Perivoj dvorca Lužnica
Izvor: Wiki-dveri
| Redak 5: | Redak 5: | ||
Perivoj dvorca Lužnica smješten je na prijelazu Savske doline u Marijagoričko pobrđe. Nalazi se zapadno od Zaprešića. Jedinstven je, prilično dobro očuvan te prostornim planom Zagrebačke županije predložen za zaštitu kao posebno zaštićena prirodna vrijednost u kategoriji spomenika parkovne arhitekture. To je pejzažan engleski perivoj, s lijepo uređenim i njegovanim šumarcima, gredicama s cvijećem i šišanim grmljem, šetnicama, sjenicama, stolovima i klupama. Veličine je 8 ha i jedan je od najljepših perivoja u Hrvatskom zagorju. Vjerojatno je nastao potkraj 18. st., nakon što je izgrađen dvorac. Ima romantičarske elemente, npr. kamene gromade, agavu i jezero koje je smješteno nedaleko od dvorca. Od drveća dominira velika platana pri ulazu u dvorac. | Perivoj dvorca Lužnica smješten je na prijelazu Savske doline u Marijagoričko pobrđe. Nalazi se zapadno od Zaprešića. Jedinstven je, prilično dobro očuvan te prostornim planom Zagrebačke županije predložen za zaštitu kao posebno zaštićena prirodna vrijednost u kategoriji spomenika parkovne arhitekture. To je pejzažan engleski perivoj, s lijepo uređenim i njegovanim šumarcima, gredicama s cvijećem i šišanim grmljem, šetnicama, sjenicama, stolovima i klupama. Veličine je 8 ha i jedan je od najljepših perivoja u Hrvatskom zagorju. Vjerojatno je nastao potkraj 18. st., nakon što je izgrađen dvorac. Ima romantičarske elemente, npr. kamene gromade, agavu i jezero koje je smješteno nedaleko od dvorca. Od drveća dominira velika platana pri ulazu u dvorac. | ||
| - | |||
Inačica od 17:18, 18. svibnja 2012.
Sadržaj |
Perivoj dvorca Lužnica
Perivoj dvorca Lužnica smješten je na prijelazu Savske doline u Marijagoričko pobrđe. Nalazi se zapadno od Zaprešića. Jedinstven je, prilično dobro očuvan te prostornim planom Zagrebačke županije predložen za zaštitu kao posebno zaštićena prirodna vrijednost u kategoriji spomenika parkovne arhitekture. To je pejzažan engleski perivoj, s lijepo uređenim i njegovanim šumarcima, gredicama s cvijećem i šišanim grmljem, šetnicama, sjenicama, stolovima i klupama. Veličine je 8 ha i jedan je od najljepših perivoja u Hrvatskom zagorju. Vjerojatno je nastao potkraj 18. st., nakon što je izgrađen dvorac. Ima romantičarske elemente, npr. kamene gromade, agavu i jezero koje je smješteno nedaleko od dvorca. Od drveća dominira velika platana pri ulazu u dvorac.
Lužnička šuma
Lužnička šuma nalazi se na brežuljku sjeverno od dvorca Lužnica, udaljena je svega pet-deset minuta hoda od ulaza. Šuma je bila satavni dio nekadašnjega imanja Lužnica, potom je jedno vrijeme bila nacionalizirana te su njome upravljale Hrvatske šume. Danas je šuma ponovo vraćena pod upravu dvorca. Površina šume je 35 ha, očuvana je, zdrava i dobro održavana. Bogata je životinjskim i biljnim vrstama, a veći su dio drveća hrast lužnjak, običan grab i bukva. Sloj drveća pokriva 90-100% glavne i sporedne etaže. Sloj grmlja je slabo razvijen - pokriva 2-10% površine. Tvore ga: glogovi, klen, obična kurika, divlja kruška, pazdrijen, svib i dr.
Hrast lužnjak (lat. Quercus Robur)
Hrast lužnjak europska je biljka. Staništa su mu brežuljkasta, ponekad i brdska područja, nizine i padine, a voli vlagu i visoke podzemne vode. Vrlo je širok, ima uzdužno ispucanu koru široku oko 10 cm. Listovi su mu goli i dugi od 10 do 15 cm, a pupovi su žutosmeđi s bijelom dlakom. Ugrožen je i služi za ukras. Kora hrasta lužnjaka je smeđesiva do tamnosiva. Peteljka mu je duga 7 mm. Režnjevi su mu zaobljeni, a obris plojke obrnuto jajast do jajast. Na vrhu grana su mu vršni pupovi zbijeni, širokojajasti, ušiljeni ili zaobljeni. Hrast lužnjak najmanje naraste do 40 m, a najviše do 50 m, dok stablo može doseći promjer do 3m. Može doseći starost od 500 do 800 godina. Plod hrasta je žir, naraste od 1,5-5 cm. Razmožavanje može biti spolno - sjemenom i nespolno - vegetativno. Hrast lužnjak koristi se kao građevinsko drvo, za željeznicu, grede i stupove.
Galerija
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
Literatura
- Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990.
- Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003.
- Godet, J.-D. Drveće i grmlje : cvjetovi, listovi, pupovi i kora : Godetov vodič. Zagreb : Naklada C, 2000.
- Čegir, T., Grabovac, B., Kapec, D. Park i šuma. http://www.luznica.com/istrazite-luznicu/park-i-suma/
- Lužnica : perivoj. / Dvorci.hr. http://www.dvorci.hr/page.aspx?PageID=134
- Obad-Šćitaroci, M. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991.
