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-interijer.jpg|200px|mini|left|Interijer dvorca prije 2.svjetskog rata]]<br /> [[Datoteka:Kupola2.jpg|200px|mini|right|Kupola u dvorcu Januševcu]]<br /> <br /> <br /> Dvorac Januševec dao je izgraditi general Josip Vrkljan. Josip Vrkljan bio je ministar nadvojvotkinje od Parme, Marije Luize, druge žene Napoleona. Točna godina gradnje nije poznata ali je izgrađen u periodu od 1820. - 1830. godine. Pretpostavlja se da je dvorac priojektirao Bartolomej Felbinger, jedan od najpoznatijih graditelja u 19. stoljeću. Desetak godina nakon gradnje general Vrkljan zapao je u financijske teškoće, pa je prodao dvorac. U svibnju 1840. godine objavljen je oglas u &quot;Agramer Zeitungu&quot; u kojemu se spominje dražba Januševca. Dražba je održana 15. 08. 1840. ali rezultati dražbe nisu poznati. 1845. godine dvorac je kupio francuski grof Edgar de Corberon. Nakon što je Corberon umro bilo je još nekoliko vlasnika: njemački grof Dümreicher, Max Mayer te Manfred Sternberg.<br /> <br /> Za vrijeme 2. svijetskog rata u dvorcu je boravila vojska koja je 7. i 8. travnja 1945. teško oštetila dvorac. 1947. godine započinje rad na obnovi dvorca. Obnova traje punih 40 godina. Veći dio dvorca je obnovljen te je u njega od 1989. smiješten dio Državnog arhiva Hrvatske. Obnovu je vodio Zvonimir Vrkljan, potomak generala Vrkljana koji ga je i podigao.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> == Arhitektura i perivoj dvorca ==<br /> <br /> Dvorac Januševec reprezentativni je klasicistički dvorac koji zajedno s gospodarski objektima nasuprot sjevernom ulaznom pročelju čini ansambl umjetničke vrijednosti. Sjeverno pročelje je jednokatno, a južno dvokatno. Tlocrtna koncepcija dvorca je pravokutnik, u srdini kojeg je okrugla dvorana, osnovni motiv dvorca, oko koje se nižu prostorije uzduž svih pročelja. Jednoosna kompozicija počinje gospodarskim objektima u obliku slova U s bočnim krilima podno šumovitog brijega, a nastavlja se simetričnom vrtnom kompozicijom. S portikom na sjevernom pročelju, ulaznim predvorjem, okruglom dvoranom,južnom dvoranom(nekad blagovaonica), a završava južnom terasom te pogledom u dolinu savske ravnice i na daleko samoborsko gorje. Pročelja dvorca odaju karakteristični klacistički red, ali bogate obrade i plastičnosti. U punoj visini najvišeg južnog pročelja ističe se altana. Na sjevernom, jednostavnom i mirnom pročelju naglašen je istaknuti ulazni portik sa četiri stupa, jakom arhitravom i timpanonom. O izgledu dvorca i posjeda najviše nam govori oglas iz novina iz 1840. godine. Drveće oko dvorca i nekada znameniti park prilično su zapušteni, a zbog obližnjih gradnji neka stabla pokazuju izrazite znakove bolesti. Engleski perivoj oko dvorca, nastao oko 1830. g., samo je dijelom očuvan, a dijelom je prerastao u okolnu šumu. Središnji dio perivoja bio je oblikovan simetrično, a uz terase i staze nekad su se nalazili cvjetnjaci. Dvorac se ubraja u spomenike nulte kategorije.<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Janusevec-presjek.jpg<br /> Datoteka:Janusevec-tlocrt.jpg<br /> Datoteka:Janusevec-ruševina.jpg<br /> Datoteka:Janusevec-bocna strana.jpg<br /> Datoteka:Janusevec-strazna strana.jpg<br /> Datoteka:Janusevec.Golovi.jpg<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> ==Ljubavna legenda kaže...==<br /> <br /> O nastanku dvorca stvorena je legenda kao da ga je dala sagraditi Napoleonova rastavljena žena Marija Lujza za svog ljubimca ličkog oficira Josipa Vrkljana međutim, prvi put Josip Vrkljan se oženio u 45. godini života Marijom groficom Hojos. Pet godina kasnije nakon što je preminula Marija Hojos, Vrkljan se 1827. godine oženio osamnaestogodišnjakinjom Marijom groficom Almasy. Ako je gradnja tog dvorca trebala nešto pokriti, onda je to mogla bit razlika u godinama mladoženje. Ženidba s Marijom Almasy dovela je Vrkljana u zaprešićki kraj gdje je sagradio predivni januševački dvorac.<br /> <br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> *Brdovec. // Hrvatska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod &quot;Miroslav Krleža&quot; , 1999. Sv. 1. 1999.<br /> *Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990.<br /> *Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija , 2003.<br /> *Krivošić S. Slike iz zaprešićkog kraja od 1209. do 1903. Zaprešić : Matica hrvatska Zaprešić , 1993.<br /> *Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga , 1991.<br /> *http://maps.google.com/</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Janusevec.Golovi.jpg 2010-05-13T08:31:40Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;Bočna strana Januševca-golovi.</p> <hr /> <div>Bočna strana Januševca-golovi.</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Kupola2.jpg 2010-05-13T08:28:13Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;Kupola u dvorcu Januševec.</p> <hr /> <div>Kupola u dvorcu Januševec.</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Janu%C5%A1evec 2010-04-19T13:10:25Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;/* Literatura */</p> <hr /> <div>== Geografija ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-karta.jpg|200px|mini|left|Katastarska mapa, 1861.]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-google-karta.jpg|200px|mini|right|[http://maps.google.com/maps?f=d&amp;source=embed&amp;saddr=zapre%C5%A1i%C4%87&amp;daddr=45.876983,15.745983&amp;hl=hr&amp;geocode=FVi1uwIdpC7xACmJJchRc8VlRzGwtyuGUK0ABA%3B&amp;mra=dme&amp;mrcr=0&amp;mrsp=1&amp;sz=14&amp;sll=45.863238,15.768471&amp;sspn=0.042258,0.077162&amp;ie=UTF8&amp;t=h&amp;ll=45.863238,15.768471&amp;spn=0.041839,0.072956&amp;z=13 Putokaz od Zaprešića prema dvorcu Januševec.]]]<br /> <br /> Dvorac Januševec smješten je sjeverozapadno od Zaprešića u općini Brdovec. Naselje Brdovec nalazi se 3 Km sjeverozapadno od Zaprešića. Naselje je svakako postojalo prije 1334.g., kad je Ivan Gorički u znamenitom popisu župa na području Zagrebačke biskupije, zabilježio da je u njemu župna crkva svetog Vida. U Brdovcu postoji zavičajni muzej sa zanimljivom povijesnom i etnografskom zbirkom, a u njegovu sastavu djeluje i likovni sabor. Dvorac Januševec nalazi se uz cestu za granični prijelaz Harmica, na blagoj padini Marijagoričkog pobrđa. Svojom je prednjom stranom dvorac okrenut prema sjeveru.<br /> <br /> == Arhitektura i perivoj dvorca ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-presjek.jpg|200px|mini|right|Presjek arhitektonske građe dvorca]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-strazna strana.jpg|200px|mini|left|Stražnja strana dvorca Januševec danas.]] <br /> [[Datoteka:Janusevec-tlocrt.jpg|200px|mini|right|Tlocrt dvorca Januševec ]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-bocna strana.jpg|200px|mini|left|Bočna strana dvorca Januševec danas.]]<br /> Dvorac Januševec reprezentativni je klasicistički dvorac koji zajedno s gospodarski objektima nasuprot sjevernom ulaznom pročelju čini ansambl umjetničke vrijednosti. Sjeverno pročelje je jednokatno, a južno dvokatno. Tlocrtna koncepcija dvorca je pravokutnik, u srdini kojeg je okrugla dvorana, osnovni motiv dvorca, oko koje se nižu prostorije uzduž svih pročelja. Jednoosna kompozicija počinje gospodarskim objektima u obliku slova U s bočnim krilima podno šumovitog brijega, a nastavlja se simetričnom vrtnom kompozicijom. S portikom na sjevernom pročelju, ulaznim predvorjem, okruglom dvoranom,južnom dvoranom(nekad blagovaonica), a završava južnom terasom te pogledom u dolinu savske ravnice i na daleko samoborsko gorje. Pročelja dvorca odaju karakteristični klacistički red, ali bogate obrade i plastičnosti. U punoj visini najvišeg južnog pročelja ističe se altana. Na sjevernom, jednostavnom i mirnom pročelju naglašen je istaknuti ulazni portik sa četiri stupa, jakom arhitravom i timpanonom. O izgledu dvorca i posjeda najviše nam govori oglas iz novina iz 1840. godine. Drveće oko dvorca i nekada znameniti park prilično su zapušteni, a zbog obližnjih gradnji neka stabla pokazuju izrazite znakove bolesti. Engleski perivoj oko dvorca, nastao oko 1830. g., samo je dijelom očuvan, a dijelom je prerastao u okolnu šumu. Središnji dio perivoja bio je oblikovan simetrično, a uz terase i staze nedad su se nalazili cvjetnjaci. Dvorac se ubraja u spomenike nulte kategorije.<br /> <br /> <br /> == Povijest ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-interijer.jpg|200px|mini|left|Interijer dvorca prije 2.svjetskog rata]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-ruševina.jpg|200px|mini|right|Fotografija ruševine dvorca nakon 2.svjetskog rata.]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-Arhiv.jpg|200px|mini|midle|Spremište Hrvatskog državnog arhiva u Januševcu]]<br /> Dvorac Januševec dao je izgraditi general Josip Vrkljan. Josip Vrkljan bio je ministar nadvojvotkinje od Parme, Marije Luize, druge žene Napoleona. Točna godina gradnje nije poznata ali je izgrađen oko 1820. - 1830. godine. Pretpostavlja se da je dvorac priojektirao Bartolomej Felbinger , jedan od najpoznatijih graditelja u 19. stoljeću.<br /> Desetak godina nakon gradnje general Vrkljan zapao je u financijske teškoće, pa je prodao dvorac. U svibnju 1840. godine objavljen je oglas u &quot;Agramer Zeitungu&quot; u kojemu se spominje dražba Januševca. Dražba je održana 15. 08. 1840. ali rezultati dražbe nisu poznati.<br /> 1845. godine dvorac je kupio francuski grof Edgar de Corberon. Nakon što je Corberon umro bilo je još nekoliko vlasnika: njemački grof Dümreicher , Max Mayer te Manfred Sternberg.<br /> Za vrijeme 2. svijetskog rata u dvorcu je boravila vojska koja je 7. i 8. travnja 1945. teško oštetila dvorac. 1947. godine započinje rad na obnovi dvorca. Obnova traje punih 40 godina. Veći dio dvorca je obnovljen te je u njega od 1989 smiješten dio Državnog arhiva Hrvatske. Obnovu je vodio Zvonimir Vrkljan, potomak generala Vrkljana koji ga je i podigao.<br /> <br /> <br /> ==Ljubavna legenda kaže...==<br /> <br /> O nastanku dvorca stvorena je legenda kao da ga je dala sagraditi Napoleonova rastavljena žena Marija Lujza za svog ljubimca ličkog oficira Josipa Vrkljana međutim, prvi put Josip Vrkljan se oženio u 45. godini života Marijom groficom Hojos. Pet godina kasnije nakon što je preminula Marija Hojos, Vrkljan se 1827. godine oženio osamnaestogodišnjakinjom Marijom groficom Almasy. Ako je gradnja tog dvorca trebala nešto pokriti, onda je to mogla bit razlika u godinama mladoženje. Ženidba s Marijom Almasy dovela je Vrkljana u zaprešićki kraj gdje je sagradio predivni januševački dvorac.<br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> *Brdovec. // Hrvatska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod &quot;Miroslav Krleža&quot; , 1999. Sv. 1. 1999.<br /> *Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti , 1990.<br /> *Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija , 2003.<br /> *Krivošić S. Slike iz zaprešićkog kraja od 1209. do 1903.<br /> *Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga , 1991.<br /> *http://maps.google.com/</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Janu%C5%A1evec 2010-04-19T13:09:01Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;/* Literatura */</p> <hr /> <div>== Geografija ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-karta.jpg|200px|mini|left|Katastarska mapa, 1861.]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-google-karta.jpg|200px|mini|right|[http://maps.google.com/maps?f=d&amp;source=embed&amp;saddr=zapre%C5%A1i%C4%87&amp;daddr=45.876983,15.745983&amp;hl=hr&amp;geocode=FVi1uwIdpC7xACmJJchRc8VlRzGwtyuGUK0ABA%3B&amp;mra=dme&amp;mrcr=0&amp;mrsp=1&amp;sz=14&amp;sll=45.863238,15.768471&amp;sspn=0.042258,0.077162&amp;ie=UTF8&amp;t=h&amp;ll=45.863238,15.768471&amp;spn=0.041839,0.072956&amp;z=13 Putokaz od Zaprešića prema dvorcu Januševec.]]]<br /> <br /> Dvorac Januševec smješten je sjeverozapadno od Zaprešića u općini Brdovec. Naselje Brdovec nalazi se 3 Km sjeverozapadno od Zaprešića. Naselje je svakako postojalo prije 1334.g., kad je Ivan Gorički u znamenitom popisu župa na području Zagrebačke biskupije, zabilježio da je u njemu župna crkva svetog Vida. U Brdovcu postoji zavičajni muzej sa zanimljivom povijesnom i etnografskom zbirkom, a u njegovu sastavu djeluje i likovni sabor. Dvorac Januševec nalazi se uz cestu za granični prijelaz Harmica, na blagoj padini Marijagoričkog pobrđa. Svojom je prednjom stranom dvorac okrenut prema sjeveru.<br /> <br /> == Arhitektura i perivoj dvorca ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-presjek.jpg|200px|mini|right|Presjek arhitektonske građe dvorca]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-strazna strana.jpg|200px|mini|left|Stražnja strana dvorca Januševec danas.]] <br /> [[Datoteka:Janusevec-tlocrt.jpg|200px|mini|right|Tlocrt dvorca Januševec ]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-bocna strana.jpg|200px|mini|left|Bočna strana dvorca Januševec danas.]]<br /> Dvorac Januševec reprezentativni je klasicistički dvorac koji zajedno s gospodarski objektima nasuprot sjevernom ulaznom pročelju čini ansambl umjetničke vrijednosti. Sjeverno pročelje je jednokatno, a južno dvokatno. Tlocrtna koncepcija dvorca je pravokutnik, u srdini kojeg je okrugla dvorana, osnovni motiv dvorca, oko koje se nižu prostorije uzduž svih pročelja. Jednoosna kompozicija počinje gospodarskim objektima u obliku slova U s bočnim krilima podno šumovitog brijega, a nastavlja se simetričnom vrtnom kompozicijom. S portikom na sjevernom pročelju, ulaznim predvorjem, okruglom dvoranom,južnom dvoranom(nekad blagovaonica), a završava južnom terasom te pogledom u dolinu savske ravnice i na daleko samoborsko gorje. Pročelja dvorca odaju karakteristični klacistički red, ali bogate obrade i plastičnosti. U punoj visini najvišeg južnog pročelja ističe se altana. Na sjevernom, jednostavnom i mirnom pročelju naglašen je istaknuti ulazni portik sa četiri stupa, jakom arhitravom i timpanonom. O izgledu dvorca i posjeda najviše nam govori oglas iz novina iz 1840. godine. Drveće oko dvorca i nekada znameniti park prilično su zapušteni, a zbog obližnjih gradnji neka stabla pokazuju izrazite znakove bolesti. Engleski perivoj oko dvorca, nastao oko 1830. g., samo je dijelom očuvan, a dijelom je prerastao u okolnu šumu. Središnji dio perivoja bio je oblikovan simetrično, a uz terase i staze nedad su se nalazili cvjetnjaci. Dvorac se ubraja u spomenike nulte kategorije.<br /> <br /> <br /> == Povijest ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-interijer.jpg|200px|mini|left|Interijer dvorca prije 2.svjetskog rata]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-ruševina.jpg|200px|mini|right|Fotografija ruševine dvorca nakon 2.svjetskog rata.]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-Arhiv.jpg|200px|mini|midle|Spremište Hrvatskog državnog arhiva u Januševcu]]<br /> Dvorac Januševec dao je izgraditi general Josip Vrkljan. Josip Vrkljan bio je ministar nadvojvotkinje od Parme, Marije Luize, druge žene Napoleona. Točna godina gradnje nije poznata ali je izgrađen oko 1820. - 1830. godine. Pretpostavlja se da je dvorac priojektirao Bartolomej Felbinger , jedan od najpoznatijih graditelja u 19. stoljeću.<br /> Desetak godina nakon gradnje general Vrkljan zapao je u financijske teškoće, pa je prodao dvorac. U svibnju 1840. godine objavljen je oglas u &quot;Agramer Zeitungu&quot; u kojemu se spominje dražba Januševca. Dražba je održana 15. 08. 1840. ali rezultati dražbe nisu poznati.<br /> 1845. godine dvorac je kupio francuski grof Edgar de Corberon. Nakon što je Corberon umro bilo je još nekoliko vlasnika: njemački grof Dümreicher , Max Mayer te Manfred Sternberg.<br /> Za vrijeme 2. svijetskog rata u dvorcu je boravila vojska koja je 7. i 8. travnja 1945. teško oštetila dvorac. 1947. godine započinje rad na obnovi dvorca. Obnova traje punih 40 godina. Veći dio dvorca je obnovljen te je u njega od 1989 smiješten dio Državnog arhiva Hrvatske. Obnovu je vodio Zvonimir Vrkljan, potomak generala Vrkljana koji ga je i podigao.<br /> <br /> <br /> ==Ljubavna legenda kaže...==<br /> <br /> O nastanku dvorca stvorena je legenda kao da ga je dala sagraditi Napoleonova rastavljena žena Marija Lujza za svog ljubimca ličkog oficira Josipa Vrkljana međutim, prvi put Josip Vrkljan se oženio u 45. godini života Marijom groficom Hojos. Pet godina kasnije nakon što je preminula Marija Hojos, Vrkljan se 1827. godine oženio osamnaestogodišnjakinjom Marijom groficom Almasy. Ako je gradnja tog dvorca trebala nešto pokriti, onda je to mogla bit razlika u godinama mladoženje. Ženidba s Marijom Almasy dovela je Vrkljana u zaprešićki kraj gdje je sagradio predivni januševački dvorac.<br /> <br /> == Literatura ==<br /> *Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti , 1990.<br /> *Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga , 1991.<br /> *Krivošić S. Slike iz zaprešićkog kraja od 1209. do 1903.<br /> *Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija , 2003.<br /> *Brdovec. // Hrvatska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod &quot;Miroslav Krleža&quot; , 1999. Sv. 1. 1999.</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Janu%C5%A1evec 2010-04-19T13:00:11Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;/* = Ljubavna legenda kaže... */</p> <hr /> <div>== Geografija ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-karta.jpg|200px|mini|left|Katastarska mapa, 1861.]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-google-karta.jpg|200px|mini|right|[http://maps.google.com/maps?f=d&amp;source=embed&amp;saddr=zapre%C5%A1i%C4%87&amp;daddr=45.876983,15.745983&amp;hl=hr&amp;geocode=FVi1uwIdpC7xACmJJchRc8VlRzGwtyuGUK0ABA%3B&amp;mra=dme&amp;mrcr=0&amp;mrsp=1&amp;sz=14&amp;sll=45.863238,15.768471&amp;sspn=0.042258,0.077162&amp;ie=UTF8&amp;t=h&amp;ll=45.863238,15.768471&amp;spn=0.041839,0.072956&amp;z=13 Putokaz od Zaprešića prema dvorcu Januševec.]]]<br /> <br /> Dvorac Januševec smješten je sjeverozapadno od Zaprešića u općini Brdovec. Naselje Brdovec nalazi se 3 Km sjeverozapadno od Zaprešića. Naselje je svakako postojalo prije 1334.g., kad je Ivan Gorički u znamenitom popisu župa na području Zagrebačke biskupije, zabilježio da je u njemu župna crkva svetog Vida. U Brdovcu postoji zavičajni muzej sa zanimljivom povijesnom i etnografskom zbirkom, a u njegovu sastavu djeluje i likovni sabor. Dvorac Januševec nalazi se uz cestu za granični prijelaz Harmica, na blagoj padini Marijagoričkog pobrđa. Svojom je prednjom stranom dvorac okrenut prema sjeveru.<br /> <br /> == Arhitektura i perivoj dvorca ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-presjek.jpg|200px|mini|right|Presjek arhitektonske građe dvorca]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-strazna strana.jpg|200px|mini|left|Stražnja strana dvorca Januševec danas.]] <br /> [[Datoteka:Janusevec-tlocrt.jpg|200px|mini|right|Tlocrt dvorca Januševec ]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-bocna strana.jpg|200px|mini|left|Bočna strana dvorca Januševec danas.]]<br /> Dvorac Januševec reprezentativni je klasicistički dvorac koji zajedno s gospodarski objektima nasuprot sjevernom ulaznom pročelju čini ansambl umjetničke vrijednosti. Sjeverno pročelje je jednokatno, a južno dvokatno. Tlocrtna koncepcija dvorca je pravokutnik, u srdini kojeg je okrugla dvorana, osnovni motiv dvorca, oko koje se nižu prostorije uzduž svih pročelja. Jednoosna kompozicija počinje gospodarskim objektima u obliku slova U s bočnim krilima podno šumovitog brijega, a nastavlja se simetričnom vrtnom kompozicijom. S portikom na sjevernom pročelju, ulaznim predvorjem, okruglom dvoranom,južnom dvoranom(nekad blagovaonica), a završava južnom terasom te pogledom u dolinu savske ravnice i na daleko samoborsko gorje. Pročelja dvorca odaju karakteristični klacistički red, ali bogate obrade i plastičnosti. U punoj visini najvišeg južnog pročelja ističe se altana. Na sjevernom, jednostavnom i mirnom pročelju naglašen je istaknuti ulazni portik sa četiri stupa, jakom arhitravom i timpanonom. O izgledu dvorca i posjeda najviše nam govori oglas iz novina iz 1840. godine. Drveće oko dvorca i nekada znameniti park prilično su zapušteni, a zbog obližnjih gradnji neka stabla pokazuju izrazite znakove bolesti. Engleski perivoj oko dvorca, nastao oko 1830. g., samo je dijelom očuvan, a dijelom je prerastao u okolnu šumu. Središnji dio perivoja bio je oblikovan simetrično, a uz terase i staze nedad su se nalazili cvjetnjaci. Dvorac se ubraja u spomenike nulte kategorije.<br /> <br /> <br /> == Povijest ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-interijer.jpg|200px|mini|left|Interijer dvorca prije 2.svjetskog rata]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-ruševina.jpg|200px|mini|right|Fotografija ruševine dvorca nakon 2.svjetskog rata.]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-Arhiv.jpg|200px|mini|midle|Spremište Hrvatskog državnog arhiva u Januševcu]]<br /> Dvorac Januševec dao je izgraditi general Josip Vrkljan. Josip Vrkljan bio je ministar nadvojvotkinje od Parme, Marije Luize, druge žene Napoleona. Točna godina gradnje nije poznata ali je izgrađen oko 1820. - 1830. godine. Pretpostavlja se da je dvorac priojektirao Bartolomej Felbinger , jedan od najpoznatijih graditelja u 19. stoljeću.<br /> Desetak godina nakon gradnje general Vrkljan zapao je u financijske teškoće, pa je prodao dvorac. U svibnju 1840. godine objavljen je oglas u &quot;Agramer Zeitungu&quot; u kojemu se spominje dražba Januševca. Dražba je održana 15. 08. 1840. ali rezultati dražbe nisu poznati.<br /> 1845. godine dvorac je kupio francuski grof Edgar de Corberon. Nakon što je Corberon umro bilo je još nekoliko vlasnika: njemački grof Dümreicher , Max Mayer te Manfred Sternberg.<br /> Za vrijeme 2. svijetskog rata u dvorcu je boravila vojska koja je 7. i 8. travnja 1945. teško oštetila dvorac. 1947. godine započinje rad na obnovi dvorca. Obnova traje punih 40 godina. Veći dio dvorca je obnovljen te je u njega od 1989 smiješten dio Državnog arhiva Hrvatske. Obnovu je vodio Zvonimir Vrkljan, potomak generala Vrkljana koji ga je i podigao.<br /> <br /> <br /> ==Ljubavna legenda kaže...==<br /> <br /> O nastanku dvorca stvorena je legenda kao da ga je dala sagraditi Napoleonova rastavljena žena Marija Lujza za svog ljubimca ličkog oficira Josipa Vrkljana međutim, prvi put Josip Vrkljan se oženio u 45. godini života Marijom groficom Hojos. Pet godina kasnije nakon što je preminula Marija Hojos, Vrkljan se 1827. godine oženio osamnaestogodišnjakinjom Marijom groficom Almasy. Ako je gradnja tog dvorca trebala nešto pokriti, onda je to mogla bit razlika u godinama mladoženje. Ženidba s Marijom Almasy dovela je Vrkljana u zaprešićki kraj gdje je sagradio predivni januševački dvorac.<br /> <br /> == Literatura ==</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Janu%C5%A1evec 2010-04-19T12:58:50Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;/* Ljubavna legenda kaže... */</p> <hr /> <div>== Geografija ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-karta.jpg|200px|mini|left|Katastarska mapa, 1861.]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-google-karta.jpg|200px|mini|right|[http://maps.google.com/maps?f=d&amp;source=embed&amp;saddr=zapre%C5%A1i%C4%87&amp;daddr=45.876983,15.745983&amp;hl=hr&amp;geocode=FVi1uwIdpC7xACmJJchRc8VlRzGwtyuGUK0ABA%3B&amp;mra=dme&amp;mrcr=0&amp;mrsp=1&amp;sz=14&amp;sll=45.863238,15.768471&amp;sspn=0.042258,0.077162&amp;ie=UTF8&amp;t=h&amp;ll=45.863238,15.768471&amp;spn=0.041839,0.072956&amp;z=13 Putokaz od Zaprešića prema dvorcu Januševec.]]]<br /> <br /> Dvorac Januševec smješten je sjeverozapadno od Zaprešića u općini Brdovec. Naselje Brdovec nalazi se 3 Km sjeverozapadno od Zaprešića. Naselje je svakako postojalo prije 1334.g., kad je Ivan Gorički u znamenitom popisu župa na području Zagrebačke biskupije, zabilježio da je u njemu župna crkva svetog Vida. U Brdovcu postoji zavičajni muzej sa zanimljivom povijesnom i etnografskom zbirkom, a u njegovu sastavu djeluje i likovni sabor. Dvorac Januševec nalazi se uz cestu za granični prijelaz Harmica, na blagoj padini Marijagoričkog pobrđa. Svojom je prednjom stranom dvorac okrenut prema sjeveru.<br /> <br /> == Arhitektura i perivoj dvorca ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-presjek.jpg|200px|mini|right|Presjek arhitektonske građe dvorca]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-strazna strana.jpg|200px|mini|left|Stražnja strana dvorca Januševec danas.]] <br /> [[Datoteka:Janusevec-tlocrt.jpg|200px|mini|right|Tlocrt dvorca Januševec ]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-bocna strana.jpg|200px|mini|left|Bočna strana dvorca Januševec danas.]]<br /> Dvorac Januševec reprezentativni je klasicistički dvorac koji zajedno s gospodarski objektima nasuprot sjevernom ulaznom pročelju čini ansambl umjetničke vrijednosti. Sjeverno pročelje je jednokatno, a južno dvokatno. Tlocrtna koncepcija dvorca je pravokutnik, u srdini kojeg je okrugla dvorana, osnovni motiv dvorca, oko koje se nižu prostorije uzduž svih pročelja. Jednoosna kompozicija počinje gospodarskim objektima u obliku slova U s bočnim krilima podno šumovitog brijega, a nastavlja se simetričnom vrtnom kompozicijom. S portikom na sjevernom pročelju, ulaznim predvorjem, okruglom dvoranom,južnom dvoranom(nekad blagovaonica), a završava južnom terasom te pogledom u dolinu savske ravnice i na daleko samoborsko gorje. Pročelja dvorca odaju karakteristični klacistički red, ali bogate obrade i plastičnosti. U punoj visini najvišeg južnog pročelja ističe se altana. Na sjevernom, jednostavnom i mirnom pročelju naglašen je istaknuti ulazni portik sa četiri stupa, jakom arhitravom i timpanonom. O izgledu dvorca i posjeda najviše nam govori oglas iz novina iz 1840. godine. Drveće oko dvorca i nekada znameniti park prilično su zapušteni, a zbog obližnjih gradnji neka stabla pokazuju izrazite znakove bolesti. Engleski perivoj oko dvorca, nastao oko 1830. g., samo je dijelom očuvan, a dijelom je prerastao u okolnu šumu. Središnji dio perivoja bio je oblikovan simetrično, a uz terase i staze nedad su se nalazili cvjetnjaci. Dvorac se ubraja u spomenike nulte kategorije.<br /> <br /> <br /> == Povijest ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-interijer.jpg|200px|mini|left|Interijer dvorca prije 2.svjetskog rata]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-ruševina.jpg|200px|mini|right|Fotografija ruševine dvorca nakon 2.svjetskog rata.]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-Arhiv.jpg|200px|mini|midle|Spremište Hrvatskog državnog arhiva u Januševcu]]<br /> Dvorac Januševec dao je izgraditi general Josip Vrkljan. Josip Vrkljan bio je ministar nadvojvotkinje od Parme, Marije Luize, druge žene Napoleona. Točna godina gradnje nije poznata ali je izgrađen oko 1820. - 1830. godine. Pretpostavlja se da je dvorac priojektirao Bartolomej Felbinger , jedan od najpoznatijih graditelja u 19. stoljeću.<br /> Desetak godina nakon gradnje general Vrkljan zapao je u financijske teškoće, pa je prodao dvorac. U svibnju 1840. godine objavljen je oglas u &quot;Agramer Zeitungu&quot; u kojemu se spominje dražba Januševca. Dražba je održana 15. 08. 1840. ali rezultati dražbe nisu poznati.<br /> 1845. godine dvorac je kupio francuski grof Edgar de Corberon. Nakon što je Corberon umro bilo je još nekoliko vlasnika: njemački grof Dümreicher , Max Mayer te Manfred Sternberg.<br /> Za vrijeme 2. svijetskog rata u dvorcu je boravila vojska koja je 7. i 8. travnja 1945. teško oštetila dvorac. 1947. godine započinje rad na obnovi dvorca. Obnova traje punih 40 godina. Veći dio dvorca je obnovljen te je u njega od 1989 smiješten dio Državnog arhiva Hrvatske. Obnovu je vodio Zvonimir Vrkljan, potomak generala Vrkljana koji ga je i podigao.<br /> <br /> <br /> == Ljubavna legenda kaže...=<br /> <br /> O nastanku dvorca stvorena je legenda kao da ga je dala sagraditi Napoleonova rastavljena žena Marija Lujza za svog ljubimca ličkog oficira Josipa Vrkljana međutim, prvi put Josip Vrkljan se oženio u 45. godini života Marijom groficom Hojos. Pet godina kasnije nakon što je preminula Marija Hojos, Vrkljan se 1827. godine oženio osamnaestogodišnjakinjom Marijom groficom Almasy. Ako je gradnja tog dvorca trebala nešto pokriti, onda je to mogla bit razlika u godinama mladoženje. Ženidba s Marijom Almasy dovela je Vrkljana u zaprešićki kraj gdje je sagradio predivni januševački dvorac.<br /> <br /> == Literatura ==</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Janu%C5%A1evec 2010-04-19T12:36:52Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;</p> <hr /> <div>== Geografija ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-karta.jpg|200px|mini|left|Katastarska mapa, 1861.]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-google-karta.jpg|200px|mini|right|[http://maps.google.com/maps?f=d&amp;source=embed&amp;saddr=zapre%C5%A1i%C4%87&amp;daddr=45.876983,15.745983&amp;hl=hr&amp;geocode=FVi1uwIdpC7xACmJJchRc8VlRzGwtyuGUK0ABA%3B&amp;mra=dme&amp;mrcr=0&amp;mrsp=1&amp;sz=14&amp;sll=45.863238,15.768471&amp;sspn=0.042258,0.077162&amp;ie=UTF8&amp;t=h&amp;ll=45.863238,15.768471&amp;spn=0.041839,0.072956&amp;z=13 Putokaz od Zaprešića prema dvorcu Januševec.]]]<br /> <br /> Dvorac Januševec smješten je sjeverozapadno od Zaprešića u općini Brdovec. Naselje Brdovec nalazi se 3 Km sjeverozapadno od Zaprešića. Naselje je svakako postojalo prije 1334.g., kad je Ivan Gorički u znamenitom popisu župa na području Zagrebačke biskupije, zabilježio da je u njemu župna crkva svetog Vida. U Brdovcu postoji zavičajni muzej sa zanimljivom povijesnom i etnografskom zbirkom, a u njegovu sastavu djeluje i likovni sabor. Dvorac Januševec nalazi se uz cestu za granični prijelaz Harmica, na blagoj padini Marijagoričkog pobrđa. Svojom je prednjom stranom dvorac okrenut prema sjeveru.<br /> <br /> == Arhitektura i perivoj dvorca ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-presjek.jpg|200px|mini|right|Presjek arhitektonske građe dvorca]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-strazna strana.jpg|200px|mini|left|Stražnja strana dvorca Januševec danas.]] <br /> [[Datoteka:Janusevec-tlocrt.jpg|200px|mini|right|Tlocrt dvorca Januševec ]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-bocna strana.jpg|200px|mini|left|Bočna strana dvorca Januševec danas.]]<br /> Dvorac Januševec reprezentativni je klasicistički dvorac koji zajedno s gospodarski objektima nasuprot sjevernom ulaznom pročelju čini ansambl umjetničke vrijednosti. Sjeverno pročelje je jednokatno, a južno dvokatno. Tlocrtna koncepcija dvorca je pravokutnik, u srdini kojeg je okrugla dvorana, osnovni motiv dvorca, oko koje se nižu prostorije uzduž svih pročelja. Jednoosna kompozicija počinje gospodarskim objektima u obliku slova U s bočnim krilima podno šumovitog brijega, a nastavlja se simetričnom vrtnom kompozicijom. S portikom na sjevernom pročelju, ulaznim predvorjem, okruglom dvoranom,južnom dvoranom(nekad blagovaonica), a završava južnom terasom te pogledom u dolinu savske ravnice i na daleko samoborsko gorje. Pročelja dvorca odaju karakteristični klacistički red, ali bogate obrade i plastičnosti. U punoj visini najvišeg južnog pročelja ističe se altana. Na sjevernom, jednostavnom i mirnom pročelju naglašen je istaknuti ulazni portik sa četiri stupa, jakom arhitravom i timpanonom. O izgledu dvorca i posjeda najviše nam govori oglas iz novina iz 1840. godine. Drveće oko dvorca i nekada znameniti park prilično su zapušteni, a zbog obližnjih gradnji neka stabla pokazuju izrazite znakove bolesti. Engleski perivoj oko dvorca, nastao oko 1830. g., samo je dijelom očuvan, a dijelom je prerastao u okolnu šumu. Središnji dio perivoja bio je oblikovan simetrično, a uz terase i staze nedad su se nalazili cvjetnjaci. Dvorac se ubraja u spomenike nulte kategorije.<br /> <br /> <br /> == Povijest ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-interijer.jpg|200px|mini|left|Interijer dvorca prije 2.svjetskog rata]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-ruševina.jpg|200px|mini|right|Fotografija ruševine dvorca nakon 2.svjetskog rata.]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-Arhiv.jpg|200px|mini|midle|Spremište Hrvatskog državnog arhiva u Januševcu]]<br /> Dvorac Januševec dao je izgraditi general Josip Vrkljan. Josip Vrkljan bio je ministar nadvojvotkinje od Parme, Marije Luize, druge žene Napoleona. Točna godina gradnje nije poznata ali je izgrađen oko 1820. - 1830. godine. Pretpostavlja se da je dvorac priojektirao Bartolomej Felbinger , jedan od najpoznatijih graditelja u 19. stoljeću.<br /> Desetak godina nakon gradnje general Vrkljan zapao je u financijske teškoće, pa je prodao dvorac. U svibnju 1840. godine objavljen je oglas u &quot;Agramer Zeitungu&quot; u kojemu se spominje dražba Januševca. Dražba je održana 15. 08. 1840. ali rezultati dražbe nisu poznati.<br /> 1845. godine dvorac je kupio francuski grof Edgar de Corberon. Nakon što je Corberon umro bilo je još nekoliko vlasnika: njemački grof Dümreicher , Max Mayer te Manfred Sternberg.<br /> Za vrijeme 2. svijetskog rata u dvorcu je boravila vojska koja je 7. i 8. travnja 1945. teško oštetila dvorac. 1947. godine započinje rad na obnovi dvorca. Obnova traje punih 40 godina. Veći dio dvorca je obnovljen te je u njega od 1989 smiješten dio Državnog arhiva Hrvatske. Obnovu je vodio Zvonimir Vrkljan, potomak generala Vrkljana koji ga je i podigao.<br /> <br /> <br /> == Ljubavna legenda kaže...==<br /> <br /> Marija Luiza i barun Josipa Vrkljan bili su zaljubljeni a Marija Luiza je kao dar za <br /> baruna dala sagraditi dvorac Januševec. <br /> Ta je gradnja također trebala pokriti razlike u godinama, <br /> jer je Marija Luiza imala tek 18 godina kad se udala za pedesetogodišnjaka Vrkljana.<br /> Vrkljan je morao predati dvorac na dražbu 1840. godine zbog financijskih poteškoća.<br /> <br /> <br /> == Literatura ==</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Janu%C5%A1evec 2010-04-19T12:28:47Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;/* Geografija */</p> <hr /> <div>== Geografija ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-karta.jpg|200px|mini|left|Katastarska mapa, 1861.]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-google-karta.jpg|200px|mini|right|http://maps.google.com/maps?f=d&amp;source=s_d&amp;saddr=zapre%C5%A1i%C4%87&amp;daddr=45.876983,15.745983&amp;hl=hr&amp;geocode=FVi1uwIdpC7xACmJJchRc8VlRzGwtyuGUK0ABA%3B&amp;mra=dme&amp;mrcr=0&amp;mrsp=1&amp;sz=14&amp;sll=45.863238,15.768471&amp;sspn=0.042258,0.077162&amp;ie=UTF8&amp;ll=45.871844,15.774908&amp;spn=0.042251,0.077162&amp;t=h&amp;z=14|Putokaz od Zaprešića do dvorca Januševec.]]<br /> <br /> Dvorac Januševec smješten je sjeverozapadno od Zaprešića u općini Brdovec. Naselje Brdovec nalazi se 3 Km sjeverozapadno od Zaprešića. Naselje je svakako postojalo prije 1334.g., kad je Ivan Gorički u znamenitom popisu župa na području Zagrebačke biskupije, zabilježio da je u njemu župna crkva svetog Vida. U Brdovcu postoji zavičajni muzej sa zanimljivom povijesnom i etnografskom zbirkom, a u njegovu sastavu djeluje i likovni sabor. Dvorac Januševec nalazi se uz cestu za granični prijelaz Harmica, na blagoj padini Marijagoričkog pobrđa. Svojom je prednjom stranom dvorac okrenut prema sjeveru.<br /> <br /> == Arhitektura i perivoj dvorca ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-presjek.jpg|200px|mini|right|Presjek arhitektonske građe dvorca]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-strazna strana.jpg|200px|mini|left|Stražnja strana dvorca Januševec danas.]] <br /> [[Datoteka:Janusevec-tlocrt.jpg|200px|mini|right|Tlocrt dvorca Januševec ]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-bocna strana.jpg|200px|mini|left|Bočna strana dvorca Januševec danas.]]<br /> Dvorac Januševec reprezentativni je klasicistički dvorac koji zajedno s gospodarski objektima nasuprot sjevernom ulaznom pročelju čini ansambl umjetničke vrijednosti. Sjeverno pročelje je jednokatno, a južno dvokatno. Tlocrtna koncepcija dvorca je pravokutnik, u srdini kojeg je okrugla dvorana, osnovni motiv dvorca, oko koje se nižu prostorije uzduž svih pročelja. Jednoosna kompozicija počinje gospodarskim objektima u obliku slova U s bočnim krilima podno šumovitog brijega, a nastavlja se simetričnom vrtnom kompozicijom. S portikom na sjevernom pročelju, ulaznim predvorjem, okruglom dvoranom,južnom dvoranom(nekad blagovaonica), a završava južnom terasom te pogledom u dolinu savske ravnice i na daleko samoborsko gorje. Pročelja dvorca odaju karakteristični klacistički red, ali bogate obrade i plastičnosti. U punoj visini najvišeg južnog pročelja ističe se altana. Na sjevernom, jednostavnom i mirnom pročelju naglašen je istaknuti ulazni portik sa četiri stupa, jakom arhitravom i timpanonom. O izgledu dvorca i posjeda najviše nam govori oglas iz novina iz 1840. godine. Drveće oko dvorca i nekada znameniti park prilično su zapušteni, a zbog obližnjih gradnji neka stabla pokazuju izrazite znakove bolesti. Engleski perivoj oko dvorca, nastao oko 1830. g., samo je dijelom očuvan, a dijelom je prerastao u okolnu šumu. Središnji dio perivoja bio je oblikovan simetrično, a uz terase i staze nedad su se nalazili cvjetnjaci. Dvorac se ubraja u spomenike nulte kategorije.<br /> <br /> <br /> == Povijest ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-interijer.jpg|200px|mini|left|Interijer dvorca prije 2.svjetskog rata]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-ruševina.jpg|200px|mini|right|Fotografija ruševine dvorca nakon 2.svjetskog rata.]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-Arhiv.jpg|200px|mini|midle|Spremište Hrvatskog državnog arhiva u Januševcu]]<br /> Dvorac Januševec dao je izgraditi general Josip Vrkljan. Josip Vrkljan bio je ministar nadvojvotkinje od Parme, Marije Luize, druge žene Napoleona. Točna godina gradnje nije poznata ali je izgrađen oko 1820. - 1830. godine. Pretpostavlja se da je dvorac priojektirao Bartolomej Felbinger , jedan od najpoznatijih graditelja u 19. stoljeću.<br /> Desetak godina nakon gradnje general Vrkljan zapao je u financijske teškoće, pa je prodao dvorac. U svibnju 1840. godine objavljen je oglas u &quot;Agramer Zeitungu&quot; u kojemu se spominje dražba Januševca. Dražba je održana 15. 08. 1840. ali rezultati dražbe nisu poznati.<br /> 1845. godine dvorac je kupio francuski grof Edgar de Corberon. Nakon što je Corberon umro bilo je još nekoliko vlasnika: njemački grof Dümreicher , Max Mayer te Manfred Sternberg.<br /> Za vrijeme 2. svijetskog rata u dvorcu je boravila vojska koja je 7. i 8. travnja 1945. teško oštetila dvorac. 1947. godine započinje rad na obnovi dvorca. Obnova traje punih 40 godina. Veći dio dvorca je obnovljen te je u njega od 1989 smiješten dio Državnog arhiva Hrvatske. Obnovu je vodio Zvonimir Vrkljan, potomak generala Vrkljana koji ga je i podigao.<br /> <br /> <br /> == Ljubavna legenda kaže...==<br /> <br /> Marija Luiza i barun Josipa Vrkljan bili su zaljubljeni a Marija Luiza je kao dar za <br /> baruna dala sagraditi dvorac Januševec. <br /> Ta je gradnja također trebala pokriti razlike u godinama, <br /> jer je Marija Luiza imala tek 18 godina kad se udala za pedesetogodišnjaka Vrkljana.<br /> Vrkljan je morao predati dvorac na dražbu 1840. godine zbog financijskih poteškoća.<br /> <br /> <br /> == Literatura ==</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Janu%C5%A1evec 2010-03-26T13:23:31Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;</p> <hr /> <div>== Geografija ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-karta.jpg|200px|mini|left|Katastarska mapa, 1861.]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-google-karta.jpg|200px|mini|right|]]<br /> Dvorac Januševec smješten je sjeverozapadno od Zaprešića u općini Brdovec. Naselje Brdovec nalazi se 3 Km sjeverozapadno od Zaprešića. Naselje je svakako postojalo prije 1334.g., kad je Ivan Gorički u znamenitom popisu župa na području Zagrebačke biskupije, zabilježio da je u njemu župna crkva svetog Vida. U Brdovcu postoji zavičajni muzej sa zanimljivom povijesnom i etnografskom zbirkom, a u njegovu sastavu djeluje i likovni sabor. Dvorac Januševec nalazi se uz cestu za granični prijelaz Harmica, na blagoj padini Marijagoričkog pobrđa. Svojom je prednjom stranom dvorac okrenut prema sjeveru.<br /> <br /> <br /> == Arhitektura i perivoj dvorca ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-presjek.jpg|200px|mini|right|Presjek arhitektonske građe dvorca]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-strazna strana.jpg|200px|mini|left|Stražnja strana dvorca Januševec danas.]] <br /> [[Datoteka:Janusevec-tlocrt.jpg|200px|mini|right|Tlocrt dvorca Januševec ]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-bocna strana.jpg|200px|mini|left|Bočna strana dvorca Januševec danas.]]<br /> Dvorac Januševec reprezentativni je klasicistički dvorac koji zajedno s gospodarski objektima nasuprot sjevernom ulaznom pročelju čini ansambl umjetničke vrijednosti. Sjeverno pročelje je jednokatno, a južno dvokatno. Tlocrtna koncepcija dvorca je pravokutnik, u srdini kojeg je okrugla dvorana, osnovni motiv dvorca, oko koje se nižu prostorije uzduž svih pročelja. Jednoosna kompozicija počinje gospodarskim objektima u obliku slova U s bočnim krilima podno šumovitog brijega, a nastavlja se simetričnom vrtnom kompozicijom. S portikom na sjevernom pročelju, ulaznim predvorjem, okruglom dvoranom,južnom dvoranom(nekad blagovaonica), a završava južnom terasom te pogledom u dolinu savske ravnice i na daleko samoborsko gorje. Pročelja dvorca odaju karakteristični klacistički red, ali bogate obrade i plastičnosti. U punoj visini najvišeg južnog pročelja ističe se altana. Na sjevernom, jednostavnom i mirnom pročelju naglašen je istaknuti ulazni portik sa četiri stupa, jakom arhitravom i timpanonom. O izgledu dvorca i posjeda najviše nam govori oglas iz novina iz 1840. godine. Drveće oko dvorca i nekada znameniti park prilično su zapušteni, a zbog obližnjih gradnji neka stabla pokazuju izrazite znakove bolesti. Engleski perivoj oko dvorca, nastao oko 1830. g., samo je dijelom očuvan, a dijelom je prerastao u okolnu šumu. Središnji dio perivoja bio je oblikovan simetrično, a uz terase i staze nedad su se nalazili cvjetnjaci. Dvorac se ubraja u spomenike nulte kategorije.<br /> <br /> <br /> == Povijest ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-interijer.jpg|200px|mini|left|Interijer dvorca prije 2.svjetskog rata]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-ruševina.jpg|200px|mini|right|Fotografija ruševine dvorca nakon 2.svjetskog rata.]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-Arhiv.jpg|200px|mini|midle|Spremište Hrvatskog državnog arhiva u Januševcu]]<br /> Dvorac Januševec dao je izgraditi general Josip Vrkljan. Josip Vrkljan bio je ministar nadvojvotkinje od Parme, Marije Luize, druge žene Napoleona. Točna godina gradnje nije poznata ali je izgrađen oko 1820. - 1830. godine. Pretpostavlja se da je dvorac priojektirao Bartolomej Felbinger , jedan od najpoznatijih graditelja u 19. stoljeću.<br /> Desetak godina nakon gradnje general Vrkljan zapao je u financijske teškoće, pa je prodao dvorac. U svibnju 1840. godine objavljen je oglas u &quot;Agramer Zeitungu&quot; u kojemu se spominje dražba Januševca. Dražba je održana 15. 08. 1840. ali rezultati dražbe nisu poznati.<br /> 1845. godine dvorac je kupio francuski grof Edgar de Corberon. Nakon što je Corberon umro bilo je još nekoliko vlasnika: njemački grof Dümreicher , Max Mayer te Manfred Sternberg.<br /> Za vrijeme 2. svijetskog rata u dvorcu je boravila vojska koja je 7. i 8. travnja 1945. teško oštetila dvorac. 1947. godine započinje rad na obnovi dvorca. Obnova traje punih 40 godina. Veći dio dvorca je obnovljen te je u njega od 1989 smiješten dio Državnog arhiva Hrvatske. Obnovu je vodio Zvonimir Vrkljan, potomak generala Vrkljana koji ga je i podigao.<br /> <br /> <br /> == Ljubavna legenda kaže...==<br /> <br /> Marija Luiza i barun Josipa Vrkljan bili su zaljubljeni a Marija Luiza je kao dar za <br /> baruna dala sagraditi dvorac Januševec. <br /> Ta je gradnja također trebala pokriti razlike u godinama, <br /> jer je Marija Luiza imala tek 18 godina kad se udala za pedesetogodišnjaka Vrkljana.<br /> Vrkljan je morao predati dvorac na dražbu 1840. godine zbog financijskih poteškoća.<br /> <br /> <br /> == Literatura ==</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Janu%C5%A1evec 2010-03-26T13:22:26Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;</p> <hr /> <div>== Geografija ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-karta.jpg|200px|mini|left|Katastarska mapa, 1861.]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-google-karta.jpg|200px|mini|right|]]<br /> Dvorac Januševec smješten je sjeverozapadno od Zaprešića u općini Brdovec. Naselje Brdovec nalazi se 3 Km sjeverozapadno od Zaprešića. Naselje je svakako postojalo prije 1334.g., kad je Ivan Gorički u znamenitom popisu župa na području Zagrebačke biskupije, zabilježio da je u njemu župna crkva svetog Vida. U Brdovcu postoji zavičajni muzej sa zanimljivom povijesnom i etnografskom zbirkom, a u njegovu sastavu djeluje i likovni sabor. Dvorac Januševec nalazi se uz cestu za granični prijelaz Harmica, na blagoj padini Marijagoričkog pobrđa. Svojom je prednjom stranom dvorac okrenut prema sjeveru.<br /> <br /> == Arhitektura i perivoj dvorca ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-presjek.jpg|200px|mini|right|Presjek arhitektonske građe dvorca]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-strazna strana.jpg|200px|mini|left|Stražnja strana dvorca Januševec danas.]] <br /> [[Datoteka:Janusevec-tlocrt.jpg|200px|mini|right|Tlocrt dvorca Januševec ]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-bocna strana.jpg|200px|mini|left|Bočna strana dvorca Januševec danas.]]<br /> Dvorac Januševec reprezentativni je klasicistički dvorac koji zajedno s gospodarski objektima nasuprot sjevernom ulaznom pročelju čini ansambl umjetničke vrijednosti. Sjeverno pročelje je jednokatno, a južno dvokatno. Tlocrtna koncepcija dvorca je pravokutnik, u srdini kojeg je okrugla dvorana, osnovni motiv dvorca, oko koje se nižu prostorije uzduž svih pročelja. Jednoosna kompozicija počinje gospodarskim objektima u obliku slova U s bočnim krilima podno šumovitog brijega, a nastavlja se simetričnom vrtnom kompozicijom. S portikom na sjevernom pročelju, ulaznim predvorjem, okruglom dvoranom,južnom dvoranom(nekad blagovaonica), a završava južnom terasom te pogledom u dolinu savske ravnice i na daleko samoborsko gorje. Pročelja dvorca odaju karakteristični klacistički red, ali bogate obrade i plastičnosti. U punoj visini najvišeg južnog pročelja ističe se altana. Na sjevernom, jednostavnom i mirnom pročelju naglašen je istaknuti ulazni portik sa četiri stupa, jakom arhitravom i timpanonom. O izgledu dvorca i posjeda najviše nam govori oglas iz novina iz 1840. godine. Drveće oko dvorca i nekada znameniti park prilično su zapušteni, a zbog obližnjih gradnji neka stabla pokazuju izrazite znakove bolesti. Engleski perivoj oko dvorca, nastao oko 1830. g., samo je dijelom očuvan, a dijelom je prerastao u okolnu šumu. Središnji dio perivoja bio je oblikovan simetrično, a uz terase i staze nedad su se nalazili cvjetnjaci. Dvorac se ubraja u spomenike nulte kategorije.<br /> <br /> == Povijest ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-interijer.jpg|200px|mini|left|Interijer dvorca prije 2.svjetskog rata]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-ruševina.jpg|200px|mini|right|Fotografija ruševine dvorca nakon 2.svjetskog rata.]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-Arhiv.jpg|200px|mini|midle|Spremište Hrvatskog državnog arhiva u Januševcu]]<br /> Dvorac Januševec dao je izgraditi general Josip Vrkljan. Josip Vrkljan bio je ministar nadvojvotkinje od Parme, Marije Luize, druge žene Napoleona. Točna godina gradnje nije poznata ali je izgrađen oko 1820. - 1830. godine. Pretpostavlja se da je dvorac priojektirao Bartolomej Felbinger , jedan od najpoznatijih graditelja u 19. stoljeću.<br /> Desetak godina nakon gradnje general Vrkljan zapao je u financijske teškoće, pa je prodao dvorac. U svibnju 1840. godine objavljen je oglas u &quot;Agramer Zeitungu&quot; u kojemu se spominje dražba Januševca. Dražba je održana 15. 08. 1840. ali rezultati dražbe nisu poznati.<br /> 1845. godine dvorac je kupio francuski grof Edgar de Corberon. Nakon što je Corberon umro bilo je još nekoliko vlasnika: njemački grof Dümreicher , Max Mayer te Manfred Sternberg.<br /> Za vrijeme 2. svijetskog rata u dvorcu je boravila vojska koja je 7. i 8. travnja 1945. teško oštetila dvorac. 1947. godine započinje rad na obnovi dvorca. Obnova traje punih 40 godina. Veći dio dvorca je obnovljen te je u njega od 1989 smiješten dio Državnog arhiva Hrvatske. Obnovu je vodio Zvonimir Vrkljan, potomak generala Vrkljana koji ga je i podigao.<br /> <br /> == Ljubavna legenda kaže...==<br /> <br /> Marija Luiza i barun Josipa Vrkljan bili su zaljubljeni a Marija Luiza je kao dar za <br /> baruna dala sagraditi dvorac Januševec. <br /> Ta je gradnja također trebala pokriti razlike u godinama, <br /> jer je Marija Luiza imala tek 18 godina kad se udala za pedesetogodišnjaka Vrkljana.<br /> Vrkljan je morao predati dvorac na dražbu 1840. godine zbog financijskih poteškoća.<br /> <br /> <br /> == Literatura ==</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Janu%C5%A1evec 2010-03-26T13:20:05Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;/* Povijest */</p> <hr /> <div>== Geografija ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-karta.jpg|200px|mini|left|Katastarska mapa, 1861.]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-google-karta.jpg|200px|mini|right|]]<br /> Dvorac Januševec smješten je sjeverozapadno od Zaprešića u općini Brdovec. Naselje Brdovec nalazi se 3 Km sjeverozapadno od Zaprešića. Naselje je svakako postojalo prije 1334.g., kad je Ivan Gorički u znamenitom popisu župa na području Zagrebačke biskupije, zabilježio da je u njemu župna crkva svetog Vida. U Brdovcu postoji zavičajni muzej sa zanimljivom povijesnom i etnografskom zbirkom, a u njegovu sastavu djeluje i likovni sabor. Dvorac Januševec nalazi se uz cestu za granični prijelaz Harmica, na blagoj padini Marijagoričkog pobrđa. Svojom je prednjom stranom dvorac okrenut prema sjeveru.<br /> <br /> == Arhitektura i perivoj dvorca ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-presjek.jpg|200px|mini|right|Presjek arhitektonske građe dvorca]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-strazna strana.jpg|200px|mini|left|Stražnja strana dvorca Januševec danas.]] <br /> [[Datoteka:Janusevec-tlocrt.jpg|200px|mini|right|Tlocrt dvorca Januševec ]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-bocna strana.jpg|200px|mini|left|Bočna strana dvorca Januševec danas.]]<br /> Dvorac Januševec reprezentativni je klasicistički dvorac koji zajedno s gospodarski objektima nasuprot sjevernom ulaznom pročelju čini ansambl umjetničke vrijednosti. Sjeverno pročelje je jednokatno, a južno dvokatno. Tlocrtna koncepcija dvorca je pravokutnik, u srdini kojeg je okrugla dvorana, osnovni motiv dvorca, oko koje se nižu prostorije uzduž svih pročelja. Jednoosna kompozicija počinje gospodarskim objektima u obliku slova U s bočnim krilima podno šumovitog brijega, a nastavlja se simetričnom vrtnom kompozicijom. S portikom na sjevernom pročelju, ulaznim predvorjem, okruglom dvoranom,južnom dvoranom(nekad blagovaonica), a završava južnom terasom te pogledom u dolinu savske ravnice i na daleko samoborsko gorje. Pročelja dvorca odaju karakteristični klacistički red, ali bogate obrade i plastičnosti. U punoj visini najvišeg južnog pročelja ističe se altana. Na sjevernom, jednostavnom i mirnom pročelju naglašen je istaknuti ulazni portik sa četiri stupa, jakom arhitravom i timpanonom. O izgledu dvorca i posjeda najviše nam govori oglas iz novina iz 1840. godine. Drveće oko dvorca i nekada znameniti park prilično su zapušteni, a zbog obližnjih gradnji neka stabla pokazuju izrazite znakove bolesti. Engleski perivoj oko dvorca, nastao oko 1830. g., samo je dijelom očuvan, a dijelom je prerastao u okolnu šumu. Središnji dio perivoja bio je oblikovan simetrično, a uz terase i staze nedad su se nalazili cvjetnjaci. Dvorac se ubraja u spomenike nulte kategorije.<br /> <br /> == Povijest ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-interijer.jpg|200px|mini|left|Interijer dvorca prije 2.svjetskog rata]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-ruševina.jpg|200px|mini|right|Fotografija ruševine dvorca nakon 2.svjetskog rata.]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-Arhiv.jpg|200px|mini|midle|Spremište Hrvatskog državnog arhiva u Januševcu]]<br /> Dvorac Januševec dao je izgraditi general Josip Vrkljan. Josip Vrkljan bio je ministar nadvojvotkinje od Parme, Marije Luize, druge žene Napoleona. Točna godina gradnje nije poznata ali je izgrađen oko 1820. - 1830. godine. Pretpostavlja se da je dvorac priojektirao Bartolomej Felbinger , jedan od najpoznatijih graditelja u 19. stoljeću.<br /> Desetak godina nakon gradnje general Vrkljan zapao je u financijske teškoće, pa je prodao dvorac. U svibnju 1840. godine objavljen je oglas u &quot;Agramer Zeitungu&quot; u kojemu se spominje dražba Januševca. Dražba je održana 15. 08. 1840. ali rezultati dražbe nisu poznati.<br /> 1845. godine dvorac je kupio francuski grof Edgar de Corberon. Nakon što je Corberon umro bilo je još nekoliko vlasnika: njemački grof Dümreicher , Max Mayer te Manfred Sternberg.<br /> Za vrijeme 2. svijetskog rata u dvorcu je boravila vojska koja je 7. i 8. travnja 1945. teško oštetila dvorac. 1947. godine započinje rad na obnovi dvorca. Obnova traje punih 40 godina. Veći dio dvorca je obnovljen te je u njega od 1989 smiješten dio Državnog arhiva Hrvatske. Obnovu je vodio Zvonimir Vrkljan, potomak generala Vrkljana koji ga je i podigao.<br /> <br /> == Ljubavna legenda kaže...==<br /> <br /> Marija Luiza i barun Josipa Vrkljan bili su zaljubljeni a Marija Luiza je kao dar za <br /> baruna dala sagraditi dvorac Januševec. <br /> Ta je gradnja također trebala pokriti razlike u godinama, <br /> jer je Marija Luiza imala tek 18 godina kad se udala za pedesetogodišnjaka Vrkljana.<br /> Vrkljan je morao predati dvorac na dražbu 1840. godine zbog financijskih poteškoća.</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Janu%C5%A1evec 2010-03-26T13:16:17Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;</p> <hr /> <div>== Geografija ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-karta.jpg|200px|mini|left|Katastarska mapa, 1861.]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-google-karta.jpg|200px|mini|right|]]<br /> Dvorac Januševec smješten je sjeverozapadno od Zaprešića u općini Brdovec. Naselje Brdovec nalazi se 3 Km sjeverozapadno od Zaprešića. Naselje je svakako postojalo prije 1334.g., kad je Ivan Gorički u znamenitom popisu župa na području Zagrebačke biskupije, zabilježio da je u njemu župna crkva svetog Vida. U Brdovcu postoji zavičajni muzej sa zanimljivom povijesnom i etnografskom zbirkom, a u njegovu sastavu djeluje i likovni sabor. Dvorac Januševec nalazi se uz cestu za granični prijelaz Harmica, na blagoj padini Marijagoričkog pobrđa. Svojom je prednjom stranom dvorac okrenut prema sjeveru.<br /> <br /> == Arhitektura i perivoj dvorca ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-presjek.jpg|200px|mini|right|Presjek arhitektonske građe dvorca]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-strazna strana.jpg|200px|mini|left|Stražnja strana dvorca Januševec danas.]] <br /> [[Datoteka:Janusevec-tlocrt.jpg|200px|mini|right|Tlocrt dvorca Januševec ]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-bocna strana.jpg|200px|mini|left|Bočna strana dvorca Januševec danas.]]<br /> Dvorac Januševec reprezentativni je klasicistički dvorac koji zajedno s gospodarski objektima nasuprot sjevernom ulaznom pročelju čini ansambl umjetničke vrijednosti. Sjeverno pročelje je jednokatno, a južno dvokatno. Tlocrtna koncepcija dvorca je pravokutnik, u srdini kojeg je okrugla dvorana, osnovni motiv dvorca, oko koje se nižu prostorije uzduž svih pročelja. Jednoosna kompozicija počinje gospodarskim objektima u obliku slova U s bočnim krilima podno šumovitog brijega, a nastavlja se simetričnom vrtnom kompozicijom. S portikom na sjevernom pročelju, ulaznim predvorjem, okruglom dvoranom,južnom dvoranom(nekad blagovaonica), a završava južnom terasom te pogledom u dolinu savske ravnice i na daleko samoborsko gorje. Pročelja dvorca odaju karakteristični klacistički red, ali bogate obrade i plastičnosti. U punoj visini najvišeg južnog pročelja ističe se altana. Na sjevernom, jednostavnom i mirnom pročelju naglašen je istaknuti ulazni portik sa četiri stupa, jakom arhitravom i timpanonom. O izgledu dvorca i posjeda najviše nam govori oglas iz novina iz 1840. godine. Drveće oko dvorca i nekada znameniti park prilično su zapušteni, a zbog obližnjih gradnji neka stabla pokazuju izrazite znakove bolesti. Engleski perivoj oko dvorca, nastao oko 1830. g., samo je dijelom očuvan, a dijelom je prerastao u okolnu šumu. Središnji dio perivoja bio je oblikovan simetrično, a uz terase i staze nedad su se nalazili cvjetnjaci. Dvorac se ubraja u spomenike nulte kategorije.<br /> <br /> == Povijest ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-interijer.jpg|200px|mini|left|Interijer dvorca prije 2.svjetskog rata]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-ruševina.jpg|200px|mini|right|Fotografija ruševine dvorca nakon 2.svjetskog rata.]]<br /> <br /> Dvorac Januševec dao je izgraditi general Josip Vrkljan. Josip Vrkljan bio je ministar nadvojvotkinje od Parme, Marije Luize, druge žene Napoleona. Točna godina gradnje nije poznata ali je izgrađen oko 1820. - 1830. godine. Pretpostavlja se da je dvorac priojektirao Bartolomej Felbinger , jedan od najpoznatijih graditelja u 19. stoljeću.<br /> Desetak godina nakon gradnje general Vrkljan zapao je u financijske teškoće, pa je prodao dvorac. U svibnju 1840. godine objavljen je oglas u &quot;Agramer Zeitungu&quot; u kojemu se spominje dražba Januševca. Dražba je održana 15. 08. 1840. ali rezultati dražbe nisu poznati.<br /> 1845. godine dvorac je kupio francuski grof Edgar de Corberon. Nakon što je Corberon umro bilo je još nekoliko vlasnika: njemački grof Dümreicher , Max Mayer te Manfred Sternberg.<br /> Za vrijeme 2. svijetskog rata u dvorcu je boravila vojska koja je 7. i 8. travnja 1945. teško oštetila dvorac. 1947. godine započinje rad na obnovi dvorca. Obnova traje punih 40 godina. Veći dio dvorca je obnovljen te je u njega od 1989 smiješten dio Državnog arhiva Hrvatske. Obnovu je vodio Zvonimir Vrkljan, potomak generala Vrkljana koji ga je i podigao.<br /> <br /> == Ljubavna legenda kaže...==<br /> <br /> Marija Luiza i barun Josipa Vrkljan bili su zaljubljeni a Marija Luiza je kao dar za <br /> baruna dala sagraditi dvorac Januševec. <br /> Ta je gradnja također trebala pokriti razlike u godinama, <br /> jer je Marija Luiza imala tek 18 godina kad se udala za pedesetogodišnjaka Vrkljana.<br /> Vrkljan je morao predati dvorac na dražbu 1840. godine zbog financijskih poteškoća.</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Janu%C5%A1evec 2010-03-26T13:06:12Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;/* Geografija */</p> <hr /> <div>== Geografija ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-karta.jpg|200px|mini|left|Katastarska mapa, 1861.]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-google-karta.jpg|200px|mini|right|]]<br /> Dvorac Januševec smješten je sjeverozapadno od Zaprešića u općini Brdovec. Naselje Brdovec nalazi se 3 Km sjeverozapadno od Zaprešića. Naselje je svakako postojalo prije 1334.g., kad je Ivan Gorički u znamenitom popisu župa na području Zagrebačke biskupije, zabilježio da je u njemu župna crkva svetog Vida. U Brdovcu postoji zavičajni muzej sa zanimljivom povijesnom i etnografskom zbirkom, a u njegovu sastavu djeluje i likovni sabor. Dvorac Januševec nalazi se uz cestu za granični prijelaz Harmica, na blagoj padini Marijagoričkog pobrđa. Svojom je prednjom stranom dvorac okrenut prema sjeveru.<br /> <br /> == Arhitektura i perivoj dvorca ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-presjek.jpg|200px|mini|right|Presjek arhitektonske građe dvorca]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-strazna strana.jpg|200px|mini|left|Stražnja strana dvorca Januševec danas.]] <br /> [[Datoteka:Janusevec-tlocrt.jpg|200px|mini|right|Tlocrt dvorca Januševec ]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-bocna strana.jpg|200px|mini|left|Bočna strana dvorca Januševec danas.]]<br /> Dvorac Januševec reprezentativni je klasicistički dvorac koji zajedno s gospodarski objektima nasuprot sjevernom ulaznom pročelju čini ansambl umjetničke vrijednosti. Sjeverno pročelje je jednokatno, a južno dvokatno. Tlocrtna koncepcija dvorca je pravokutnik, u srdini kojeg je okrugla dvorana, osnovni motiv dvorca, oko koje se nižu prostorije uzduž svih pročelja. Jednoosna kompozicija počinje gospodarskim objektima u obliku slova U s bočnim krilima podno šumovitog brijega, a nastavlja se simetričnom vrtnom kompozicijom. S portikom na sjevernom pročelju, ulaznim predvorjem, okruglom dvoranom,južnom dvoranom(nekad blagovaonica), a završava južnom terasom te pogledom u dolinu savske ravnice i na daleko samoborsko gorje. Pročelja dvorca odaju karakteristični klacistički red, ali bogate obrade i plastičnosti. U punoj visini najvišeg južnog pročelja ističe se altana. Na sjevernom, jednostavnom i mirnom pročelju naglašen je istaknuti ulazni portik sa četiri stupa, jakom arhitravom i timpanonom. O izgledu dvorca i posjeda najviše nam govori oglas iz novina iz 1840. godine. Drveće oko dvorca i nekada znameniti park prilično su zapušteni, a zbog obližnjih gradnji neka stabla pokazuju izrazite znakove bolesti. Engleski perivoj oko dvorca, nastao oko 1830. g., samo je dijelom očuvan, a dijelom je prerastao u okolnu šumu. Središnji dio perivoja bio je oblikovan simetrično, a uz terase i staze nedad su se nalazili cvjetnjaci. Dvorac se ubraja u spomenike nulte kategorije.<br /> <br /> == Povijest ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-interijer.jpg|200px|mini|left|Interijer dvorca prije 2.svjetskog rata]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-ruševina.jpg|200px|mini|right|Fotografija ruševine dvorca nakon 2.svjetskog rata.]]<br /> <br /> Dvorac Januševec dao je izgraditi general Josip Vrkljan. Josip Vrkljan bio je ministar nadvojvotkinje od Parme, Marije Luize, druge žene Napoleona. Točna godina gradnje nije poznata ali je izgrađen oko 1820. - 1830. godine. Pretpostavlja se da je dvorac priojektirao Bartolomej Felbinger , jedan od najpoznatijih graditelja u 19. stoljeću.<br /> Desetak godina nakon gradnje general Vrkljan zapao je u financijske teškoće, pa je prodao dvorac. U svibnju 1840. godine objavljen je oglas u &quot;Agramer Zeitungu&quot; u kojemu se spominje dražba Januševca. Dražba je održana 15. 08. 1840. ali rezultati dražbe nisu poznati.<br /> 1845. godine dvorac je kupio francuski grof Edgar de Corberon. Nakon što je Corberon umro bilo je još nekoliko vlasnika: njemački grof Dümreicher , Max Mayer te Manfred Sternberg.<br /> Za vrijeme 2. svijetskog rata u dvorcu je boravila vojska koja je 7. i 8. travnja 1945. teško oštetila dvorac. 1947. godine započinje rad na obnovi dvorca. Obnova traje punih 40 godina. 1989. veći dio dvorca je obnovljen te je u njega smiješten dio Državnog arhiva Hrvatske. Obnovu je vodio Zvonimir Vrkljan, potomak generala Vrkljana koji ga je i podigao.<br /> <br /> == Ljubavna legenda kaže...==<br /> <br /> Marija Luiza i barun Josipa Vrkljan bili su zaljubljeni a Marija Luiza je kao dar za <br /> baruna dala sagraditi dvorac Januševec. <br /> Ta je gradnja također trebala pokriti razlike u godinama, <br /> jer je Marija Luiza imala tek 18 godina kad se udala za pedesetogodišnjaka Vrkljana.<br /> Vrkljan je morao predati dvorac na dražbu 1840. godine zbog financijskih poteškoća.</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Janu%C5%A1evec 2010-03-26T13:05:08Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;/* Arhitektura i perivoj dvorca */</p> <hr /> <div>== Geografija ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-karta.jpg|200px|mini|left|Katastarska mapa, 1861.]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-google-karta.jpg|200px|mini|right|]]<br /> <br /> Dvorac Januševec smješten je sjeverozapadno od Zaprešića u općini Brdovec. Naselje Brdovec nalazi se 3 Km sjeverozapadno od Zaprešića. Naselje je svakako postojalo prije 1334.g., kad je Ivan Gorički u znamenitom popisu župa na području Zagrebačke biskupije, zabilježio da je u njemu župna crkva svetog Vida. U Brdovcu postoji zavičajni muzej sa zanimljivom povijesnom i etnografskom zbirkom, a u njegovu sastavu djeluje i likovni sabor. Dvorac Januševec nalazi se uz cestu za granični prijelaz Harmica, na blagoj padini Marijagoričkog pobrđa. Svojom je prednjom stranom dvorac okrenut prema sjeveru.<br /> <br /> <br /> == Arhitektura i perivoj dvorca ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-presjek.jpg|200px|mini|right|Presjek arhitektonske građe dvorca]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-strazna strana.jpg|200px|mini|left|Stražnja strana dvorca Januševec danas.]] <br /> [[Datoteka:Janusevec-tlocrt.jpg|200px|mini|right|Tlocrt dvorca Januševec ]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-bocna strana.jpg|200px|mini|left|Bočna strana dvorca Januševec danas.]]<br /> Dvorac Januševec reprezentativni je klasicistički dvorac koji zajedno s gospodarski objektima nasuprot sjevernom ulaznom pročelju čini ansambl umjetničke vrijednosti. Sjeverno pročelje je jednokatno, a južno dvokatno. Tlocrtna koncepcija dvorca je pravokutnik, u srdini kojeg je okrugla dvorana, osnovni motiv dvorca, oko koje se nižu prostorije uzduž svih pročelja. Jednoosna kompozicija počinje gospodarskim objektima u obliku slova U s bočnim krilima podno šumovitog brijega, a nastavlja se simetričnom vrtnom kompozicijom. S portikom na sjevernom pročelju, ulaznim predvorjem, okruglom dvoranom,južnom dvoranom(nekad blagovaonica), a završava južnom terasom te pogledom u dolinu savske ravnice i na daleko samoborsko gorje. Pročelja dvorca odaju karakteristični klacistički red, ali bogate obrade i plastičnosti. U punoj visini najvišeg južnog pročelja ističe se altana. Na sjevernom, jednostavnom i mirnom pročelju naglašen je istaknuti ulazni portik sa četiri stupa, jakom arhitravom i timpanonom. O izgledu dvorca i posjeda najviše nam govori oglas iz novina iz 1840. godine. Drveće oko dvorca i nekada znameniti park prilično su zapušteni, a zbog obližnjih gradnji neka stabla pokazuju izrazite znakove bolesti. Engleski perivoj oko dvorca, nastao oko 1830. g., samo je dijelom očuvan, a dijelom je prerastao u okolnu šumu. Središnji dio perivoja bio je oblikovan simetrično, a uz terase i staze nedad su se nalazili cvjetnjaci. Dvorac se ubraja u spomenike nulte kategorije.<br /> <br /> == Povijest ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-interijer.jpg|200px|mini|left|Interijer dvorca prije 2.svjetskog rata]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-ruševina.jpg|200px|mini|right|Fotografija ruševine dvorca nakon 2.svjetskog rata.]]<br /> <br /> Dvorac Januševec dao je izgraditi general Josip Vrkljan. Josip Vrkljan bio je ministar nadvojvotkinje od Parme, Marije Luize, druge žene Napoleona. Točna godina gradnje nije poznata ali je izgrađen oko 1820. - 1830. godine. Pretpostavlja se da je dvorac priojektirao Bartolomej Felbinger , jedan od najpoznatijih graditelja u 19. stoljeću.<br /> Desetak godina nakon gradnje general Vrkljan zapao je u financijske teškoće, pa je prodao dvorac. U svibnju 1840. godine objavljen je oglas u &quot;Agramer Zeitungu&quot; u kojemu se spominje dražba Januševca. Dražba je održana 15. 08. 1840. ali rezultati dražbe nisu poznati.<br /> 1845. godine dvorac je kupio francuski grof Edgar de Corberon. Nakon što je Corberon umro bilo je još nekoliko vlasnika: njemački grof Dümreicher , Max Mayer te Manfred Sternberg.<br /> Za vrijeme 2. svijetskog rata u dvorcu je boravila vojska koja je 7. i 8. travnja 1945. teško oštetila dvorac. 1947. godine započinje rad na obnovi dvorca. Obnova traje punih 40 godina. 1989. veći dio dvorca je obnovljen te je u njega smiješten dio Državnog arhiva Hrvatske. Obnovu je vodio Zvonimir Vrkljan, potomak generala Vrkljana koji ga je i podigao.<br /> <br /> == Ljubavna legenda kaže...==<br /> <br /> Marija Luiza i barun Josipa Vrkljan bili su zaljubljeni a Marija Luiza je kao dar za <br /> baruna dala sagraditi dvorac Januševec. <br /> Ta je gradnja također trebala pokriti razlike u godinama, <br /> jer je Marija Luiza imala tek 18 godina kad se udala za pedesetogodišnjaka Vrkljana.<br /> Vrkljan je morao predati dvorac na dražbu 1840. godine zbog financijskih poteškoća.</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Janu%C5%A1evec 2010-03-26T13:03:29Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;</p> <hr /> <div>== Geografija ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-karta.jpg|200px|mini|left|Katastarska mapa, 1861.]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-google-karta.jpg|200px|mini|right|]]<br /> <br /> Dvorac Januševec smješten je sjeverozapadno od Zaprešića u općini Brdovec. Naselje Brdovec nalazi se 3 Km sjeverozapadno od Zaprešića. Naselje je svakako postojalo prije 1334.g., kad je Ivan Gorički u znamenitom popisu župa na području Zagrebačke biskupije, zabilježio da je u njemu župna crkva svetog Vida. U Brdovcu postoji zavičajni muzej sa zanimljivom povijesnom i etnografskom zbirkom, a u njegovu sastavu djeluje i likovni sabor. Dvorac Januševec nalazi se uz cestu za granični prijelaz Harmica, na blagoj padini Marijagoričkog pobrđa. Svojom je prednjom stranom dvorac okrenut prema sjeveru.<br /> <br /> <br /> == Arhitektura i perivoj dvorca ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-bocna strana.jpg|200px|mini|left|Bočna strana dvorca Januševec danas.]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-strazna strana.jpg|200px|mini|left|Stražnja strana dvorca Januševec danas.]] <br /> [[Datoteka:Janusevec-presjek.jpg|200px|mini|right|Presjek arhitektonske građe dvorca]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-tlocrt.jpg|200px|mini|right|Tlocrt dvorca Januševec ]]<br /> <br /> Dvorac Januševec reprezentativni je klasicistički dvorac koji zajedno s gospodarski objektima nasuprot sjevernom ulaznom pročelju čini ansambl umjetničke vrijednosti. Sjeverno pročelje je jednokatno, a južno dvokatno. Tlocrtna koncepcija dvorca je pravokutnik, u srdini kojeg je okrugla dvorana, osnovni motiv dvorca, oko koje se nižu prostorije uzduž svih pročelja. Jednoosna kompozicija počinje gospodarskim objektima u obliku slova U s bočnim krilima podno šumovitog brijega, a nastavlja se simetričnom vrtnom kompozicijom. S portikom na sjevernom pročelju, ulaznim predvorjem, okruglom dvoranom,južnom dvoranom(nekad blagovaonica), a završava južnom terasom te pogledom u dolinu savske ravnice i na daleko samoborsko gorje. Pročelja dvorca odaju karakteristični klacistički red, ali bogate obrade i plastičnosti. U punoj visini najvišeg južnog pročelja ističe se altana. Na sjevernom, jednostavnom i mirnom pročelju naglašen je istaknuti ulazni portik sa četiri stupa, jakom arhitravom i timpanonom. O izgledu dvorca i posjeda najviše nam govori oglas iz novina iz 1840. godine. Drveće oko dvorca i nekada znameniti park prilično su zapušteni, a zbog obližnjih gradnji neka stabla pokazuju izrazite znakove bolesti. Engleski perivoj oko dvorca, nastao oko 1830. g., samo je dijelom očuvan, a dijelom je prerastao u okolnu šumu. Središnji dio perivoja bio je oblikovan simetrično, a uz terase i staze nedad su se nalazili cvjetnjaci. Dvorac se ubraja u spomenike nulte kategorije.<br /> <br /> == Povijest ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-interijer.jpg|200px|mini|left|Interijer dvorca prije 2.svjetskog rata]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-ruševina.jpg|200px|mini|right|Fotografija ruševine dvorca nakon 2.svjetskog rata.]]<br /> <br /> Dvorac Januševec dao je izgraditi general Josip Vrkljan. Josip Vrkljan bio je ministar nadvojvotkinje od Parme, Marije Luize, druge žene Napoleona. Točna godina gradnje nije poznata ali je izgrađen oko 1820. - 1830. godine. Pretpostavlja se da je dvorac priojektirao Bartolomej Felbinger , jedan od najpoznatijih graditelja u 19. stoljeću.<br /> Desetak godina nakon gradnje general Vrkljan zapao je u financijske teškoće, pa je prodao dvorac. U svibnju 1840. godine objavljen je oglas u &quot;Agramer Zeitungu&quot; u kojemu se spominje dražba Januševca. Dražba je održana 15. 08. 1840. ali rezultati dražbe nisu poznati.<br /> 1845. godine dvorac je kupio francuski grof Edgar de Corberon. Nakon što je Corberon umro bilo je još nekoliko vlasnika: njemački grof Dümreicher , Max Mayer te Manfred Sternberg.<br /> Za vrijeme 2. svijetskog rata u dvorcu je boravila vojska koja je 7. i 8. travnja 1945. teško oštetila dvorac. 1947. godine započinje rad na obnovi dvorca. Obnova traje punih 40 godina. 1989. veći dio dvorca je obnovljen te je u njega smiješten dio Državnog arhiva Hrvatske. Obnovu je vodio Zvonimir Vrkljan, potomak generala Vrkljana koji ga je i podigao.<br /> <br /> == Ljubavna legenda kaže...==<br /> <br /> Marija Luiza i barun Josipa Vrkljan bili su zaljubljeni a Marija Luiza je kao dar za <br /> baruna dala sagraditi dvorac Januševec. <br /> Ta je gradnja također trebala pokriti razlike u godinama, <br /> jer je Marija Luiza imala tek 18 godina kad se udala za pedesetogodišnjaka Vrkljana.<br /> Vrkljan je morao predati dvorac na dražbu 1840. godine zbog financijskih poteškoća.</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Janu%C5%A1evec 2010-03-26T13:00:03Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;</p> <hr /> <div>== Geografija ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-karta.jpg|200px|mini|left|Katastarska mapa, 1861.]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-google-karta.jpg|200px|mini|right|]]<br /> <br /> Dvorac Januševec smješten je sjeverozapadno od Zaprešića u općini Brdovec. Naselje Brdovec nalazi se 3 Km sjeverozapadno od Zaprešića. Naselje je svakako postojalo prije 1334.g., kad je Ivan Gorički u znamenitom popisu župa na području Zagrebačke biskupije, zabilježio da je u njemu župna crkva svetog Vida. U Brdovcu postoji zavičajni muzej sa zanimljivom povijesnom i etnografskom zbirkom, a u njegovu sastavu djeluje i likovni sabor. Dvorac Januševec nalazi se uz cestu za granični prijelaz Harmica, na blagoj padini Marijagoričkog pobrđa. Svojom je prednjom stranom dvorac okrenut prema sjeveru.<br /> <br /> <br /> == Arhitektura i perivoj dvorca == <br /> [[Datoteka:Janusevec-presjek.jpg|200px|mini|right|Presjek arhitektonske građe dvorca]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-tlocrt.jpg|200px|mini|right|Tlocrt dvorca Januševec ]]<br /> <br /> Dvorac Januševec reprezentativni je klasicistički dvorac koji zajedno s gospodarski objektima nasuprot sjevernom ulaznom pročelju čini ansambl umjetničke vrijednosti. Sjeverno pročelje je jednokatno, a južno dvokatno. Tlocrtna koncepcija dvorca je pravokutnik, u srdini kojeg je okrugla dvorana, osnovni motiv dvorca, oko koje se nižu prostorije uzduž svih pročelja. Jednoosna kompozicija počinje gospodarskim objektima u obliku slova U s bočnim krilima podno šumovitog brijega, a nastavlja se simetričnom vrtnom kompozicijom. S portikom na sjevernom pročelju, ulaznim predvorjem, okruglom dvoranom,južnom dvoranom(nekad blagovaonica), a završava južnom terasom te pogledom u dolinu savske ravnice i na daleko samoborsko gorje. Pročelja dvorca odaju karakteristični klacistički red, ali bogate obrade i plastičnosti. U punoj visini najvišeg južnog pročelja ističe se altana. Na sjevernom, jednostavnom i mirnom pročelju naglašen je istaknuti ulazni portik sa četiri stupa, jakom arhitravom i timpanonom. O izgledu dvorca i posjeda najviše nam govori oglas iz novina iz 1840. godine. Drveće oko dvorca i nekada znameniti park prilično su zapušteni, a zbog obližnjih gradnji neka stabla pokazuju izrazite znakove bolesti. Engleski perivoj oko dvorca, nastao oko 1830. g., samo je dijelom očuvan, a dijelom je prerastao u okolnu šumu. Središnji dio perivoja bio je oblikovan simetrično, a uz terase i staze nedad su se nalazili cvjetnjaci. Dvorac se ubraja u spomenike nulte kategorije.<br /> <br /> == Povijest ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-interijer.jpg|200px|mini|left|Interijer dvorca prije 2.svjetskog rata]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-ruševina.jpg|200px|mini|right|Fotografija ruševine dvorca nakon 2.svjetskog rata.]]<br /> <br /> Dvorac Januševec dao je izgraditi general Josip Vrkljan. Josip Vrkljan bio je ministar nadvojvotkinje od Parme, Marije Luize, druge žene Napoleona. Točna godina gradnje nije poznata ali je izgrađen oko 1820. - 1830. godine. Pretpostavlja se da je dvorac priojektirao Bartolomej Felbinger , jedan od najpoznatijih graditelja u 19. stoljeću.<br /> Desetak godina nakon gradnje general Vrkljan zapao je u financijske teškoće, pa je prodao dvorac. U svibnju 1840. godine objavljen je oglas u &quot;Agramer Zeitungu&quot; u kojemu se spominje dražba Januševca. Dražba je održana 15. 08. 1840. ali rezultati dražbe nisu poznati.<br /> 1845. godine dvorac je kupio francuski grof Edgar de Corberon. Nakon što je Corberon umro bilo je još nekoliko vlasnika: njemački grof Dümreicher , Max Mayer te Manfred Sternberg.<br /> Za vrijeme 2. svijetskog rata u dvorcu je boravila vojska koja je 7. i 8. travnja 1945. teško oštetila dvorac. 1947. godine započinje rad na obnovi dvorca. Obnova traje punih 40 godina. 1989. veći dio dvorca je obnovljen te je u njega smiješten dio Državnog arhiva Hrvatske. Obnovu je vodio Zvonimir Vrkljan, potomak generala Vrkljana koji ga je i podigao.<br /> <br /> == Ljubavna legenda kaže...==<br /> <br /> Marija Luiza i barun Josipa Vrkljan bili su zaljubljeni a Marija Luiza je kao dar za <br /> baruna dala sagraditi dvorac Januševec. <br /> Ta je gradnja također trebala pokriti razlike u godinama, <br /> jer je Marija Luiza imala tek 18 godina kad se udala za pedesetogodišnjaka Vrkljana.<br /> Vrkljan je morao predati dvorac na dražbu 1840. godine zbog financijskih poteškoća.</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Janu%C5%A1evec 2010-03-26T12:53:37Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;</p> <hr /> <div>== Geografija ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-karta.jpg|200px|mini|left|Katastarska mapa, 1861.]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-google-karta.jpg|200px|mini|right|]]<br /> <br /> Dvorac Januševec smješten je sjeverozapadno od Zaprešića u općini Brdovec. Naselje Brdovec nalazi se 3 Km sjeverozapadno od Zaprešića. Naselje je svakako postojalo prije 1334.g., kad je Ivan Gorički u znamenitom popisu župa na području Zagrebačke biskupije, zabilježio da je u njemu župna crkva svetog Vida. U Brdovcu postoji zavičajni muzej sa zanimljivom povijesnom i etnografskom zbirkom, a u njegovu sastavu djeluje i likovni sabor. Dvorac Januševec nalazi se uz cestu za granični prijelaz Harmica, na blagoj padini Marijagoričkog pobrđa. Svojom je prednjom stranom dvorac okrenut prema sjeveru.<br /> <br /> <br /> == Arhitektura i perivoj dvorca == <br /> [[Datoteka:Janusevec-presjek.jpg|200px|mini|right|Presjek arhitektonske građe dvorca]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-tlocrt.jpg|200px|mini|left|Tlocrt dvorca Januševec ]]<br /> <br /> Dvorac Januševec reprezentativni je klasicistički dvorac koji zajedno s gospodarski objektima nasuprot sjevernom ulaznom pročelju čini ansambl umjetničke vrijednosti. Sjeverno pročelje je jednokatno, a južno dvokatno. Tlocrtna koncepcija dvorca je pravokutnik, u srdini kojeg je okrugla dvorana, osnovni motiv dvorca, oko koje se nižu prostorije uzduž svih pročelja. Jednoosna kompozicija počinje gospodarskim objektima u obliku slova U s bočnim krilima podno šumovitog brijega, a nastavlja se simetričnom vrtnom kompozicijom. S portikom na sjevernom pročelju, ulaznim predvorjem, okruglom dvoranom,južnom dvoranom(nekad blagovaonica), a završava južnom terasom te pogledom u dolinu savske ravnice i na daleko samoborsko gorje. Pročelja dvorca odaju karakteristični klacistički red, ali bogate obrade i plastičnosti. U punoj visini najvišeg južnog pročelja ističe se altana. Na sjevernom, jednostavnom i mirnom pročelju naglašen je istaknuti ulazni portik sa četiri stupa, jakom arhitravom i timpanonom. O izgledu dvorca i posjeda najviše nam govori oglas iz novina iz 1840. godine. Drveće oko dvorca i nekada znameniti park prilično su zapušteni, a zbog obližnjih gradnji neka stabla pokazuju izrazite znakove bolesti. Engleski perivoj oko dvorca, nastao oko 1830. g., samo je dijelom očuvan, a dijelom je prerastao u okolnu šumu. Središnji dio perivoja bio je oblikovan simetrično, a uz terase i staze nedad su se nalazili cvjetnjaci. Dvorac se ubraja u spomenike nulte kategorije.<br /> <br /> == Povijest ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-interijer.jpg|200px|mini|left|Interijer dvorca prije 2.svjetskog rata]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-ruševina.jpg|200px|mini|right|Fotografija ruševine dvorca nakon 2.svjetskog rata.]]<br /> <br /> Dvorac Januševec dao je izgraditi general Josip Vrkljan. Josip Vrkljan bio je ministar nadvojvotkinje od Parme, Marije Luize, druge žene Napoleona. Točna godina gradnje nije poznata ali je izgrađen oko 1820. - 1830. godine. Pretpostavlja se da je dvorac priojektirao Bartolomej Felbinger , jedan od najpoznatijih graditelja u 19. stoljeću.<br /> Desetak godina nakon gradnje general Vrkljan zapao je u financijske teškoće, pa je prodao dvorac. U svibnju 1840. godine objavljen je oglas u &quot;Agramer Zeitungu&quot; u kojemu se spominje dražba Januševca. Dražba je održana 15. 08. 1840. ali rezultati dražbe nisu poznati.<br /> 1845. godine dvorac je kupio francuski grof Edgar de Corberon. Nakon što je Corberon umro bilo je još nekoliko vlasnika: njemački grof Dümreicher , Max Mayer te Manfred Sternberg.<br /> Za vrijeme 2. svijetskog rata u dvorcu je boravila vojska koja je 7. i 8. travnja 1945. teško oštetila dvorac. 1947. godine započinje rad na obnovi dvorca. Obnova traje punih 40 godina. 1989. veći dio dvorca je obnovljen te je u njega smiješten dio Državnog arhiva Hrvatske. Obnovu je vodio Zvonimir Vrkljan, potomak generala Vrkljana koji ga je i podigao.<br /> <br /> == Ljubavna legenda kaže...==<br /> <br /> Marija Luiza i barun Josipa Vrkljan bili su zaljubljeni a Marija Luiza je kao dar za <br /> baruna dala sagraditi dvorac Januševec. <br /> Ta je gradnja također trebala pokriti razlike u godinama, <br /> jer je Marija Luiza imala tek 18 godina kad se udala za pedesetogodišnjaka Vrkljana.<br /> Vrkljan je morao predati dvorac na dražbu 1840. godine zbog financijskih poteškoća.</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Janu%C5%A1evec 2010-03-26T12:52:29Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;</p> <hr /> <div>== Geografija ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-karta.jpg|200px|mini|left|Katastarska mapa, 1861.]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-google-karta.jpg|200px|mini|right|]]<br /> <br /> Dvorac Januševec smješten je sjeverozapadno od Zaprešića u općini Brdovec. Naselje Brdovec nalazi se 3 Km sjeverozapadno od Zaprešića. Naselje je svakako postojalo prije 1334.g., kad je Ivan Gorički u znamenitom popisu župa na području Zagrebačke biskupije, zabilježio da je u njemu župna crkva svetog Vida. U Brdovcu postoji zavičajni muzej sa zanimljivom povijesnom i etnografskom zbirkom, a u njegovu sastavu djeluje i likovni sabor. Dvorac Januševec nalazi se uz cestu za granični prijelaz Harmica, na blagoj padini Marijagoričkog pobrđa. Svojom je prednjom stranom dvorac okrenut prema sjeveru.<br /> <br /> <br /> == Arhitektura i perivoj dvorca == <br /> [[Datoteka:Janusevec-presjek.jpg|200px|mini|right|Presjek arhitektonske građe dvorca]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-tlocrt.jpg|200px|mini|left|Tlocrt dvorca Januševec ]]<br /> <br /> Dvorac Januševec reprezentativni je klasicistički dvorac koji zajedno s gospodarski objektima nasuprot sjevernom ulaznom pročelju čini ansambl umjetničke vrijednosti. Sjeverno pročelje je jednokatno, a južno dvokatno. Tlocrtna koncepcija dvorca je pravokutnik, u srdini kojeg je okrugla dvorana, osnovni motiv dvorca, oko koje se nižu prostorije uzduž svih pročelja. Jednoosna kompozicija počinje gospodarskim objektima u obliku slova U s bočnim krilima podno šumovitog brijega, a nastavlja se simetričnom vrtnom kompozicijom. S portikom na sjevernom pročelju, ulaznim predvorjem, okruglom dvoranom,južnom dvoranom(nekad blagovaonica), a završava južnom terasom te pogledom u dolinu savske ravnice i na daleko samoborsko gorje. Pročelja dvorca odaju karakteristični klacistički red, ali bogate obrade i plastičnosti. U punoj visini najvišeg južnog pročelja ističe se altana. Na sjevernom, jednostavnom i mirnom pročelju naglašen je istaknuti ulazni portik sa četiri stupa, jakom arhitravom i timpanonom. O izgledu dvorca i posjeda najviše nam govori oglas iz novina iz 1840. godine. Drveće oko dvorca i nekada znameniti park prilično su zapušteni, a zbog obližnjih gradnji neka stabla pokazuju izrazite znakove bolesti. Engleski perivoj oko dvorca, nastao oko 1830. g., samo je dijelom očuvan, a dijelom je prerastao u okolnu šumu. Središnji dio perivoja bio je oblikovan simetrično, a uz terase i staze nedad su se nalazili cvjetnjaci. Dvorac se ubraja u spomenike nulte kategorije.<br /> <br /> == Povijest ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-ruševina.jpg|200px|mini|right|Fotografija ruševine dvorca nakon 2.svjetskog rata.]]<br /> <br /> Dvorac Januševec dao je izgraditi general Josip Vrkljan. Josip Vrkljan bio je ministar nadvojvotkinje od Parme, Marije Luize, druge žene Napoleona. Točna godina gradnje nije poznata ali je izgrađen oko 1820. - 1830. godine. Pretpostavlja se da je dvorac priojektirao Bartolomej Felbinger , jedan od najpoznatijih graditelja u 19. stoljeću.<br /> Desetak godina nakon gradnje general Vrkljan zapao je u financijske teškoće, pa je prodao dvorac. U svibnju 1840. godine objavljen je oglas u &quot;Agramer Zeitungu&quot; u kojemu se spominje dražba Januševca. Dražba je održana 15. 08. 1840. ali rezultati dražbe nisu poznati.<br /> 1845. godine dvorac je kupio francuski grof Edgar de Corberon. Nakon što je Corberon umro bilo je još nekoliko vlasnika: njemački grof Dümreicher , Max Mayer te Manfred Sternberg.<br /> Za vrijeme 2. svijetskog rata u dvorcu je boravila vojska koja je 7. i 8. travnja 1945. teško oštetila dvorac. 1947. godine započinje rad na obnovi dvorca. Obnova traje punih 40 godina. 1989. veći dio dvorca je obnovljen te je u njega smiješten dio Državnog arhiva Hrvatske. Obnovu je vodio Zvonimir Vrkljan, potomak generala Vrkljana koji ga je i podigao.<br /> <br /> == Ljubavna legenda kaže...==<br /> <br /> Marija Luiza i barun Josipa Vrkljan bili su zaljubljeni a Marija Luiza je kao dar za <br /> baruna dala sagraditi dvorac Januševec. <br /> Ta je gradnja također trebala pokriti razlike u godinama, <br /> jer je Marija Luiza imala tek 18 godina kad se udala za pedesetogodišnjaka Vrkljana.<br /> Vrkljan je morao predati dvorac na dražbu 1840. godine zbog financijskih poteškoća.</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Janu%C5%A1evec 2010-03-26T12:49:46Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;</p> <hr /> <div>== Geografija ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-karta.jpg|200px|mini|left|Katastarska mapa, 1861.]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-google-karta.jpg|200px|mini|right|]]<br /> <br /> Dvorac Januševec smješten je sjeverozapadno od Zaprešića u općini Brdovec. Naselje Brdovec nalazi se 3 Km sjeverozapadno od Zaprešića. Naselje je svakako postojalo prije 1334.g., kad je Ivan Gorički u znamenitom popisu župa na području Zagrebačke biskupije, zabilježio da je u njemu župna crkva svetog Vida. U Brdovcu postoji zavičajni muzej sa zanimljivom povijesnom i etnografskom zbirkom, a u njegovu sastavu djeluje i likovni sabor. Dvorac Januševec nalazi se uz cestu za granični prijelaz Harmica, na blagoj padini Marijagoričkog pobrđa. Svojom je prednjom stranom dvorac okrenut prema sjeveru.<br /> <br /> <br /> == Arhitektura i perivoj dvorca == <br /> [[Datoteka:Janusevec-presjek.jpg|200px|mini|right|Presjek arhitektonske građe dvorca]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-tlocrt.jpg|200px|mini|left|Tlocrt dvorca Januševec ]]<br /> Dvorac Januševec reprezentativni je klasicistički dvorac koji zajedno s gospodarski objektima nasuprot sjevernom ulaznom pročelju čini ansambl umjetničke vrijednosti. Sjeverno pročelje je jednokatno, a južno dvokatno. Tlocrtna koncepcija dvorca je pravokutnik, u srdini kojeg je okrugla dvorana, osnovni motiv dvorca, oko koje se nižu prostorije uzduž svih pročelja. Jednoosna kompozicija počinje gospodarskim objektima u obliku slova U s bočnim krilima podno šumovitog brijega, a nastavlja se simetričnom vrtnom kompozicijom. S portikom na sjevernom pročelju, ulaznim predvorjem, okruglom dvoranom,južnom dvoranom(nekad blagovaonica), a završava južnom terasom te pogledom u dolinu savske ravnice i na daleko samoborsko gorje. Pročelja dvorca odaju karakteristični klacistički red, ali bogate obrade i plastičnosti. U punoj visini najvišeg južnog pročelja ističe se altana. Na sjevernom, jednostavnom i mirnom pročelju naglašen je istaknuti ulazni portik sa četiri stupa, jakom arhitravom i timpanonom. O izgledu dvorca i posjeda najviše nam govori oglas iz novina iz 1840. godine. Drveće oko dvorca i nekada znameniti park prilično su zapušteni, a zbog obližnjih gradnji neka stabla pokazuju izrazite znakove bolesti. Engleski perivoj oko dvorca, nastao oko 1830. g., samo je dijelom očuvan, a dijelom je prerastao u okolnu šumu. Središnji dio perivoja bio je oblikovan simetrično, a uz terase i staze nedad su se nalazili cvjetnjaci. Dvorac se ubraja u spomenike nulte kategorije.<br /> <br /> == Povijest ==<br /> <br /> Dvorac Januševec dao je izgraditi general Josip Vrkljan. Josip Vrkljan bio je ministar nadvojvotkinje od Parme, Marije Luize, druge žene Napoleona. Točna godina gradnje nije poznata ali je izgrađen oko 1820. - 1830. godine. Pretpostavlja se da je dvorac priojektirao Bartolomej Felbinger , jedan od najpoznatijih graditelja u 19. stoljeću.<br /> Desetak godina nakon gradnje general Vrkljan zapao je u financijske teškoće, pa je prodao dvorac. U svibnju 1840. godine objavljen je oglas u &quot;Agramer Zeitungu&quot; u kojemu se spominje dražba Januševca. Dražba je održana 15. 08. 1840. ali rezultati dražbe nisu poznati.<br /> 1845. godine dvorac je kupio francuski grof Edgar de Corberon. Nakon što je Corberon umro bilo je još nekoliko vlasnika: njemački grof Dümreicher , Max Mayer te Manfred Sternberg.<br /> Za vrijeme 2. svijetskog rata u dvorcu je boravila vojska koja je 7. i 8. travnja 1945. teško oštetila dvorac. 1947. godine započinje rad na obnovi dvorca. Obnova traje punih 40 godina. 1989. veći dio dvorca je obnovljen te je u njega smiješten dio Državnog arhiva Hrvatske. Obnovu je vodio Zvonimir Vrkljan, potomak generala Vrkljana koji ga je i podigao.<br /> <br /> == Ljubavna legenda kaže...==<br /> <br /> Marija Luiza i barun Josipa Vrkljan bili su zaljubljeni a Marija Luiza je kao dar za <br /> baruna dala sagraditi dvorac Januševec. <br /> Ta je gradnja također trebala pokriti razlike u godinama, <br /> jer je Marija Luiza imala tek 18 godina kad se udala za pedesetogodišnjaka Vrkljana.<br /> Vrkljan je morao predati dvorac na dražbu 1840. godine zbog financijskih poteškoća.</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Janu%C5%A1evec 2010-03-26T12:48:01Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;</p> <hr /> <div>== Geografija ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-karta.jpg|200px|mini|left|Katastarska mapa, 1861.]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-google-karta.jpg|200px|mini|right|]]<br /> <br /> Dvorac Januševec smješten je sjeverozapadno od Zaprešića u općini Brdovec. Naselje Brdovec nalazi se 3 Km sjeverozapadno od Zaprešića. Naselje je svakako postojalo prije 1334.g., kad je Ivan Gorički u znamenitom popisu župa na području Zagrebačke biskupije, zabilježio da je u njemu župna crkva svetog Vida. U Brdovcu postoji zavičajni muzej sa zanimljivom povijesnom i etnografskom zbirkom, a u njegovu sastavu djeluje i likovni sabor. Dvorac Januševec nalazi se uz cestu za granični prijelaz Harmica, na blagoj padini Marijagoričkog pobrđa. Svojom je prednjom stranom dvorac okrenut prema sjeveru.<br /> <br /> <br /> == Arhitektura i perivoj dvorca == <br /> [[Datoteka:Janusevec-tlocrt.jpg|200px|mini|left|Tlocrt dvorca Januševec ]]<br /> Dvorac Januševec reprezentativni je klasicistički dvorac koji zajedno s gospodarski objektima nasuprot sjevernom ulaznom pročelju čini ansambl umjetničke vrijednosti. Sjeverno pročelje je jednokatno, a južno dvokatno. Tlocrtna koncepcija dvorca je pravokutnik, u srdini kojeg je okrugla dvorana, osnovni motiv dvorca, oko koje se nižu prostorije uzduž svih pročelja. Jednoosna kompozicija počinje gospodarskim objektima u obliku slova U s bočnim krilima podno šumovitog brijega, a nastavlja se simetričnom vrtnom kompozicijom. S portikom na sjevernom pročelju, ulaznim predvorjem, okruglom dvoranom,južnom dvoranom(nekad blagovaonica), a završava južnom terasom te pogledom u dolinu savske ravnice i na daleko samoborsko gorje. Pročelja dvorca odaju karakteristični klacistički red, ali bogate obrade i plastičnosti. U punoj visini najvišeg južnog pročelja ističe se altana. Na sjevernom, jednostavnom i mirnom pročelju naglašen je istaknuti ulazni portik sa četiri stupa, jakom arhitravom i timpanonom. O izgledu dvorca i posjeda najviše nam govori oglas iz novina iz 1840. godine. Drveće oko dvorca i nekada znameniti park prilično su zapušteni, a zbog obližnjih gradnji neka stabla pokazuju izrazite znakove bolesti. Engleski perivoj oko dvorca, nastao oko 1830. g., samo je dijelom očuvan, a dijelom je prerastao u okolnu šumu. Središnji dio perivoja bio je oblikovan simetrično, a uz terase i staze nedad su se nalazili cvjetnjaci. Dvorac se ubraja u spomenike nulte kategorije.<br /> <br /> == Povijest ==<br /> <br /> Dvorac Januševec dao je izgraditi general Josip Vrkljan. Josip Vrkljan bio je ministar nadvojvotkinje od Parme, Marije Luize, druge žene Napoleona. Točna godina gradnje nije poznata ali je izgrađen oko 1820. - 1830. godine. Pretpostavlja se da je dvorac priojektirao Bartolomej Felbinger , jedan od najpoznatijih graditelja u 19. stoljeću.<br /> Desetak godina nakon gradnje general Vrkljan zapao je u financijske teškoće, pa je prodao dvorac. U svibnju 1840. godine objavljen je oglas u &quot;Agramer Zeitungu&quot; u kojemu se spominje dražba Januševca. Dražba je održana 15. 08. 1840. ali rezultati dražbe nisu poznati.<br /> 1845. godine dvorac je kupio francuski grof Edgar de Corberon. Nakon što je Corberon umro bilo je još nekoliko vlasnika: njemački grof Dümreicher , Max Mayer te Manfred Sternberg.<br /> Za vrijeme 2. svijetskog rata u dvorcu je boravila vojska koja je 7. i 8. travnja 1945. teško oštetila dvorac. 1947. godine započinje rad na obnovi dvorca. Obnova traje punih 40 godina. 1989. veći dio dvorca je obnovljen te je u njega smiješten dio Državnog arhiva Hrvatske. Obnovu je vodio Zvonimir Vrkljan, potomak generala Vrkljana koji ga je i podigao.<br /> <br /> == Ljubavna legenda kaže...==<br /> <br /> Marija Luiza i barun Josipa Vrkljan bili su zaljubljeni a Marija Luiza je kao dar za <br /> baruna dala sagraditi dvorac Januševec. <br /> Ta je gradnja također trebala pokriti razlike u godinama, <br /> jer je Marija Luiza imala tek 18 godina kad se udala za pedesetogodišnjaka Vrkljana.<br /> Vrkljan je morao predati dvorac na dražbu 1840. godine zbog financijskih poteškoća.</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Janu%C5%A1evec 2010-03-26T12:45:29Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;</p> <hr /> <div>== Geografija ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-karta.jpg|200px|mini|left|Katastarska mapa, 1861.]]<br /> [[Datoteka:Janusevec-google-karta.jpg|200px|mini|right|]]<br /> <br /> Dvorac Januševec smješten je sjeverozapadno od Zaprešića u općini Brdovec. Naselje Brdovec nalazi se 3 Km sjeverozapadno od Zaprešića. Naselje je svakako postojalo prije 1334.g., kad je Ivan Gorički u znamenitom popisu župa na području Zagrebačke biskupije, zabilježio da je u njemu župna crkva svetog Vida. U Brdovcu postoji zavičajni muzej sa zanimljivom povijesnom i etnografskom zbirkom, a u njegovu sastavu djeluje i likovni sabor. Dvorac Januševec nalazi se uz cestu za granični prijelaz Harmica, na blagoj padini Marijagoričkog pobrđa. Svojom je prednjom stranom dvorac okrenut prema sjeveru.<br /> <br /> <br /> == Arhitektura i perivoj dvorca==<br /> <br /> Dvorac Januševec reprezentativni je klasicistički dvorac koji zajedno s gospodarski objektima nasuprot sjevernom ulaznom pročelju čini ansambl umjetničke vrijednosti. Sjeverno pročelje je jednokatno, a južno dvokatno. Tlocrtna koncepcija dvorca je pravokutnik, u srdini kojeg je okrugla dvorana, osnovni motiv dvorca, oko koje se nižu prostorije uzduž svih pročelja. Jednoosna kompozicija počinje gospodarskim objektima u obliku slova U s bočnim krilima podno šumovitog brijega, a nastavlja se simetričnom vrtnom kompozicijom. S portikom na sjevernom pročelju, ulaznim predvorjem, okruglom dvoranom,južnom dvoranom(nekad blagovaonica), a završava južnom terasom te pogledom u dolinu savske ravnice i na daleko samoborsko gorje. Pročelja dvorca odaju karakteristični klacistički red, ali bogate obrade i plastičnosti. U punoj visini najvišeg južnog pročelja ističe se altana. Na sjevernom, jednostavnom i mirnom pročelju naglašen je istaknuti ulazni portik sa četiri stupa, jakom arhitravom i timpanonom. O izgledu dvorca i posjeda najviše nam govori oglas iz novina iz 1840. godine. Drveće oko dvorca i nekada znameniti park prilično su zapušteni, a zbog obližnjih gradnji neka stabla pokazuju izrazite znakove bolesti. Engleski perivoj oko dvorca, nastao oko 1830. g., samo je dijelom očuvan, a dijelom je prerastao u okolnu šumu. Središnji dio perivoja bio je oblikovan simetrično, a uz terase i staze nedad su se nalazili cvjetnjaci. Dvorac se ubraja u spomenike nulte kategorije.<br /> <br /> == Povijest ==<br /> <br /> Dvorac Januševec dao je izgraditi general Josip Vrkljan. Josip Vrkljan bio je ministar nadvojvotkinje od Parme, Marije Luize, druge žene Napoleona. Točna godina gradnje nije poznata ali je izgrađen oko 1820. - 1830. godine. Pretpostavlja se da je dvorac priojektirao Bartolomej Felbinger , jedan od najpoznatijih graditelja u 19. stoljeću.<br /> Desetak godina nakon gradnje general Vrkljan zapao je u financijske teškoće, pa je prodao dvorac. U svibnju 1840. godine objavljen je oglas u &quot;Agramer Zeitungu&quot; u kojemu se spominje dražba Januševca. Dražba je održana 15. 08. 1840. ali rezultati dražbe nisu poznati.<br /> 1845. godine dvorac je kupio francuski grof Edgar de Corberon. Nakon što je Corberon umro bilo je još nekoliko vlasnika: njemački grof Dümreicher , Max Mayer te Manfred Sternberg.<br /> Za vrijeme 2. svijetskog rata u dvorcu je boravila vojska koja je 7. i 8. travnja 1945. teško oštetila dvorac. 1947. godine započinje rad na obnovi dvorca. Obnova traje punih 40 godina. 1989. veći dio dvorca je obnovljen te je u njega smiješten dio Državnog arhiva Hrvatske. Obnovu je vodio Zvonimir Vrkljan, potomak generala Vrkljana koji ga je i podigao.<br /> <br /> == Ljubavna legenda kaže...==<br /> <br /> Marija Luiza i barun Josipa Vrkljan bili su zaljubljeni a Marija Luiza je kao dar za <br /> baruna dala sagraditi dvorac Januševec. <br /> Ta je gradnja također trebala pokriti razlike u godinama, <br /> jer je Marija Luiza imala tek 18 godina kad se udala za pedesetogodišnjaka Vrkljana.<br /> Vrkljan je morao predati dvorac na dražbu 1840. godine zbog financijskih poteškoća.</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Janu%C5%A1evec 2010-03-26T12:39:47Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;</p> <hr /> <div>== Geografija ==<br /> [[Datoteka:Janusevec-google-karta.jpg|200px|mini|right|]]<br /> <br /> Dvorac Januševec smješten je sjeverozapadno od Zaprešića u općini Brdovec. Naselje Brdovec nalazi se 3 Km sjeverozapadno od Zaprešića. Naselje je svakako postojalo prije 1334.g., kad je Ivan Gorički u znamenitom popisu župa na području Zagrebačke biskupije, zabilježio da je u njemu župna crkva svetog Vida. U Brdovcu postoji zavičajni muzej sa zanimljivom povijesnom i etnografskom zbirkom, a u njegovu sastavu djeluje i likovni sabor. Dvorac Januševec nalazi se uz cestu za granični prijelaz Harmica, na blagoj padini Marijagoričkog pobrđa. Svojom je prednjom stranom dvorac okrenut prema sjeveru.<br /> <br /> == Arhitektura i perivoj dvorca==<br /> <br /> Dvorac Januševec reprezentativni je klasicistički dvorac koji zajedno s gospodarski objektima nasuprot sjevernom ulaznom pročelju čini ansambl umjetničke vrijednosti. Sjeverno pročelje je jednokatno, a južno dvokatno. Tlocrtna koncepcija dvorca je pravokutnik, u srdini kojeg je okrugla dvorana, osnovni motiv dvorca, oko koje se nižu prostorije uzduž svih pročelja. Jednoosna kompozicija počinje gospodarskim objektima u obliku slova U s bočnim krilima podno šumovitog brijega, a nastavlja se simetričnom vrtnom kompozicijom. S portikom na sjevernom pročelju, ulaznim predvorjem, okruglom dvoranom,južnom dvoranom(nekad blagovaonica), a završava južnom terasom te pogledom u dolinu savske ravnice i na daleko samoborsko gorje. Pročelja dvorca odaju karakteristični klacistički red, ali bogate obrade i plastičnosti. U punoj visini najvišeg južnog pročelja ističe se altana. Na sjevernom, jednostavnom i mirnom pročelju naglašen je istaknuti ulazni portik sa četiri stupa, jakom arhitravom i timpanonom. O izgledu dvorca i posjeda najviše nam govori oglas iz novina iz 1840. godine. Drveće oko dvorca i nekada znameniti park prilično su zapušteni, a zbog obližnjih gradnji neka stabla pokazuju izrazite znakove bolesti. Engleski perivoj oko dvorca, nastao oko 1830. g., samo je dijelom očuvan, a dijelom je prerastao u okolnu šumu. Središnji dio perivoja bio je oblikovan simetrično, a uz terase i staze nedad su se nalazili cvjetnjaci. Dvorac se ubraja u spomenike nulte kategorije.<br /> <br /> == Povijest ==<br /> <br /> Dvorac Januševec dao je izgraditi general Josip Vrkljan. Josip Vrkljan bio je ministar nadvojvotkinje od Parme, Marije Luize, druge žene Napoleona. Točna godina gradnje nije poznata ali je izgrađen oko 1820. - 1830. godine. Pretpostavlja se da je dvorac priojektirao Bartolomej Felbinger , jedan od najpoznatijih graditelja u 19. stoljeću.<br /> Desetak godina nakon gradnje general Vrkljan zapao je u financijske teškoće, pa je prodao dvorac. U svibnju 1840. godine objavljen je oglas u &quot;Agramer Zeitungu&quot; u kojemu se spominje dražba Januševca. Dražba je održana 15. 08. 1840. ali rezultati dražbe nisu poznati.<br /> 1845. godine dvorac je kupio francuski grof Edgar de Corberon. Nakon što je Corberon umro bilo je još nekoliko vlasnika: njemački grof Dümreicher , Max Mayer te Manfred Sternberg.<br /> Za vrijeme 2. svijetskog rata u dvorcu je boravila vojska koja je 7. i 8. travnja 1945. teško oštetila dvorac. 1947. godine započinje rad na obnovi dvorca. Obnova traje punih 40 godina. 1989. veći dio dvorca je obnovljen te je u njega smiješten dio Državnog arhiva Hrvatske. Obnovu je vodio Zvonimir Vrkljan, potomak generala Vrkljana koji ga je i podigao.<br /> <br /> == Ljubavna legenda kaže...==<br /> <br /> Marija Luiza i barun Josipa Vrkljan bili su zaljubljeni a Marija Luiza je kao dar za <br /> baruna dala sagraditi dvorac Januševec. <br /> Ta je gradnja također trebala pokriti razlike u godinama, <br /> jer je Marija Luiza imala tek 18 godina kad se udala za pedesetogodišnjaka Vrkljana.<br /> Vrkljan je morao predati dvorac na dražbu 1840. godine zbog financijskih poteškoća.</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Janusevec-tlocrt.jpg 2010-03-26T12:29:50Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;Tlocrt dvorca Januševec.</p> <hr /> <div>Tlocrt dvorca Januševec.</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Janusevec-google-karta.jpg 2010-03-26T12:29:03Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;Google putokaz od Zaprešića do Januševca.</p> <hr /> <div>Google putokaz od Zaprešića do Januševca.</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Janusevec-presjek.jpg 2010-03-26T12:26:39Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;Presjek arhitektonske građe dvorca.</p> <hr /> <div>Presjek arhitektonske građe dvorca.</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Janusevec-karta.jpg 2010-03-26T12:25:24Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;Stara karta lokacije dvorca Janusevec.</p> <hr /> <div>Stara karta lokacije dvorca Janusevec.</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Janusevec-interijer.jpg 2010-03-26T12:24:30Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;Interijer dvorca prije 2.svjetskog rata.</p> <hr /> <div>Interijer dvorca prije 2.svjetskog rata.</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Janusevec-zabava.jpg 2010-03-26T12:22:24Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;Izlet sudionika projekta Wiki-dveri u dvorcu Januševec završio je zabavom na klackalici.</p> <hr /> <div>Izlet sudionika projekta Wiki-dveri u dvorcu Januševec završio je zabavom na klackalici.</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Janusevec-ru%C5%A1evina.jpg 2010-03-26T12:18:49Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;Fotografija ruševine dvorca nakon 2.svjetskog rata.</p> <hr /> <div>Fotografija ruševine dvorca nakon 2.svjetskog rata.</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Janusevec-strazna_strana.jpg 2010-03-26T12:15:33Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;Stražnja strana dvorca Januševec</p> <hr /> <div>Stražnja strana dvorca Januševec</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Janusevec-bocna_strana.jpg 2010-03-26T12:13:35Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;Bočna strana dvorca Januševec.</p> <hr /> <div>Bočna strana dvorca Januševec.</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Janusevec-izlet-1.jpg 2010-03-26T12:11:06Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;Grupna fotografija svih članova projekta Wiki-dveri ispred dvorca Januševec.</p> <hr /> <div>Grupna fotografija svih članova projekta Wiki-dveri ispred dvorca Januševec.</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Janu%C5%A1evec 2010-03-26T12:05:42Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;/* Arhitektura i perivoj dvorca */</p> <hr /> <div>== Geografija ==<br /> <br /> Dvorac Januševec smješten je sjeverozapadno od Zaprešića u općini Brdovec. Naselje Brdovec nalazi se 3 Km sjeverozapadno od Zaprešića. Naselje je svakako postojalo prije 1334.g., kad je Ivan Gorički u znamenitom popisu župa na području Zagrebačke biskupije, zabilježio da je u njemu župna crkva svetog Vida. U Brdovcu postoji zavičajni muzej sa zanimljivom povijesnom i etnografskom zbirkom, a u njegovu sastavu djeluje i likovni sabor. Dvorac Januševec nalazi se uz cestu za granični prijelaz Harmica, na blagoj padini Marijagoričkog pobrđa. Svojom je prednjom stranom dvorac okrenut prema sjeveru.<br /> <br /> == Arhitektura i perivoj dvorca==<br /> <br /> Dvorac Januševec reprezentativni je klasicistički dvorac koji zajedno s gospodarski objektima nasuprot sjevernom ulaznom pročelju čini ansambl umjetničke vrijednosti. Sjeverno pročelje je jednokatno, a južno dvokatno. Tlocrtna koncepcija dvorca je pravokutnik, u srdini kojeg je okrugla dvorana, osnovni motiv dvorca, oko koje se nižu prostorije uzduž svih pročelja. Jednoosna kompozicija počinje gospodarskim objektima u obliku slova U s bočnim krilima podno šumovitog brijega, a nastavlja se simetričnom vrtnom kompozicijom. S portikom na sjevernom pročelju, ulaznim predvorjem, okruglom dvoranom,južnom dvoranom(nekad blagovaonica), a završava južnom terasom te pogledom u dolinu savske ravnice i na daleko samoborsko gorje. Pročelja dvorca odaju karakteristični klacistički red, ali bogate obrade i plastičnosti. U punoj visini najvišeg južnog pročelja ističe se altana. Na sjevernom, jednostavnom i mirnom pročelju naglašen je istaknuti ulazni portik sa četiri stupa, jakom arhitravom i timpanonom. O izgledu dvorca i posjeda najviše nam govori oglas iz novina iz 1840. godine. Drveće oko dvorca i nekada znameniti park prilično su zapušteni, a zbog obližnjih gradnji neka stabla pokazuju izrazite znakove bolesti. Engleski perivoj oko dvorca, nastao oko 1830. g., samo je dijelom očuvan, a dijelom je prerastao u okolnu šumu. Središnji dio perivoja bio je oblikovan simetrično, a uz terase i staze nedad su se nalazili cvjetnjaci. Dvorac se ubraja u spomenike nulte kategorije.<br /> <br /> == Povijest ==<br /> <br /> Dvorac Januševec dao je izgraditi general Josip Vrkljan. Josip Vrkljan bio je ministar nadvojvotkinje od Parme, Marije Luize, druge žene Napoleona. Točna godina gradnje nije poznata ali je izgrađen oko 1820. - 1830. godine. Pretpostavlja se da je dvorac priojektirao Bartolomej Felbinger , jedan od najpoznatijih graditelja u 19. stoljeću.<br /> Desetak godina nakon gradnje general Vrkljan zapao je u financijske teškoće, pa je prodao dvorac. U svibnju 1840. godine objavljen je oglas u &quot;Agramer Zeitungu&quot; u kojemu se spominje dražba Januševca. Dražba je održana 15. 08. 1840. ali rezultati dražbe nisu poznati.<br /> 1845. godine dvorac je kupio francuski grof Edgar de Corberon. Nakon što je Corberon umro bilo je još nekoliko vlasnika: njemački grof Dümreicher , Max Mayer te Manfred Sternberg.<br /> Za vrijeme 2. svijetskog rata u dvorcu je boravila vojska koja je 7. i 8. travnja 1945. teško oštetila dvorac. 1947. godine započinje rad na obnovi dvorca. Obnova traje punih 40 godina. 1989. veći dio dvorca je obnovljen te je u njega smiješten dio Državnog arhiva Hrvatske. Obnovu je vodio Zvonimir Vrkljan, potomak generala Vrkljana koji ga je i podigao.<br /> <br /> == Ljubavna legenda kaže...==<br /> <br /> Marija Luiza i barun Josipa Vrkljan bili su zaljubljeni a Marija Luiza je kao dar za <br /> baruna dala sagraditi dvorac Januševec. <br /> Ta je gradnja također trebala pokriti razlike u godinama, <br /> jer je Marija Luiza imala tek 18 godina kad se udala za pedesetogodišnjaka Vrkljana.<br /> Vrkljan je morao predati dvorac na dražbu 1840. godine zbog financijskih poteškoća.</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Janusevec-procelje.jpg 2010-03-22T14:22:25Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;Pročelje dvorca Januševec.</p> <hr /> <div>Pročelje dvorca Januševec.</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Janusevec-Arhiv.jpg 2010-03-22T14:21:22Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;Unutrasnjost arhiva ispod kupole.</p> <hr /> <div>Unutrasnjost arhiva ispod kupole.</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Janu%C5%A1evec 2010-03-22T14:19:57Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;</p> <hr /> <div>== Geografija ==<br /> <br /> Dvorac Januševec smješten je sjeverozapadno od Zaprešića u općini Brdovec. Naselje Brdovec nalazi se 3 Km sjeverozapadno od Zaprešića. Naselje je svakako postojalo prije 1334.g., kad je Ivan Gorički u znamenitom popisu župa na području Zagrebačke biskupije, zabilježio da je u njemu župna crkva svetog Vida. U Brdovcu postoji zavičajni muzej sa zanimljivom povijesnom i etnografskom zbirkom, a u njegovu sastavu djeluje i likovni sabor. Dvorac Januševec nalazi se uz cestu za granični prijelaz Harmica, na blagoj padini Marijagoričkog pobrđa. Svojom je prednjom stranom dvorac okrenut prema sjeveru.<br /> <br /> == Arhitektura i perivoj dvorca==<br /> <br /> Drveće oko dvorca i nekada znameniti park prilično su zapušteni, a zbog obližnjih gradnji neka stabla pokazuju izrazite znakove bolesti. Engleski perivoj oko dvorca, nastao oko 1830. g., samo je dijelom očuvan, a dijelom je prerastao u okolnu šumu. Središnji dio perivoja bio je oblikovan simetrično, a uz terase i staze nedad su se nalazili cvjetnjaci. Dvorac Januševec reprezentativni je klasicistički dvorac koji zajedno s gospodarski objektima nasuprot sjevernom ulaznom pročelju čini ansambl umjetničke vrijednosti. Sjeverno pročelje je jednokatno, a južno dvokatno. Tlocrtna koncepcija dvorca je pravokutnik, u srdini kojeg je okrugla dvorana, osnovni motiv dvorca, oko koje se nižu prostorije uzduž svih pročelja. Jednoosna kompozicija počinje gospodarskim objektima u obliku slova U s bočnim krilima podno šumovitog brijega, a nastavlja se simetričnom vrtnom kompozicijom. S portikom na sjevernom pročelju, ulaznim predvorjem, okruglom dvoranom,južnom dvoranom(nekad blagovaonica), a završava južnom terasom te pogledom u dolinu savske ravnice i na daleko samoborsko gorje. Pročelja dvorca odaju karakteristični klacistički red, ali bogate obrade i plastičnosti. U punoj visini najvišeg južnog pročelja ističe se altana. Na sjevernom, jednostavnom i mirnom pročelju naglašen je istaknuti ulazni portik sa četiri stupa, jakom arhitravom i timpanonom. O izgledu dvorca i posjeda najviše nam govori oglas iz novina iz 1840. godine. Dvorac se ubraja u spomenike nulte kategorije.<br /> <br /> == Povijest ==<br /> <br /> Dvorac Januševec dao je izgraditi general Josip Vrkljan. Josip Vrkljan bio je ministar nadvojvotkinje od Parme, Marije Luize, druge žene Napoleona. Točna godina gradnje nije poznata ali je izgrađen oko 1820. - 1830. godine. Pretpostavlja se da je dvorac priojektirao Bartolomej Felbinger , jedan od najpoznatijih graditelja u 19. stoljeću.<br /> Desetak godina nakon gradnje general Vrkljan zapao je u financijske teškoće, pa je prodao dvorac. U svibnju 1840. godine objavljen je oglas u &quot;Agramer Zeitungu&quot; u kojemu se spominje dražba Januševca. Dražba je održana 15. 08. 1840. ali rezultati dražbe nisu poznati.<br /> 1845. godine dvorac je kupio francuski grof Edgar de Corberon. Nakon što je Corberon umro bilo je još nekoliko vlasnika: njemački grof Dümreicher , Max Mayer te Manfred Sternberg.<br /> Za vrijeme 2. svijetskog rata u dvorcu je boravila vojska koja je 7. i 8. travnja 1945. teško oštetila dvorac. 1947. godine započinje rad na obnovi dvorca. Obnova traje punih 40 godina. 1989. veći dio dvorca je obnovljen te je u njega smiješten dio Državnog arhiva Hrvatske. Obnovu je vodio Zvonimir Vrkljan, potomak generala Vrkljana koji ga je i podigao.<br /> <br /> == Ljubavna legenda kaže...==<br /> <br /> Marija Luiza i barun Josipa Vrkljan bili su zaljubljeni a Marija Luiza je kao dar za <br /> baruna dala sagraditi dvorac Januševec. <br /> Ta je gradnja također trebala pokriti razlike u godinama, <br /> jer je Marija Luiza imala tek 18 godina kad se udala za pedesetogodišnjaka Vrkljana.<br /> Vrkljan je morao predati dvorac na dražbu 1840. godine zbog financijskih poteškoća.</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Janu%C5%A1evec 2010-03-22T14:18:23Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;</p> <hr /> <div>== Geografija ==<br /> <br /> Dvorac Januševec smješten je sjeverozapadno od Zaprešića u općini Brdovec. Naselje Brdovec nalazi se 3 Km sjeverozapadno od Zaprešića. Naselje je svakako postojalo prije 1334.g., kad je Ivan Gorički u znamenitom popisu župa na području Zagrebačke biskupije, zabilježio da je u njemu župna crkva svetog Vida. U Brdovcu postoji zavičajni muzej sa zanimljivom povijesnom i etnografskom zbirkom, a u njegovu sastavu djeluje i likovni sabor. Dvorac Januševec nalazi se uz cestu za granični prijelaz Harmica, na blagoj padini Marijagoričkog pobrđa. Svojom je prednjom stranom dvorac okrenut prema sjeveru.<br /> <br /> == Arhitektura ==<br /> <br /> Drveće oko dvorca i nekada znameniti park prilično su zapušteni, a zbog obližnjih gradnji neka stabla pokazuju izrazite znakove bolesti. Engleski perivoj oko dvorca, nastao oko 1830. g., samo je dijelom očuvan, a dijelom je prerastao u okolnu šumu. Središnji dio perivoja bio je oblikovan simetrično, a uz terase i staze nedad su se nalazili cvjetnjaci. Dvorac Januševec reprezentativni je klasicistički dvorac koji zajedno s gospodarski objektima nasuprot sjevernom ulaznom pročelju čini ansambl umjetničke vrijednosti. Sjeverno pročelje je jednokatno, a južno dvokatno. Tlocrtna koncepcija dvorca je pravokutnik, u srdini kojeg je okrugla dvorana, osnovni motiv dvorca, oko koje se nižu prostorije uzduž svih pročelja. Jednoosna kompozicija počinje gospodarskim objektima u obliku slova U s bočnim krilima podno šumovitog brijega, a nastavlja se simetričnom vrtnom kompozicijom. S portikom na sjevernom pročelju, ulaznim predvorjem, okruglom dvoranom,južnom dvoranom(nekad blagovaonica), a završava južnom terasom te pogledom u dolinu savske ravnice i na daleko samoborsko gorje. Pročelja dvorca odaju karakteristični klacistički red, ali bogate obrade i plastičnosti. U punoj visini najvišeg južnog pročelja ističe se altana. Na sjevernom, jednostavnom i mirnom pročelju naglašen je istaknuti ulazni portik sa četiri stupa, jakom arhitravom i timpanonom. O izgledu dvorca i posjeda najviše nam govori oglas iz novina iz 1840. godine. Dvorac se ubraja u spomenike nulte kategorije.<br /> <br /> <br /> <br /> == Povijest ==<br /> <br /> Dvorac Januševec dao je izgraditi general Josip Vrkljan. Josip Vrkljan bio je ministar nadvojvotkinje od Parme, Marije Luize, druge žene Napoleona. Točna godina gradnje nije poznata ali je izgrađen oko 1820. - 1830. godine. Pretpostavlja se da je dvorac priojektirao Bartolomej Felbinger , jedan od najpoznatijih graditelja u 19. stoljeću.<br /> Desetak godina nakon gradnje general Vrkljan zapao je u financijske teškoće, pa je prodao dvorac. U svibnju 1840. godine objavljen je oglas u &quot;Agramer Zeitungu&quot; u kojemu se spominje dražba Januševca. Dražba je održana 15. 08. 1840. ali rezultati dražbe nisu poznati.<br /> 1845. godine dvorac je kupio francuski grof Edgar de Corberon. Nakon što je Corberon umro bilo je još nekoliko vlasnika: njemački grof Dümreicher , Max Mayer te Manfred Sternberg.<br /> Za vrijeme 2. svijetskog rata u dvorcu je boravila vojska koja je 7. i 8. travnja 1945. teško oštetila dvorac. 1947. godine započinje rad na obnovi dvorca. Obnova traje punih 40 godina. 1989. veći dio dvorca je obnovljen te je u njega smiješten dio Državnog arhiva Hrvatske. Obnovu je vodio Zvonimir Vrkljan, potomak generala Vrkljana koji ga je i podigao.<br /> <br /> <br /> == Ljubavna legenda kaže...==<br /> <br /> Marija Luiza i barun Josipa Vrkljan bili su zaljubljeni a Marija Luiza je kao dar za <br /> baruna dala sagraditi dvorac Januševec. <br /> Ta je gradnja također trebala pokriti razlike u godinama, <br /> jer je Marija Luiza imala tek 18 godina kad se udala za pedesetogodišnjaka Vrkljana.<br /> Vrkljan je morao predati dvorac na dražbu 1840. godine zbog financijskih poteškoća.</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Janu%C5%A1evec 2010-03-22T14:13:45Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;</p> <hr /> <div>== Geografija ==<br /> <br /> Dvorac Januševec smješten je sjeverozapadno od Zaprešića u općini Brdovec. Naselje Brdovec nalazi se 3 Km sjeverozapadno od Zaprešića. Naselje je svakako postojalo prije 1334.g., kad je Ivan Gorički u znamenitom popisu župa na području Zagrebačke biskupije, zabilježio da je u njemu župna crkva svetog Vida. U Brdovcu postoji zavičajni muzej sa zanimljivom povijesnom i etnografskom zbirkom, a u njegovu sastavu djeluje i likovni sabor. Dvorac Januševec nalazi se uz cestu za granični prijelaz Harmica, na blagoj padini Marijagoričkog pobrđa. Svojom je prednjom stranom dvorac okrenut prema sjeveru.<br /> <br /> == Arhitektura ==<br /> <br /> Drveće oko dvorca i nekada znameniti park prilično su zapušteni, a zbog obližnjih gradnji neka stabla pokazuju izrazite znakove bolesti. Engleski perivoj oko dvorca, nastao oko 1830. g., samo je dijelom očuvan, a dijelom je prerastao u okolnu šumu. Središnji dio perivoja bio je oblikovan simetrično, a uz terase i staze nedad su se nalazili cvjetnjaci. Dvorac Januševec reprezentativni je klasicistički dvorac koji zajedno s gospodarski objektima nasuprot sjevernom ulaznom pročelju čini ansambl umjetničke vrijednosti. Sjeverno pročelje je jednokatno, a južno dvokatno. Tlocrtna koncepcija dvorca je pravokutnik, u srdini kojeg je okrugla dvorana, osnovni motiv dvorca, oko koje se nižu prostorije uzduž svih pročelja. Jednoosna kompozicija počinje gospodarskim objektima u obliku slova U s bočnim krilima podno šumovitog brijega, a nastavlja se simetričnom vrtnom kompozicijom. S portikom na sjevernom pročelju, ulaznim predvorjem, okruglom dvoranom,južnom dvoranom(nekad blagovaonica), a završava južnom terasom te pogledom u dolinu savske ravnice i na daleko samoborsko gorje. Pročelja dvorca odaju karakteristični klacistički red, ali bogate obrade i plastičnosti. U punoj visini najvišeg južnog pročelja ističe se altana. Na sjevernom, jednostavnom i mirnom pročelju naglašen je istaknuti ulazni portik sa četiri stupa, jakom arhitravom i timpanonom. O izgledu dvorca i posjeda najviše nam govori oglas iz novina iz 1840. godine. Dvorac se ubraja u spomenike nulte kategorije.<br /> <br /> <br /> == Povijest ==<br /> <br /> Dvorac Januševec dao je izgraditi general Josip Vrkljan. Josip Vrkljan bio je ministar nadvojvotkinje od Parme, Marije Luize, druge žene Napoleona. Točna godina gradnje nije poznata ali je izgrađen oko 1820. - 1830. godine. Pretpostavlja se da je dvorac priojektirao Bartolomej Felbinger , jedan od najpoznatijih graditelja u 19. stoljeću.<br /> Desetak godina nakon gradnje general Vrkljan zapao je u financijske teškoće, pa je prodao dvorac. U svibnju 1840. godine objavljen je oglas u &quot;Agramer Zeitungu&quot; u kojemu se spominje dražba Januševca. Dražba je održana 15. 08. 1840. ali rezultati dražbe nisu poznati.<br /> 1845. godine dvorac je kupio francuski grof Edgar de Corberon. Nakon što je Corberon umro bilo je još nekoliko vlasnika: njemački grof Dümreicher , Max Mayer te Manfred Sternberg.<br /> Za vrijeme 2. svijetskog rata u dvorcu je boravila vojska koja je 7. i 8. travnja 1945. teško oštetila dvorac. 1947. godine započinje rad na obnovi dvorca. Obnova traje punih 40 godina. 1989. veći dio dvorca je obnovljen te je u njega smiješten dio Državnog arhiva Hrvatske. Obnovu je vodio Zvonimir Vrkljan, potomak generala Vrkljana koji ga je i podigao.</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Janu%C5%A1evec 2010-03-22T14:11:35Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;/* Ljubavna legenda kaže... */</p> <hr /> <div>== Geografija ==<br /> <br /> Dvorac Januševec smješten je sjeverozapadno od Zaprešića u općini Brdovec. Naselje Brdovec nalazi se 3 Km sjeverozapadno od Zaprešića. Naselje je svakako postojalo prije 1334.g., kad je Ivan Gorički u znamenitom popisu župa na području Zagrebačke biskupije, zabilježio da je u njemu župna crkva svetog Vida. U Brdovcu postoji zavičajni muzej sa zanimljivom povijesnom i etnografskom zbirkom, a u njegovu sastavu djeluje i likovni sabor. Dvorac Januševec nalazi se uz cestu za granični prijelaz Harmica, na blagoj padini Marijagoričkog pobrđa. Svojom je prednjom stranom dvorac okrenut prema sjeveru.<br /> <br /> == Arhitektura ==<br /> <br /> Drveće oko dvorca i nekada znameniti park prilično su zapušteni, a zbog obližnjih gradnji neka stabla pokazuju izrazite znakove bolesti. Engleski perivoj oko dvorca, nastao oko 1830. g., samo je dijelom očuvan, a dijelom je prerastao u okolnu šumu. Središnji dio perivoja bio je oblikovan simetrično, a uz terase i staze nedad su se nalazili cvjetnjaci. Dvorac Januševec reprezentativni je klasicistički dvorac koji zajedno s gospodarski objektima nasuprot sjevernom ulaznom pročelju čini ansambl umjetničke vrijednosti. Sjeverno pročelje je jednokatno, a južno dvokatno. Tlocrtna koncepcija dvorca je pravokutnik, u srdini kojeg je okrugla dvorana, osnovni motiv dvorca, oko koje se nižu prostorije uzduž svih pročelja. Jednoosna kompozicija počinje gospodarskim objektima u obliku slova U s bočnim krilima podno šumovitog brijega, a nastavlja se simetričnom vrtnom kompozicijom. S portikom na sjevernom pročelju, ulaznim predvorjem, okruglom dvoranom,južnom dvoranom(nekad blagovaonica), a završava južnom terasom te pogledom u dolinu savske ravnice i na daleko samoborsko gorje. Pročelja dvorca odaju karakteristični klacistički red, ali bogate obrade i plastičnosti. U punoj visini najvišeg južnog pročelja ističe se altana. Na sjevernom, jednostavnom i mirnom pročelju naglašen je istaknuti ulazni portik sa četiri stupa, jakom arhitravom i timpanonom. O izgledu dvorca i posjeda najviše nam govori oglas iz novina iz 1840. godine. Dvorac se ubraja u spomenike nulte kategorije.<br /> <br /> <br /> <br /> == Povijest ==<br /> <br /> Dvorac Januševec dao je izgraditi general Josip Vrkljan. Josip Vrkljan bio je ministar nadvojvotkinje od Parme, Marije Luize, druge žene Napoleona. Točna godina gradnje nije poznata ali je izgrađen oko 1820. - 1830. godine. Pretpostavlja se da je dvorac priojektirao Bartolomej Felbinger , jedan od najpoznatijih graditelja u 19. stoljeću.<br /> Desetak godina nakon gradnje general Vrkljan zapao je u financijske teškoće, pa je prodao dvorac. U svibnju 1840. godine objavljen je oglas u &quot;Agramer Zeitungu&quot; u kojemu se spominje dražba Januševca. Dražba je održana 15. 08. 1840. ali rezultati dražbe nisu poznati.<br /> 1845. godine dvorac je kupio francuski grof Edgar de Corberon. Nakon što je Corberon umro bilo je još nekoliko vlasnika: njemački grof Dümreicher , Max Mayer te Manfred Sternberg.<br /> Za vrijeme 2. svijetskog rata u dvorcu je boravila vojska koja je 7. i 8. travnja 1945. teško oštetila dvorac. 1947. godine započinje rad na obnovi dvorca. Obnova traje punih 40 godina. 1989. veći dio dvorca je obnovljen te je u njega smiješten dio Državnog arhiva Hrvatske. Obnovu je vodio Zvonimir Vrkljan, potomak generala Vrkljana koji ga je i podigao.<br /> <br /> <br /> == Ljubavna legenda kaže...==<br /> <br /> Marija Luiza i barun Josipa Vrkljan bili su zaljubljeni a Marija Luiza je kao dar za <br /> baruna dala sagraditi dvorac Januševec. <br /> Ta je gradnja također trebala pokriti razlike u godinama, <br /> jer je Marija Luiza imala tek 18 godina kad se udala za pedesetogodišnjaka Vrkljana.<br /> Vrkljan je morao predati dvorac na dražbu 1840. godine zbog financijskih poteškoća.</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Janu%C5%A1evec 2010-03-22T14:07:19Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;/* Ljubavna legenda kaže... */</p> <hr /> <div>== Geografija ==<br /> <br /> Dvorac Januševec smješten je sjeverozapadno od Zaprešića u općini Brdovec. Naselje Brdovec nalazi se 3 Km sjeverozapadno od Zaprešića. Naselje je svakako postojalo prije 1334.g., kad je Ivan Gorički u znamenitom popisu župa na području Zagrebačke biskupije, zabilježio da je u njemu župna crkva svetog Vida. U Brdovcu postoji zavičajni muzej sa zanimljivom povijesnom i etnografskom zbirkom, a u njegovu sastavu djeluje i likovni sabor. Dvorac Januševec nalazi se uz cestu za granični prijelaz Harmica, na blagoj padini Marijagoričkog pobrđa. Svojom je prednjom stranom dvorac okrenut prema sjeveru.<br /> <br /> == Arhitektura ==<br /> <br /> Drveće oko dvorca i nekada znameniti park prilično su zapušteni, a zbog obližnjih gradnji neka stabla pokazuju izrazite znakove bolesti. Engleski perivoj oko dvorca, nastao oko 1830. g., samo je dijelom očuvan, a dijelom je prerastao u okolnu šumu. Središnji dio perivoja bio je oblikovan simetrično, a uz terase i staze nedad su se nalazili cvjetnjaci. Dvorac Januševec reprezentativni je klasicistički dvorac koji zajedno s gospodarski objektima nasuprot sjevernom ulaznom pročelju čini ansambl umjetničke vrijednosti. Sjeverno pročelje je jednokatno, a južno dvokatno. Tlocrtna koncepcija dvorca je pravokutnik, u srdini kojeg je okrugla dvorana, osnovni motiv dvorca, oko koje se nižu prostorije uzduž svih pročelja. Jednoosna kompozicija počinje gospodarskim objektima u obliku slova U s bočnim krilima podno šumovitog brijega, a nastavlja se simetričnom vrtnom kompozicijom. S portikom na sjevernom pročelju, ulaznim predvorjem, okruglom dvoranom,južnom dvoranom(nekad blagovaonica), a završava južnom terasom te pogledom u dolinu savske ravnice i na daleko samoborsko gorje. Pročelja dvorca odaju karakteristični klacistički red, ali bogate obrade i plastičnosti. U punoj visini najvišeg južnog pročelja ističe se altana. Na sjevernom, jednostavnom i mirnom pročelju naglašen je istaknuti ulazni portik sa četiri stupa, jakom arhitravom i timpanonom. O izgledu dvorca i posjeda najviše nam govori oglas iz novina iz 1840. godine. Dvorac se ubraja u spomenike nulte kategorije.<br /> <br /> <br /> <br /> == Povijest ==<br /> <br /> Dvorac Januševec dao je izgraditi general Josip Vrkljan. Josip Vrkljan bio je ministar nadvojvotkinje od Parme, Marije Luize, druge žene Napoleona. Točna godina gradnje nije poznata ali je izgrađen oko 1820. - 1830. godine. Pretpostavlja se da je dvorac priojektirao Bartolomej Felbinger , jedan od najpoznatijih graditelja u 19. stoljeću.<br /> Desetak godina nakon gradnje general Vrkljan zapao je u financijske teškoće, pa je prodao dvorac. U svibnju 1840. godine objavljen je oglas u &quot;Agramer Zeitungu&quot; u kojemu se spominje dražba Januševca. Dražba je održana 15. 08. 1840. ali rezultati dražbe nisu poznati.<br /> 1845. godine dvorac je kupio francuski grof Edgar de Corberon. Nakon što je Corberon umro bilo je još nekoliko vlasnika: njemački grof Dümreicher , Max Mayer te Manfred Sternberg.<br /> Za vrijeme 2. svijetskog rata u dvorcu je boravila vojska koja je 7. i 8. travnja 1945. teško oštetila dvorac. 1947. godine započinje rad na obnovi dvorca. Obnova traje punih 40 godina. 1989. veći dio dvorca je obnovljen te je u njega smiješten dio Državnog arhiva Hrvatske. Obnovu je vodio Zvonimir Vrkljan, potomak generala Vrkljana koji ga je i podigao.<br /> <br /> <br /> == Ljubavna legenda kaže...==<br /> <br /> Marija Luiza i barun Josipa Vrkljan bili su zaljubljeni a Marija Luiza je kao dar za <br /> baruna dala sagraditi dvorac Januševec. <br /> Ta je gradnja također trebala pokriti razlike u godinama, <br /> jer je Marija Luiza imala tek 18 godina kad se udala za pedesetogodišnjaka Vrkljana.</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Janu%C5%A1evec 2010-03-22T14:06:36Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;</p> <hr /> <div>== Geografija ==<br /> <br /> Dvorac Januševec smješten je sjeverozapadno od Zaprešića u općini Brdovec. Naselje Brdovec nalazi se 3 Km sjeverozapadno od Zaprešića. Naselje je svakako postojalo prije 1334.g., kad je Ivan Gorički u znamenitom popisu župa na području Zagrebačke biskupije, zabilježio da je u njemu župna crkva svetog Vida. U Brdovcu postoji zavičajni muzej sa zanimljivom povijesnom i etnografskom zbirkom, a u njegovu sastavu djeluje i likovni sabor. Dvorac Januševec nalazi se uz cestu za granični prijelaz Harmica, na blagoj padini Marijagoričkog pobrđa. Svojom je prednjom stranom dvorac okrenut prema sjeveru.<br /> <br /> == Arhitektura ==<br /> <br /> Drveće oko dvorca i nekada znameniti park prilično su zapušteni, a zbog obližnjih gradnji neka stabla pokazuju izrazite znakove bolesti. Engleski perivoj oko dvorca, nastao oko 1830. g., samo je dijelom očuvan, a dijelom je prerastao u okolnu šumu. Središnji dio perivoja bio je oblikovan simetrično, a uz terase i staze nedad su se nalazili cvjetnjaci. Dvorac Januševec reprezentativni je klasicistički dvorac koji zajedno s gospodarski objektima nasuprot sjevernom ulaznom pročelju čini ansambl umjetničke vrijednosti. Sjeverno pročelje je jednokatno, a južno dvokatno. Tlocrtna koncepcija dvorca je pravokutnik, u srdini kojeg je okrugla dvorana, osnovni motiv dvorca, oko koje se nižu prostorije uzduž svih pročelja. Jednoosna kompozicija počinje gospodarskim objektima u obliku slova U s bočnim krilima podno šumovitog brijega, a nastavlja se simetričnom vrtnom kompozicijom. S portikom na sjevernom pročelju, ulaznim predvorjem, okruglom dvoranom,južnom dvoranom(nekad blagovaonica), a završava južnom terasom te pogledom u dolinu savske ravnice i na daleko samoborsko gorje. Pročelja dvorca odaju karakteristični klacistički red, ali bogate obrade i plastičnosti. U punoj visini najvišeg južnog pročelja ističe se altana. Na sjevernom, jednostavnom i mirnom pročelju naglašen je istaknuti ulazni portik sa četiri stupa, jakom arhitravom i timpanonom. O izgledu dvorca i posjeda najviše nam govori oglas iz novina iz 1840. godine. Dvorac se ubraja u spomenike nulte kategorije.<br /> <br /> <br /> <br /> == Povijest ==<br /> <br /> Dvorac Januševec dao je izgraditi general Josip Vrkljan. Josip Vrkljan bio je ministar nadvojvotkinje od Parme, Marije Luize, druge žene Napoleona. Točna godina gradnje nije poznata ali je izgrađen oko 1820. - 1830. godine. Pretpostavlja se da je dvorac priojektirao Bartolomej Felbinger , jedan od najpoznatijih graditelja u 19. stoljeću.<br /> Desetak godina nakon gradnje general Vrkljan zapao je u financijske teškoće, pa je prodao dvorac. U svibnju 1840. godine objavljen je oglas u &quot;Agramer Zeitungu&quot; u kojemu se spominje dražba Januševca. Dražba je održana 15. 08. 1840. ali rezultati dražbe nisu poznati.<br /> 1845. godine dvorac je kupio francuski grof Edgar de Corberon. Nakon što je Corberon umro bilo je još nekoliko vlasnika: njemački grof Dümreicher , Max Mayer te Manfred Sternberg.<br /> Za vrijeme 2. svijetskog rata u dvorcu je boravila vojska koja je 7. i 8. travnja 1945. teško oštetila dvorac. 1947. godine započinje rad na obnovi dvorca. Obnova traje punih 40 godina. 1989. veći dio dvorca je obnovljen te je u njega smiješten dio Državnog arhiva Hrvatske. Obnovu je vodio Zvonimir Vrkljan, potomak generala Vrkljana koji ga je i podigao.<br /> <br /> <br /> == Ljubavna legenda kaže...==<br /> <br /> Marija Luiza i barun Josipa Vrkljan bili su zaljubljeni a Marija Luiza je kao dar za baruna dala sagraditi dvorac Januševec. Ta je gradnja također trebala pokriti razlike u godinama, jer je Marija Luiza imala tek 18 godina kad se udala za pedesetogodišnjaka Vrkljana.</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Janu%C5%A1evec 2010-03-22T13:55:15Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;</p> <hr /> <div>== Geografija ==<br /> <br /> Dvorac Januševec smješten je sjeverozapadno od Zaprešića u općini Brdovec. Naselje Brdovec nalazi se 3 Km sjeverozapadno od Zaprešića. Naselje je svakako postojalo prije 1334.g., kad je Ivan Gorički u znamenitom popisu župa na području Zagrebačke biskupije, zabilježio da je u njemu župna crkva svetog Vida. U Brdovcu postoji zavičajni muzej sa zanimljivom povijesnom i etnografskom zbirkom, a u njegovu sastavu djeluje i likovni sabor. Dvorac Januševec nalazi se uz cestu za granični prijelaz Harmica, na blagoj padini Marijagoričkog pobrđa. Svojom je prednjom stranom dvorac okrenut prema sjeveru.<br /> <br /> == Arhitektura ==<br /> <br /> Drveće oko dvorca i nekada znameniti park prilično su zapušteni, a zbog obližnjih gradnji neka stabla pokazuju izrazite znakove bolesti. Engleski perivoj oko dvorca, nastao oko 1830. g., samo je dijelom očuvan, a dijelom je prerastao u okolnu šumu. Središnji dio perivoja bio je oblikovan simetrično, a uz terase i staze nedad su se nalazili cvjetnjaci. Dvorac Januševec reprezentativni je klasicistički dvorac koji zajedno s gospodarski objektima nasuprot sjevernom ulaznom pročelju čini ansambl umjetničke vrijednosti. Sjeverno pročelje je jednokatno, a južno dvokatno. Tlocrtna koncepcija dvorca je pravokutnik, u srdini kojeg je okrugla dvorana, osnovni motiv dvorca, oko koje se nižu prostorije uzduž svih pročelja. Jednoosna kompozicija počinje gospodarskim objektima u obliku slova U s bočnim krilima podno šumovitog brijega, a nastavlja se simetričnom vrtnom kompozicijom. S portikom na sjevernom pročelju, ulaznim predvorjem, okruglom dvoranom,južnom dvoranom(nekad blagovaonica), a završava južnom terasom te pogledom u dolinu savske ravnice i na daleko samoborsko gorje. Pročelja dvorca odaju karakteristični klacistički red, ali bogate obrade i plastičnosti. U punoj visini najvišeg južnog pročelja ističe se altana. Na sjevernom, jednostavnom i mirnom pročelju naglašen je istaknuti ulazni portik sa četiri stupa, jakom arhitravom i timpanonom. O izgledu dvorca i posjeda najviše nam govori oglas iz novina iz 1840. godine. Dvorac se ubraja u spomenike nulte kategorije.<br /> <br /> <br /> == Povijest ==<br /> <br /> Dvorac Januševec dao je izgraditi general Josip Vrkljan. Josip Vrkljan bio je ministar nadvojvotkinje od Parme, Marije Luize, druge žene Napoleona. Točna godina gradnje nije poznata ali je izgrađen oko 1820. - 1830. godine. Pretpostavlja se da je dvorac priojektirao Bartolomej Felbinger , jedan od najpoznatijih graditelja u 19. stoljeću.<br /> Desetak godina nakon gradnje general Vrkljan zapao je u financijske teškoće, pa je prodao dvorac. U svibnju 1840. godine objavljen je oglas u &quot;Agramer Zeitungu&quot; u kojemu se spominje dražba Januševca. Dražba je održana 15. 08. 1840. ali rezultati dražbe nisu poznati.<br /> 1845. godine dvorac je kupio francuski grof Edgar de Corberon. Nakon što je Corberon umro bilo je još nekoliko vlasnika: njemački grof Dümreicher , Max Mayer te Manfred Sternberg.<br /> Za vrijeme 2. svijetskog rata u dvorcu je boravila vojska koja je 7. i 8. travnja 1945. teško oštetila dvorac. 1947. godine započinje rad na obnovi dvorca. Obnova traje punih 40 godina. 1989. veći dio dvorca je obnovljen te je u njega smiješten dio Državnog arhiva Hrvatske. Obnovu je vodio Zvonimir Vrkljan, potomak generala Vrkljana koji ga je i podigao.</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Janu%C5%A1evec 2010-03-22T13:54:21Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;</p> <hr /> <div>== Geografija ==<br /> <br /> Dvorac Januševec smješten je sjeverozapadno od Zaprešića u općini Brdovec. Naselje Brdovec nalazi se 3 Km sjeverozapadno od Zaprešića. Naselje je svakako postojalo prije 1334.g., kad je Ivan Gorički u znamenitom popisu župa na području Zagrebačke biskupije, zabilježio da je u njemu župna crkva svetog Vida. U Brdovcu postoji zavičajni muzej sa zanimljivom povijesnom i etnografskom zbirkom, a u njegovu sastavu djeluje i likovni sabor. Dvorac Januševec nalazi se uz cestu za granični prijelaz Harmica, na blagoj padini Marijagoričkog pobrđa. Svojom je prednjom stranom dvorac okrenut prema sjeveru.<br /> <br /> [http://maps.google.com/maps?f=d&amp;source=s_d&amp;saddr=zapre%C5%A1i%C4%87&amp;daddr=45.877162,15.745983&amp;hl=hr&amp;geocode=FVi1uwIdpC7xACmJJchRc8VlRzGwtyuGUK0ABA%3B&amp;mra=dme&amp;mrcr=0&amp;mrsp=1&amp;sz=14&amp;sll=45.861923,15.770874&amp;sspn=0.042259,0.077162&amp;ie=UTF8&amp;ll=45.868915,15.777311&amp;spn=0.042253,0.077162&amp;t=h&amp;z=14&amp;dirflg=d Karta: Zaprešić-Januševec]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> == Arhitektura ==<br /> <br /> Drveće oko dvorca i nekada znameniti park prilično su zapušteni, a zbog obližnjih gradnji neka stabla pokazuju izrazite znakove bolesti. Engleski perivoj oko dvorca, nastao oko 1830. g., samo je dijelom očuvan, a dijelom je prerastao u okolnu šumu. Središnji dio perivoja bio je oblikovan simetrično, a uz terase i staze nedad su se nalazili cvjetnjaci. Dvorac Januševec reprezentativni je klasicistički dvorac koji zajedno s gospodarski objektima nasuprot sjevernom ulaznom pročelju čini ansambl umjetničke vrijednosti. Sjeverno pročelje je jednokatno, a južno dvokatno. Tlocrtna koncepcija dvorca je pravokutnik, u srdini kojeg je okrugla dvorana, osnovni motiv dvorca, oko koje se nižu prostorije uzduž svih pročelja. Jednoosna kompozicija počinje gospodarskim objektima u obliku slova U s bočnim krilima podno šumovitog brijega, a nastavlja se simetričnom vrtnom kompozicijom. S portikom na sjevernom pročelju, ulaznim predvorjem, okruglom dvoranom,južnom dvoranom(nekad blagovaonica), a završava južnom terasom te pogledom u dolinu savske ravnice i na daleko samoborsko gorje. Pročelja dvorca odaju karakteristični klacistički red, ali bogate obrade i plastičnosti. U punoj visini najvišeg južnog pročelja ističe se altana. Na sjevernom, jednostavnom i mirnom pročelju naglašen je istaknuti ulazni portik sa četiri stupa, jakom arhitravom i timpanonom. O izgledu dvorca i posjeda najviše nam govori oglas iz novina iz 1840. godine. Dvorac se ubraja u spomenike nulte kategorije.</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Janu%C5%A1evec 2010-03-13T14:47:17Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;/* Georgafija */</p> <hr /> <div>== Geografija ==<br /> <br /> Dvorac Januševec smješten je sjeverozapadno od Zaprešića u općini Brdovec. Naselje Brdovec nalazi se 3 Km sjeverozapadno od Zaprešića. Naselje je svakako postojalo prije 1334.g., kad je Ivan Gorički u znamenitom popisu župa na području Zagrebačke biskupije, zabilježio da je u njemu župna crkva svetog Vida. U Brdovcu postoji zavičajni muzej sa zanimljivom povijesnom i etnografskom zbirkom, a u njegovu sastavu djeluje i likovni sabor. Dvorac Januševec nalazi se uz cestu za granični prijelaz Harmica, na blagoj padini Marijagoričkog pobrđa. Svojom je prednjom stranom dvorac okrenut prema sjeveru.<br /> <br /> == Arhitektura ==<br /> <br /> Drveće oko dvorca i nekada znameniti park prilično su zapušteni, a zbog obližnjih gradnji neka stabla pokazuju izrazite znakove bolesti. Engleski perivoj oko dvorca, nastao oko 1830. g., samo je dijelom očuvan, a dijelom je prerastao u okolnu šumu. Središnji dio perivoja bio je oblikovan simetrično, a uz terase i staze nedad su se nalazili cvjetnjaci. Dvorac Januševec reprezentativni je klasicistički dvorac koji zajedno s gospodarski objektima nasuprot sjevernom ulaznom pročelju čini ansambl umjetničke vrijednosti. Sjeverno pročelje je jednokatno, a južno dvokatno. Tlocrtna koncepcija dvorca je pravokutnik, u srdini kojeg je okrugla dvorana, osnovni motiv dvorca, oko koje se nižu prostorije uzduž svih pročelja. Jednoosna kompozicija počinje gospodarskim objektima u obliku slova U s bočnim krilima podno šumovitog brijega, a nastavlja se simetričnom vrtnom kompozicijom. S portikom na sjevernom pročelju, ulaznim predvorjem, okruglom dvoranom,južnom dvoranom(nekad blagovaonica), a završava južnom terasom te pogledom u dolinu savske ravnice i na daleko samoborsko gorje. Pročelja dvorca odaju karakteristični klacistički red, ali bogate obrade i plastičnosti. U punoj visini najvišeg južnog pročelja ističe se altana. Na sjevernom, jednostavnom i mirnom pročelju naglašen je istaknuti ulazni portik sa četiri stupa, jakom arhitravom i timpanonom. O izgledu dvorca i posjeda najviše nam govori oglas iz novina iz 1840. godine. Dvorac se ubraja u spomenike nulte kategorije.</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Janu%C5%A1evec 2010-03-13T14:45:48Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;/* Arhitektura */</p> <hr /> <div>== Georgafija ==<br /> <br /> Dvorac Januševec smješten je sjeverozapadno od Zaprešića u općini Brdovec. Naselje Brdovec nalazi se 3 Km sjeverozapadno od Zaprešića. Naselje je svakako postojalo prije 1334.g., kad je Ivan Gorički u znamenitompopisu župa na području Zagrebačke biskupije, zabilježio da je u njemu župna crkva svetog Vida. U Brdovcu postoji zavičajni muzej sa zanimljivom povijesnom i etnografskom zbirkom, a u njegovu sastavu dijeluje i likovni sabor. Dvorac Januševec nalazi se uz cestu za granični prijelaz Harmica, na blagoj padini Marijagoričkog pobrđa. Svojom je prednjom stranom dvorac okrenut prema sjeveru.<br /> <br /> <br /> == Arhitektura ==<br /> <br /> Drveće oko dvorca i nekada znameniti park prilično su zapušteni, a zbog obližnjih gradnji neka stabla pokazuju izrazite znakove bolesti. Engleski perivoj oko dvorca, nastao oko 1830. g., samo je dijelom očuvan, a dijelom je prerastao u okolnu šumu. Središnji dio perivoja bio je oblikovan simetrično, a uz terase i staze nedad su se nalazili cvjetnjaci. Dvorac Januševec reprezentativni je klasicistički dvorac koji zajedno s gospodarski objektima nasuprot sjevernom ulaznom pročelju čini ansambl umjetničke vrijednosti. Sjeverno pročelje je jednokatno, a južno dvokatno. Tlocrtna koncepcija dvorca je pravokutnik, u srdini kojeg je okrugla dvorana, osnovni motiv dvorca, oko koje se nižu prostorije uzduž svih pročelja. Jednoosna kompozicija počinje gospodarskim objektima u obliku slova U s bočnim krilima podno šumovitog brijega, a nastavlja se simetričnom vrtnom kompozicijom. S portikom na sjevernom pročelju, ulaznim predvorjem, okruglom dvoranom,južnom dvoranom(nekad blagovaonica), a završava južnom terasom te pogledom u dolinu savske ravnice i na daleko samoborsko gorje. Pročelja dvorca odaju karakteristični klacistički red, ali bogate obrade i plastičnosti. U punoj visini najvišeg južnog pročelja ističe se altana. Na sjevernom, jednostavnom i mirnom pročelju naglašen je istaknuti ulazni portik sa četiri stupa, jakom arhitravom i timpanonom. O izgledu dvorca i posjeda najviše nam govori oglas iz novina iz 1840. godine. Dvorac se ubraja u spomenike nulte kategorije.</div>

OŠA.Augustinčić http://wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Janu%C5%A1evec 2010-03-13T13:10:49Z

<p>OŠA.Augustinčić:&#32;/* Arhitektura */</p> <hr /> <div>== Georgafija ==<br /> <br /> Dvorac Januševec smješten je sjeverozapadno od Zaprešića u općini Brdovec. Naselje Brdovec nalazi se 3 Km sjeverozapadno od Zaprešića. Naselje je svakako postojalo prije 1334.g., kad je Ivan Gorički u znamenitompopisu župa na području Zagrebačke biskupije, zabilježio da je u njemu župna crkva svetog Vida. U Brdovcu postoji zavičajni muzej sa zanimljivom povijesnom i etnografskom zbirkom, a u njegovu sastavu dijeluje i likovni sabor. Dvorac Januševec nalazi se uz cestu za granični prijelaz Harmica, na blagoj padini Marijagoričkog pobrđa. Svojom je prednjom stranom dvorac okrenut prema sjeveru.<br /> <br /> <br /> == Arhitektura ==<br /> <br /> Drveće oko dvorca i nekada znameniti park prilično su zapušteni, a zbog obližnjih gradnji neka stabla pokazuju izrazite znakove bolesti. Engleski perivoj oko dvorca, nastao oko 1830. g., samo je dijelom očuvan, a dijelom je prerastao u okolnu šumu. Središnji dio perivoja bio je oblikovan simetrično, a uz terase i staze nedad su se nalazili cvjetnjaci. Dvorac Januševec reprezentativni je klasicistički dvorac koji zajedno s gospodarski objektima nasuprot sjevernom ulaznom pročelju čini ansambl umjetničke vrijednosti. Sjeverno pročelje je jednokatno, a južno dvokatno. Tlocrtna koncepcija dvorca je pravokutnik, u srdini kojeg je okrugla dvorana, osnovni motiv dvorca, oko koje se nižu prostorije uzduž svih pročelja. Jednoosna kompozicija počinje gospodarskim objektima u obliku slova U s bočnim krilima podno šumovitog brijega, a nastavlja se simetričnom vrtnom kompozicijom.</div>

OŠA.Augustinčić