Rukotvorstvo

Izvor: Wiki-dveri

(Usporedba među inačicama)
Skoči na: orijentacija, traži
(Liteatura)
Redak 27: Redak 27:
== Liteatura ==  
== Liteatura ==  
-
KOSTELAC, Branko. 2003. ''Narodni plesovi i pjesme Zagrebačkog prigorja i polja''. Zagreb: Hrvatski sabor kulture
+
KOSTELAC, Branko. 2003. ''Narodni plesovi i pjesme Zagrebačkog prigorja i polja''. Zagreb: Hrvatski sabor kulture.

Inačica od 14:08, 16. svibnja 2014.

Sadržaj

Nošnje

Narodna nošnja Zagrebačkog prigorja


Karakterizira isti osnovni tip, koji se ponekad neznatno razlikuje od sela do sela u manjim detaljima utkanog ornamenta ili ukrasa. I muška i ženska nošnja izrađene su od domaćeg platna kojeg su tkali poluprofesionalni zkalci. Žućkasto miješano laneno platno koristilo se za izradu nošnje za svečane prigodbe, dok se nošnja od pamučnog platna nosila svakodnevno. Ženska nošnja sastoji se od rubače, oplećka, fertuna, pasa, čarapa, cipela, rupca, rupčeka, koralja i mašni. Muška nošnja se sastoji od gaća, rubače, lajbeka(prsluka), rupca, škrlaka(šešira), remena, obojaka ili čarapa i opanka ili čizama.

Ženska nošnja Prigorja Brdovečkog

Sastoji se od dva dijela: rubače čelače i fertuna. Rubača je jednodjelna košulja izrađena od materijala zvanog vales. Ukrašena je tkanim i vezenim dijelom na prsima, rukavima i stražnjem doljnjem dijelu nošnje, uglavnom crnim, a ponekad i crvenim koncem. Fertun je tkan na domaćem platnu. Motivi tkanja su uglavnom geometriski oblici ptičice ili cvijeća. Oba dijela uređena su kartanjem, odnosno nabirnjem na faldice srednje veličine. Također su rubni dijelovi ukrašeni bijelom čipkom obrubljenom crnim ili crvenim koncem. U struku se nosi pojas ili pas crvene boje izvezan cvijetnim motivom kuglicama i zlatnim trakicama. Mladenka je kao oglavlje koristila svečani cimer- improvizaciju vijenca od cvijeća. Udane žene nosile su ingliške ili svilene rupce. Mlade djevojke nosile su jednu kečku s crvenom mašnom. Kao nakit nosili su se crveni koralji i biseri, a obuća crne čizme do koljena.


Muška nošnja Prigorja Brdovečkog

Sastoji se od rubače, gaća i prsluka. Rubača je izvezena crnim, crvenim ili bijelim koncem, dok je crni prsluk ukrašavan svečanim gumbima. Njihov broj ovisio je o imovinskom stanju muškarca. Kao obuću su koristili crne čizme, a oko pasa remene crne ili smeđe boje ukrašene zakovicama. Ko pokrivalo na glavi nošen je škrlak, odnosno šešir. Na vjenčanju je mladenac preko ramena i prsa nosio prebačen tanki ručnik.


Nošnja Pojatna i okolice

Muška nošnja bila je prepoznatljiva po dugim gaćama i po majci rađenoj od domaček platna,a za crkvu bi se ukrasili sa 100 žutih gumbova. Ženska nošnja je bila prepoznatljiva po dugoj suknji i isto ljepom majcom od domaćeg platna a za crkvu bi se obukle u isto samo što bi se ukrasile sa pletenim uzorcima. Bačvari su bili ljudi koji su radili bačve za vino drugim ljudima.Tišljari su bili jedni od najvažnijih ljudi tada jer su oni radili namještaje kao krevete,ormare...Drugi najvažniji ili možda prvi su bili tkalci jer oni koji nisu znali proizvoditi konac oni nebi mogli imat odjeću a tkalci bi onda za njih sve napravili.


Liteatura

KOSTELAC, Branko. 2003. Narodni plesovi i pjesme Zagrebačkog prigorja i polja. Zagreb: Hrvatski sabor kulture.

Osobni alati