Zapadni dio Medvednice
Izvor: Wiki-dveri
Smještaj i osnovno o Medvednici
Medvednica je smještena sjeverno od Zagreba. Pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok, od Save do rječice Lonje. Rubovi Medvednice vežu se uz Zagreb pa se po tom još naziva Zagrebačka gora. Najviši vrh Medvednice je Sljeme. 1981. proglašena je parkom prirode. Na Medvednici razlikujemo preko 1300 različitih biljnih vrsta i podvrsta, a od njih je 268 zakonom zaštićeno.
O Zapadnom dijelu Medvednice
Zapadni dio Medvednice najznačajniji je dio planine,a prostire se od Podsuseda do Kašinskog sedla,a duljina mu je oko 24 kilometara. Poznat je po različitoj povijesnoj i kulturnoj baštini. Najveći dio je sagrađen od eruptivnog kamena. Na Zapadnom dijelu Medvednice nalazi se,oko Ponikava i Bizeka, špilja Veternica, ona je jedna od većih špilja u Hrvatskoj, a duljina joj je oko 6 kilometara. Oko te šilje nalaze se livade na Ponikvama, dom Glavica, gradina Susedgrad, Kameni svati. Također u tom dijelu Medvednice nalazimo i manje pećine i jame među kojima se ističe pečina Medvednica te Tisin ponor. Po zadnjim istraživanjima tu se nalazi oko 40 speleoloških objekata. Ukupna površina Parka Medvednice iznosi 22.826,00 ha. Upravitelji parka prirode su javna ustanova Park prirode Medvednica.
Vegetacija
Osobito važno za ovaj dio Medvednice je to što u cijelokupnoj površini šuma nema niti jednog naselja. U nižim predjelima rastu šume hrasta kitanjaka, pitoma kestena, graba. U srednjim visinama nalaze se šume kitnjaka i bukve, dok su pri vrhu šume jele. Pri samom vrhu Sljemena i uzduž najvišega grebena pojavljuju se prirodne skupine jasena. Osobiti ukras ovim šumama su proljetnice koje su u najviše slučaja ugrožene. Što se tiće životnijskog svijeta, vrlo je raznolik.
Biljke: šumska potočnica,tisa,ljiljan,šumska jagoda, planinski božur, borovnica, puzava ivica, mali šuškavac, rumenka, crvena bazga, hrvatska perunika, divlja mrkva, bijeli lopuh, šumska runjika, mala kiselica, dugolisna metvica, crno-crveni kukurijek, obićna kurika, šumska bekica, pjegasti kozlac, obićni krestušac, šumska mlječika, velecvjetni naprstak, žuti kokotac, bijeli gavez, lijeska, divlja trešnja, jelenja paprat, vunenasta medunika, mirisava ljubičica, ptičja grahorica, dvolisni procjepak, livadna kadulja, obična češnjača, kranjski ljiljan, jesenji lavlji zub, žuta mrtva kopriva, hrast kitnjak, bagrem, bijela vrba, jasen, velelisna lipa, maline, livadna zečina, crvena vratiželja, petrov križ, biskupska kapica, šumska skrižalina, pjegavi kaćun i još mnoge zanimljive vrste.
Tisa u Šupljaku
Po dimenzijama najveća stara tisa na Medvednici,a nalazi se kod "Prvog francuskog rudnika" neposredno pored Lugarske staze. U prsnoj visini opseg joj iznocu 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem. Tisu zaštićuju šumarski propisi.
Markovčak-Bistra
Ovaj rezervat smješten je u gravitacijskom području potoka Bistre. Njeni pritoci se sastaju na livadi Markov travnjak. Površina rezervata je 250,24 ha. Od cijele površine 151,46 ha u Zagrebačkoj županjiji. Najviše se istiću bukve i jele,zadivljujuće veliki promjeri jele su i do 150 centimetara a visine do 40 metara. Donji i istočni dio rezervata oko Markovog travnjaka gradi vapnenac oblikovan u stepeničaste litice. Na vapnenačkom te stjenovitom terenu karakterizira vegetacija s mnoštvo tisa. To je šuma bukve i jele.
Literatura
Alan Čaplar- Planinarski vodič po Hrvatskoj
Ante Pelivan- Vodič kroz prirodne ljepote u Hrvatskoj
Petar Vidaković- Nacionalni parkovi i zaštićena područja u Hrvatskoj
Školska knjiga- Botanički važna područja Hrvatske
Školska knjiga- Flora Medvednica
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske- Hrvatski parkovi
Željko Poljak,Alan Čaplar- Medvednica- planinarsko-izletnički vodič
Svjetska enciklopedija drveća
Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode
Šumsarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu- Šume u Hrvatskoj
Internentni izvor: http://www.bing.com/images/search?q=slike+medvednice&view=detail&id=EC94DAEC80E49979B655C14F7E90D3E201B31C64&first=0&qpvt=slike+medvednice&FORM=IDFRIR
