Radni običaji

Izvor: Wiki-dveri

Inačica od 07:54, 22. svibnja 2014.

Sjetva i žetva

Da bi oranica bila spremna za sjetvu, najprije se mora izorati. Zatim se pšenica sije tako da se rukom razbacuje sjeme po polju. Kada dozori, počinje žetva. Pšenica se žanje srpovima i rade se snopovi. Snopovi se voze na dreš (dio vršalice) da se zrno odvoji od slame. Slama i čisto zrno voze se kući. Zrno se suši i čisti od pljeve. Slamu jede stoka.

Košnja i baliranje trave

Trava se počinje kositi oko 5. mjeseca

SIJENO - od 1. 5. do 30. 6.

OTAVA - početak 8. mjeseca do Male Gospe (8. 9.)

OTAVIĆ - oko kraja 9. mjeseca do Svih svetih

Trava se kosila ručnim kosama, a to je bio iscrpljiv i mukotrpan rad. Ljeti je s radom trebalo početi rano ujutro da se izbjegnu vrućine. Ako je livada bila velika, trebalo je biti puno kosaca (10 - 12) koji su radili 3-4 sata. Trava se nakon košenja preokretala jer se tako brže sušila. Nakon ručnih kosilica počele su se koristiti kosilice koje su vukli konji. Pokošena i osušena trava nije se balirala jer nije bilo strojeva nego se ručno tovarila na kola i vozila kući. Stavljala se na sjenike ili su se na dvorištu u blizini kuće radili veliki plasti sijena koji su se nazivali kopiči. Danas postoje strojevi koji olakšavaju taj mukotrpan rad - kose travu, skupljaju je u kocke (bale - baliranje), suše travu i drugo.

Berba grožđa

Oko 29. rujna počinjale su prve berbe tj. oko Miholja (Sv. Mihael). U prošlosti, kada nije bilo tehnologije ni strojeva, onaj tko je imao veliki vinograd trebao je više radne snage da mu pomogne u berbi. Uglavnom su to bili obitelj, rodbina, susjedi i dobri prijatelji. Na kola koja su vukli konji stavljale su se drvene bačve, a ne velike posude (kao danas) jer je to bilo praktičnije i lakše zbog loših putova kojima se dolazilo do vinograda. U vinogradu su se bačve punile horizontalno, zatvarale i stavljale u prirodni položaj. Kad se došlo kući, u podrumu su se bačve otvarale, a grožđe se mljelo u velike posude. Ostavljalo se da kipi par dana te se zatim prešalo. Poslije prešanja grožđe se vraćalo u bačve da do kraja otkipi i pretvori se u vino. Grožđe iz mošta tijekom procesa kipljenja pretvara se u alkohol. Berba grožđa bila je jedan oblik svečanosti. Žene su pekle kolače, gibanice, orahnjače... Danas konje, a i čovjeka, zamjenjuju traktori, odnosno strojevi. Strojevi danas također sudjeluju i pomažu u procesu proizvodnje vina pa je njegova kvaliteta porasla.

Trganje i lupitva kukuruza

Lupitva je skidanje obilanja s klipova kukuruza. Navečer, poslije večere i kad je završio sav vanjski posao, kukuruz bi se lupio. Kod imućnijih gazdi, zbog veće količine kukuruza, bilo bi više radnika. Posjedali bi na hrpe kukuruza ili u obelinje te uz međusobne šale, pošalice, dobacivanja ili pjesmu lupili kukuruz.

Obrađivanje zemlje

Ako vremenske prilike dopuste, zemlju je najbolje orati ujesen jer se tada zemlja preko zime smrzne i usitni. U proljeće se zemlja tanjura ili freza te je tada spremna za sijanje i sađenje proljetnih kultura. Najčešće se sije kukuruz, pšenica i ječam, a u vrtovima se sadi krumpir i sve ostalo povrće po želji. Da bi žitarice uspijevale, potrebno ih je okopati ili špricati protiv korova. Pšenica i ječam su kulture koje dozore u lipnju dok kukuruz dozori u jesen. Da bi biljke na oranicama i vrtovima uspijevale, potrebno je svake godine gnojiti zemlju.

Čehanje perja

Pripremanje ogrjeva za zimu

Priprema ogrjeva za zimu počinje početkom proljeća i završava početkom zime. U općini Dubravica gotovo svaka obitelj ima svoju šumu iz koje doprema drva za zimu. Po drva ide muški dio obitelji. Prvo se pretražuje šuma i ako se nađu drva koja su polomljena, prvo se ruše ta drva. Zatim se drva ručnom ili motornom pilom režu na manje dijelove, stavljaju na prikolicu i odvoze kući. Doma se sijeku sjekirom i spremaju u spremišta.

Kolinje

Najprije se stavila voda da zavrije. Zatim je počelo kolinje tako da su tri muškarca držala svinju, četvrti ju je zaklao, a domaćica je držala zdjelicu za krv koja je potrebna da bi se napravile krvavice. Tada se svinja stavljala u korito i polijevala vrućom vodom da joj otpadne dlaka. Dlake koje su ostale strugali su starim žlicama ili tuljcem. Svinja se dizala na lance ili kuke (galge) te su joj vadili crijeva i rezali je na pola. Crijeva su se čistila za kobasice i krvavice. Srce, pluća, želudac i glavu stavljalo se kuhati u kotao za krvavice. Tada se svinja rezala na manje komade. Gulila se koža s masti za čvarke, pripremao nadjev za kobasice i meso za pacanje.

Priprema zimnice

Zimnica se može raditi od krastavaca, paprike, mahuna, zelja...

Recept za zimnicu od krastavaca: Krastavci se moraju dobro oprati, a za to se vrijeme pripreme staklenke. Stave se u pećnicu da se dobro zagriju. Zatim se kuhaju ocat i voda u omjeru 8 : 2. Kada zakipi, u ocat se stave krastavci i poklope se da se dunstaju 15 minuta. Krastavci se izvade i stavljaju u staklenke. Tada se zaliju vrućim octom, stavi se kopar te se zatvore poklopcem.

Priprema mliječnih proizvoda

U prošlosti je gotovo svaka obitelj uzgajala krave. One su služile za obrađivanje zemlje i za prijevoz tereta, a ponajviše radi proizvodnje mlijeka. Nekad su pasle po livadama i pašnjacima, a danas se uzgajaju u stajama. Mlijeko se prerađivalo u sir, vrhnje i maslac. Višak mliječnih proizvoda žene su nosile na prodaju - višak mlijeka na kuntu, a mliječne proizvode na tržnicu.