Rukotvorstvo

Izvor: Wiki-dveri

Inačica od 13:52, 16. svibnja 2014.

Nošnje

Ženska nošnja Prigorja Brdovečkog

Sastoji se od dva dijela: rubače čelače i fertuna. Rubača je jednodjelna košulja izrađena od materijala zvanog vales. Ukrašena je tkanim i vezenim dijelom na prsima, rukavima i stražnjem doljnjem dijelu nošnje, uglavnom crnim, a ponekad i crvenim koncem. Fertun je tkan na domaćem platnu. Motivi tkanja su uglavnom geometriski oblici ptičice ili cvijeća. Oba dijela uređena su kartanjem, odnosno nabirnjem na faldice srednje veličine. Također su rubni dijelovi ukrašeni bijelom čipkom obrubljenom crnim ili crvenim koncem. U struku se nosi pojas ili pas crvene boje izvezan cvijetnim motivom kuglicama i zlatnim trakicama. Mladenka je kao oglavlje koristila svečani cimer- improvizaciju vijenca od cvijeća. Udane žene nosile su ingliške ili svilene rupce. Mlade djevojke nosile su jednu kečku s crvenom mašnom. Kao nakit nosili su se crveni koralji i biseri, a obuća crne čizme do koljena.

Muška nošnja Prigorja Brdovečkog

Sastoji se od rubače, gaća i prsluka. Rubača je izvezena crnim, crvenim ili bijelim koncem, dok je crni prsluk ukrašavan svečanim gumbima. Njihov broj ovisio je o imovinskom stanju muškarca. Kao obuću su koristili crne čizme, a oko pasa remene crne ili smeđe boje ukrašene zakovicama. Ko pokrivalo na glavi nošen je škrlak, odnosno šešir. Na vjenčanju je mladenac preko ramena i prsa nosio prebačen tanki ručnik.

Izrada platna od konoplja i lana

U stara vremena naši preci nisu bili u mogućnosti kupovati tekstil, a nije bilo ni trgovina s tekstilom na izbor, nego su koristili lan i konoplju. Lan i konoplja sijali su se u proljetnoj sjetvi. Nakon sazrijevanja, lan se pukao sa korijenom i odmah su se radile takozvane "šake". Od više "šaka" napravio se mali snop. Po četiri snopića su se stavljali u jednu rastavu. Rastava se ostavila nekoliko dana da sjeme dozrije i bude dosta suho. Kada je bilo suho odvezlo se doma gdje se sjeme tuklo drvenim štapom. Nakon čišćenja sjeme se moglo prodati. Kada je sjeme bilo očišćeno lan se otpetljao na tranike. Onda se to pralo dok ne bude bijelo.

Literatura

KUTARČIĆ,Pavao. 2000. Ključ selo, žitelji i običaji. Ključ Brdovečki: vl.naklada.