Perivoj dvorca Lužnica

Izvor: Wiki-dveri

(Usporedba među inačicama)
Skoči na: orijentacija, traži
(Galerija fotografija)
Redak 38: Redak 38:
Datoteka:Lužnica12.JPG|Drvena sjenica u perivoju
Datoteka:Lužnica12.JPG|Drvena sjenica u perivoju
Datoteka:Lužnica4.JPG|Kip Blažene Djevice Marije  
Datoteka:Lužnica4.JPG|Kip Blažene Djevice Marije  
-
Datoteka:Lužnica0696.JPG|Ruže iz ružičnjak ispred dvorca
+
Datoteka:Lužnica0696.JPG|Ruže iz ružičnjaka ispred dvorca
Datoteka:HRT_wiki_dveri,_perivoj_parka_Lužnica_029.jpg|Lopoč
Datoteka:HRT_wiki_dveri,_perivoj_parka_Lužnica_029.jpg|Lopoč
Datoteka:Lužnica0687.JPG|Perunika (Iris)
Datoteka:Lužnica0687.JPG|Perunika (Iris)
-
Datoteka:Lužnica0661.JPG|Jela
+
Datoteka:Lužnica0661.JPG|Srebrna smreka
Datoteka:Lužnica0660.JPG|Bor
Datoteka:Lužnica0660.JPG|Bor
</gallery></center>
</gallery></center>
-
 
== Literatura ==
== Literatura ==

Inačica od 09:13, 30. svibnja 2012.

Sadržaj

Perivoj dvorca Lužnica

Dvorac Lužnica s dijelom perivoja
Jezerce


Perivoj dvorca Lužnica smješten je na prijelazu Savske doline u Marijagoričko pobrđe. Nalazi se zapadno od Zaprešića. Jedinstven je, prilično dobro očuvan te prostornim planom Zagrebačke županije predložen za zaštitu kao posebno zaštićena prirodna vrijednost u kategoriji spomenika parkovne arhitekture. To je pejzažan engleski perivoj, s lijepo uređenim i njegovanim šumarcima, gredicama s cvijećem i šišanim grmljem, šetnicama, sjenicama, stolovima i klupama. Veličine je 8 ha i jedan je od najljepših perivoja u Hrvatskom zagorju. Vjerojatno je nastao potkraj 18. st., nakon što je izgrađen dvorac. Ima romantičarske elemente, npr. kamene gromade, agavu i jezero koje je smješteno nedaleko od dvorca.



Drveće u perivoju i Lužničkoj šumi

Platana (Platanus x acerifolia Willd.)
Lužnička šuma

Perivoj dvorca Lužnica bogat je šumarcima hrasta lužnjaka, gloga, klena i dr. vrsta. U perivoju se osobito ističe velika stoljetna platana pored ulaza u dvorac.

Lužnička šuma nalazi se na brežuljku sjeverno od dvorca Lužnica, udaljena je svega pet-deset minuta hoda od ulaza. Bila je sastavni dio nekadašnjega imanja Lužnica, potom je jedno vrijeme bila nacionalizirana te su njome upravljale Hrvatske šume. Danas je šuma ponovo vraćena pod upravu dvorca. Površina šume je 35 ha, očuvana je, zdrava i dobro održavana. Bogata je životinjskim i biljnim vrstama, a veći su dio drveća hrast lužnjak, običan grab i bukva. Sloj drveća pokriva 90-100% glavne i sporedne etaže. Sloj grmlja je slabo razvijen - pokriva 2-10% površine. Tvore ga: glogovi, klen, obična kurika, divlja kruška, pazdrijen, svib i dr.


PLATANA (Platanus x acerifolia Willd.)

Platana je križanac zapadne platane iz Amerike i istočne platane iz jugoistočnoeuropskog i jugozapadnoazijskog prostora. Kultivira se na brežuljkastom području: u alejema, perivojima i vrtovima. Pupovi se razvijaju unutar ljevkasto proširene baze prošlogodišnjih listova, kratkočunjastog oblika. Uzdužno su obavijeni velikom ljuskom koja je na sunčanoj strani crvenkastosmeđa, a na stjenovitoj strani zelena. Cvjetovi su združeni u visećim kuglastim cvatovima. Listovi su joj dugi do 25 cm, a plojka 3.5 cm.


Galerija fotografija

Literatura

  • Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990.
  • Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003.
  • Godet, J.-D. Drveće i grmlje : cvjetovi, listovi, pupovi i kora : Godetov vodič. Zagreb : Naklada C, 2000.
  • Obad-Šćitaroci, M. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991.
Osobni alati