Radni običaji
Izvor: Wiki-dveri
Sadržaj |
Sjetva i žetva
Da bi oranica bila spremna za sjetvu, najprije se mora izorati. Zatim se pšenica sije tako da se rukom razbacuje sjeme po polju. Kada dozori, počinje žetva. Pšenica se žanje srpovima i rade se snopovi. Snopovi se voze na dreš da se zrno odvoji od slame. Slama i čisto zrno voze se kući. Zrno se suši i čisti od pljeve. Slamu jede stoka.
Košnja i baliranje trave
Trava se počinje kositi oko 5. mjeseca
SIJENO - od 1. 5. do 30. 6.
OTAVA - početak 8. mjeseca do Male Gospe (8. 9.)
OTAVIĆ - oko kraja 9. mjeseca do Svih svetih
Trava se kosila ručnim kosama, a to je bio iscrpljiv i mukotrpan rad. Ljeti je s radom trebalo početi rano ujutro da se izbjegnu vrućine. Ako je livada bila velika, trebalo je biti puno kosaca (10 - 12) koji su radili 3-4 sata. Trava se nakon košenja preokretala jer se tako brže sušila. Nakon ručnih kosilica počele su se koristiti kosilice koje su vukli konji. Pokošena i osušena trava nije se balirala jer nije bilo strojeva nego se ručno tovarila na kola i vozila kući. Stavljala se na sjenike ili su se na dvorištu u blizini kuće radili veliki plasti sijena koji su se nazivali kopiči. Danas postoje strojevi koji olakšavaju taj mukotrpan rad - kose travu, skupljaju je u kocke (bale - baliranje), suše travu i drugo.
Berba grožđa
Oko 29. rujna počinjale su prve berbe tj. oko Miholja (Sv. Mihael). U prošlosti, kada nije bilo tehnologije ni strojeva, onaj tko je imao veliki vinograd trebao je više radne snage da mu pomogne u berbi. Uglavnom su to bili obitelj, rodbina, susjedi i dobri prijatelji. Na kola koja su vukli konji stavljale su se drvene bačve, a ne velike posude (kao danas) jer je to bilo praktičnije i lakše zbog loših putova kojima se dolazilo do vinograda. U vinogradu su se bačve punile horizontalno, zatvarale i stavljale u prirodni položaj. Kad se došlo kući, u podrumu su se bačve otvarale, a grožđe se mljelo u velike posude. Ostavljalo se da kipi par dana te se zatim prešalo. Poslije prešanja grožđe se vraćalo u bačve da do kraja otkipi i pretvori se u vino. Grožđe iz mošta tijekom procesa kipljenja pretvara se u alkohol. Berba grožđa bila je jedan oblik svečanosti. Žene su pekle kolače, gibanice, orahnjače... Danas konje, a i čovjeka, zamjenjuju traktori, odnosno strojevi. Strojevi danas također sudjeluju i pomažu u procesu proizvodnje vina pa je njegova kvaliteta porasla.
Trganje i lupitva kukuruza
Lupatva je skidanje obilanja sa kupova kukuruza. Uvečer, poslije večere i kad je bio završen sav vanjski posao kukuruz bi se lupio. Kod močnih gazdi kukuruza bi bilo više radnika. Posjedali bi na hrpe kukuruza ili u obelinje te uz međusobne šale, pošalice i dobacivanja ili pjesmu lupili.
Obrađivanje zemlje
Ako vremenske prilike dozvole, zemlju je najbolje orati u jesen jer je tada zemlja preko zime razebe i usitni. U proljeće se zemlja tanjura ili freza i takva je zemlja spremna za sijanje i sađenje proljetnih kultura. Najčešće se sije kukuruz, pšenica i ječam, a u vrtovima se sadi krumpir i svo ostalo povrće po želji. Da bi žitarice uspijevale potrebno ih je okopati ili špricati protiv korova. Pšenica i ječam su kulture koje dozore u lipnju dok kukuruz dozori u jesen. Da bi biljke na oranicama i vrtovima uspijevale potrebno je svake godine gnojiti zemlju.
Čehanje perja
Pripremanje ogrjeva za zimu
Priprema ogrjeva za zimu počinje početkom proljeća i završava početkom zime. U općini Dubravica gotovo svaka obitelj ima svoju šumu iz koje doprema drva za zimu. Po drva ide muški dio obitelji. Prvo se pretražuje šuma i ako se nađu drva koja su polomljena, prvo se ruše ta drva. Zatim se drva ručnom ili motornom pilom režu na manje dijelove, stavljaju na prikolicu i odvoze kući. Doma se sijeku sjekirom i spremaju u spremišta.
Kolinje
Prvo su stavili vodu da zavrije. Ztim su otišli u staju po svinje. 3 osobe su držale svinju, 4. ju zaklo, a domačica je držala zdjelicu za krv. Svinju stavljaju u korito i poljevaju vručom vodom da joj otpadne dlaka. Dlake koje su ostale strugali su starim žlicama ili tulcom. Svinju dižu na lance ili kuke (galge) te vade crijeva i režu na pola. Crijeva čiste za kobasice i krvavice. Srce, pluća, želudac i glavu stavljaju kuhati u kotao za krvavice. Svinju komadaju na manje komade. Gule kožu s masti za čvarke, pripremaju nadjev za kobasice i meso za pacanje.
Priprema zimnice
Zimnica može biti od krastavaca, paprike, mahuna, zelja...
Zimnica od krastava se radi: Krastavci se moraju dobro oprati, a za to vrijeme se pripreme staklenke. Stave se u rol da se dobro zagriju. Stavi se kuhati omjer 8:2 octa. Kada zakipi unutra se stave krastavci i poklopi da se dunstaju 15 minuta. Krastavci se izvade van i stavljaju u staklenke. Kad se pune staklenke sa krastavcima ponovno ocat zagrijemo da zakipi i sa vrućim octom se zaliju krastavci, koji se zatvore poklopcem. Prije nego što ih zatvorimo poklopcem u staklene se stavi kopar.
Priprema mliječnih proizvoda
U prošlosti je gotovo svaka obitelj uzgajala krave. Krave su služile za obrađivanje zemlje i za prijevoz tereta, a ponajviše radi proizvodnje mlijeka. U prošlosti su se krave pasle po livadama i pašnjacima, a danas se uzgajaju u stajama. Iz mlijeka se prerađivalo u sir,vrhnje i maslac. Višak mliječnih proizvoda koje nije trebalo u kučanstvu žene su nosile na prodaju. Višak mlijeka su žene nosile na kuntu, a mliječne proizvode na tržnicu.
