Hodočašće u Mariju Bistricu

Izvor: Wiki-dveri

Inačica od 11:33, 24. travnja 2018.

Područna škola Pavla Štoosa iz Dubravice ove je školske godine istraživala vjerske aspekte folklornih običaja.

Za temu smo odabrali hodočašće u Mariju Bistricu.

Uz svakodnevni rad i borbu za opstanak, u starinskoj su se obitelji razvijali i različiti oblici duhovnog života. Svi obiteljski događaji bili su vezani uz razne običaje i vjerovanja, po njima se živjelo. Važan dio duhovnog života bila su hodočašća.

Hodočašće je putovanje u vjersko svetište, redovito pješice, koje ima prednost pred putovanjem pomoću prijevoznih sredstava. Vjernik koji ide na takvo putovanje naziva se hodočasnikom. Odredišta na koja se hodočasti obično su rodna mjesta ili mjesta umiranja svetaca ili utemeljitelja religija. Vjernici mnogih velikih religija sudjeluju u hodočašćima.

Mjesta Gospinih ukazanja također su među hodočasničkim odredištima. Svetište posvećeno Blaženoj Djevici Mariji naziva se Marijansko svetište. U Hrvatskoj se posebno ističu Marija Bistrica, Sinj i Trsat. Svetište Majke Božje Bistričke jedno je od najpopularnijih i najposjećenijih marijanskih svetišta u Hrvatskoj. Hodočasnici Majci Božjoj nazivaju se romarima.

Župa sv. Ane u Rozgi, u općini Dubravica, tradicionalno je hodočastila u svetište Majke Božje Bistričke 3. kolovoza u vrijeme proštenja Božjeg lica. Na hodočašće se išlo nekoliko dana, išlo se pješice, na biciklima ili vlakom do Zlatar Bistrice, pa kočijom do Marije Bistrice. Spavalo se na slami, po sjenicima, samo bogatiji su iznajmljivali sobe.

Na dan hodočašća prvo se ujutro u svečanoj procesiji obišao Križni put (Kalvarija). Tog dana se za farnike (župljane) i romare (hodočasnike) Župe služila sveta misa na glavnom oltaru. Župljani su taj dan mogli obaviti ispovijed i pričest te svoje zagovore.

Poslijepodne bi se provodilo uz licitare, glazbu, hranu i razonodu. Odlazak na hodočašće bio je ujedno i jedini godišnji odmor, a kako je tih dana hodočastilo gotovo cijelo Zagorje, Marija Bistrica je vrvila ljudima. Djeca su se posebno veselila hodočašću jer bi dobila igračke, tamburice, ptice na štapu i medenjake.

U Sutlanskom Lukavcu kod gospođa Štefanije i Zorice Stiperski pronađeni su sačuvani stihovi hodočasničke pjesme Bistrička Majko koju je napisala Ana Štoos iz Dubravice i zajedno s župljankama uvježbala za procesiju na hodočašću. Notni zapis je prema sačuvanoj ariji sastavio Ivan Radenović.

Bistrička Majko

Romari rozganske fare

K Majki Božji grejo kam?

Tam na Bistru tihu goru

Gdje Marijini je stan.

Došli smo na Bistru goru,

Tu smo našli sveti hram.

Divnu crkvu majke Božje,

To je njezin mili stan.

Romari rozganske fare,

Došli smo ti Majko mi.

Ti raširi plašt svoj sveti,

Zaogrni njim nas Ti.

Sveta Majka sa oltara

Milo nas gledi

I svojega sinka malog

Na rukah drži.

Pozdrav Majko primi onih

Koji Ti nisu mogli doć'

Ti ćeš dat' im blagoslova

Kad ćemo od Tebe poć'.

Malen darak Tebi Majčice,

Stavljamo na oltar svet.

Obećajemo Ti Majčice

Da Te više nećemo klet.

Svako srce boli ima,

Koje manje koje već'.

Utješi ga Ti Majčice,

Ono će Ti tiho reć'.

U raj k sebi zove duše,

Naših dragih pokojnih.

I oni su nekoć bili

Tvoji vjerni romari.

Domovini našoj Majko,

Na braniku stoj,

Jer od nekad ti si bila

Kraljica Hrvata njoj.

Nek se trese Bistra gora

Kad se čuje glas

Da rozganska fara pjeva,

Mariji u čast.

Pripjev:

Bistrička Majko,

Pozdravljamo te mi.

Obrni svoje očice

Na nas ti.

Općina Dubravica : monografija / [uredništvo Josipa Šmaguc, Vladimir Šmaguc, Andrea Štoos ; fotografije Dubravka Ćuk ... et al.], Dubravica : Općina Dubravica, 2006.

Marija Bistrica : naselje i svetište : arhitektura i urbanizam / [autori tekstova Biserka Bilušić Dumbović ... et al.] ; [urednica kataloga Vlatka Filipčić Maligec], Gornja Stubica : Muzeji Hrvatskog zagorja, Muzej seljačkih buna, 2016.