Radni običaji

Izvor: Wiki-dveri

Inačica od 11:17, 13. svibnja 2014.

Sjetva i žetva

Izoraju oranicu i pripreme za sjetvu. Zatim uzmu kantu i krenu ručno sijati razbacujuči sjeme po polju. Kada pšenica dozor kreće žetva. Pšenicu režu srpovima i prave snopove. Snopove voze na dreš da ih osuše. Slamu i čisto zrno voze kući. Zrno ponovno suše i čiste od pljeve. Slamu daju stoci da jedu.

Košnja i baliranje trave

Trava se počinje kositi oko 5. mjeseca

SIJENO - od 1.5. do 30.6.

OTAVA - početak 8. mjeseca do Male Gospe (8.9.)

OTAVIĆ - oko kraja 9. mjeseca do Svih svetih

Trava se kosila ručnim kosama, a to je bio iscrpljiv i mukotrpan rad. Ljeti je s radom trebalo početi rano ujutro da se izbjegnu vrućine. Ako je livada bila velika, trebalo je biti puno kosaca (10 - 12) koji su radili 3-4 sata. Trava se nakon košenja preokretala jer se tako brže sušila. Nakon ručnih kosilica počele su se koristiti kosilice koje su vukli konji. Pokošena i osušena trava nije se balirala jer nije bilo strojeva nego se ručno tovarila na kola i vozila kući. Stavljala se na sjenike ili su se na dvorištu u blizini kuće radili veliki plasti sijena koji su se nazivali kopiči. Danas postoje strojevi koji olakšavaju taj mukotrpan rad - kose travu, skupljaju je u kocke (bale - baliranje), suše travu i drugo.

Berba grožđa

Oko 29.9. su počele prve berbe tj. oko Miholja (Sv. Mihael). U prošlosti kada nije bilo tehnologije ni strojeva onaj tko je imao velik vinograd trebao je više radne snage da mu pomognu u berbi. Uglavnom su to bili: obitelj, rodbina, susjedi i dobri prijatelji. Na kola koja su vukli konji stavljale su se drvene bačve, a ne velike posude (kao danas) jer je to bilo praktičnije i lakše zbog loših puteva kojima se dolazilo do vinograda. U vinogradu su se bačve horizontalno punile, zatvarale i stavljale u prirodni položaj. Kad se došlo doma u podrumu su se bačve otvarale, a grožđe se mljelo u velike posude pa se to ostavljalo par dana da kipi te se zatim grožđe preša. Poslije prešanja grožđe se vraćalo u bačve da do kraja otkipi i pretvori se u vino. Grožđe iz mošta tijekom procesa kipljenja pretvara se u alkohol. Berba grožđa bila je jedna vrsta svečanosti. Žene su pekle kolače, gibanice, orahnjače... Danas konje, a i čovjeka zamjenjuju traktori odnosno strojevi. U procesu proizvodnje vina danas također sudjeluju i potpomažu strojevi pa je kvaliteta vina porasla.

Trganje i lupitva kukuruza

Lupatva je skidanje obilanja sa kupova kukuruza. Uvečer, poslije večere i kad je bio završen sav vanjski posao kukuruz bi se lupio. Kod močnih gazdi kukuruza bi bilo više radnika. Posjedali bi na hrpe kukuruza ili u obelinje te uz međusobne šale, pošalice i dobacivanja ili pjesmu lupili.

Obrađivanje zemlje

Ako vremenske prilike dozvole, zemlju je najbolje orati u jesen jer je tada zemlja preko zime razebe i usitni. U proljeće se zemlja tanjura ili freza i takva je zemlja spremna za sijanje i sađenje proljetnih kultura. Najčešće se sije kukuruz, pšenica i ječam, a u vrtovima se sadi krumpir i svo ostalo povrće po želji. Da bi žitarice uspijevale potrebno ih je okopati ili špricati protiv korova. Pšenica i ječam su kulture koje dozore u lipnju dok kukuruz dozori u jesen. Da bi biljke na oranicama i vrtovima uspijevale potrebno je svake godine gnojiti zemlju.

Čehanje perja

Pripremanje ogrjeva za zimu

Priprema ogrjeva za zimu počinje početkom proljeća i završava početkom zime. U općini Dubravica gotovo svaka obitelj ima svoju šumu iz koje doprema drva za zimu. Po drva ide muški dio obitelji. Prvo se pretražuje šuma i ako se nađu drva koja su polomljena, prvo se ruše ta drva. Zatim se drva ručnom ili motornom pilom režu na manje dijelove, stavljaju na prikolicu i odvoze kući. Doma se sijeku sjekirom i spremaju u spremišta.

Kolinje

Prvo su stavili vodu da zavrije. Ztim su otišli u staju po svinje. 3 osobe su držale svinju, 4. ju zaklo, a domačica je držala zdjelicu za krv. Svinju stavljaju u korito i poljevaju vručom vodom da joj otpadne dlaka. Dlake koje su ostale strugali su starim žlicama ili tulcom. Svinju dižu na lance ili kuke (galge) te vade crijeva i režu na pola. Crijeva čiste za kobasice i krvavice. Srce, pluća, želudac i glavu stavljaju kuhati u kotao za krvavice. Svinju komadaju na manje komade. Gule kožu s masti za čvarke, pripremaju nadjev za kobasice i meso za pacanje.

Priprema zimnice

Zimnica može biti od krastavaca, paprike, mahuna, zelja...

Zimnica od krastava se radi: Krastavci se moraju dobro oprati, a za to vrijeme se pripreme staklenke. Stave se u rol da se dobro zagriju. Stavi se kuhati omjer 8:2 octa. Kada zakipi unutra se stave krastavci i poklopi da se dunstaju 15 minuta. Krastavci se izvade van i stavljaju u staklenke. Kad se pune staklenke sa krastavcima ponovno ocat zagrijemo da zakipi i sa vrućim octom se zaliju krastavci, koji se zatvore poklopcem. Prije nego što ih zatvorimo poklopcem u staklene se stavi kopar.

Priprema mliječnih proizvoda

U prošlosti je gotovo svaka obitelj uzgajala krave. Krave su služile za obrađivanje zemlje i za prijevoz tereta, a ponajviše radi proizvodnje mlijeka. U prošlosti su se krave pasle po livadama i pašnjacima, a danas se uzgajaju u stajama. Iz mlijeka se prerađivalo u sir,vrhnje i maslac. Višak mliječnih proizvoda koje nije trebalo u kučanstvu žene su nosile na prodaju. Višak mlijeka su žene nosile na kuntu, a mliječne proizvode na tržnicu.